7/30/2019 037 Plus [broj 138, 15.11.2012] http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-138-15112012 1/24 Biha} • ^etvrtak, 15.11.2012.godine • Broj 138 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST Poslovanjem do imena! Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bu`im Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a “Grad ne smijemo vezati za strana- ~ke interese” Bo{njacima ~estitamo nastupaju}u 1434. hid`retsku godinu RTV Biha} Primopredaja du`nosti op}inskog na~elnika u Biha}u Primopredaja du`nosti op}ins- kog na~elnika u Biha}u izme|u Albina Musli}a, biv{eg i novoiz- abranog Emd`ada Galija{evi}a, obavljena je u srijedu. 14. novem- bra. Nakon {to se zahvalio svojim glasa~ima Musli} je rekao da }e SDP podr`ati sve kvalitetne pro- jekte u Op}inskom vije}u, po`elje- v{i svom kolegi puno sre}e u budu}em radu. - ^ast je biti na~elnik Biha}a, a ja sam do{ao stabilizirati stanje u op}ini i odmah da ka`em da sam veliki optimista. Istina, ni ja nemam ~arobni {tapi}, ali se nadam da }e sve parlamentarne stranke raditi na projektu boljeg Biha}a. Na drugoj strani, grad ne smijemo vezati za strana~ke interese. Ja sam od ovog mome- nta na poslu i siguran sam da }emo uz pomo} op}inskih radni- ka, kojima }u dati slobodu, a tra`iti odgovornost, izi}i iz financi- jske krize. Za to }e nam trebati realan bud`et, koji se kre}e oko 17 miliona KM, solidarnost i direktori javnih ustanova i pre- duze}a koji }e biti spremni da se uhvate u ko{tac s problemima. Zbog toga }u zatra`iti od sada- {njih direktora da podnesu osta- vke iz moralnih razloga. Ja sam definitivno spreman i ponavljam da vjerujem samo u slobodu i odgovornost, rekao je, izme|u ostalog, na~elnik Galija{evi}. H.A. Nakon 70 godina u hramu Svete Trojice Prva arhijere- jska liturgija str. 2 . Kulturno-umjetni~ko dru{tvo “Bratstvo” Ripa~ Obilje`ena 75. godi{njica s tr. 4 . OGLEDALO: Pu{teni prvi “probni baloni” U SDA Unsko-sanskog kantona jo{ nema nikakvih reakcija na medijske pred kongresne aktivnosti svojih istaknutih strana~kih kolega s tr. 6 . i 7 .
Biha} • ^etvrtak, 15.11.2012.godine • Broj 138 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST
Poslovanjem do imena!
Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bu`im
Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a
“Grad ne smijemo vezati za strana-~ke interese”
Bo{njacima ~estitamonastupaju}u 1434.hid`retsku godinu
RTV Biha}
Primopredaja du`nosti op}inskog na~elnika u Biha}u
Primopredaja du`nosti op}ins-kog na~elnika u Biha}u izme|uAlbina Musli}a, biv{eg i novoiz-abranog Emd`ada Galija{evi}a,obavljena je u srijedu. 14. novem-bra. Nakon {to se zahvalio svojimglasa~ima Musli} je rekao da }eSDP podr`ati sve kvalitetne pro-
jekte u Op}inskom vije}u, po`elje- v{i svom kolegi puno sre}e ubudu}em radu.- ^ast je biti na~elnik Biha}a, a ja sam do{ao stabilizirati stanje u
op}ini i odmah da ka`em da samveliki optimista. Istina, ni janemam ~arobni {tapi}, ali senadam da }e sve parlamentarne stranke raditi na projektu boljeg Biha}a. Na drugoj strani, grad ne smijemo vezat i za strana~keinterese. Ja sam od ovog mome-nta na poslu i siguran sam da}emo uz pomo} op}inskih radni-ka, kojima }u dati slobodu, atra`iti odgovornost, izi}i iz financi- jske krize. Za to }e nam trebati
realan bud`et, koji se kre}e oko17 miliona KM, solidarnost idirektori javnih ustanova i pre-duze}a koji }e biti spremni da seuhvate u ko{tac s problemima. Zbog toga }u zatra`iti od sada- {njih direktora da podnesu osta-vke iz moralnih razloga. Ja samdefinitivno spreman i ponavljamda vjerujem samo u slobodu iodgovornost, rekao je, izme|uostalog, na~elnik Galija{evi}.
H.A.
Nakon 70 godina u hramuSvete Trojice
Prva arhijere- jska liturgija s t r.
2.
Kulturno-umjetni~ko dru{tvo“Bratstvo” Ripa~
Obilje`ena75. godi{njica
s t r. 4.
OGLEDALO:
Pu{teni prvi“probni baloni” U SDA Unsko-sanskog kantona
jo{ nema nikakvih reakcija namedijske pred kongresneaktivnosti svojih istaknutihstrana~kih kolega s t r.
Nema ozdravljenja dru{tva Predstavni~ki dom Parlamenta Federacije BiHodobrio je na dopunu federalne legislative ko-
jom se do 30. juna 2015. godine produ ava rok za otkup stanova certifikatima, onima koji imaju
pravo na to.Tako|er je odobren Prijedlog zakona o volontira-nju u FBiH, prema kojem }e se dugoro~no volon-tiranje u struci ura~unavati u radno iskustvo.U javnu raspravu upu}en je Nacrt teksta kojitreba da ozakoni istra`ivanje i eksploataciju rez-ervi nafte i plina u FBiH.
Otkup stanova certifikatima
U novopodignutom hr-
amu Svete trojice u Biha-}u 10. novembra slu`ena
je prva arhijerejska liturgi- ja. Ovom velikom doga-|aju za biha}ke pravosla-
vce pridru`ili su se brojnigosti i, sukladno tradicijidobrosusjedstva i po{tova-nja, vjernici i sve}enstvokatoli~ke i islamske vjero-ispovijesti.
Vladika Biha}ko - petrova-~ki Hrizostom zahvalio sesvima koji su pomogli dase ovaj pravoslavni hram,~ija je gradnja zapo~eta1987.godine, zavr{i a po-
sebno biv{em na~elniku,
sad premijeru USK Ha-mdiji Lipova~i i Vladi RS.Biha}ki paroh DaliborNeni} sretan je {to su, iakomalobrojni, vjernici, pra-
voslavci dobili crkvu.Biha}ka pravoslavna crk-
va sru{ena je na Vidovdan1941. godine i ovo je prvipravoslavni hram podi-gnut u Biha}u od tada.
Hamdija Lipova~a, premi- jer USK, koji je tako|erprisustvovao liturgiji, isti-~e da je ovo ~in kojim seBiha} potvr|uje kao pozi-tivan primjer temeljnih
vrijednosti na kojima po-~iva Bosna i Hercegovina,a potvr|uje to svojimrije~ima i biha}ki `upnik fra Bo`o Bla`evi} koji jena pro{lonedjeljnoj misi
pozvao `upljane da sepridru`e sugra|anima pr-avoslavne vjeroispovijestina ovom, zna~ajnom do-ga|aju za Biha}ko-petro-
va~ku eparhiju.
Osve}enje Hrama Svete Tr-ojice, kazao je vladika Hr-izostom, bit }e 2013. godi-ne kako bi se tim ~inom pro-
je odluku da Nurija iDevleta Pozderac iz Cazi-na za svoje po`rtvovanjeu spa{avanje Jevreja uDrugom svjetskom ratudobiju medalju “Prave-dnik me|u narodima”.
Ova medalja predstavljanajve}e priznanje koje sedaje nekome ko je pomo-gao u spa{avanju Jevrejau Drugom svjetskom ratu,a da je to uradio bezikakvog interesa.Potvrdio je ovo Eli Tau-ber, vi{i stru~ni saradnik uInstitutu za istra`ivanjezlo~ina protiv ~ovje~nostiBiH.Ovo priznanje }e, prema
njegovim rije~ima, bitiuskoro uru~eno njihovojporodici posthumno, {to
je potvrda poznate pri~eda su stanovnici Cazinana po~etku Drugog svjet-skog rata 1941. godinebrinuli o Jevrejima koji sudo{li u njihov grad,spa{avali ih, i kada to vi{enisu mogli uraditi regru-tovali su ih u partizane.Jedan dio Jevreja, na`a-lost, nije uspio da se spasi.
Nurija iDevletaPozderac -Pravednici
Nakon 70 godina u hramu Svete Trojice
Predstavni~ki dom PFBiH produ io rok za
Narodna skup{tina RSusvojila je odluku o dava-nju saglasnosti na odluku
Vlade RS o izboru strate-
{kog partnera za realizacijuprojekta hidroenergetskogsistema “Gornja Drina” i naugovor o strate{kom part-nerstvu u istra`ivanju, raz-
voju, izgradnji i kori{tenjuhidroenergetskog potenci-
uhvata izgradnju ~etirihidroelektrane “Buk Bije-la”, “Fo~a”, “Paunci” i “Sut-
jeska” instalisane snage oko237,9 megavata, a procijen-
jena vrijednost ove investi-cije iznosi 450 miliona eura.
Na projekt “Gornja Drina”Narodna skup{tina RS dala saglasnost
Zbog spa{avanjaJevreja u Drugomsvjetskom ratu
Biha}ki parohDalibor Neni}sretan je {tosu, iako malo-brojni, vjernici,pravoslavcidobili crkvu.Biha}kapravoslavnacrkva sru{ena je na Vidovdan1941. godine
i ovo je prvipravoslavnihram podignutu Biha}uod tada
U organizaciji Medicale Group i bh. udru`e-u SR Njema~koj, u Bad
ncelu /Bad Liebenzell/[tudgarta /Stuttgart/
09. do 11. novembra`an je sastanak Glav-
odbora Svjetskog sa-a dijaspore BiH. U okvi-astanka,u subotu, 10.embra odr`ana je tribi-o temi: “Bosna i
cegovina i njena dijas-a. Prisustvovali sudstavnici bh.dijaspore16 zemalja Evrope,dstavnici Ministarstavaljudska prava i izb-ice BiH, na ~elu sa
mirom Tihi}-Kadri},mo}nicom minista, Dagmuruk~i}, konzul BiH udgartu, Gan Pavkovi},
{ef Ureda za integracijugrada [tudgarta, [emsu-din Dedi}, poslanik uParlamentu FBiH, Emd`adGalija{evi}, novi na~elnik Biha}a i mnogi drugi.Gost najve}eg skupa Bosa-
naca i Hercegovaca u svije-tu koji je odr`an u BadLibencelu bio je JosipJurkovi}, ~lan njema~kog
Parlamenta.Obra}aju}i se predstavnici-ma bh-dijaspore Emd`adGalija{evi}, novi na~elnik Biha}a, je istakao da }e
vrata op}ine Biha} bitiotvorena za gra|ane BiH
koji `ive i rade u svijetu ipozvao ih da ula`u u Biha}i USK, kako bi se otvorilanova radna mjesta.
Na sastanku je zaklju~enoda veza izme|u BiH injene dijaspore mora biti
ja~a, intenzivnija, konkret-nija i da dr`ava BiH kona-~no treba definisati svojupolitiku prema gotovo
tre}ini svoga stanovni{tva.Bh. dijaspora je ogromanpotencijal BiH.
037Plus
Obra}aju}i se predstavnicima bh-dijaspore Emd`ad Galija{evi}, novi
na~elnik Biha}a, u Bad Libencelu, kod[tutgarta, je istakao da }e vrataop}ine Biha} biti otvorena za gra|aneBiH koji `ive i rade u svijetu i pozvaoih da ula`u u Biha} i USK, kako bi seotvorila nova radna mjesta
Glavni odbor Svjetskog saveza dijaspore BiH
Nedavno otpu{teni radnici firme Bire Biha}, koja je uprivatnom vlasni{tvu, okupili su se 8. novembra ukrugu preduze}a, kako bi ukazali na nezadivan polo`aju kojem se nalaze.Njihova agonija, traje dugo a situacija je neizvjesna jersu ~ekaju}i sepmtembarsku pla}u dobili otkaze. Tra`eda se ispo{tuju njihova prava, a odgovore na mnogob-rojna pitanja, od uprave firme nisu dobili.Na mirnom protestu okupio se manji broj otpu{tenihradnika koji su iskazali nezadovoljstvo odnosomuprave, isti~u}i kako ~ekaju septembarsku platu,me|utim njihov najve}i problem su sve u~estaliji preki-di radnog odnosa. Tvrde da su problemi nagomilani, arje{enje za njih jo{ se uvijek ne nazire.
Damir ^agljevi}, biv{i radnik Bire, ka`e kako ima rad-nika koji su tu i po sedam godina, ali nemaju stalniradni odnos. Na o~ajni~ki poduhvat, kako tvrde, natjer-ali su ih i neadekvatni uslovi rada.U borbi za ostvarivanje radni~kih prava biv{im radnici-ma Bire pridru`ili su se i ~lanovi njihovih porodica.Nezadovoljsto odnosom uprave prema otpu{tenim rad-nicima iskazao je i Sindikat ovog preduze}a, ~iji je pred-sjednik godinama poku{avao rije{iti njihov status,me|utim, bezuspje{no. Ishod pregovora koji su vo|eni,ka`u, uvijek je bio negativan.Omer Bali}, predsjednik Sindikata radnika Bire, ka`e dasu zahtjevi za prijem radnika u stalni radni odnosodba~eni, prekidao im se radni odnos na nekolikomjeseci, a radili su i po najvi{im temperaturama.Radnici su najavili da se borba za njihova prava nas-
tavlja, te da nemaju namjeru odustati od svojih osnovihljudskih i radni~kih prava. Kako je nezavni~no saznaje-mo da }e se i oni koji jo{ uvijek rade ukoliko ne dobijuplatu, pridru`iti protestima.
Protestovali otpu{teni radnici Bire
Galija{evi} pozvaodijasporu da ula`eu Biha} i USK
okviru aktivnosti pro-a “Razvoj eko-zone Na-alni park Una i oboga-nje njegove turisti~keude” i prekograni~nogekta “Una-izvor `ivo-koje financira Evropskaa iz IPA sredstava, alementiraju Op}ina Bi-i PLOD Centar, pred-ni su radovi na turis-
oj infrastrukturi na po-~ju cijelog Nacionalnogka Una, koji su u{noj fazi izvo|enja.
r{ena je piknik zona sa
{est malih i centralnomnadstre{nicom na [trba~-kom buku, te osmatra~nicai ekolo{ki toalet.Na podru~ju Nacionalnogparka Una i njegove bli`eokolice markirano je i obil-
je`eno 191, 5 kilometar
planinarskih i biciklisti~kihstaza na kojima su ure|e-na 24 vidikovca.Na podru~ju Martin Brodazavr{ena je osmatra~nica
na lokalitetu Pogledala,ekolo{ki toalet za posje-titelje, te je u zavr{noj faziizrada 12 malih nadstre-{nica i tri velike na ovompiknik podru~ju.Na najatraktivnijoj lokacijina slapovima u Martin
Brodu u potpunosti su ren-ovirani prilazni mostovi, te
je renoviran vidikovac naslapu.Pored ove infrastrukture
obnovljen je krov na Plani-raskom domu na Plje{ivici,a u blizini planinarskogdoma na Klekova~i izgra-|en je ekolo{ki toalet.Infrastruktura, koja segradi, osnova je za daljnjirazvoj turisti~kih destinaci-
ja Nacionalnog parka Una,Plje{evice i Kelkova~e, {to}e doprinijeti oboga}ivan-
ju sadr aja za stvaranjupreduvjeta za kvalitetnijiboravak na ovim jedin-stvenim prirodnim lokaci-
jama. 037Plus
^ekali septem-barsku pla}u,a dobili otkaz Nezadovoljsto odnosom uprave premaotpu{tenim radnicima iskazao je iSindikat ovog preduze}a, ~iji je predsje-dnik godinama poku{avao rije{iti njihov status, me|utim, bezuspje{no. Ishodpregovora koji su vo|eni, ka`u, uvijek jebio negativan.
