8/18/2019 38 i 39 vjezba

1/12

8/18/2019 38 i 39 vjezba

2/12

Srce i cirkulacija

38. vježba

Učinak podraživanja vagusa i injiciranja neurotransmitera

na srce štakoraUVOD

-impati$ka stimulacija srca posredstvom katekolamina (adrenalin, noradrenalin) dovodi do sinusnetahikardije, a parasimpati$ka, posredstvom acetilkolina rezultira sinusnom bradikardijom i nastankomatrio ventrikulskog (/ 0) bloka.

CI ! V!"#$"

%rikazati rad srca štakorain situ i nakon podraživanja vagusa i injiciranja neurotransmitera.

OPR"%&

Kirurški instrumenti, staklena kanila za kaniliranje traheje, ru$na pumpica za zrak,elektrostimulator, otopina kloral hidrata ! 1,2 mmol3+ (4,2 g3+), otopina adrenalina !1,4 mmol3+

(razrijedi se 3! originalne ampule sa "" m+ 5iziološke otopine), otopina acetilkolina !,16 mmol3+ (otopise ","" g acetilkolina u ! m+ destilirane vode da bi se postigla kona$na koncentracija od ","67),5iziološka otopina, ! odrasla štakora.

'&(I' I)VO*"'!& V!"#$"

UT!"C&! PODRIV&'!& V&+U,& '& ,RC"

&takor se anestezira kloral hidratom, a zatim se u vratnoj regiji isprepariraju obostrano vene jugulares. %otom se izme u omohioidnog i sterohioidnog miši a prona e n. vagus, koji se odvoji od

arterije karotis i što proksimalnije podveže koncem. %otom se izvrši traheotomija i kaniliranje traheje.#ahvat se izvodi tako da se traheja polovi$no zasije$e britvicom. 8 nastali otvor rotiraju im pokretima seuvu$e staklena kanila, koja se zatim 5iksira koncem. 9akon toga pristupa se torakotomiji. Izvrši senajprije medijalni rez kroz kožu (od vrška sternuma prema gore), i ogole miši i toraksa. #atim se štakor oslobodi podveza na desnoj strani i lagano zaokrene na ruku eksperimentatora. 9akon toga potraže se !.,4., :. i 6. rebro. ko svakog rebra se na udaljenosti od cm od sternuma podvu$e konac, koji se $vrsto podveže. ;ako se podvezuju i subkostalne arterije na desnoj strani grudnog koša što omogu uje da seu$ini rez kroz toraks (medijalno od podveza) bez ve eg krvarenja. 9eposredno po otvaranju desne stranetoraksa uslijedi pneumotoraks. %lu a kolabiraju, a nastaje i re5leksni spazam krvnih žila na lijevoj stranitoraksa, pa se rez uz sternum može izvršiti i na lijevoj strani. -ternum se zatim odigne prema gore i $vrsto

podveže koncem u podru$ju drška, a zatim odstrani. ;ime se dobiva širok pregled na otvorenu perikardnu

!

#a razumijevanje i izvo enje vježbe student treba pripremiti gradivo iz udžbenika'edicinska 5iziologija, /.ton i ?all, 'edicinska naklada #agreb, @@@., @.

8/18/2019 38 i 39 vjezba

3/12

Srce i cirkulacija

šupljinu i srce. Budu i da su oba plu na krila štakora u kolapsu, jedan od studenata iz skupine, mora dokraja vježbe vršiti umjetno disanje uz pomo pumpice kojom se preko kanile upuhuje zrak u traheju.

9akon što se dobro promotri normalni rad srca, pristupa se stimulaciji n. vagusa. %otraži se prijeizoliran i podvezan živac. %roksimalno se prereže, a zatim stimulira pomo u elektrostimulatora(istosmjerna struja od 2 0 i ",! /).

D!" OV&'!" &DR"'& I'& I &C"TI -O I'&

8 venu jugularis se kroz sloj pektoralne muskulature injicira ", " ! m+ otopine adrenalina. 9akon što se registrira u$inak i utvrdi prestanak djelovanja, kroz istu iglu injicira se ",! "4 m+ otopineacetilkolina.

PIT&'!& )& R&,PR&VU

. Kako se mijenja membranski potencijal - / $vora nakon podraživanja autonomnih živacaA

!. #bog $ega nastaje atrioventrikulski blok nakon podraživanja vagusaA

4. 8tje$e li vagus izravnim putem na 5unkciju ventriklaA

:. #ašto se pritiskom na sinus karotikus izaziva sinusna bradikardijaA

!!

