+ All Categories
Home > Documents > Предавања - University of Belgrade. OOH_Karboksilne kis_2012.pdf · KARBOKSILNE KISELINE...

Предавања - University of Belgrade. OOH_Karboksilne kis_2012.pdf · KARBOKSILNE KISELINE...

Date post: 21-Feb-2020
Category:
Upload: others
View: 14 times
Download: 0 times
Share this document with a friend
75
ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ Предавања КАРБОКСИЛНЕ КИСЕЛИНЕ Др Весна Антић, ванредни професор Др Малиша Антић, ванредни професор
Transcript

ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ

Предавања

КАРБОКСИЛНЕ КИСЕЛИНЕ

Др Весна Антић, ванредни професор

Др Малиша Антић, ванредни професор

KARBOKSILNE KISELINE

Nomenklatura:

• IUPAC – nazivu odgovarajućeg alkana dodaje se nastavak – ska kiselina.

• Stara (trivijalna) imena – na osnovu izvora odakle su kiseline prvobitno izolovane.

• Osnovni niz numeriše se tako da je C-1 karboksilni ugljenik, a zatim se označavaju

svi supstituenti na najdužem nizu koji sadrži karboksilnu grupu.

• Zasićene ciklične kiseline imenuju se kao cikloalkankarboksilne kiseline.

• Aromatične kiseline su benzoeve kiseline.

CH3CHCOOH

Br

2-brompropanska kiselina

-brompropionska kiselina

CH2 CHCOOH

propenska kiselina

akrilna kiselina

CH3CH2CHCHCOOH

CH3H3C

2,3-dimetilpentanska kiselina

, -dimetilvalerijanska kiselina

CH2 CHCHCH2CH2CH2COOH

CH3CH2CH2CH2

5-butil-6-heptenska kiselina

CH2CH2CH3

CH3CCHCH2CH2COOH

O

5-okso-4-propilheksanska kiselina

COOH

Br

Cl

1-brom-2hlorciklopentankarboksilna kiselina

HO

COOH

2-hidroksibenzoeva kiselina

Oksalna kiselina – etan-dikiselina, Malonska (3C), Ćilibarna (4C), Glutarna (5C),

Adipinska (6C).

Maleinska - cis-2-buten-dikiselina; Fumarna - trans-2-buten-dikiselina

Dikarboksilne kiseline:

STRUKTURA I FIZIČKE OSOBINE:

• Karboksilna grupa je izrazito polarna i karboksilne kiseline grade dimere

vezane vodoničnim vezama.

R C

O

O H

RC

O

OH• Posledica dimerizacije su

visoke tačke ključanja !

KISELOST KARBOKSILNIH KISELINA:

+H+

O-..: :OH

..:

4 r.s.Ka= 1x10-10

Uticaj supstituenata na kiselost:

• Grupe sa –I i –R efektom povećavaju kiselost

• Grupe sa +I i +R efektom smanjuju kiselost

Ka= 1,8x10-5

COOH

X

COOH

X

COOH

X

Dikarboksilne kiseline

Ugljena kiselina

Soli karboksilnih kiselina, sapuni i deterdženti

Ime metala +

nastavak –ska kiselina se manja u

-at ili -oat

DOBIJANJE KARBOKSILNIH KISELINA:

a) Laboratorijsko

dobijanje:

Oksidacija alkil benzena:

Oksidacija primarnih alkohola:

Oksidacija aldehida:

Karboksilovanje organometalnih reagenasa:

RLi + CO2 THF RCOO Li H+, HOH

LiOHRCOOH

- +_

Hidroliza nitrila:

2

DOBIJANJE KARBOKSILNIH KISELINA:

b) Industrijsko dobijanje

Wacker-ov proces

Monsato - proces

Enzimska oksidacija etanola: alkoholno, vinsko, .. jabukovo sirće

CH3CHOCH2CH2 CH3COOHO2, H2O

kat. PdCl2 i CuCl2

O2

kat. Co3+

CH3COOHCH3CH2CH2CH3O2

kat. Co3+T, P,

CH3 COOHCH3OHT, P,CO

kat. Rh+, I2

+ HCOO H+, HOHHCOOH

- +NaOH CO

T,PNa

Mravlja kiselina:

Sirćetna kiselina:

REAKCIJE KARBOKSILNIH KISELINA -

Derivati karboksilnih kiselina:

LR

C

O

R

C

O

OH

kiselina derivat

Nukleofilna supstitucija adiciono – eliminacionim mehanizmom

Hidroliza

R

C

O

X

X = F, Cl, Br, I

alkanoil-halogenid (acil-halogenid)