U obilju politi~kih aktue-lnosti u kojima je done-davno medijska top temabio sporazum Dodik Lagu-md`ija i nova parlamentar-na ve}ina u zakonodavnojdr`avnoj vlasti, u zadnjihnekoliko dana na povr{inusu isplivale i na zna~aju ite`ini sasvim (ne)o~eki-
vano su dobile javno obz-nanjene informacije o ne-formalno zapo~etim predkongresnim aktivnostima
u SDA BiH. A, sve je po~elos kraja pro{le sedmicekada je u banjalu~kimNezavisnim novinama usvom intervjuu BakirIzetbegovi} na novinarskopitanje bez imalo ogradarekao da je vrijeme dapreuzme liderstvo u SDA:“Razgovarat }u s ljudimaiz strana~kog rukovodstvai s terena i zajedno s njima}u procijeniti {ta su pravikoraci koji mogu oja~atiSDA u ovim turbulentnim
vremenima”. Nakon ove iizjave da nikad ne}e uradi-
ti ni{ta {to bi moglo ugroz-iti strana~ko jedinstvoIzetbegovi} je konstatiraoda i u redovima SDA ima ionih koji su se strana~kog~lanstva domogli zbogfotelja i privilegija. Naja-
viv{i svoju spremnost zapreuzimanje liderske pozi-cije u SDA BiH BakirIzetbegovi} je pustio prveprobne balone na koje sustigle i prve reakcije nje-govih strana~kih kolega.O~ekuju}i da }e veomabrzo uslijediti unutarstra-
na~ke borbe za ~elne pozi-cije jedan od aktuelnihstrana~kih potpredsjedni-ka [emsudin Mehmedovi}
je priznao da je do{lo vri- jeme za dono{enje “jakihodluka” {to, pored ostalog,uklju~uje i mogu}nost dana predstoje}em strana-~kom kongresu u prvojpolovini naredne godinedo|e do promjene kom-pletnog rukovodstva. Oizjavi Bakira Izetbegovi}a,glavnog pretendenta nastrana~ki liderski polo`aj,Mehmedovi} je javno priz-
nao da je to izjava “ozbilj-nog ~ovjeka data u slo`e-noj politi~koj situaciji”.Dakako, u narednim dani-ma i mjesecima o pred
kongresnim aktivnostimaunutar SDA govora }e bitisve vi{e, a pogotovo uko-liko se liderstva u SDA svo-
jevoljno ne odrekne Sule- jman Tihi}, aktuelni pred-sjednik.
Bez komentaraU SDA Unsko-sanskog
kantona jo{ nema nikakvihreakcija na medijske pred-kongresne aktivnosti istak-nutih strana~kih kolega.
Sve su prilike da sadaimaju pre~eg posla {to je
na odre|en na~in signali-zirao sadr`aj odr`ane ras-prave analize ovogodi{njihizbornih rezultata kojomsu se detaljno pozabavili
~lanovi Op}inskog odboraSDA Biha}. Po{av{i od~injenice da su lokalniizbori 2008. i 2010. godinezna~ajno utjecali na zbi-
vanja i procese u OO SDA Biha} aktuelno strana~ko{ire rukovodstvo nije mo-glo zaobi}i ~injenicu da suprije ~etiri godine zna~ajno
oslabile pozicije i utjecajibiha}ke SDA. Nasuprottome “zna~ajno je bilo sna-`enje SDP-a {to je potvr-
|eno 2010. godine naop}im izborima gdje je
Socijaldemokratska partijapobijedila i preuzela odgo-
vornost za formiranje vlasti na svim nivoima.”Ulazak u vlast sa SDP-om u
USK-u, kako cijene u OOSDA Biha}, je normalan
slijed postupaka centraleStranke, ali je to ovdjeura|eno na na~in apso-lutne predaje u ruke svihprocesa SDP-u i potpune
op~injeno{}u li~no{}u pre-mijera, predsjednika SDP-
a, potpunim ignorisanjem~injenica da je SDP glavniideolo{ki protivnik SDA, ada SDA treba biti “tunegdje” i da treba provodi-
ti sve ono {to predlo`i SDPi njen vlasnik. Istovreme-no, ~itav Kanton je bio za-robljenik politi~kih odnosaizme|u SDA i A-sda uCazinu, {to je {tetilo svimanama koji imamo problemsa SDP-om, a produbljivan-
je jaza izme|u SDA i A-sdaCazin je slabilo SDA, a
ja~alo A-sda i u drugimop}inama. Razne neprinci-pijelne matematike, neko-mpetentnost predsjednika
KO, improvizacija i neradsu nanijeli {tetu najvi{e
onim op}inskim organiza-cijama koje su podr`avaletakvu politiku i nisu imaliosje}aj da nas mo`e ja~atisamo jedinstvo unutar
15.11.2012.godinepolitika6
OGLEDALO: Mediji ubrzali pred kongresne aktivnosti u SDA BiH
Pu{teni prvi “probn
Sead Kadi} Husein Ro{i} Esad Ba{agi} Asim Kamber
Kako SDA vi{e nije sastavni diokantonalne parlamentarne ve}ine ikako svakim danom dodatno gubibrojne pozicije u kantonalnoj izvr{noj vlasti, nezadovoljnih je sve vi{e i to je razlog zbog kojeg se mo e
vjerovati da su kadrovske i promjenedosada{njeg odnosa snaga u KOSDA USK-a neizbje`na neminovnost.
U vremenu {to dolazi zbog dobrihostvarenih izbornih rezultata jednih i lo{ihrezultata drugih u SDA Unsko-sanskog kan-tona, neizbje`no }e do}i do promjeneodnosa politi~kih snaga. Zbog izbornihporaza u Klju~u, Cazinu i Bosanskoj Krupi na~elo ovih organizacija morat }e do}i novi ikadrovi koji }e biti svjesni ~injenice dagenerator kantonalne politike SDA morajubiti kadrovi pobjedni~ke SDA Biha}a iSanskog Mosta, Sead Kadi} i Asim Kamberkoji }e sa svojim cazinskim strana~kimfavoritom Huseinom Ro{i}em najvjerovatnije voditi glavnu rije~ u vrijeme kada se uUnsko-sanskom kantonu bude odgovaralona pitanje koga podr`ati i za koga se opredi- jeliti da do|e na poziciju lidera SDA BiH.
tonalnog odbora. Uu analize koji doti~eti~ku situaciju u Biha}umenuto je zabilje`eno:drovsko poigravanje sama iz OO SDA Biha},jenjiva~ka politika KO
A naspram OO SDA a}, biranje kadrova izSDA Biha} bez znanja
ovodstva, nikakva vezaentralom SDA, poku{ajdinaca unutar OO
A da dijele stranku iz
h razloga...” Iz nave-og sasvim je jasno da u
A Biha}a nisu zado-ni onim {to je i kako jeo aktuelni sastav KO
A USK-a na ~elu sadom Ba{agi}em. Izne-
sene ocjene zapravo suuvertira u ono {to slijedi uSDA Unsko-sanskog kan-tona, a {to }e imati nepo-sredne veze sa zapo~etimpred kongresnim aktivnos-tima u SDA BiH.
Pora`enopodani{tvo
Iz izre~enih konstatacija oneprincipijelnim matem-atikama, nekompetentnos-ti predsjednika KO, impro-
vizacijama i neradu, a po-gotovo o {teti koju su pre-trpjele one op}inske orga-
nizacije koje su podr`avalepolitiku Esada Ba{agi}apotpuno je jasno da se radio strana~kim organizacija-ma Cazina, Klju~a i Bosa-
nske Krupe ~ija su rukovo-dstva zajedno sa rukovod-stvima SDA iz ostalih ma-njih op}ina u KO SDA USK-a onemogu}ila ve}i utjecaj
na politi~ko odlu~ivanjekadrova najja~ih organiza-cija SDA Biha}a i SanskogMosta.U vremenu {to dolazi zbogdobrih ostvarenih izbornihrezultata jednih i lo{ihrezultata drugih u SDA Unsko-sanskog kantona,neizbje`no }e do}i do pro-
mjene odnosa politi~kihsnaga. Zbog izbornih pora-za u Klju~u, Cazinu i Bosa-nskoj Krupi na ~elo ovihorganizacija morat }e do}inovi i kadrovi koji }e bitisvjesni ~injenice da gener-ator kantonalne politike
SDA moraju biti kadrovipobjedni~ke SDA Biha}a iSanskog Mosta, Sead Ka-di} i Asim Kamber koji }esa svojim cazinskim stra-
na~kim favoritom Husei-nom Ro{i}em najvjerovat-nije voditi glavnu rije~ u
vrijeme kada se u Unsko-sanskom kantonu bude
odgovaralo na pitanje ko-ga podr`ati i za koga seopredijeliti da do|e napoziciju lidera SDA BiH.
Upravo zbog toga s velikimzanimanjem se o~ekujekako }e se prema svemuovome odrediti mo}ni lobicazinske SDA, predvo|enSenadom [epi}em i Ibrahi-mom Nadarevi}em, koji susa svojih sada{njih strana-~kih i pozicija u zakono-davnoj vlasti na vi{imnivoima ~uvali le|a EsaduBa{agi}u, aktuelnom pred-sjedniku KO SDA USK-a.Kako SDA vi{e nije sas-tavni dio kantonalne parla-mentarne ve}ine i kakosvakim danom dodatno
gubi brojne pozicije u kan-tonalnoj izvr{noj vlasti,nezadovoljnih je sve vi{e ito je razlog zbog kojeg semo`e vjerovati da su kad-rovske i promjene dosada-{njeg odnosa snaga u KOSDA USK-a neizbje`na
neminovnost. Kako }e sesve odvijati i kada }e sepovla~iti klju~ni potezi unovom kadrovskom struk-turiranju SDA USK-a naj-
vi{e }e se pitati mo}ni stra-na~ki i kantonalni posla-ni~ki trio koji ~ini: AsimKamber, Sead Kadi} iHusein Ro{i}. S.HRNJICA
15.11.2012.godine politika 7
Iako je odmah nakon manifestnog obilje`avanja dvade- sete godi{njice stvaranja i nastanka Petog korpusa A R BiH bilo razli~itih komentara i (ne)primjerenih reagiran- ja sa zna~ajnom vremenskom zadr{kom uslijedilo je rea- giranje i iz SDA Biha}a u kojem je, izme|u ostalog kazanoda je: “ nehvatljivo da se ~ita referat o stvaranju i nas-tanku Petog korpusa A R BiH, a da se u tom kontekstu ne
spominje rahmetli Irfan dr. Ljubijanki}, prvi predsjednik iosniva~ OO SDA Biha}. Naravno i mnogi drugi patrioti,koji su se u tom vremenu odlu~ili da nose teret organi-
zacije otpora nastupaju}em fa{izmu i agresiji nanenaoru`ani narod. Ako mi sami radimo protiv sebe zbogli~nih sujeta i sitnih interesa, onda }emo uvijek biti u
sukobu sa samim sobom. Dosta je pretvaranja i skrivanja~injenica”, poruka je iz ovog znakovitog javnog saop}enjaOO SDA Biha}.
Da je, zaista, dosta pretvaranja i skrivanja ~injenica naodre|en na~in potvr|uje (ne)svjesno i (ne)namjerno zab-oravaljanje istine da je prvi imenovani komandnat Petogkorpusa u nastajanju bio Hajrudin Osmanagi}, dota-da{nji komandant Regionalnog {taba teritorijalneodbrane Biha}kog okruga.
Dakako, dr. Ljubijanki}a trebalo se sjetiti i spomenutom sve~arskom prigodom. Me|utim, njegovo prisustvo u javnosti bi trebalo biti ~e{}e i ne samo od prilike do pri-like. ^injenica je, naime, da je tragi~nog 28. maja 1995.
godine Irfan dr. Ljubijanki} `ivot izgubio zajedno sa svo- jim pratiocem Fadilom Peki}em, Mensurom [abuli}em, savjetnikom u Ambasadi R BiH u RH i Izetom Muhamedagi}em, zamjenikom ministra pravde R BiH. Snjima su tada `ivot izgubili i ~lanovi helikopterske posade
Mirsad Dupanovi}, Mihail Maksumenko Grigorijevi} i N, Dudajev.^injenica je i to da je zbog sumnji da se radilo o klasi~nojizdaji i ubistvu, Udru`enje logora{a USK-a, koje nosi imedr. Ljubijanki}a, @upanijskom odvjetni{tvu u Karlovcu
podnijelo krivi~nu prijavu protiv 14 pripadnika VRSK.^injenica je, me|utim da je nakon provedene istragekrivi~na prijava odba~ena zbog nedostatka dokaza.^injenica je i to da je u Tu`ila{tvu BiH u martu ove godine
potvr|ena informacija da se vodi istraga o smrti Irfana dr. Ljubijanki}a, ratnog ministra vanjskih poslova, i ostalih. Javnosti je poznata verzija da je helikopter oboren u blizi-
ni Slunja u nekada{njoj SAO Krajini u Hrvatskoj. Ima i verzija u kojoj se tvrdi da je Ljubijanki} rtva zavjere i da je i ona jedan od razloga, zbog kojeg se ~e{}e trebamo sje}ati ovoga poznatog Bi{}anina, patriote i prvoborcaSDA. Ako ni zbog ~ega, a ono istine radi.
Komentar
Safet HRNJICAIstine radi
baloni”
Najaviv{i svoju spremnost za preuzimanje liderske pozi
cije u SDA BiH Bakir Izetbegovi} je pustio prve probnebalone na koje su stigle i prve reakcije njegovih strana-~kih kolega O~ekuju}i da }e veoma brzo uslijediti unutarstrana~ke
borbe za ~elne pozicije jedan od aktuelnih strana~kihpotpredsjednika [emsudin Mehmedovi} je priznao da jedo{lo vrijeme za dono{enje “jakih odluka” {to, poredostalog, uklju~uje i mogu}nost da na predstoje}emstrana~kom kongresu u prvoj polovini naredne godinedo|e do promjene kompletnog rukovodstva. U SDA Unsko-sanskog kantona jo{ nema nikakvihreakcija na medijske pred kongresne aktivnosti svojihistaknutih strana~kih kolega
Senad [epi} Ibrahim Nadarevi}
O izjavi BakiraIzetbegovi}a,glavnog pretendentana strana~ki liderskipolo`aj, Mehme-
dovi} je javno priz-nao da je to izjava“ozbiljnog ~ovjekadata u slo`enoj politi~koj situaciji”. Dakako, u narednimdanima i mjesecima o pred kongresnim aktivnostimaunutar SDA govora }e biti sve vi{e, a pogotovo ukolikose liderstva u SDA svojevoljno ne odrekne SulejmanTihi}, aktuelni predsjednik.Mo}ni strana~ki i
Inspektori su utvrdili dase u USK-u nalaze 84kamenoloma, od ~ega 59radi ilegalno. Akcija suzbi-
janja nelegalne eksploat-acije mineralnih sirovinase nastavlja, saop}eno je izKantonalne uprave.Prema podacima koje jeUprava dostavila Centruza istra`iva~ko novinarstvo(CIN) iz Sarajeva, inspek-tori su zatvorili sljede}ekamenolome: Dobrenica i
Pokojske majne u Biha}ute Prhovo-Mahmi}i, Ba{tra- Brezik, Mahmi}i, VelikiRadi} i Zloimenjak u Bosa-nskoj Krupi. Na podru~juop}ine Sanski Most zatvo-reni su: Kruhari, Krkojevci,Karaga~a i Kamengrad, ubu`imskoj op}ini kameno-lom Zaradostovo, na pod-ru~ju Bosanskog Petrovcakamenolom [ekovac, uKlju~u kamenolom Kosa,dok je na podru~ju VelikeKladu{e zatvoren kameno-lom Begluk.Preduze}a koja nisu imala
odobrenja za eksploatacijukamena iz ovih kamenolo-ma su Krajinaputevi iMuminovi} iz Biha}a, EL-Gradnja, Dizdarevi}-Merc i
BC-Gradnja iz BosanskeKrupe, zatim Fadalti, Splo-num i Divel iz SanskogMosta, Huremagi} iz Cazi-na, Didovi} iz BosanskogPetrovca te fizi~ka lica Mu-harem Had`i}, iz BosanskeKrupe i Husein Galija{evi},iz Velike Kladu{e.Do sada su inspektori pod-nijeli 26 prekr{ajnih nalo-ga ~ija je vrijednost oko100.000 KM.Inspektori navode da se
kamen u preostalih 25 ka-menoloma legalno eksplo-ati{e. Preduze}a koja isko-pavaju kamen na timlokacijama imala su rje{e-nja o eksploataciji i istra-`ivanju te ugovore o kon-cesiji, ali su inspektori odnjih tra`ili da dopunedokumentaciju.CIN je u junu ove godineobjavio pri~u o tome da
vlasti USK-a godinamatoleri{u nezakonitu eksplo-ataciju kamena i tako seodri~u koncesionih nakna-da koje se upla}uju u
bud`ete. Novinari CIN-a suotkrili i to da je kamen izilegalnih kamenoloma ko-ri{ten u obnovi javne infra-strukture. Na podru~ju
USK-a se tada nalazilo naj-manje 60 kamenoloma, odkojih je barem polovinaradila ilegalno.Novinari CIN-a su tadarazgovarali sa SeidomMuminovi}em, vlasnikompreduze}a Muminovi}, izBiha}a, koje se bavilo ile-galnom eksploatacijom ka-mena iz nalazi{ta PokojskeMajne kod Biha}a.On je rekao da kamenolom
ne radi od 2009. godine,od kada su ga zatvoriliinspektori Federalne upra-
ve za inspekcijske poslove.Me|utim, nakon {to su munovinari objasnili da su natoj lokaciji zatekli nekolikorovokopa~a i kamiona ovefirme kako eksploati{u ka-men, Muminovi} je rekaoda je kamenolom, ipak, ak-tivan i da }e ga u budu-}nosti legalizovati. CIN
Unsko-sanski kanton
U subotu 10. novembra 2012.godine u organizacijiKoordinacije braniteljskih udruga HVO Unsko-sans-kog kantona, obilje`ena je 20.obljetnica utemeljenjaGlavnog sto`era HVO Regije Biha}.Sve~anost obilje`avanja jubileja po~ela je polaganjemcvije}a i paljenjem svije}a za sve poginule pripadnikeHVO Regije Biha} ispred Sredi{njeg kri`a na Rimo-katoli~kom groblju sv. Ante Padovanskog @egar - Kri`.Po~ast poginulim braniteljima odalo je izaslanstvoKoordinacije braniteljskih udruga HVO koju ~ine:
Udruga poginulih i nestalih branitelja HVO USK-akoju je predvodila Dragica ]uri}, predsjednica,Udruga veterana i dragovoljaca HVO iz Domovinskograta USK-a koju je predvodio Franjo Grgi}, predsjed-nik i ratni dozapovjednik GS HVO-a regije Biha},Udruga nositelja najvi{eg ratnog odli~ja HVO “Hrva-tski trolist” USK-a koju je predvodio Jozo Vukovi},predsjednik, te Udruga oboljelih pripadnika HVOUSK-a “Jednakost” koju je predvodio Bernardo
Vukovi}, predsjednik.Po~ast poginulim braniteljima i sve~anosti obilje`a-
vanja 20. obljetnice utemeljenja GS HVO Regije Biha}prisustvovali su u ime premijera USK-a njegov savjet-nik Franjo Juri}, u ime Skup{tine USK-a Ivan Pr{a,dopresjedavaju}i Skup{tine USK-a i jedan od `ivu}ihratnih zapovjednika GS HVO Regije Biha}, u ime
Ministarstva branitelja i pitanja RVI-a USK-a SenadFeli},na~elnik BIZ-a Biha}, HDZ BiH USK-a ~ije iza-slanstvo su ~inili Sa{a Vukovi}, Tomislav Jankovi} iZlatko Klari} tako|er ratni zapovjednici u postrojba-ma HVO Regije Biha},te predstavnici mjesnih zajedni-ca @egar i Vedro Polje koje su predvodili predsjedniciMZ-a Miroljub Butorac i Tomislav Dujmovi}.- Utemeljenjem GS HVO Regije Biha} 10. 11. 1992.