Prika i tumačenje re u/tata. 9akon elektri$nog podraživanja vagusa dolazi trenuta$no do usporenja

rada srca. /triji se kontrahiraju sporije, a zbog nastanka / 0 bloka, nastaje potpun prekid u kontrakciji ventrikula. 9akon pauze od nekoliko sekundi(tijekom koje se i dalje vrši stimulacija vagusa elekrostimulatorom), ventrikli se po$inju ponovno kontrahirati, ali u vrlo sporom ritmu, zbog aktivacije novogventrikulskog centra (CbijegC ventrikla). Izme u rada atrija i ventrikla, zbog

Prika i tumačenje re u/tata.Injiciranje adrenalina dovodi do ubrzanja sr$anog ritma i snažnije sr$ane

kontrakcije, a injiciranje acetilkolina u cirkulaciju izaziva iste promjene kao ielektri$na stimulacija vagusa. %onekad zbog ve e ekscitabilnosti miokarda

8/18/2019 38 i 39 vjezba

4/12

Srce i cirkulacija

6. Kako se mijenja trajanje sr$anog ciklusa pod utjecajem vagusaA

39. vježba

"/ektrokardiogra0ija 1"-+2

Dijelovi EK !a

UVOD

9ajvažnija 5unkcija srca je tjeranje krvi kroz dva odvojena optoka, a to suD. P/u3na cirku/acija4 prolazak kroz plu a omogu ava oksigenaciju krvi i odstranjivanje

uglji$nog dioksida, te!. ,istemna cirku/acija4 kojom se tkiva opskrbljuju kisikom i hranjivim tvarima

%rema tome, srce je dvostruka crpka, jer tjera krv kroz dva odvojena optoka.8 normalnoj 5unkciji srca sudjeluju tri vrste stanicaD

. -tanice koje proizvode elektri$ni signal, $ime odre uju ritam srca (-/ $vor ili normalni predvodnik srca)

!. -provodna vlakna koja provode signal4. Kontraktilne stanice (miokard) koje vrše mehani$ki rad

Prika e/ektrični5 potencija/a i me5anički5 dije/ova srčanog cik/usa-rce posjeduje specijalizirana miši na vlakna koja, kaonorma/ni srčani predvodnici

(CpacemakeriC), zapo$inju promjene elektri$nih potencijala u srcu. vo svojstvo nekih sr$anih stanicanaziva seuro6ena ritmičnost ili automati am. Elektri$ni signal se stvara usinus7atrijskom čvoru 1,&čvor2 te se širi prema ventrikularnom miši u provodnim putevimaD internodusni5 puteva i atrijski5v/akana, atrioventriku/arnog čvora 1&V čvor2, 8isova snopa, /ijeve i desne grane snopa, tePurkinjeova provodnog sustava(-l. 4@ ).

!4

lijevi ventrikul

interventrikularni septum

lijeva grana ?isova snopa

?isov snop

lijevi atrij

desni ventrikul

desna grana ?isova snopa/0 $vor

internodusni putevidesni atrij

-/ $vor

%urkinjeova vlakna

,/ika 9:7;. ,provodni sustav srca

8/18/2019 38 i 39 vjezba

5/12

Srce i cirkulacija

,rceKada elektri$ni signal, odnosno val depolarizacije, dospije do kontraktilnih stanica miokarda one

zapo$inju kontrakciju. bratno, kada do njih dospije val repolarizacije one se relaksiraju. %rema tome,o$ito je da elektri$ni signal pokre e mehani$ki rad srca.

Kao što je navedeno,,& čvor je normalni predvodnik srca koji zapo$inje svaki elektri$ki imehani$ki ciklus. 9akon depolarizacije -/ $vora, širenje elektri$kog potencijala kroz atrijski mišiizaziva njegovu kontrakciju. *akle, nakon depolarizacije -/ $vora slijedi atrijska kontrakcija.

Impuls se iz -/ $vora širi u&V čvori puteminternodusni5 v/akana. 0al depolarizacije ne može prije i izravno iz atrijskog u ventrikulani miši budu i da ih dijeli tkivo koje ne provodi elektri$ne potencijale. Elektri$ni signal se zadržava u /0 $voru oko ",! sekunde tijekom kontrakcije atrija, a nakontoga proslje uje u ventriku/e putem 8isova snopa, /ijeve i desne grane snopa te Purkinjeovaprovodnog sustava. %urkinjeova vlakna provode elektri$ni signal izravno do ventrikularnih miši nihstanica što izaziva ventrikularnukontrakciju (ventrikularnusisto/u). 0al repolarizacije se tako er širikroz atrije, a zatim kroz ventrikule, $ime zapo$inje 5azare/aksacije (ventrikularnedijasto/e).

Iako srce proizvodi vlastite cikluse, intenzitet sr$ane 5unkcije, prikazan kroz broj otkucaja naminutu (B%' od engl. beat per minute) i snagu kontrakcije sr$anog miši a, mijenja se pod utjecajemsimpatičkog i parasimpatičkog dijela autonomnog nervnog sustava. -impati$ki sustav poti$e sr$anuaktivnost, odnosno ubrzava 5rekvenciju otkucaja i pove ava snagu kontrakcije sr$anog miši a. ;ijekom pove anih zahtjeva za kisikom (hipoksije), npr. za vrijeme vježbanja ili zbog pada krvnog tlaka,

simpati$ki utjecaj raste, što izaziva porast 5rekvencije i snage sr$ane kontrakcije. - druge strane, parasimpati$ki utjecaji ko$e sr$anu aktivnost. ;jelesna relaksacija izaziva predominaciju parasimpatikusa,što smanjuje intenzitet sr$ane aktivnosti. -impati$ka stimulacija raste tijekom udaha, dok parasimpati$kiutjecaji dominiraju tijekom izdaha.