R

C

O

O R'

C

O

R = R' anhidridR = R' mešoviti anhidrid

estar

R

C

O

OR'

R

C

O

NR2'

amid

Nukleofilna supstitucija adiciono – eliminacionim mehanizmom

a) Kiselo - katalizovana

R

C

O

L

H+

LR

C

O

+ H+

1. Protonovanje

R

C

O

L

H+

+ NuH R C L

O

HNu

H

+

R C L

O

H

Nu

H

+

R

C

OH+

Nu

+ LH

2. Adicija - eliminacija

R

C

OH+

NuR

C

O

+ H+

Nu

3. Deprotonovanje

Nukleofilna supstitucija adiciono – eliminacionim mehanizmom

b) Bazno – katalizovana:

Nu H BH+ B_

Nu_

+1. Deprotonovanje NuH

LR C

L

OO

RC

Nu

+ Nu_ _

_

Nu

O

RC

+ L

2. Adicija - eliminacija

H+ B + B_

LH_

L3. Regeneracija katalizatora

LAKTONI

Derivati karboksilnih kiselinaa) Alkanoil (acil) - halogenidi

R

C

O

X

X = F, Cl, Br, I

alkanoil-halogenid (acil-halogenid)

Stabilizacija rezonancijom

kod acil-halogenida je slaba !

IMENOVANJE ALKANOIL-HALOGENIDA:

Alkanska kiselina Alkanoil halogenid

Dobijanje:

Reakcije:

Uporediti sa konverzijom alkohola u halogenalkane!

Reakcije:

1) Nastajanje anhidrida u reakciji sa kiselinama:

2) Nastajanje estara u reakciji sa alkoholima:

3) Nastajanje amida u reakciji sa aminima:

Cl +CH3CH2C

O

CH3CH2C

O

HOH OH + HCl

100%

4) Hidroliza vodom u karboksilne kiseline:

• Ketoni mogu dalje reagovati i davati alkohole

• Diorganokupratni reagensi selektivno reaguju samo sa acil – hloridima, ne i sa

ketonima (ne adiraju se na nagrađeni keton), i ketoni se dobijaju u visokom prinosu:

O

C

O

CCl

+

70%

(CH3)2C CH2CuLi

C(CH3)2

2 2

C

H

LiCl CuCl+ +

cikloheksankarbonil-hlorid 1-cikloheksil-3-metil-2-butenon

5) Dobijanje ketona u reakciji sa organometalnim reagensima:

• Zbog neselektivnosti LiAlH4 i NaBH4, koji reaguju i sa nagrađenim aldehidom,

koristi se modifikovani LiAlH4 - , litijum-tri(terc-butoksi)aluminijumhidrid.

CH3CH CHCCl

O

CH3CH CHCH

O1. LiAl[OC(CH 3)3]3H

2. H+, H2O2-butenoil-hlorid 2-butenal

(48%)

LiAlH4 + 3 (CH3)3COH LiAl[OC(CH3)3]3H + 3 H H

6) Dobijanje aldehida redukcijom alkanoil-hlorida:

R

O

CX

R

O

CH

+LiX + Al(OR) 3

R

O

CH

HX+

+LiX + CuX

R

O

CR' R

O

CNHR'

HX+

R

O

COR'

HX+

HX+

R

O

C C

O

O R' R

O

COH

HX+

H H LiAl(OR)3H R'CuLi2 R'NH

H

R'OH

O

R'COH HOH

katalizator

Derivati karboksilnih kiselina

b) Anhidridi

R

C

O

O R'

C

O

R = R' anhidridR = R' mešoviti anhidrid

Anhidrid etanske kiseline

Acetanhidrid

Anhidrid 2-buten-dikiseline

Maleinanhidrid

Anhidrid 1,2-benzendikarboksilne kiseline

Ftalanhidrid

Dobijanje:

Reakcije:

Friedel-Crafts-ovo acilovanje:

Derivati karboksilnih kiselina

c) Estri – alkil-alkanoati

estar

R

C

O

OR'

Etil-tioacetatEtil-acetatCH3COCH3

O

metil-acetat

CH3CH2COCH2CH3

O

etil-propanoat

CH3COCH2CH2CHCH3

CH3O

3-metilbutil-acetat CH3CH2 COCH2CHCH3

CH3O

2-metilpropil-propanoat

CH3CH2CH2CH2COCH2CH2CHCH3

O CH3

3-metilbutil-pentanoatmetil-2-aminobenzoat (metil-antranilat)