godine zavr{en je organizacijski ustroj HVO Regije Biha} i od toga datuma postrojbe HVO preuzimaju svoju zonuodgovornosti u duljini boji{nice 42 kilometra. Ovu zonuodgovornosti HVO Regije Biha} }e uspje{no braniti svedo kona~ne deblokade tada{njeg Biha}kog okruga,danas Unsko sanskog kantona - istakao je Ivan Pr{a,
jedan od ratnih zapovjednika GS HVO Regije Biha}.Nakon polaganja cvije}a i paljenja svije}a odr`an
jedomjenak za pripadnike GS HVO Regije Biha}, ratne
zapovjednike.U ve~ernjim satima u `upnoj crkvi sv. Ante u Biha}uslu`ena je misa zadu{nica za sve poginule branitelje icivilne `rtve rata iz Domovinskog rata 1992.-1995.godine. 037Plus
Koordinacije braniteljskih udrugaHVO Unsko-sanskog kantona
Obilje`ena 20. oblje- tnica utemeljenjaGlavnog sto`eraHVO Regije Biha} Ivan Pr{a: “Utemeljenjem GS HVO RegijeBiha} 10. 11. 1992. godine zavr{en je orga-nizacijski ustroj HVO Regije Biha} i od toga
datuma postrojbe HVO preuzimaju svojuzonu odgovornosti u duljini boji{nice 42 kilo-metra. Ovu zonu odgovornosti HVO RegijeBiha} }e uspje{no braniti sve do kona~nedeblokade tada{njeg Biha}kog okruga,danas Unsko sanskog kantona”
Inspekcija zatvorila 15
nelegalnih kamenoloma Inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kan-tona su zbog nelegalne eksploatacije kamena od aprila ove godine zatvorilipetnaest kamenoloma. Kontrola je pokazala da je u tim kamenolomima radi-lo dvanaest preduze}a i pojedinaca s podru~ja tog kantona.
Vlasnik Motela “No 9”,Tahir Jaganjac vlasnik jereprezentativno ure|e-nog ugostiteljskog objek-ta, pored magistralneceste u kojeg turisti ~estosvrate na kafu, }evape ilineko od jela ispod sa~a...Tahir je i ovih dana odlu-~io uljep{ati ambijent, ukom su se i do sada,mogli vidjeti stari pred-
meti iz kraji{kih doma}i-nstava. Kolekciju starina
je obogatio malim drven-im zapre`nim kolima,stapom za kiselo mlijeko,
dolafom za pr`enje kafe...Tahir je u jednom dijelurestorana opremao tradi-
Likovnu koloniju “Zadjecu centra Duga” defi-niramo kao kulturno-humanitarni doga|aj. Uova gluha vremena neuo-
bi~ajeno je da jedandoga|aj, “kulturnjak” ili“humanitarac”, uop}epre`ivi a kamoli do`ivi
jubilej. Eto, to se desilo,deseta kolonija do`ivjela
je i svoje finale, izlo bu uGradskoj galeriji Biha}.Treba naglasiti da jeKolonija iz godine u god-inu rasla i izrasla u speci-fi~nu i prepoznatljivumanifestaciju na prostoruna{e zemlje i okru`enja.Kroz proteklih deset god-ina Kulen Vakuf je pos-
jetilo preko 180 umjetni-
ka koji su ostavili oko900 djela.Internacionalnom oma-sovljenju Kolonije najvi{esu doprinijeli upravoumjetnici koji su se iden-tificirali s idejom i motivi-rali druge. Takav stav jepovezao i razli~ite orga-nizacije, ustanove i insti-tucije koje se na svojna~in zauzimaju zaCentar Dugu.Zasluga u realizaciji do-sada{njih kolonija svaka-ko pripada sponzorima i
medijima koji su odpo~etka prepoznali i {iriliovu humanu pri~u, te ku-pcima koji svojim opred-
Art. O izlo`enim djelimagovorio je Adnan Dupa-novi}, direktor Gradskegalerije Biha}, istaknuv{ida je Jedanaesta kolonija
jedna od kvalitetnijih.Prisutnima se obratio i
Dario Juri}, ministar obr-azovanja, nauke, kulture,sporta i vjere u VladiUSK, zahvaliv{i se svimaonima koji su u proteklih
jedanaest godina pomo-gli realizaciju likovnekolonije “Za djecu centraDuga”. Halid ALIJAGI]
Finale Jedanaeste kolonije likovnih umjetnika “Za djecu Duge”
Kulturno-humanitarni doga|aj Kroz proteklih deset godina Kulen
Vakuf je posjetilo preko 180 umjetni-ka koji su ostavili oko 900 djela Zasluga u realizaciji dosada{njihkolonija svakako pripada sponzorimai medijima koji su od po~etka prepo-znali i {irili ovu humanu pri~u, tekupcima koji svojim opredjeljenjem~ine vi{e od obi~ne kupovine
Centar za djecu bez roditeljskog staranja
Godina za godinom i evopro|e ih trinaest kako je sradom po~eo Centar za dje-cu bez roditeljskog staranjaDuga u Kulen Vakufu.Ta~nije, prva djeca su u{la uCentar 1. novembra 1999.godine. Sva potrebna sredst-
va za njegovu izgradnjuprikupljena su u Njema~koj,a osnovni cilj je zbrinjavanjedjece starosne dobi odro|enja do {este godine koja
su privremeno ili trajno osta-la bez roditeljske za{tite.
Kapacitet Duge je dvadeset i~etvero {ti}enika koji su po-dijeljeni u tri starosne grupesa po maksimalno osmerodjece u svakoj. Prva je do 15mjeseci starosti, druga 36 itre}a do {est godina.Prijem djece vr{i se na zaht-
jev Centra za socijalni rad uz
potrebnu dokumentaciju inalaz pedijatra. Svaki zaht-
jev stru~ni tim Centra Dugaobra|uje i odlu~uje o prije-mu. Djeca Centra Duga su
pod stalnim nadzorom per-sonala ustanove kojeg ~inetri pedago{ka radnika, ~etirimedicinske sestre, te {estnjegovateljica. Rad u Centruupotpunjavaju i jedna kuha-rica, dvije sprema~ice, jedanku}ni majstor (ujedno i
voza~) i jedan radnik per-sonalnih poslova. Stalnozaposleno osoblje se stru~noeducira i izmjenjuje iskustvasa stru~njacima iz na{e i sus-
jednih zemalja Njema~ke iMa|arske.
Centar Duga raspola`e saoko 370 kvadratnih metarazatvorenog prostora zaboravak, igranje i pedago{kirad sa djecom, zatim, apart-manom za boravak usvojite-lja, te sa 200 kvadrata prate-}ih prostorija. Tu je i prostra-no dvori{te sa 1.200 kvadra-
tnih metara ure|enog zaboravak i igru djece. UCentar je u proteklom perio-du primljeno preko 250djece.
Zbog administrativnih pote-{ko}a u ljeto 2008. godinepokrenute su aktivnosti na osni-
vanju Fondacije “Centar Duga Art” u Kulen Vakufu. Organi-ziranje i realizacija dobrotvornihakcija radi promoviranja Centra iprikupljanje nov~anih sredstavaza njegovo nesmetano funkcioni-ranje su osnovni zadaci Agencije.Po~etkom decembra 2008. godi-ne pokrenuta je inicijativa za reg-istraciju Fondacije CDA, a sa
radom je po~ela 1. marta 2009.godine. Tom prilikom sklopljen je
sporazum sa Humanitarnom org-anizacijom Schutzengel Gesuchtiz Njema~ke o zajedni~komizvo|enju projekta Centar zadjecu bez roditeljskog staranjaDuga u Kulen Vakufu.Osnovni cilj Fondacije je dasamostalno i u suradnji sadrugim udru`enjima i fondacija-
ma u~estvuje u promoviranju,unapre|enju, razvoju i financi-ranju Centra. Fondacija CDA jeodmah preuzela poslove na orga-niziranju tradicionalne likovne
kolonije “Za djecu centra Duga”,organiziranje izlo`bi i dobrotvo-rnih aukcija doniranih djela kao iaktivnosti na {tampanju i dis-tribuciji novogodi{njih ~estitki ikalendara.Svjesni smo da nas o~ekuju velikiposlovi i obaveze na organiziran-
ju i izvo|enju akcija potrebnih zaosiguranje sredstava za nes-metano funkcioniranje projektaCentar Duga u Kulen Vakufu, ali
vjerujemo da imamo snage i
umije}a da zajedno sa dosada-{njim prijateljima nastavimo
kvalitetno i transparentno reali-zirati spomenute projekte i na tajna~in osigurati dio potrebnihsredstava, ka`e direktor AdmirLje{~anin, dodaju}i da se nadajuda }e opravdati svoje postojanje ida }e kroz svoje aktivnosti ste}i
veliki broj simpatizera i prijateljakoji }e pru`iti svoju podr{ku u
ostvarivanju ciljeva FondacijeCDA da se djeci smje{tenoj uCentru Duga osigura kvalitetansmje{taj i dostojno djetinjstvo jerto zaslu`uju sva djeca Svijeta.
ja slu`benika i namje{te-nika Op}ine Biha}, `elida vas upozna sa te{komfinancijskom situacijom u
kojoj se nalaze zaposleni-ci Op}ine Biha}.Naime, Jedinstveni organuprave Op}ine Biha},ulazi u ~etvrti mjesec zakoji nije isplatio pla}ezaposlenicima, a poje-dine javne ustanove po-put JU “Sport odmor irekreaciju” Biha}, zadnjupla}u su zaposlenicimaisplatili za mart teku}egodine, s tim da ovi zapo-slenici nemaju mogu}no-sti da se koriste zdrav-stvenim osiguranjem, jer
im nisu upla}eni dopri-nosi, a o ostalim neost- varenim pravima, poputdono{enja Pravilnika oorganizaciji, bez u~e{}aSindikata, i sli~no, da i negovorimo.Na nesavjesno poslova-nje Op}inskog organauprave Op}ine Biha},Sindikalna organizacijaslu`benika i namje{teni-ka Op}ine Biha}, mnogoputa je usmeno i pisano
upozoravala poslodavca,kao i na sve propuste kojise ~ine, te predlagalamjere kako se ne bi do{lou ovu situaciju.Na`alost, Sindikalna org-anizacija slu`benika i na-mje{tenika Op}ine Biha},nije bila ravnopravanpartner sa poslodavcemOp}inom Biha}, na ~ijem
je ~elu bio mr. sci. AlbinMusli}, te se ova upo-zorenja nisu uzimala uobzir, iako je to zakonompredvi|eno.Sindikalni odbor slu`be-nika i namje{tenika Op}i-
ne Biha}, nekoliko puta je `elio da putem {rajkaupozorenja poslodavcuskrene pa`nju na lo{e
lnika, ali zbog sveukupnesituacije u dru{tvu ~lano-
vi Sindikata nisu dalipotrenu saglasnost zaprovo|enje ove mjere.
Vjerujemo da }e Emd`adGalija{evi}, budu}i op}i-nski na~elnik imati vi{esenzibiliteta prema pravi-ma zaposlenika Op}ins-kog organa uprave, te sasvojim saradnicima izna-}i rje{enja za ovu izu-zetno te{ku financijskusituaciju, u kojoj senalaze zaposlenici i svi
gra|ani Op}ine Biha}.Sindikalna organizacijaslu`benika i namje{teni-ka Op}ine Biha}, u tome}e kao do sada, datidoprinos i biti partner uiznala-`enju najboljihrje{enja, za dobrobitzaposlenika i gra|anaOp}ine Biha}.
Vrsta usluge - proizvoda Telefon De`urni obrtnik
1. Grijanje i vodoinstalacije 061 181 052 Osman Kazaz2. i{}enje dimn jaka 062 141 831 Sejad Gro{ i}3. El ektroinst alac ij e 061 799 696 Ami r Murti}4. Krovopokriva~ 061 849 565 J usuf Zloji}5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti}6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar 8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi}-Zinzo
10. Taksi prijevoz 061 797 451 M ahmut Mukanovi}11. Prijevoz stvari 061 764 106 B ude Mujani}12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}13. @enski frizer 061 231 026 D enis Be}irspahi}14. [tamparija 061 764 462 Emira Bird`o15. Izrada pe~ata 061 779 504 M idhat Kulauzovi}
Mjesni ured Pokoj:ponedjeljak i ~etvrtak od 7 do 12 satiMjesni ured Srbljani:utorak od 7 do 12 satiMjesni ured Brekovica:srijeda od 7 do 12 satiMjesni ured Kamenica:ponedjeljak od 7 do 12 satiMjesni ured Ripa~:utorak od 7 do 12 satiMjesni ured Iza~i}:srijeda od 7 do 12 satiMjesni ured Vrsta:~etvrtak od 7 do 15,30 satiMjesni ured Kulen Vakuf:petak od 7 do 15,30 sati.
Na podru~ju op}ine Biha}Mjesni uredi izdajuizvode iz mati~nih knjiga
Udru`enje “@ene sa Une”Centar za besplatne pravne savjete
Krupska 26, Biha}, Tel/fax: 037/220-855
Sindikalna organizacija slu`benika i namje{tenika Op}ine Biha}
Saop}enje javnosti Jedinstveni organ uprave Op}ine Biha}, ulazi u~etvrti mjesec za koji nije isplatio pla}ezaposlenicima, a pojedine javne ustanove poputJU “Sport odmor i rekreaciju” Biha}, zadnju pla}u
su zaposlenicima isplatili za mart teku}e godine,s tim da ovi zaposlenici nemaju mogu}nosti da sekori-ste zdravstvenim osiguranjem, jer im nisuupla}eni doprinosi za zdravestveno osiguranje, ao ostalim neostvarenim pravima, poputdono{enja Pravilnika o organizaciji, bez u~e{}aSindikata, i sli~no, da i ne govorimo.
OO SDA Biha} `eliizvjestiti javnost da inakon lokalnih izbora nakojima su izgubili povje-renje gra|ana socijalde-mokrati poku{avaju pra-
viti nekakve koalicije itzv. ve}ine u Op}inskom
vije}u Biha}.Pa, zar im zbilja nije dos-ta la`i i prevara. Ostavilisu Op}inu u dugovima,sva javna op}inska pre-duze}a u problemima,
radnici Komrada {trajku- ju, sme}e po ulicama
Biha}a, ne radi rasvjeta, jer nije godinama pla}e-na, ne rade semafori, itd.itd.I poslije svega SDP bipravio ve}ine. Kome
ve}ine i sa kim? Koja }eto politi~ka partija i}i utakvu ve}inu i za{to? Zar
da opravdaju milionskedugove, zar da opravdaju
nepotizam, kriminal, ras-tro{nu politiku, zar dazadr`e nesposobne direk-tore i poslu{nike. Svakapolitika koja ovo podr`a-
va je protiv gra|ana, a ina ovim izborima gra|a-ni su pokazali {ta misle otakvim politikama.
Zato pozivamo SDP da seokane jalovih poku{aja
stvaranja nekakvih ve}i-na koje }e Op}inu Biha}odvesti na potpunu stra-nputicu. Neka u interesugra|ana Biha}a prihvateulogu opozicije i ako voleovaj grad, pomognu, daoni koji mogu i znajuraditi, po~nu rje{avati
velike probleme koje suoni ostavili.
OO SDA Biha}
“Zar im nije dosta la`i i prevara” I poslije svega SDP bi pravio ve}ine. Kome ve}ine i sa kim? Koja}e to politi~ka partija i}i u takvu ve}inu i za{to? Zar da opravdajumilionske dugove, zar da opravdaju nepotizam, kriminal, rastro{nupolitiku, zar da zadr`e nesposobne direktore i poslu{nike.
"Sumrak saga: Praskozorje 2. dio"@anr: DramaReditelj: Aida Begi}Uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson,
Taylor Lautner Sinopsis: Novonastalu obiteljsku sre}u Belle iEdwarda ubrzo }e pokvariti zli Volturi koji u nji-hovoj k}eri vide veliku prijetnju.Nakon ro|enja njihove k}eri Renesmee, Bellai Edward u`ivaju u obiteljskoj idili. Bellatako|er upoznaje svoje nove mo}i te svakimdanom sve vi{e u`iva u svom novom `ivotu.No, stvari se uskoro zakompliciraju jer Volturi -najja~i i najstariji klan vampira - u malojRenesmee vide veliku prijetnju za svojopstanak. Cullenovi sada moraju prikupiti {to
ve}u pomo} i podr{ku me|u ostalim vampir-skim klanovima i obiteljima te se pripremiti zaodlu~uju}u ultimativnu bitku koja }e njihovojobitelji donijeti spas, ili totalno uni{tenje.
Projekcije: 19:00 i 21:00 hSubota i nedelja 17,00 h
"Ted"@anr: komedijaReditelj: Laurent TirardUloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis, SethMacFarlaneSinopsis: Pri~a o mladom Johnu (Mark Wahlberg) koji mora birati tko mu je va`niji -djevojka iz njegovih snova (Mila Kunis) ili stariprijatelj - pli{ani medvjedi} Ted. Vulgarna
komedija s medvjedi}em koja NIJE za djecu!Projekcije: 18:00 i 20:00 h S.M.
Prièu o drvenim mosto- vima i spravi koja je neizb- je`na pri njihovoj gradnji,stvarno lijepog imena“makara”, ne mo`emo ada ne zapoènemo dogaða-
jem koji se dogodio “joškad je Tito hodao ovim svi-
jetom”. Doðe on, glavom ibradom, tako u naše Bišæepa ga nadobudni politièaripoènu vodati da vidi što
vidjeti smije. Po dobromstarom obièaju on im se natadašnjem Trgu slobode,koji sada nosi njegovo ime,otme pa zapuca na Grads-ku otoku. Drveni most jebio u jadnom stanju zbogèega politièari nisu `eljelida on po njemu hoda. Sta-ne on tako na sred razvali-
je pa reèe: “Kakav divanmost, na ovako ru`noj rije-ci!” Ne treba naglašavati
da su nakon toga pripadni-ci vojne in`injerije za dvadana izgradili nov most.Druga prièa je vezana za
vojnu vje`bu iz istog perio-da kada je jedan most ublizini logora “crvenih”,proglašen srušenim. To jenaravno bilo “k’o bajagi”,
više kao, nadletili avioni“plavih” i nema mosta.Postavile “sudije” stra`arena dva kraja i nikom nedaju preæi preko njega.Naiðe seljak pa se svaða:- Ja jesam star èovjek, ali
fala Bogu, još dobro vidim. Most je eto, na dva metraod mene, a i ti na njemu
stojiš! Kome vi la ete?- Dide, nema mosta, srušen,naredba! Ma da naiðe gen-eral, ne mo`e!- Kako ne mo`e kad eno tro-
jice idu preko njega.- E vidiš dide, ona trojica su
još prekljuèe izginula i tobaš na ovom mostu. To su
poginuli vojnici na sruše-nom mostu. Hajde razguli!
O mostovimaMostovi su prijeka potreba
od kada postoji èovjek.Njihovo graðenje bilo jeoduvijek, a i danas je, oso-bito podruèje graditeljstva.Zbog toga se sudbina
mostova isprepliæe sa sud-binom ljudi. Mnogi znaèa-
jni dogaðaji vezani su zamostove, njihovu izgrad-nju, postojanje i rušenje.Mostovi su inspiriraliumjetnike, potakli legendei zanimljive prièe obiènihljudi.Razvoj graðenja mostovanije tekao bez poteškoæa.Dogodile su se mnogekatastrofe mostovima i nji-hovim graditeljima. Nasreæu, neke velike nezgodedovele su do va`nih otkri-
æa korištenih u njihovojgradnji. Profesija graðenjamostova zahtjevno je inemilosrdno zanimanje.Most ne gradi samo jedan
èovjek, niti su u procesugraðenja aktivni samo onikoji ga neposredno izraðu-
ju. Graðenje mostova teklo je stoljeæima svojim pola-ganim razvojem, prete`nona osnovi iskustva s veæizvedenih objekata. Uprvom razdoblju zadacigraditelja ogranièeni su napješaèke prijelaze. Pojava`eljeznice i razvoj brzogcestovnog prometa uvjeto-
vali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina,koji su trebali biti brzo
sagraðeni. Suvremena teh-nièka i tehnološka posti-gnuæa u graðenju mosto-
va, uz ukupni gospodarskinapredak, omoguæili su da
nekada `elje o èvrstomprijelazu velikih usjeka,plovnih kanala, morskihtjesnaca, uvala, zaljeva ifjordova danas postanustvarnost.Mostovi, kao i sve drugegraðevine, trebaju zado-
voljiti zahtjeve funkcional-nosti, sigurnosti, trajnosti,ekonomiènosti, estetike iekologije. Za uspješnorješavanje takvih zahtjevatreba vladati širokim saz-nanjima, a u sluèaju veæih islo`enijih projekata nu`no
je ukljuèenje veæeg brojastruènjaka razlièitih speci-
jalnosti. Navedeni zahtjevimeðusobno su suprotsta-
vljeni pa ih valja kompro-
misno uskladiti. Stoga jeneophodno poznavanjerazlièitih disciplina u ciljupostizanja pouzdanih, tra-
jnih i ekonomiènih kon-strukcija. U posljednje vri-
jeme osobito je znaèajan veliki napredak u podruèju
proraèuna nosivih kon-strukcija. Razvoj numer-ièkih metoda proraèuna, aosobito metoda konaènihelemenata, potaknut eks-panzijom raèunala, omo-guæava pouzdane statièke idinamièke, linearne i neli-
nearne analize konstrukci- ja. Proraèun nosivih kon-strukcija, nekad osobitozahtjevan i dugotrajan,pritom èesto i dominantnidio projekta mosta, danas
je postao gotovo rutinskizadatak.
Estetika odlu-èujuæi element
Graditelj mostova trebadobro poznavati gradivaza izradu nosivih kon-strukcija i sklopova, te pos-
15.11.2012.godineu centru12
Neprevaziðena klasika
Najstariji drveni most u Evropi, kojinosi ime “Kapela most”, nalazi se u šar-mantnom švicarskom gradu Lucernu.Izgraðen je u prvoj polovini 14. stoljeæa isimbol je ovog grada, a jedna je odglavnih turistièkih atrakcija. Stoji nadrvenim šipovima od kojih je dobrapolovina još uvijek originalna.Najljepši most na svijetu nalazi se u SanMarinu u Kaliforniji. Popularni naziv vrtau kojem je izgraðen naziva se Japanski
vrt. Titulu je dobio istra`ivanjem javnog
mišljenja preko najpopularnijih društve-nih mre`a Twittera i Facebooka. Ovomjesto doista izgleda kao iz raja.
ke izrade. Nedopustivoeopravdano nametanjeh gradiva i postupakaðenja. Na`alost, ovo jeekad prisutno jer sustruktori danas speci-irani samo za pojedineerijale, a izvoðaèi na-u svoje postupke izra-Princip ekonomiènostivojbeno je jedan od
dišnjih zahtjeva nat. Ekonomiènost i jefti-a nisu isti pojmovi iakona`alost neki ponekadtovjeæuju. Naime,
oga jeftina projektnaenja mostova u uporabi
zahtijevala velikekove odr`avanja, što senije pokazalo sveukup-
neekonomiènim. Upnu cijenu mosta, osimkova izrade, trebaunati i oèekivane troš-
kove odr`avanja. Stoga,pri izradi projekta mostaposebnu pa`nju treba po-svetiti trajnosti, a osobitokod mostova u agresivnom
okolišu.Kao utilitarne graðevinemostovi moraju biti prik-ladno oblikovani. Pod poj-mom oblikovanja ukljuèe-
ni su razlièiti elementi kojiuvjetuju opæu vrijednostmosta. Osim svoje unutra-šnje ljepote, most treba bitiskladno uklopljen u okoliš.
Oblikovna vrijednost mos-ta prvenstveno ovisi o pro-
jektantu, njegovoj konstru-ktorskoj i estetskoj obda-renosti i shvaæanju, ali istotako i o investitoru i izvo-ðaèu. Estetski zahtjevi namost ponekad moraju bitiodluèujuæi, a osobito kodgradskih mostova. U izvje-snim sluèajevima potrebno
je u postupku izrade pro- jekta mosta ukljuèiti arhi-tekta.
Prvo pa muškoU svakom sluèaju, nedo-pustivo je graðenje ru`nihmostova. Po mišljenjumnogih drveni mostovi ne
mogu biti neestetski zbogmaterijala od kojeg sugraðeni. Kao, drvo je samopo sebi lijepo, pa... Da se
mi vratimo našem mostukod Gradske otoke. Zbogmaterijala Bišæani su ganazvali “Drveni most”.Obnavljan je nekoliko puta
ali je zadr`ao svoj prvobit-ni izgled. Novi Drvenimost izgradila je bihaækafirma “Gradnja projekt
A.M.” prije desetak godi-na. Tad je radila i sprava“makara”. Tukla “makara”po “pilotu”. Most je i danas
velike nosivosti pa prekonjega bez problema “gone”šleperi, ili šljeperi kako se
“pravilno ka`e”, punišljunka. Ovaj materijal jenajte`i pa smo ga zbogtoga naveli.Prije nekoliko mjeseci“makara” je ponovo tukla ito ponovo na Gradskojotoci. Tukla je po “piloti-ma” novog mosta, prvog
od tri, koji treba da pove`unekoliko otoka u centrugrada. Prvo pa muško,rekli bi naši. Takav drveni
luk dosad nije viðen naovim prostorima. Elega-ntan i graciozan. Nemaništa bez drveta, “makare”i “pilota”. Halid ALIJAGIÆ
Sudbina mostova isprepliæe se sa sudbinom ljudi.nogi znaèajni dogaðaji vezani su za mostove,hovu izgradnju, postojanje i rušenje. Mostovi suspirirali umjetnike, potakli legende i zanimljiveièe obiènih ljudi
U svakom sluèaju, nedopustivo je graðenje ru`nihostova. Po mišljenju mnogih drveni mostovi neogu biti neestetski zbog materijala od kojeg suaðeni. Kao, drvo je samo po sebi lijepo, pa...
vremena sjeo u slu beniauto, nosi datum 2.novembra 2012. godine.Temperatura oko desetstepeni Celzijusovih pon-avlja se iz dana u dan.Haj’mo reæi, petnaestak dana veæ. Jednostavno,kasna jesen.Zbog toga su i polja krajputa M-5, tamo premaBosanskom Petrovcu,smeða, tu`na i ru`na.Sazrela prije vremena.Ovdje osim trave nemaništa drugo. Travuljina
visine metar talasa se k’o
propalo `ito. Teren pogo-dan za igru, što bi rekaolegendarni bihaæki kovaèBeæo.“Igraèa” ima, svako malopretrèavaju preko ceste.Najviše ofsajda praveispred Bravskog gdje smosusreli jednog “trenera”koji se satra u pokušajuda uhrpa ekipu. U zav-
jetrini porušenog imanjapovaljale se ovce, ili“bijeli tim”, kako im tepa.Primijetili smo i nekolikogolmana u crnim dresovi-
ma. Nije ih šišalo godina-ma, pa ne lièe na sebe.Trener je èisti defanzivac.Neæe da se slika i da dajebilo kakve izjave. Neæebesplatnu reklamu. Onsamo prodaje sir. I to “tra-
vnièki”! Mo`eš misliti, od“petrovaèkih bijelih” onprodaje “travnièki sir”!?E, to je objasnio.Prije posljednjeg rata`ivio je u Travniku i“nomadio”. Sportski gov-oreæi, kretao se po dubiniterena. A bio je golem, od
Vlašiæa do lijeve obale
Save. Poèetak rata uBosni i Hercegovini zate-kao ga je na prostoruBosanske Krajine. I krajrata je, hvala Bogu,
doèekao ovdje. Peti kor-pus je oslobodio tolikodobrih pašnjaka da ih jebilo grihota ostaviti,ka`e. Zato on pravi“pravi travnièki” sir. Tajse nauk nikad ne zabo-ravlja.U odlasku jedan njegov redar, d`ukela rase “šar-planinac”, poèe opasnokru`iti oko nas. Kad jebio na metar od mojihdrhtavih nogu od trenera
je dobio tehnièki dotjeran volej u pravo mjesto.Stra`njicu, a volej je
udarac iz okreta. Kao da je gledao televizijsku leg-endu Cezara, “šaptaèapsima”. On bogami onomsvom d`ukcu nije ništa
šapnuo, al’ svejedno,pobjegao je glavom bezobzira. Èizma glavuèuva. I noge, i noge...
Ja razguli dalje, sav sre-tan. Sjetih se nekakveprepisancije na onim“fejzbucima”. Tema je
bila: “Mi èobani danas”.Pita jedan kako bi mogaopostati èuvar stoke na
Vlašiæu. Struènjak, nema
šta. Odgovara mu drugida je èitao u tamošnjimnovinama da ovèari ku-kaju kako nema pastira,èuvara ovaca. Nije zapa-mtio ime domaæina koji
je nudio smještaj za èoba-na, otkud sad èoban, hra-nu, plus platu od 1.500KM. Pita ga treæi zna lioko stoke sitnog zuba itreba li mu obuka. Obja-šnjava da je to te`ak posao, jer pored èuvanjatreba janjiti, musti i stri-gati. Šišati ovce. Ode ja u
Avganistan, zakljuèio je
nesluæeni “èuvar stoke”.Nek’ mu je sa sreæom. Itamo èizma glavu èuva. Inoge, i noge...
Halid ALIJAGIÆ
Zapisano baš uz put
“Mi èobani, danas” U zavjetrini poru-šenog imanja pova-ljale se ovce, ili“bijeli tim”, kako imtepa. Primijetili smoi nekoliko golmanau crnim dresovima U odlasku jedan
njegov redar, d`uke-la rase “šarplani-nac”, poèe opasnokru`iti oko nas. Kad
je bio na metar odmojih drhtavih noguod trenera je dobiotehnièki dotjeran
Podru~je biha}ke regi- je je opasano rovovima,minskim poljima, tenko-
vima, tonama ubila~kog gvo`|a, a u njemu ono{to se zove `ivot u opsje-dnutom gradu koji senalazi u takozvanoj “za{-ti}enoj zoni”Splet, moram re}i nes-retnih i ~udnih okolnosti,me sprije~io da pripremupo{aljem u inostranstvogdje bi se {tampala ve}tokom te godine. To bi zanas zna~ilo mnogo, ali...