NH2

COCH3

O

Sastojak arome:

CH3(CH2)14CO(CH2)15CH3

O

heksadecil-heksadekanoat (cetil-palmitat)

vosak iz glavatog kita

CH3(CH2)nCO(CH2)mCH3

O

n = 26, m = 29, 31

pčelinji vosak

bananeruma

grožĎajabuke

O

O

oksa-2-ciklobutanon

-propiolakton

O O

oksa-2-ciklopentanon

-butirolakton

O OH3C

3-metiloksa-2-ciklopentanon

-valerolakton

kancerogeno jedinjenje

Dobijanje:

Baeyer-Villiger-ova

oksidacija ketona

Reakcije:

+ CH3OHH+

+ HOCH 2CHCH3

CH3

metil-propanoat 2-metil-1-propanol2-metilpropil-propanoat

CH3CH2 COCH2CHCH3

CH3O

CH3CH2 COCH3

O

Transesterifikacija

Grignard-ova sinteza tercijarnih i sekundarnih (formijati) alkohola iz estara

Redukcija estara do primarnih alkohola ili aldehida

(litijum-tri(terc-butoksi)aluminijumhidrid)

Derivati karboksilnih kiselinad) Amidi – alkanamidi, ciklični - laktami

R

C

O

NR2'

amid

O

HCNH2

formamid

CH3CNCH3

O

HN-metilacetamid

CH3CHCH2CH2CNCH3

CH2CH3

OBr

4-brom-N-etil-N-metilpentanamid

O

CNH2

cikloheksankarboksamid

NO

Haza-2-ciklopentanon

N

O

H

aza-2-cikloheksanon

-butirolaktam -valerolaktam

Dobijanje:

Film polimera na granici faza

Dihlorid kiseline u organskoj fazi

Ekvimolarni odnos reaktanata postoji na granici faza.

SINTEZA NAJLONA 6,6

Cl Cl

Diaminu vodenoj fazi

IMIDI

• Dobijaju se reakcijom dikarbinskih kiselina sa dva mola amonijaka ili primarnog amina

• Azotovi analozi cikličnih anhidrida

Reakcije:

Hofmann-ovo premeštanje

• U prisustvu baze, primarni amidi se halogenuju, a zatim se eliminiše

karbonilna grupa i halogenidni jon i dobijaju se primarni amini sa jednim

C-atomom manje.

Derivati karboksilnih kiselina

c.1.) Masti – estri 1,2,3-propantriola (glicerola) i viših masnih kiselina

• masti (ulja) spadaju u lipide,

• lipidi su biomolekuli koji se ne rastvaraju u vodi, iz ćelija se mogu ekstrahovati

slabo polarnim ili nepolarnim rastvaračima – dietiletar, hloroform

Lipidi

prosti

trigliceridi

masti i ulja

voskovi steroidi

složeni

fosfolipidi glikoproteini lipoproteini vitamini

prostaglandini

zasićene

nezasićene

gliceroltriglicerid

masne kiseline

Dodekanska kiselina ili

Laurinska kiselina

Mast ili ulje Zasićene kiseline (%)Nezasićene kiseline (%)

-en -dien

C12 C14 C16 C18 C16 C18 C18 C18

Goveđi loj 0,2 2-3 25-30 21-26 2-3 39-42 0,3 2

Maslac 1-4 8-13 25-32 8-13 2-5 22-29 0,2-1,5 3

Koksovo ulje 44-51 13-18 7-10 1-4 - 5-8 0-1 1-3

Kukuruzno ulje - 0-2 8-10 1-4 1-2 30-50 0-2 34-56

Svinjska mast - 1 25-30 12-16 2-5 41-51 -2-3 3-8

Maslinovo ulje 0-1 0-2 7-20 1-3 1-3 53-86 0-3 4-22

Palmino ulje - 1-6 32-47 1-6 - 40-52 - 2-11

Ulje kikirikija - 0,5 6-11 3-6 1-2 39-66 - 17-28

Sojino ulje - 0.3 7-11 2-5 0-1 22-34 - 50-60

Riblje ulje - 2-6 7-14 0-1 10-20 25-31 35-52 -

Laneno ulje - 0,2 5-9 4-7 - 9-29 - 8-29

NaOH

NaNaNa

Na - sapun

Polarni

deo NaNepolarni deo

STEROIDI

holesterol

kortikosteroidi

hormoni

karotenoidi

fosfolipidimembrana


Recommended