Prije dvadeset godinadesio se rat u sred Evro-pe kakav moderni svijetdosad nije zabilje`io.Agresor je opkolio grado-
ve i preko hiljadu danabombardirao, ru{io, palioi ubijao.Desilo se nezamislivo, usred civiliziranog svijetaoru`ana opsada i to nakraju dvadesetog vije-ka!? Podru~je biha}keregije je opasano rovovi-ma, minskim poljima,tenkovima, tonama ubi-la~kog gvo`|a, a u nje-
mu ono {to se zove `ivotu opsjednutom gradukoji se nalazi u takoz-
vanoj “za{ti}enoj zoni”.Iz dana u dan, iz no}i uno}, ni`u se gnjev, nada,strah, mr`nja i ~ekanje,individualni i kolektivniheroizam i otpornost sa-stavljeni od elementa-rnih manifestacija ljud-skog `ivljenja. Trebalo jeboriti se, skloniti od gra-nata, razgovarati, slu{ati
vijesti i muziku, jesti, vo-ljeti se, ra|ati djecu,
umirati, sahranjivati, sje-}ati se, zaboravljati, san- jati, gledati smrti u o~i,disati, a nemati dovoljnozraka.Ovo je dakle pri~a o prvojgodini rata u opsjednu-tom Biha}u. Objavljena
je u knjizi “Po~etak biha-}ke pri~e” autora HalidaAlijagi}a.“Rat je nastavak politikedrugim sredstvima”. De-finiciju rata, dakle, dao
je politi~ar, a kada se svezbroji i oduzme, obave-zno ispadne da su ta
druga sredstva ljudski`ivoti. Po nepisanim pra-
vilima svih ratova najvi{estradaju civili i djeca.Novinari, fotoreporteri i
snimatelji imaju nezah- valnu zada}u da sve tozabilje`e.
Svoj dio posla odradiosam najbolje {to sammogao. To najbolje zna~ida sam fotografisao namjestima na kojima samnajvi{e boravio. U po~et-ku je to bio prostor mojemjesne zajednice DonjePrekounje, zatim Teritori-
jalne obrane Prekounje,te Press centra op}ine
Biha}. Radio sam sta-rom tehnikom, filmo-
vima i kemikalijama,
onim {to mi se zatek-lo u ratu. Kvalitet i nijetako lo{, kada se uzmusve ove ~injenice. Diomaterijala pripremiosam tokom 1993. go-dine i uobli~io u neka-kvu knji`icu. Splet,moram re}i nesretnihi ~udnih okolnosti, mesprije~io da pripremu
po{aljem u inostranst- vo gdje bi se {tampala ve} tokom te godine. To
bi za nas zna~ilo mno-go, ali...Ova knjiga je ura|enaza moje jabuke dvije,Ines i Mirelu, vje~ituljubav Miru, najdra`e;Husu, Eminu, Halidu,Bracu, Amnu, Adriana,Boru, Milku, Milu,ro|ake i sve Bi{}anekoji ostado{e braniti
svoj grad, a najvi{e zaonaj uzrast koji se rodiou vremenu ratnom.
Nakon zavr{etka tog ludila, na samom krajudvadesetog vijeka, ta sudjeca neizmjerno plakalakada bi im roditelji ogulili
ju`nu vo}ku pod imenomnarand`a, govore}i da suim razvalili loptu!?. Mojedrugove pozdravljam sratnim pozdravom: “Vidi-mo se!” Nastavi}e se
15.11.2012.godine dosje 15
Istrgnute stranice (1)
Iz knjige “Po~etak biha}ke pri~e”
Zapla{eniogromnom vojnomsilom koja je poredpostoje}e u biha}kekasarne pristizalaiz Slovenije iHrvatske, gra|aniBiha}a organiziralisu tri mitinga
Haubi~ka granata od150 mm pogodila je zgra-du na jedinom biha}komtrgu. Djevoj~ica se prvouko~ila, a onda u {oku,
nastavilahodati kaoda se ni{tanije desilo
Sirene su oglasileop}u opasnost i ~ule suse prve detonacije negdjeu Prekounju. U naseljuPrisjeka svi su u skloni-{tima. Osim pripadnikaTO-a koji patrolira nanajcjenjenijem ratnomprevoznom sredstvu
Radnici Javne kuhinje (uposlenici “Adune”) imalisu pune ruke posla, a obavljali su ga u podrumuhotela “Park”
15 - Zapaljivim granatama pogo|eno je, a zatim i izgorjelo, skladi{te hraneu krugu “@itoprerade”
Ulaz u zgraduKrajinaputeva
Minobaca~ke granatekalibra 120 mm nabiha}ke ulice po~ele supadati u rano jutro12. juna 1992. godine
Analiziraju}i razvoj NOP-a,Ðuro Pucar je u referatu: “Zna~ajodluka Drugog zasjedanja AVNOJ-a
za dalji razvoj NOP-a u BiH” for-mulirao neke ocjene koje nisu bile
saglasne sa na~elima NOP-a. Polaze}i od ~injenice da srpskinarod masovno u~estvuje u NOB-i
protiv okupatora, Pucar je zastu- pao tezu da “srpskom narodu pri- pada ~ast i slava {to je ideju bratst- va unio me|u Muslimane i Hrvate... da srpski narod pred-nja~i i u izgradnji b-b. dr`avnosti.Ta uloga srpskog naroda treba da
budu svjesne i muslimanske ihrvatske mase”. Uporedo, Pucar jesmatrao da “osje}anje Muslimanakao cjeline ko~i br`u orijentaciju
Muslimana prema NOP-u”.
Pre{u}enePucareve teze
Prema zapisniku o toku zasjeda-nja ZAVNOBiH-a u raspravi nijebilo kriti~kog osvrta na izlo`enePucareve teze, a pretpostavka jeda su ~lanovi Pokrajinskog komi-teta KPJ za BiH prethodno usvojilireferat sa citiranim stavovima. Izsadr`ine rasprave, u kojoj je
u~estvovalo preko 30 vije}nika,mo`e se zaklju~iti da Pucarevimtvrdnjama vije}nici nisu ni obratilipa`nju. ^ini se realnim obja{njen-
je da partijski ideologizirani sas-tav vije}nika nije imao kriti~kog~ula za problemati~na tuma~enjarazvoja NOP-a u BiH, koja sudolazila od prvog ~ovjeka Kom.Partije. Rasprava u vije}u koncen-trirala se oko dva pitanja koja suobilje`ila ovo zasjedanje - uspos-tavljanje dr`avnog statusa BiH idono{enje Deklaracije o pravimagra|ana BiH.
Ako je dr avno konstituiranje BiH
bilo izraz epohalne tekovine NOP-a kojim je BiH-i vra}en statusdr`ave, prekinut osvajanjem, oku-pacijom, diktaturom i nasiljem,Deklaracija o pravima gra|anaopredijelila je BiH-i karakterdemokratske konstitucije. Usredrata, od Drugog zasjedanja ZAV-NOBiH-a, odr`anog sredinom1944., BiH zapo~inje razdobljedr`avnosti koja }e se izgra|ivatiod osnovnih jedinica vlasti donajvi{ih zakonodavnih i izvr{nihorgana - parlamenta i vlade. Isto-
vremeno, izgra|uju}i bh dr avno-st, ZAVNOBIH je odre|enim inici-
jativama i rezultatima doprinosio
integrativnom oblikovanju DFJ.Uz {iroku argumentaciju razloga ipretpostavki na kojima se zasni-
vala odluka da se proglasi dr`a- vno konstituiranje BiH, u raspra-
vi je istaknuto i obrazlo`eno sta-novi{te da se za BiH nije prihvatiostatus autonomne jedinice, jer suistorijski kao i aktuelni politi~kimomenti objektivno djelovali uprilog federalnog statusa nacio-nalno mje{ovite BiH, ravnopravne
sa nacionalnim federalnim jedini-cama u federativnoj dr`avnojzajednici. Ova napomena, infor-
mativno saop{tena u diskusiji,dobi}e u javnosti {iri publicitetposlije vi{e godina, u izjavama i
komentarima nekih organizatoraZasjedanja ZAVNOBiH-a. Bio je topodatak, u toku zasjedanja neza-pa`en, o kontroverznom odnosuu centru jugoslavenskog NOP-aprema dr`avnom statusu BiH.
IznevjerenaDeklaracija opravima gra|ana
Za Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a od su{tinskog zna~aja je ~inje-nica da pretvaranje ZAVNOBiH-au najvi{e zakonodavno i izvr{nopredstavni~ko tijelo federalne BiHnije bilo samo sebi svrhom, da je
~in obnavljanja dr`avnosti tra`io idobio definiciju o karakteru fed-eralne BiH. Stoga je skup{tinaZAVNOBiH-a zajedno sa odlukomo konstituiranju federalne BiH
donijela Deklaraciju o pravimanjenih gra|ana. Stavovima Dekla-racije formulirano ja ure|enje BiHu kojoj je zajam~ena ravno-pravnost njenih naroda i demo-kratska prava gra|ana da izgra-|uju uslove `ivota u slobodi,
miru, blagostanju i ljudskom do-stojanstvu. U Deklaraciji su sa-dr`ani principi budu}eg ustavafederalne BiH kojima su garanto-
vane slobode i demokratske teko- vine ~ovje~anstva: politi~ke slo-bode, sloboda vjerskog ispovije-danja, sloboda {tampe, zbora,dogovora i udru`ivanja, jednako-pravnost gra|ana pred zakonom.Prvi ustav Narodne RepublikeBiH, donesen 31. 12. 1946. ute-meljen je na principima Deklara-cije o pravima gra|ana BiH.Politi~ko iskustvo i praksa, kakodo kraja rata tako i poslije oslobo-|enja zemlje nisu uvijek bili u
skladu i na nivou principa Dekla-racije i ustava ~iji je ona temelj~inila. Bila je to posljedica nede-mokratskih tendencija u dru-{tvenom i politi~kom sistemu kojise izgra|ivao na ideologiji ina~elima KP.Pokazalo se da su demokratskiprincipi za koje se zalagala u tokuNOR-a bili takti~ki u funkcijistrategije KP da kontrolira meha-nizam vlasti da bi monopolnoupravljala razvojem politi~kih idru{tvenih odnosa i kretanja uzemlji. Ova ~injenica vezana zaperiod NOP-a, kao i razdoblje od
nepunih pet decenija opstojanja irazvoja Narodne, odnosno Soci- jalisti~ke Republike BiH isti~uepohalni zna~aj odluka Drugogzasjedanja ZAVNOBiH-a - pro-gla{enja federalne BiH ~ije je
jedinstveno i neponovljivo djelobila Deklaracija o pravima gra|a-na. Nesposobnost i nespremnostorgana da slijede na~ela i opred-
jeljenja Deklaracije nikako neumanjuju njen izuzetni, povijesnizna~aj. Naprotiv, iznevjeravanjeduha ZAVNOBIH-a, zorno izra`e-nog Deklaracijom, stvaralo jepretpostavke za udes koji je stigaoBiH agresijom i ratom 1992-
1995. I negativne posljedice ra-zvoja mogu na svoj na~in bitipotvrda neosporno pozitivnogzna~aja jednog istorijskog doku-menta. (Nastavi}e se)
Akademik Enver Red i}ro|en je1915. godineu StaromMajdanu,op}inaSanski Most,a osnovnu {kolu i gimnazijuzavr{io je u Biha}u. Umro jeu Sarajevu 5. novembra2009. godine.Diplomirao je germanistiku,
jugoslavensku knji evnost iistoriju na Filozofskom faku-ltetu 1940. godine. Bio jeu~esnik NOB-a od 1941. do1945. godine, te vije}nik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.Dopisni ~lan ANU BiH postao je 1978. godine, a zaredovnog ~lana izabran je1984. godine.Dobitnik je brojnih priznanja inagrada, te autor mnogihknjiga i publikacija.
zasjedanja ZAVNOBiH-a U hiljadugodi{njoj povijesti Bosne nema do-ga|aja uporedivog sa ZAVNOBiH-om. Ne postojiistorijska paralela ZAVNOBiH-u. Ne postoje do-kumenti, izvorno i provinijenciom bosanski, ide-nti~nog ili sli~nog sadr`aja i zna~aja, kojim sepotvr|uje istorijsko-politi~ki individualitet Bosne.
“Sre}a je odsutnost praznine izme|u onog {toimamo i onog ~emu te`i-mo i ~emu se nadamo”,ka`e kalifornijski profe-sor Richard Easterlin.Podsje}a nas da ljudi,
iako misle da se sre}apove}ava s razinom pri-hoda “{to imaju vi{enovca, povisuju i stan-darde `eljenog `ivota.” Dugim rije~ima, kada dobije{ono {to `eli{, vidi{ ono {to nema{. Richard Layard,autor knjige o sre}i, za to ima jo{ podmukliju frazu- “hedonisti~ki `rvanj”, koji pokre}e potreba zapodizanjem ljestvice do ugodnog iskustva kojeodr`ava sre}u.Zanimljivo je {to neke religije sugeriraju strategijeizlaska iz `rvnja. Budizam tako polazi od toga dasmo ve} u sada{njem trenutku ispunjeni. Ako toshvatimo, lak{e }emo se rije{iti elje. @ivot nam tadane}e izgledati kao proma{aj, nego kao dobitak.Sigurno nikad ne}u biti budisti~ki sve}enik jer izli~nog iskustva znam da `elja mo`e donijeti pravo
ispunjenje. Kad sam kupila prvi automobil, u`ivalasam kao malo dijete. Nisam ga uop}e namjeravalakupiti, iako sam stalno pri~ala kako mi je to velika`elja. Slu~ajno sam ga ugledala i znala sam da gamoram imati. Uskoro mi je stigao, preuzela samklju~eve i obavila prvu vo`nju. Bila sam preplavlje-na ponosom, zadovoljstvom i eljom da to podijelims cijelim svijetom.To je radost koju ~ine lijepe stvari, sre}a obasjanasvjetlom ugode, veselje koje me redovito prati udnevnim kretanjima. Mogu birati i promatrati`eljeno, ali po~ela sam primje}ivati ljudskost ispodmaterijalnog.Kada moj osmogodi{nji sin zapoma`e: Zaista tre-bam Playstation, raspravljamo o razlici izme|u “tre-bam” i “`elim” poku{avaju}i razdvojiti i raspoznati
ugodu i sre}u. Neurobiolo{ki ispada da moj sin trebaigricu jednako kao {to i ja trebam novi ru~ni sat jernjegov mozak, kao i sva~iji, ne zna kako prestati~eznuti.“Trebam-`elim” razgovore vodim i sama sa sobom iu posljednje vrijeme sve sam uspje{nija. U velikomizlogu finog du}ana opreme za dom krevet s balda-hinom smje{ten je u sredini fantasti~ne spava}esobe, slatke pozornice za ne~iji `ivot. Po njemu jeprostrt mekani pokriva~, bogato i vi{estruko presav-ijen. Gledam izlog i pokriva~ osje}aju}i prastarupotrebu - elim! Ali, ona ipak slabi i napu{tam scenunetaknutu, tu posteljinu koja ne}e izgubiti na vri-
jednosti, ali mi nikad ne}e zna~iti ni{ta vi{e od toga{to u stvari jest - platno i konac.Sada mogu oti}i. Znam da postoji i drugi put, patre}i, kada }u se ponovo susresti sa `eljom i ovisno
o raspolo`enju, ili okolnostima, mo`da donijetimra~niju odluku. Mo`da }u se i okrenuti druga~ijemsistemu vrijednosti koji sam odnedavno prihvatila.Uglavnom, zasad ne `elim ni{ta vi{e.
Mirela POPR@ENOVI]
Kada dobije{ ono {to `eli{, vidi{ ono{to nema{. Richard Layard, autor knjigeo sre}i, za to ima jo{ podmukliju frazu -“hedonisti~ki `rvanj”, koji pokre}e potre-ba za podizanjem ljestvice do ugodnogiskustva koje odr`ava sre}u. Zanimljivo
je {to neke religije sugeriraju strategijeizlaska iz `rvnja. Budizam polazi od togada smo ve} u sada{njem trenutkuispunjeni. Ako to shvatimo, lak{e }emose rije{iti `elje. @ivot nam tada ne}eizgledati kao proma{aj, nego kaodobitak.
preduzeæima Federacije BiH (“Slu`bene novineFederacije BiH” broj: 8/05, 81/08 i 22/09) ièlana 8. 8. Zakona o ministarskim, vladinim idrugim imenovanjima Federacije BiH (“Slu`be-ne novine Federacije BiH” br. 12/03 i 34/03,èlana 69. i 70. Statuta JP “Veterinarska stan-ica” d.o.o. Bihaæ - preèišæen tekst (“Slu`beniglasnik Opæine Bihaæ” broj1 5/11) i Odluke oraspisivanju javnog konkursa za izbor i imeno-
vanje kandidata Odbora za reviziju JP “Vete-rinarska stanica” d.o.o. Bihaæ broj 03/12. od05.11.2012. godine, Nadzorni odbor Javnog preduzeæa “Veterinarska stanica” d.o.o. Bihaæobjavljuje da se
PONIŠTAVAJavni konkurs za izbor i imenovanjeOdbora za reviziju Javnog preduzeæa
JP “Veterinarska stanica” d.o.o. Bihaæobjavljen u Slu`benim novinamaFederacije BiH broj 47/12. od
30.05.2012.godine, dnevnom listu“Osloboðenje” od 30.05.2012.godine
i sedmiènom listu “037 Plus” od31.05.2012.godine,
te ujedno raspisuje
PONOVNI JAVNI KONKURS
ZA IZBOR I IMENOVANJEODBORA ZA REVIZIJUJAVNOG PREDUZEÆA
“VETERINARSKA STANICA”D.O.O. BIHAÆ
I
- odabir i prijedlog kandidata za izbor èlanovai predsjednika Odbora za reviziju izvršit æeNadzorni odbor Društva veæinom glasova
- imenovanje èlanova i predsjednika Odboraza reviziju izvršit æe Skupština Društva poprijedlogu Nadzornog odbora
- du`nosti Odbora za reviziju utvrðene su
zakonskim propisima- naknada i druga prava èlanova i predsjedni-
ka Odbora za reviziju utvrðuju se ugovoromna temelju odluke Skupštine
Opis pozicijeOdbor za reviziju ima sljedeæe nadle`-
nosti:
- imenovati vanjskog revizora.- razmotriti godišnju studiju rizika i plan revi-
zije u kojima su prikazane pojedinosti upogledu riziènih podruèja i revizije koja æese izvršiti,te osigurati da prijavljena pitanjabudu bez odlaganja i na odgovarajuæi naèin
korigovana,- osigurati da interne kontrole u Društvu buduadekvatne i da funkcioniraju kako je predvi-ðeno.
- podnositi Nadzornom odboru sa`ete mje-
seène izvještaje o svojim mjeseènim
sastancima,- vršiti i druge poslove u skladu sa zakonom iStatutom.
II
Opæi uvjetiKandidati za predsjednika i èlanove
Odbora za reviziju moraju ispunjavati slijedeæeopæe uvjete:
- da je dr`avljanin BiH,- da je stariji nod 18 godine,a mlaði od 65
godina na dan imenovanja,- da nije otpušten iz dr`avne slu`be kao rezu-
ltat disciplinske mjere na bilo kom nivou u
BiH, u periodu od tri godine prije objave javnog konkursa,- da se na njega ne odnosi èlan IX 1. Ustava
BiH,- da nije osuðivan za krivièno djelo ili privred-
ni prestup,niti se protiv njega vodi kriviènipostupak,
- da mu pravosna`nom presudom sudanijezabranjeno obavljanje aktivnosti za pozicijuna koju aplicira,
- da nije izabrani zvaniènik, nosilac sudske iliizvršne funkcije ili savjetnik izabranimzvaniènicima i nosiocima izvršnih funkciju,
- da nije na funkciji u politièkoj stranci usmislu èlana 5.Zakona o ministarskim,vla-
dinim i drugim imenovanjima FederacijeBosne i Hercegovine,- da nije direktor, èlan uprave, predsjednik ili
èlan Nadzornog odbora ili odbora za revizijuu drugom privrednom društvu,
- da nije u sukobu interesa u liènom i profe-sionalnom odnosu s društvom u koje aplici-ra na navedenu poziciju.
III
Posebni uvjetiKandidati za predsjednika i èlanove
Odbora za reviziju moraju ispunjavati slijedeæeposebne uvjete:
- VII stepen slo`enosti zanimanja, VSS,završen ekonomski ili pravni fakultet,- najmanje pet godina radnog iskustva na
Prilikom procjene kvalifikacija i iskustvakandidata,kao posebni uvjeti uzimaju se uobzir i slijedeæi kriteriji:
- struène i iskustvene sposobnosti za razumje- vanje poslovnih izvještaja i vršenje financijs-kog nadzora, te poznavanje zakona i propisana podruèju djelovanja Odbora za reviziju,
- prilagodljivost timskom radu i sposobnostza savjesno i odgovorno vršenje du`nosti,
- osobnost odluènog i nepristrasnog donošenja odluka,
- rezultati rada ostvareni tokom prethodnog radnog anga`mana i preporuka poslodavca,
- po`eljno posjedovanje certifikata za
samostalnog raèunovoðu,
Imenovanje se vrši na period od 4 (èeti-ri) godine s moguænošæu ponovnog imenovanja.
IV
Uz prijavu kandidati su du`ni dostaviti:
- kraæu biografiju- adresu i kontakt telefon- dokaz o školskoj spremi- potvrdu o radnom iskustvu u struci- uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od šest
mjeseci)- izvod iz matiène knjige roðenih- uvjerenje o neka`njavanju kantonalnog
suda(ne starije od tri mjeseca)
- preporuka poslodavca- ovjerenu izjavu da nije otpušten iz dr`avne
slu`be kao rezultat disciplinske mjere- bilo kom nivou u BiH,u periodu od tri
godine prije objave javnog konkursa- ovjerenu izjavu da se na njega ne odnosi
èlan IX 1, Ustava BiH- ovjerenu izjavu da nije izabrani zvaniènik,
nosilac sudske ili izvršne funkcije ili savjetnik izabranim zvaniènicima i nosiocima funkcija
- ovjerenu izjavu da nije na funkciji u politi-èkoj stranci u smislu èlana 5. Zakona oministarskim, vladinim i drugim imenovanji-ma Federacije Bosne i Hercegovine
- ovjerenu izjavu da nije direktor, èlan uprave,
predsjednik ili èlan nadzornog odbora iliodbora za reviziju u drugom privrednomdruštvu
Sva naprijed navedena dokumentacija preda- je se u originalu ili u ovjerenoj kopiji.
V
Ostale napomeneJavni konkurs æe se objaviti u “Slu`be-
nim novinama Federacije BiH”, dnevnom listu“Osloboðenje” i sedmiènom listu “037Plus”.
Rok za podnošenje prijava je 15 dana,a raèuna se od datuma zadnje objave Javnog konkursa.
Prijave sa dokumentacijom mogu sedostaviti lièno ili preporuènom pošiljkom uzatvorenoj koverti, na adresu:
Nadzornom odboru JP “Veterinarskastanica“ d.o.o. Bihaæ, ulica Voæarska bb,
sa naznakom:“Prijava na konkurs za izbor i imenova-nje Odbora za reviziju JP “Veterinarska
stanica” d.o.o. Bihaæ sa naznakom:“NE OTVARATI”.
Neblagovremene i nepotpune prijaveneæe se razmatrati.
Broj: 03/12.Bihaæ, 05.11.2012. godine
Predsjednik Nadzornog odboraJasminka Poljak, dipl. pravnik
era Lidiju Bertovi} nima-lo ne dira te{ka kriza ukoju je zapala Hrvatska.Ni tri mjeseca nakon {to
je preuzela funkciju rav-nateljice Plitvica, u “Na-rodnim novinama” osva-nuo je oglas u kojemtra`i mo}an automobil sluksuznom opremom.Prema tra`enim karak-teristikama, takav biautomobil mogao vrije-diti i vi{e od 600.000kuna.
Navigacijskiure|aj od30.000 kuna
Ravnateljica tra`i daautomobil ne smije ima-te manje od 250 konjs-kih snaga, kao ni manjeod sedmostupanjskogautomatskog mjenja~a.Do upravlja~a mora ima-ti integrirani navigacijskiure|aj, koji ko{ta otpri-like 30.000 kuna.Me|uosovinski razmak mora iznositi najmanje2.800 milimetara, a du-
`ina cijelog vozila nesmije biti ve}a od 4.700milimetara.Novi list pi{e da se radi okarakteristikama koje
odgovaraju ili Mercede-sovom ili BMW-ovomSUV-u, a u obzir mogudo}i i Volvo ili VW Toua-reg, te Audi Q5.Ovom, u svakom smislu
kojima su zakretni mom-ent vozila od najmanje550 Nm pri 1/min, elek-tronski sustav za spre~a-
vanje ne`eljene prom-
jene voznog traka te op-cija za automatsko is-klju~ivanje motora primirovanju vozila.
Tra`e grijana
ko`na sjedalaNezasitna ravnateljicatra`i i sjedala u kombi-naciji alcantra/ko`a, pr-
ednja sjedala moraju bitisportska s elektronskompotporom za kralje`ni-cu, unutarnje zrcalo mo-ra biti automatski zata-
mnjivo, a ko`ni uprav-lja~ mora imati tri krakai funkciju izmjena brzi-na. I jasno, mora bitiko`ni.Redakcija Novog lista
poku{ala je do}i do rav-nateljice Nacionalnogparka prethodno joj po-ru~iv{i o ~emu `ele snjom razgovarati, noona im se nije eljela jav-iti na pozive. Nitko se uuredu ravnateljice nije
javljao ni na pozive por-tala Danas.hr.Ministarstvo za{tite oko-li{a i prirode, ubrzanopriprema odgovor zamedije o narud`bi sku-pocjenog automobila.Ina~e Lidija Bertovi} slo-
vi kao kadar novog min-
istra za{tite okoli{a Mih-aela Zmajloviæa, a na~elnom mjestu Plitvi~kih
jezera zamijenila jeRo uPoznanovi}.
Inspirirana planinskim krajolikom i prekrasnomprirodom,Villa Midgard u [vedskoj ne mo`e pro}inezapa`eno. Vlasnici ku}e `eljeli su prostor koji otkri-
va prirodnuljepotu okoli{a, a arhitekti su bili usm- jereni na stvaranje mjesta koje nadahnjuje ugodanosje}aj topline i opu{tenosti.Glavna ideja bila jestvoriti intimnookru`enje koje je upotpunom skladu s
prirodom te kojeomogu}uje slu{anjekapljica ki{e, ali iu`ivanje u pogleduna jutarnje sunce.Rezultat svega jerazigrana, a opetfunkcionalna imirna ku}a.
Posebnu pa`njuzaokuplja fasadakoja u velikoj mjeridefinira ku}u, a zajed-no s bazenom iostatkom oku}nice~ini skladnu cjelinu
koja privla~i pos- jetitelje i u unutra{njiprostor. Zahvaljuju}i
velikim prozorima,koji su ujedno zidovi,unutra{njost ku}eobiluje prirodnimsvjetlom.
Note sklada vidljive su na svakom koraku. Prirodneboje, ali i prirodni materijali stvaraju atmosferutopline i ugode. Nema sumnje da je pravi u`itak ivjetiu takvom prostoru.
U`itak `ivljenja
Bahatluk
Sefica Plitvica voli“brze i `estoke” autes luksuznom opremom
Ni tri mjeseca nakon
{to je preuzela funkcijuravnateljice Plitvica, u“Narodnim novinama”osvanuo je oglas ukojem tra`i mo}anautomobil s luksuznomopremom
Ku}a u skladus prirodom Vlasnici ku}e eljeli su prostor kojiotkriva prirodnu ljepotu mjesta, a te se`elje osje}aju u svakom detalju
Ljubav: Ako ste imali nesporazuma s voljenom osobom, posebno ako su
nastali zbog obveza na poslu, ovog vikenda }e do}i do svog vrhunca.
Niste mogli objasniti u potpunosti svoje mi{ljen- je i stajali{te o tome pa je partner dodatno usebi stvorio lo{e scenarije.Posao: Bit }ete intelektualno, energetski ifizi~ki spremni na sve prohtjeve koje posao staviispred vas. Neki od vas }e imati i sre}e kad suu pitanju nov~ani dobici vezani uz posao.Pripazite samo kako ne biste sve potro{ili od jednom jer nadoknade ne}e biti.Zdravlje: Mogu}i problemi s grlom.
OVAN - (21.03. - 20.04.)
Ljubav: Venera, va{ vladar, i dalje jeu Blizancima, {to vam donosipoja~anje komunikacije. Tim putem}ete rije{iti sve prepreke koje su vam
se postavile u ljubavnom `ivotu. Samo razgovor,razgovor i jo{ malo razgovora!Posao: Dare`ljivi Jupiter u Bilizancima donosi vam zanimljivu energiju. [to budete `e{}e igrali, vi{e }ete dobiti. Morat }ete jako vjerovati vlasti-toj intuiciji jer se ovdje tra`e veliki ulozi za velikerezultate. Napredak vam sigurno dolazi, ali nekroz sigurne vodeZdravlje: Pripazite se promjena na ko`i.
Ljubav: U zadnje vrijeme kao da stezapeli u neki vrtlog odgode, nerazu-mijevanja i sli~nih nevolja kad su upitanju ljubav i partner. Ovih dana
komunikacija }e se vidno pobolj{ati pa sadaispravite sve {to je zapelo u proteklo vrijeme.Prava ljubav se stvara daleko od o~iju javnosti.
Posao: Morat }ete poja~ati disciplinu kad su upitanju financije. Imate velike `elje i nemate str-pljenja kad su one u pitanju. Posao ide dobro, ali va{e apetite ne mo`e nahraniti niti nacionalnabanka. `elite li vi{e novaca, prona|ite dodatniposao, nije to tako velik problem kao {to se ~ini.Zdravlje: Sve bolje i bolje.
BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)
Ljubav: Va{ ljubavni `ivot i kreativnoizra`avanje na visokom su nivou, alimorat }ete ih prestati koristiti kao da
sutra ne postoji. Ostavite malo pozitivne energi- je za lo{ije dane jer }e vam biti te{ko kad vasrealnost lupi po glavi. Partner vas treba, ali maloste previ{e okupirani sobom da biste to primi- jetili.Posao: Nedostatak trenutnog novca mogao bi
vas sprije~iti u jednoj jako dobroj poslovnojponudi. Poku{ajte ne kasniti s davanjima jer }ete se zavu}i u dugovanja koja }ete te{korije{iti. Imate poslovne energije, ali kao da vamnedostaje malo sre}e.Zdravlje: Mogu}e prehlade.
RAK - (21.06. - 20.07.)
Ljubav: Kombinacija Merkura i vru}eg Marsa u va{oj solarnoj ku}i samozado- voljstva i veza mogla bi vas natjerati na
neke prili~no drasti~ne poteze. Sunce u [korpi-onu, podru~ju va{e obitelji, samo }e ubrzati ovepromjene koje ste zamislili. Nastojte ne spalitisve mostove za sobom. Odre|ena situacija vratit}e vas u pro{lost i to }e biti po~etak svega.Posao: Poslovno }ete biti vrlo vrijedni. Vanjskeokolnosti bit }e promjenjive pa }ete se morati
stalno prilago|avati svemu. Komunikacija }e vam biti dobra pa iskoristite to na svoju korist.Imate li u planu putovanja, ovo je povoljno vri- jeme za to.Zdravlje: Pripazite bavite li se fizi~kim poslom ilisportom.
LAV - (21.07. - 21.08.)
Ljubav: Sad kad ste gotovo pro{li krozsvoj godi{nji ciklus, priznajte i sami sebida nije bilo ba{ lako. Ono lo{e je pro{loi sad je na redu samo napredak kojeg
ni{ta ne}e mo}i zaustaviti. Sunce u va{em znakuuz pomo} Jupitera iz Blizanaca {alju vam energi- ju za sve. [to se ti~e voljene osobe, podijelite tos njom/njim.
Posao: Merkur i Mars u Strijelcu donose vampregr{t poslovnih prilika u kojima se kriju dobrazarada i napredak u karijeri. Postoji samo jedanmali trik: sve to dogodit }e se samo onima koji vjeruju u sebe i svoje mogu}nosti. Iskoristite svojublagoglagoljivost kako biste u ovom povoljnomrazdoblju stvorili {to ja~e poslovne veze.Zdravlje: Imate osjetljiv `eludac.
[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)
Ljubav: Po~etak naredne sedmice do-nosi vam lo{ije ljubavno razdoblje kojemste vi krivi. Previ{e ste se fokusirali na
sebe pa se partner osje}a zapostavljenim. Razmi-slite {to `elite i posvetite se partneru i njegovimpotrebama. Imate vremena da popraviti odnospod povoljnim utjecajem Merkura i Marsa uStrijelcu. Nemojte biti sebi~ni!Posao: Poslovne obaveze rastu. Razdoblje jepovoljno, ali pod uvjetom da se date u to svimsrcem i tijelom. Imate li mogu}nost neke dodatne
edukacije zgrabite ju jer bi upravo ona mogla bitiklju~ budu}em uspjehu. Nemojte se sramiti priz-nati da se u ne{to ne razumijete. To se svimadoga|a. Oni najbolji u tom slu~aju potra`e pomo}!Zdravlje: Poja~an pritisak na poslu iscrpljuje va{u energiju i zdravlje.
RIBE - (19.02. - 20.03.)
BIK – (21.04. - 20.05.)
Ljubav: Mars u Strijelcu i vama donosi smirenje zategnutihodnosa. Komunikacija se bitno popravlja pa }ete biti u stanju,uz svoj legendarni pristup, rije{iti gotovo sve probleme koje steimali s voljenom osobom. Nemojte se samo optere}ivati
detaljima jer }e vam promaknuti cjelokupna slika.Posao: U zadnje vrijeme va{i poslovni potezi naj~e{}e su krivo shva}eniili izvu~eni iz konteksta. Ako je tako, morat }ete se malo povu}i i pre-pustiti nekome drugome da se istakne dok vi promotrite kojim putem vje-
tar sad ide. Poslovno nije najbolji period, ali ne mora biti niti lo{ ako netra`ite previ{e.Zdravlje: Pripazite na `eludac i prehranu.
DJEVICA-(22.08. - 22.09.)
Ljubav: Iako i dalje stavljate potrebesvojih bli`njih prije svojih nemojtebarem na nov~aniku biti jednako brzi.
|^ini se kako bi oko posu|enog novca moglanastati prili~no velika sva|a. Ako ste mu{ki pri-padnik znaka mogli biste imati avanturu s pot-punim strancem. Ako ste `enski pripadnik,na`alost samo dosada uz stalnog partnera.Posao: Vrijeme je da savladate poslovnu lekcijukad je potrebno re}i NE, kad je potrebno neka vrata zatvoriti za sobom i krenuti dalje. Nemojte
samo paliti mostove iza sebe! Komunikacija }e vam biti jaka pa iskoristite svoje diplomatskesposobnosti kako biste sve odigrali u svoju korist.Budite ~vrsti!Zdravlje: Pripazite na grlo.
JARAC - (21.12. - 19.01.)
Ljubav: Prisutnost Merkura i Marsa uStrijelcu daje vam nevjerojatan dar go- vora. Iskoristite to i kona~no izrecite sve{to vam le`i na srcu. Tako|er po~nite se
vi{e kretati po dru{tvu jer imate priliku stvoritinove veze i odnose koji }e se pokazati kvalitetni-ma i na osobnoj i na poslovnoj razini.Posao: Poslovno gledano, najbolje }e vam i}iposlovi i projekti koji uklju~uju grupni rad. Svi ost- vareni kontakti bit }e poslovno vrlo povoljni.Nemojte biti stidljivi jer o tome ovisi va{a
budu}nost! Bilo bi vam jako korisno poraditi nasamopouzdanju, koje vam je u zadnje vrijeme bilona prili~no niskoj razini.Zdravlje: Energija vam je u porastu, ali buditeumjereni u svemu i dovoljno se odmarajte.
VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)
Ljubav: Pribli`ava se vrijeme ulaskaSunca u va{ znak te po~etka novog godi{njeg ciklusa za vas. Ovo razdoblje
iskoristite kako biste se malo povukli od drugih irazmislili o svemu {to ste u~inili, trebali u~initi iliniste u~inili. Odmaknite se od dru{tvenihdoga|anja kako biste napunili baterije.Posao: Na poslovnom planu ne}e biti nekih
novosti. Sve funkcionira prili~no mirno i dobro, aline}e biti nekog napretka ili novih prilika.Iskoristite to kako biste dovr{ili sve zapo~eteposlove i krenuli u novi ciklus s ~istom energijom.Komunikacija }e vam biti ja~a strana.Zdravlje: Mogu}i problemi sa `elucem.
STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)
Ljubav: Venera, va{ vladar, i dalje jezdi Blizancima i donosi vam pote{ko}e u odnosima s voljenim osobama, posebicepartnerom. Zbog pove}anog obima posla koji isti planetdonosi, niste imali dovoljno vremena i energije za partnera
{to vam se sada lo{e vra}a. Ne budete li pod hitno rije{ili probleme koje
imate mogli biste ostati sami i zbunjeni cijelom situacijom.Posao: Financije vi{e nisu povoljne kao prije, a obujam posla i dalje je jednako velik. Morat }ete se nositi s ovom situacijom do daljnjegapokazuju}i strpljivost i razumijevanje. U protivnom }ete samo sami sebistvoriti pote{ko}e koje vam ne trebaju.Zdravlje: Op}enito ste dobro.
VAGA - (23.09. - 22.10.)
Ho}ete li koristiti svje`emandarine ili one iz kompotaostavljamo vama na izbor. La-gani kola~ nije te{ko pripremi-ti, a ako `elite umjesto prelje-
va mo`ete dodati {lag i neza-soljene pistacije kojima }eteposuti dovr{eni desert.
Upute za pripremu:Mikserom mije{ajte bra{no ipra{ak za pecivo, zatim doda-
jte {e}er, vanilin {e}er, jaja imaslac koji ste prvo miksalisamog u posebnoj zdjeli.Na bra{nom posutu radnu
povr{inu stavite tijesto pa gadoradite rukama. Ukoliko jetijesto ljepljivo stavite ga 30minuta u hladnjak.
Namastite kalup za torte pautisnite 2/3 tijesta. Od pre-ostalog tijesta oblikujte valjak
kojim }ete oblo`iti rub kalupa.Stavite u pe}nicu prethodnozagrijanu na 200 stupnjaCelzijeva.Zatim krenite na izradu kreme.Prema uputama na omotuskuhajte puding. Ostavite dase ohladi pa dodajte kiselo
vrhnje.Preko tijesta prema`ite kremu
i poslo`ite mandarine. Vratiteu pe}nicu na 180 stupnjaCelzijeva. Neka se pe~e 60minuta.Kad je gotovo izvadite iz kalu-pa i ostavite neka se hladi.
Na krajuprelijte prelje-
vom pripremljenog sa {e}erom i sokom mandari-na (mo`e i voda).Neka se ohladi.
Potrebni sastojci
Biskvit:
200 g o{trog bra{na3 jaja100 g maslaca1 vanilin {e}er
1/2 vre}ice pra{ka za pecivo50 g {e}eraKrema:
50 g {e}era u prahu1/2 l mlijeka250 g kiselog vrhnja150 g mandarina1 vre}ica pudinga od vanilijePreljev:1 preljev za tortu2 `lice {e}era2 dl soka od mandarina
C J E N O V N I K OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS
U cijene je ura~unat PDV 17%.
POPUST na du`i vremenski period do 20%.
Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci10%,
9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostora je besplatna.
Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)
Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bibile objavljene u narednom broju.
Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}
Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688
Fax: 037/226-866
VELI^INAREKLAME CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR ZADNJA- COLOR
1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM
1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM
1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM
1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM
1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM
MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA
60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM
120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM
160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM
Izdajem vrlo povoljno dvosoban stan. Kontakt telefon: 070/216-337. Izdajem jednosoban stan kod fisa. Kontakt: 061/877-684. Izdajem dvije jednokrevetne sobe za studentice na Ozimicama I. Poseban
ulaz sa kuhinjom, kupatilom,wc-om. Na raspolaganju su jo{ ve{ ma{ina, tv,kablovska i internet. Cijena 130 KM sa re`ijama. Telefoni 037/351-979 i
062/673124.
Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadr`aji.Izdajem i sobe za studente; super povoljno; telefon: 061/465-584.
Iznamljujem stanove za srednjo{kolce i studentkinje sa centralnimgrijanjem i kablovskom televizijom. Telefoni: 061/699-476 i 311-155.
Izdajem namje{ten stan 75 m2, bijeli neboder, prvi sprat. GSM: 061/466-303. Izdajem dvosoban, namje{ten stan na Ozimicama II, blok 9 D2 (zgrada) za
bra~ni par. Kontakt telefon: 061/259-409. Izdajem trI sobe za tri studentice, poseban ulaz sa centralnim grijanjem.
Kontakt telefon: 061/184-120 ili 037/220-523. Iznajmljujem polunamje{ten stan veli~ine 40 metara kvadratnih na
Ozmimicama II, blok 11... Telefon 061/155-961. Izdajem sobe za studente i u~enike sa centralnim grijanjem, kablovska, klavir...
GSM: 061/851-955. Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje... Telefon: 221-160. Iznajmljujem jednokrevetnu sobu za zaposlene mu{ke osobe ili studente.
GSM: 062/764-704. Iznajmljujem garsonijeru i jednosoban stan. Telefon: 037/350-660.
Prodajem {iva}u ma{inu BAGAT, TA-pe} 3 kW, monofazni utila~ i elektri~niuljni radijator sa 13 rebara. Cijena na upit.TelefonI: 037/351-979 i 062/673-124.
Prodajem useljivu ku}u u Rip~u sa 990 metara kvadratnih oku}nice.Papiri 1/1. GSM: 061/418-781.Prodajem pe} za centralno grijanje. Telefon: 061/463-348.
Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapakovan,200 KM. Jednostavna monta`a, pa{e za sva standardna vrata. Telefoni:070/227-250 ili 062-394-996.
Prodajem ku}u na Kamenici u blizini Tu{a. Papiri 1/1. Useljiva...Cijena po dogovoru. Kontakt telefon: 061/192-987.
Prodajem ku}u, prizemlje i sprat, na Ozimicama I, ul. M.P. Sokolovi}a br. 17. Telefon: 037/351-979 i 062/673-124.
Prodajem plac 550 metara kvadratnih, preko puta Ilme Rio Mare, ulica Jablanska.Veoma povoljno. Informacije na telefon 061/280-110.Prodajem ku}i{te 520 metara kvadratnih u Pritoci. GSM: 061/105-265.
Prodajem stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740. BIHA] - Ozimice I; Povoljno prodajem renoviran, komforan, trosoban stan sa tri
lo|e, 86 m2, lokacija odli~na. Telefone: 037/226-461 i 061/809-972. BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem stan u Sarajevu od 27 kvadratnih metara. Stan ima plinske instalacije i
grijanje. Kupatilo renovirano. GSM: 063/415-414.
Kupujem 120 tabli salonita. Kontakt telefon: 064/4422607. Tra`im posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u. GSM: 061/928-147. ^uvam djecu kod svoje ku}e. GSM: 061/023-483. ^uvala bih dijete {kolskog uzrasta u Biha}u. GSM: 062/409-994.
R A Z N O
PRODAJA
IZNAJMLJUJEM
oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali
Izdajem dvije jednokrevetne sobe sa kuhinjom, kupatilom,centralnim grijanjem i zasebnim ulazom. Sobe se nalaze u blizinimedicinske i ekonomske {kole, te pravnog fakulteta.GSM: 062/264-523 i telefon: 070/205-825.
Prodajem renoviran stan od 62m2
u centru Biha}a (iza po{te).GSM: 061/801-933 ili telefon: 070/205-825.
Ukrajinac Vladimir Kli~ko je trinaesti put odbraniotitulu svjetskog bokserskog {ampiona u sve ~etiri verz-ije. “`eljezna pesnica” je ovaj put nadja~ala izaziva~a
Mariu{a Vaha. Sudije nisu imale te`ak posao, sobzirom na dominaciju Kli~ka u svih 12 rundi.Klit~koo je ubjedljivo dobio prvu rundu, zadav{i Vahunekoliko razornih udaraca. Svjetski {ampion je bril-
jantnim izdanjem u drugoj i tre}oj rundi demonstriraorazliku u kvaliteti i pridobio publiku na svoju stranu.^etvrtu rundu su obilje`ila dva vrhunska kro{ea odstrane Kli~ka, pa se mislilo kako Vah ne}e jo{ dugoizdr`ati. Nakon {est rundi i Kli~ko se malo umorio, pa
je njegov protivnik nekako uspio izdr ati do krajame~a. Me|utim, nije imao {anse prilikom sudijskogglasanja. Novim vrhunskim izdanjem ukrajinskogboksera, nastavljena je dominacija bra}e Kli~ko u svi-
jetu boksa.
Mi{el Platini, predsjednik evropske nogometneorganizacije UEFA, `eli u potpunosti izmijeniti sistemklupskih i reprezentativnih natjecanja. Najelitnijeklupsko natjecanje Liga prvaka, je ve} modifikovana.Nedavno je biv{i Kup UEFA transformiran u LiguUEFA, a na redu je Evropsko nogometno prvenstvo.`elja je da Evropsko prvenstvo 2020. godine ugosti~ak 12 zemalja. Naravno, doma}ini bi bili biraniprema plasmanu i koeficijentu na UEFA-inoj rang listi,uz uslov da se plasiraju na EP. Tako u slu~aju da seNjema~ka plasira na zavr{ni turnir, me~eve u grupi biigrala u Berlinu. Italija bi nastupala u Rimu, [panija uMadridu... Ideja se pravda financijskom isplativo{}u.Ideja se nimalo ne dopada predsjednicima manjihnogometnih saveza, koji bi takvim sistemom organi-zacije prvenstva Starog konktinenta izgubili sve {anse
da ugoste najbolje nacionalne timove Evrope. Platini injegovi sljedbenici bi to kompenzirali pove}anjembroja u~esnika na prvenstvu. Umjesto dosada{njih 16,u utrci za naslov evropskog {ampiona na{la bi se 24nacionalna tima.
Ino sport
Me~ za titulu svjetskog prvaka u boksu
Neprikosnoveni Vladimir Kli~ko
Nova ideja Mi{ela Platinija
Evropsko prven-stvo u 12 zemalja @elja je da Evropsko prvenstvo 2020.godine ugosti ~ak 12 zemalja. Naravno,doma}ini bi bili birani prema plasmanu ikoeficijentu na UEFA-inoj rang listi, uzuslov da se plasiraju na EP. Tako uslu~aju da se Njema~ka plasira nazavr{ni turnir, me~eve u grupi bi igrala uBerlinu. Italija bi nastupala u Rimu,[panija u Madridu... Ideja se pravdafinancijskom isplativo{}u.
Novim vrhunskim izdanjem ukrajinskogboksera, nastavljena je dominacija bra}e
Kli~ko u svijetu boksa
Biha}ke rukometa{iceni`u izuzetne rezultate.
Drugoplasirana pozicija naprvoliga{koj tabeli jesa~uvana pobjedom protiv Travnika. Bi{}anke surezultatom 43:23 demon-strirale ogromnu razliku ukvaliteti. Ovo je bila ~etvr-ta ovosezonska pobjeda,uz jedan remi i poraz.Jedini dosada{nji porazupisan je u Had`i}imarezultatom 26:28.Ponovo se istakla Azra
Ba{anovi}, koja je gotovo ve} sada osigurala naslov
najboljeg liga{kog gol-getera. U ovoj utakmici sezaustavila na brojci od 18pogodaka. Mlada Bi{}ankaiz utakmice u utakmicupotvr|uje izvanredan tale-nat, koji }e vjerovatno bitinagra|en i nastupom uomladinskoj reprezentacijiBosne i Hercegovine.Protiv Travnika je imala iizvanrednu podr{ku ostat-ka tima. Nejla Had`i} je
postigla deset, a istakla se iLejla Ibrad`i} sa sedamgolova. Medina Dizdari} jeutakmicu zavr{ila s petpogodaka. Trener MirzetMid`i} mo`e biti zadovo-ljan i defanzivnim pris-tupom, budu}i da je gostu-
ju}a ekipa limitirana na
mali broj pogodaka.Ne smije se zanemariti ni
u~inak Alme Dizdar nagolu, koja komandujeodbranom biha}kog tima.Ona se ve} davno potvrdi-la, kao jedan od najboljihmladih golmana u ligi.Pro{log vikenda se iskazalaistr~avanjima i brojnim asi-stencijama kod kontrana-pada. Sedmo kolo Prvelige Federacije BiH donosineugodan duel s Jedi-nstvom u Tuzli.
Rukometa{ice nastavljaju s odli~nim izdanjima
Odbojka{ice Biha} - Pre-mingera su stigle do drugeovosezonske pobjede uPremijer ligi BiH. EkipaD`evada Feli}a je s 3:1 nadoma}em parketu nadi-grala BL Volley iz BanjaLuke. Bi{}anke su sada nasedmom mjestu premijerli-ga{ke tabele, sa sedamosvojenih bodova. Protiv-nice u narednom kolu suodbojka{ice Hidroelektra-ne na Drini.Odbojka{ice Kule su pro{-
log vikenda na doma}emterenu s maksimalnih 3:0savladale HE na Drini.Jedinstvo je s maksima-lnih 3:0 nadigralo Jaho-
rinu, dok su odbojka{iceGacka s 3:2 nadvisilieRadnik. Modri~a je rezul-tatom 3:1 ispratila posljed-njeplasiranu ekipu Kaknja,koja je jo{ uvijek nije osvo-
jila nijedan bod.Premijerliga{ku tabelu idalje predvodi Kula izGrada~ca sa maksimalnim
u~inkom, odnosno 21 bo-dom. Drugoplasirano Gac-ko ima bod manje. Aktu-elne prvakinje, odbojka-{ice Jedinstva iz Br~kog suna tre}oj poziciji.
Uspje{ni su bili i biha}kiodbojka{i. Predvo|enipovratnikom D`enanomPe~enkovi}em, pobijedilisu ekipu Srednjo{kolca s
3:0 u setovima.Odbojka{ki klub Biha} jetrenutno nepora`eni li-der u Drugoj federalnojligi. Mh.S.
Uspje{an odbojka{ki vikend
Uvjerljiva pobjeda
protiv Travnika
Druga pobjeda Biha} - Premingera
Bi{}anke surezultatom 43:23demonstrirale
ogromnu razliku ukvaliteti. Ovo jebila ~etvrtaovosezonskapobjeda, uz jedanremi i poraz.Jedini dosada{njiporaz upisan je uHad`i}ima rezu-ltatom 26:28.Rezultati {estog kola:
Biha} - Travnik 43:23,Grude Autoherc
- Had`i}i 40:26,Krajina Bosna 25:33,Iskra - Pet Plus Vitez 19:23, Turbina - Kosa~a 25:31.Slobodna ekipa Jedinstva.
Kugla{ki klub Biha} jeosigurao titulu jesenjegprvaka u Prvoj federalnojligi. U vikendu iza nasbiha}ka ekipa je trijumfo-
vala u duelu sedmog liga-{kog kola sa viso~kom Bos-
nom. Liderska pozicija jesa~uvana pobjedom 6:2.Ogled najboljih prvoliga-{kih timova odlu~en je tek pred kraj me~a. Prvi par
biha}kog sastava Sara~evi}i Huremovi} je donio pred-nost od 2:0 i 83 ~unja.Druga postava Bosne jeizvanrednom igrom usp-
jela anulirati prednost.Na kraju su kugla{i Biha}a
Sara~evi} i Huremovi}osigurali puni bodovni pli-
jen. Najuspje{niji pojed-inac je bio igra~ viso~kogtima D`enan Gani}, sa 564
oborena ~unja. Biha} supredvodili Huremovi} iNuspahi}.Bi{}ani su tako protiv najozbiljnijeg konkurentaza vrh tabele, nastavilipobjedni~ki niz i potvrdili
premijerliga{ku ambiciju.Liga{ko natjecanje se nas-tavlja u februaru idu}egodine.
Mh.SADIKOVI]
Prva liga FBiH u kuglanju
Bi{}ani jesenji prvaci Bi{}ani su takoprotiv najozbiljni- jeg konkurenta za vrh tabele, nasta- vili pobjedni~ki nizi potvrdili premi- jerliga{ku ambici-
ju. Liga{ko natje-canje se nasta- vlja u februaruidu}e godine.
Uspje{ni su bili i biha}ki odbojka{i. Predvo|enipovratnikom D`enanom Pe~enkovi}em, pobijedilisu ekipu Srednjo{kolca s 3:0 u setovima.
ovo razo~arenje za na-~e Nogometnog klubanstvo. “Crveno-bijeli”vikendu iza nas remi-i sa ^apljinom 1:1.ranici Nermina Kara~ae tako doveli u izuze-
neugodnu situaciju naliga{koj tabeli, pa }eproljetnom dijelu prv-va morati spa{avati iliga{ki status.
ma}i su bolje otvorilimicu i u prvim minu-
a nekoliko puta zapri-gostuju}em ~uvaru`e Kaltaku. Bolja igraunisana ve} u 18. mi-Kova~evi} je asistirao
u Me{i}u, koji je isko-
ristio neopreznost defanzi- vaca apljine. Iako je dafa-nzivno orijentiran, Me{i} jenajuspje{niji golgeter biha-}kog sastava.Primljeni pogodak je razb-udio i gostuju}i tim. Nakon
nekoliko poluprilika, Vila u39. minuti koristi neobja{-njivo slabu reakciju Ahme-ta Treji}a i golmana Vladi-mira Drlja~e za 1:1. ^etiri
minute kasnije, novi {ok zaprvotimce Jedinstva. Nepri-
mjereno pona{anje nervo-znog Irmana Hod`i}a, gla- vni sudija Grabus sankcio-ni{e crvenim kartonom.U drugom dijelu utakmice,iako broj~ano inferiorni,
biha}ki nogometa{i poku-{avaju do}i do drugogpogotka. Prilike se redajupred gostuju}im golom, aliGalin, Kova~evi} i Nuha-novi} ne uspijevaju Jedi-nstvu obezbijediti puni
bodovni plijen.U posljednjem kolu jese-njeg dijela {ampionataJedinstvo gostuje u Cazinu
kod Krajine. Biha}ki sastav }e kraji{ki derbi do~ekatina 13. poziciji prvoliga{ketabele sa samo 17 osvo-
jenih bodova. Cazinjani su
pro{log vikenda pora`eni uBugojno od Iskre, pa ni onikom{ijski ogled ne ~ekaju spobjedni~kim raspolo`e-njem. Muhamed SADIKOVI]
sport15.11.2012.godine 23
Premijerliga{i su iza sebe ostavili 13. takmi~arski vikend. Lider na tabeli je i dalje Sarajevo, koje je remi-
ziralo sa Slavijom 0:0. Izabranici Dragana Jovi}a nisupora`eni na neugodnom gostovanju, ali mogu `aliti zabrojnim propu{tenim prilikama.`eljezni~ar je trijumfom protiv Vele`a smanjio bodovnizaostatak. Olimpic se pobjedom protiv Zrinjskog uMostaru vratio u gornji dio tabele. ^elik je s 2:1 nadi-grao Rudar, dok su Borac i [iroki Brijeg podijelilibodove u Banja Luci.
Ve} otpisana Gradina je izgubila od Radnika. GO[K jeuspio odbraniti bod u Travniku, a Leotar je uzeo gos-tuju}u “tricu” u Grada~cu. Dakle, Sarajevo i @elje-zni~ar predvode prvoliga{ku karavanu.Na za~elju tabele su Zvijezda i GO[K sa po 11 bodo-
va, te Gradina iz Srebrenika koja je do sada skupilasamo tri boda. Idu}e kolo }e obilje`iti dueli Sarajeva iZrinjskog, te Leotara i @eljezni~ara.
Na za~elju tabele su Zvijezda i GO[K sa po 11 bodova, te Gradina izSrebrenika koja je do sada skupilasamo tri boda. Idu}e kolo }e obilje`itidueli Sarajeva i Zrinjskog, te Leotarai @eljezni~ara.
Negdje sam pro~itao da pla}anje s kreditnim i debi-tnim karticama ne funkcionira na isti na~in, pa jedobro znati razliku i u kojoj je prilici bolje koristiti jednu
od njih. Ka`u i to da postoje mjesta na kojima jenajbolje izbjegavati kori{tenje debitnih kartica. Glavnarazlika izme|u kreditnih i debitnih kartica je {to se sdebitne iznos transakcije, kada kupujete robu ili di`etenovac, skida istog trena, a s kreditne nakon odre|e-nog vremena. Specijalizirana stranica creditcards.comsavjetuje da u sljede}ih devet slu~ajeva treba izbjega- vati pla}anje debitnom karticom:Online pla}anje - Ukoliko do|e do problema prilikomonline kupovine ili prilikom narud`be proizvoda tele-fonom, debitna kartica nije dobar izbor, ali i zbog ~injenice da su kod ovakvih oblika pla}anja mogu}eprijevare.Pla}anje velikih iznosa - Kreditna kartica je sigurni- ja i u ovom slu~aju jer ostavlja vremena da se stvar popravi ako ne{to po|e krivo, ka`e Chi Chi Wu pravna
stru~njakinja ameri~kog National Consumer Law Centra. “Korisnik debitne kartice je puno manjeza{ti}en”, ka`e Chi Wu isti~u}i da je prednost i {to sekod kori{tenja kreditnih kartica kod primjerice kupnjenekih proizvoda ili primjerice najma automobila nudedodatna osiguranja za pokri}e.Kada je potreban depozit - Kada neka kupovinazahtijeva ostavljanje pologa, kori{tenje debitne karticetreba izbjegavati. Uvijek treba koristit kreditnu karticu.“Na taj na~in }e trgovina imati svoj polog, a vama }e jo{ uvijek taj iznos biti dostupan na va{em ra~unu”,ka`e Petar Garuccio iz trgova~ke grupacije AmericanBankers Association.U restoranima - Debitne kartice nije po`eljno koristi-ti u restoranima jer statistike pokazuju da se ondje vrlo~esto kradu. Uz to, restoran je jedno od rijetkih mjes-ta gdje karticu nakratko morate prepustiti drugoj osobi
prilikom pla}anja usluge. “Dobro poznati savjet glasi -“ne pu{taj svoju karticu iz vida - ’to jednostavno nijedobro”, ka`e Susan Tiffany, direktorica Credit UnionNational Associationa.
Ako ste novi kupac - Prilikom prve online trgovine ilikupnje u trgovini nije dobro koristiti debitne kartice,ako prvi puta kupujete kod odre|ene tvrtke. Najprijeprovjerite koji su uvjeti poslovanja, kako }e vas kaokupca tretirati i kakva je kvaliteta robe koju ste kupili.Kupujete sada, a robu }ete preuzeti naknadno - Iu slu~ajevima kad pla}ate odmah, a robu preuzimatenaknadno pla}anje kreditnom karticom puno je boljina~in nego debitnom. S njom }ete biti bolje za{ti}eniukoliko se kupovina iz nekog razloga zakomplicira.Putovanja u budu}nosti - Prilikom bukiranja puto- vanja uvijek koristite kreditne kartice, a ne debitne. Ne
dozvolite da vam odmah naplate putovanje na koje}ete i}i za {est mjeseci ili za nekoliko tjedna. Uz to,napominju stru~njaci, ni hoteli nisu imuni na hakere imogu}e zloupotrebe podataka.Na benzinskim postajama i u hotelima - Ovo sutako|er dva mjesta na kojima je najbolje ne koristitidebitne kartice. Mo`e vam se dogoditi da vas zbog malog propusta terete za iznos koji nije u cijelosti va{.Kad bankomat izgleda sumnjivo - U slu~aju daprimijetite da bankomat izgleda kao da je po njemunetko ne{to “petljao” ili da je isklju~en, zaobi|ite ga.Kriminalci su sve bolji kad je u pitanju postavljanje“skimmera”, ure|aja za ~itanje bankovnih kartica.Ho}u da ka`em da se mene ovo ama ba{ ni{ta neti~e. Imam negdje jednu karticu ali je nikone}e. Vi{e je ne guta
onaj automat, ve} jetako ispljune da odletina drugu stranu ulice.O l ik
Ho}u da ka`em
Ima negdjenekakva kartica
U saop}enju JasminaStambolije, na~elnikaslu`be za inspekcijskeposlove Op}ine Biha},stoji da je s ciljem spre-~avanja pojave zaraznihbolesti i uspostavljanja
nesmetanog funkcioni-ranja komunalnog reda,ova slu`ba rje{enjemnaredila Komradu da segrad o~isti od nagomi-lanog sme}a. Slu`ba }epratiti izvr{enje i u ciljuza{tite zdravlja stanovni-{tva poduzeti sve mjere iradnje u skladu sa zako-nom.Za samo pet dana kolikosu radnici JKP “ Komrad”u {trajku, Biha} je zatr-pan sme}em.Grad koji decenijama no-
si epitet ekolo{kog, cen-
tar Nacionalnog parka“Una”, grad koji svojubudu}nost vidi u razvojuturizma i o~uvanju turis-ti~kih potencijala, danasizgleda poput deponije.Ogromne koli~ine sme}a
su na gradskim ulicama,
a oko 4.000 gladnih inezbrinutih pasa lutalicado~ekalo je svoju priliku.U Zavodu za javno zdra-
vstvo smatraju da je po- ve}an rizik za pojavuzaraznih bolesti.
Bolesti se boje i gra|ani
koji daju podr{ku radnici-ma Komrada u ostvari-
vanju prava, no smatrajuda gra|ani, koji redovnoizmiruju svoje obavezeprema ovom preduze}u,ne smiju da trpe.
037Plus
Slu`ba za inspekcijske poslove Op}ine Biha}
Asocijacija srednjo{ko-laca je nevladina, nestra-na~ka i nepoliti~ka orga-nizacija ~iji je osnovni ciljpobolj{anje statusa sred-njo{kolaca u zemlji i kro-
vna je organizacija svihsrednjo{kolaca u BiH.U Hotelu “Sedra” Biha},od 9.-11. novembra, odr-`ana je Peta Generalnaskup{tina Asocijacije sre-dnjo{kolaca, koja je osno-
vana 2007.godine u Sa-
rajevu. Ovo je peta godi-na od kako uprava
ASuBiH-a nastoji okupitil d B i H
pokazati javnosti i poli-ti~arima u zemlji i svijetuda je vrijeme podjela izanas. U trodnevnom radu
je u~estvovalo oko 100srednjo{kolaca iz 36bosanskohercegova~kih
d
vana tri ~lana Upravnogodbora ASuBiH-a. Iza-brani su Ned`ad Kameni-ca, Petra Ivanovi} i Munir
Halvad`ija, koji }e unarednoj godini zajednosa ostalim ~lanovima
di i A ij ij ~ l
novim predsjednikom.Razgovoralo se o tema-ma kao {to su vije}a/sav-
jeti u~enika, platforme zamedijske nastupe, te o
javnoj politici. Generalnisponzor skup{tine, kao iorganizacije bila je nje-ma~ka fondacija “Schu-ler Helfen Leben”, kojapetu godinu izdvaja zna-~ajna sredstva za finan-siranje jedine organizaci-
je u BiH koju vode
isklju~ivo srednjo{kolaci ikoja se ravnopravno boriza sve srednjo{kolce u ze-
lji i k j d j d
Asocijacija srednjo{kolaca u Bosni i Hercegovini
Predsjedni{tvo BiHnije dalo saglasnostMirsadi ^olakovi}, bh.ambasadorki u UN-u, dapro~ita pismo ministra
vanjskih poslova ZlatkaLagumd`ije u Vije}usigurnosti UN-a.Nakon obra}anja Vale-ntina Inzka, visokogpredstavnika u BiH,
Vije}u sigurnosti, tre-balo je uslijediti iobra}anje bh. amb-
asadorke u UN-u.Me|utim, kako ja-
vlja Federalnatelevizija, to senije desilo.Naime, Predsje-dni{tvo na{e ze-mlje nije odobrilo ~itan-
je pisma o stanju jer nje-gov sadr`aj ne odgovarastvarnom stanju u BiH.Ovakva odluka do{la jesamo sat prije planira-nog obra}anja Mirsade
^ola-kovi}.Zanimljivo jeda je ministar Lagum-d`ija tekst pisma Preds-
jedni{tvu uputio u petak,
poslijeisteka radnog vreme-na, iza 18 sati.Ministar vanjskih poslo-
va je u pismu naveo bro- jne uspjehe bh. vlasti,dodaju}i da izvje{taj vis-
okog predstavnika, jed-an od najgorih do sada,daje znakove ohrabrenja.- Oktobarski izvje{taj onapretku BiH se ne mo`enazvati zadovoljavaju-}im, stoji izme|u ostalogu nepro~itanom pismu.
Lagumd`ija je naveokako Inzkov izvje{tajdaje znakove ohrabren-
ja i pru a politi~ki pod-sticaj klju~nim politi~kimsubjektima u zemlji.
- U kontekstu inicijative za formiranje nove parla-mentarne ve}ine i na dr-
`avnom i na entitetskomnivou u Federaciji BiH,
stvarni pomak za ispunj-avanje uvjeta za stupanjena snagu SSP-a i predajukredibilne aplikacije za~lanstvo u EU-u mo`e seo~ekivati vrlo brzo nakon
formiranja parlamentar-ne ve}ine, pi{e izme|u os-talog u odbijenom pismu.
![Page 1: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/1.jpg)
![Page 2: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/2.jpg)
![Page 3: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/3.jpg)
![Page 4: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/4.jpg)
![Page 5: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/5.jpg)
![Page 6: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/6.jpg)
![Page 7: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/7.jpg)
![Page 8: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/8.jpg)
![Page 9: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/9.jpg)
![Page 10: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/10.jpg)
![Page 11: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/11.jpg)
![Page 12: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/12.jpg)
![Page 13: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/13.jpg)
![Page 14: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/14.jpg)
![Page 15: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/15.jpg)
![Page 16: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/16.jpg)
![Page 17: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/17.jpg)
![Page 18: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/18.jpg)
![Page 19: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/19.jpg)
![Page 20: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/20.jpg)
![Page 21: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/21.jpg)
![Page 22: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/22.jpg)
![Page 23: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/23.jpg)
![Page 24: 037 Plus [broj 138, 15.11.2012]](https://reader036.dokumenty.site/reader036/viewer/2022082215/577ce4781a28abf1038e6cfb/html5/thumbnails/24.jpg)
![037 Plus [broj 120, 21.6.2012]](https://static.dokumenty.site/doc/80x56/577ce7ac1a28abf103958bcc/037-plus-broj-120-2162012.jpg)
![037 Plus [broj 7, 8.4.2010]](https://static.dokumenty.site/doc/80x56/577d28f71a28ab4e1ea5ace3/037-plus-broj-7-842010.jpg)
![Sport [broj 1392, 12.6.2009]](https://static.dokumenty.site/doc/80x56/577d2f6a1a28ab4e1eb1a62d/sport-broj-1392-1262009.jpg)
![037 Plus [broj 108, 15.3.2012]](https://static.dokumenty.site/doc/80x56/577d200c1a28ab4e1e91df0e/037-plus-broj-108-1532012.jpg)
![Sport [broj 1637, 21.10.2011]](https://static.dokumenty.site/doc/80x56/577d25121a28ab4e1e9dfdf6/sport-broj-1637-21102011.jpg)