"/ektrokardiogram 1"-+2;ijekom prijenosa signala iz sr$anog predvodnika na sr$ani miši , elektri$ni odjek valova

depolarizacije i repolarizacije se o$ituje po cijelom tijelu. %ostavljanjem osjetljivih prijemnika(e/ektroda) na odre ena mjesta na tijelu, možemo mjeriti odjek sr$ane elektri$ne aktivnosti. Fegistracijasr$anih elektri$nih signala naziva see/ektrokardiogram 1"-+2 . 9a temelju EK= a mogu e je izvesti

zaklju$ke o mehani$kim osobinama sr$ane aktivnosti.

Dije/ovi "-+7a 9ormalna elektri$na zbivanja u srcu se o$ituju na EK= u kaoosnovna crta isprekidana saP7

va/ovima,

8/18/2019 38 i 39 vjezba

6/12

Srce i cirkulacija

; val nastaje zbog ventrikularne repolarizacije i ozna$ava po$etak relaksacije ventrikula.

Elektri$ni signal atrijske repolarizacije prekriven je ja$im signalom GF- kompleksa, pa se nanormalnom EK= u ne vidi.

%ored opisanih valova, u EK= u razlikujemointerva/e i segmente. Interval je dio EK= a kojisadrži najmanje jedan val i dio ravne crte. %rimjerice,PR interva/ uklju$uje % val i dio izoelektri$ne crtekoja ga povezuje sa GF- kompleksom. %F interval predstavlja vrijeme potrebno da impuls od svognastanka u -/ $voru prije e u ventrikule. -egmenti u EK= u ozna$avaju vremenska razdoblja od kraja jednog vala do po$etka drugog. %rimjerice, %F segment se odnosi na vrijeme zadrške impulsa u /0 $vorui prijenosa u ventrikule (slika 4@ !).

,/ika 9:7=. Dije/ovi "-+7a

Budu i da je EK= odraz elektri$nih zbivanja, daje korisnu sliku sr$ane aktivnosti. /ko postoji bilokakva smetnja u nastajanju ili provo enju impulsa, EK= se mijenja. Bilježenje takvih promjenaomogu ava dijagnostiku sr$anih bolesti.

%oseban odnos dviju elektroda, pozitivne i negativne, prema tre oj elektrodi (u em/jenje), nazivase odvod. -mještaj elektroda u razli$itim odvodima je standardiziran. 8 ovoj vježbi, bilježit e seIIodvod, koji ima pozitivnu elektrodu na lijevom stopalu, a negativnu na desnom ru$nom zglobu teuzemljenje na desnom stopalu. 8obi$ajene vrijednosti II odvoda prikazane su na tablici 4@ .

Ta>/ica 9:7;. 'orma/ne vrijednosti dije/ova "-+7a u II odvodu

Dio "-+7a TR&!&'!"1sekunde2&%P ITUD&

1mi/ivo/ti2% val ","2 ", < ",!6% F interval ", ! ",!"% F segment ","HGF- kompleks (F) < ", ! ",H ,!

- ; segment ", !G ; interval ",42 ",::

!6

8/18/2019 38 i 39 vjezba

7/12

Srce i cirkulacija

; val ", 2 < ",6

%rosje$na sr$ana 5rekvencija u odrasle osobe iznosi oko 1" otkucaja u minuti. 9iže 5rekvencijenalaze se u osoba koje redovito vježbaju. -rce sportaša može u mirovanju izbacivati dovoljno krvi zatjelesne potrebe pri 5rekvenciji 6"3min. ni imaju ve e srce, posebno miši lijeve klijetke stanje poznato kao Jhipertro5ija lijeve klijetke . #bog ve eg i e5ikasnijeg srca EK= sportaša pokazuje i drugerazlike. ;e razlike su Jnormalne za trenirane sportaše, premda su niska sr$ana 5rekvencija i hipertro5ija unetreniranih osoba pokazatelji zatajivanja srca.

8 ovoj vježbi bilježit e se EK= tijekom $etiriju razli$itih tjelesnih stanja. Budu i da se EK=, kaovažna dijagnosti$ka pretraga u$estalo koristi, osnovni elementi su standardizirani da bi o$itavanje bilo što jednostavnije. EK= zapis ima svjetlije, manje kvadrati e, a preko njih tamnije i ve e kvadrate. 'anjikvadrati predstavlja vrijeme od ",": sekunde na L osi, a ve i ",! sekude. 0odoravne crte predstavljajuamplitudu u m0D tanje crte ", m0, a deblje ",6 m0 (sl. 4@ !.).

CI !"VI V!"#$"

. 8poznati se s elektrokardiogra5om kao osnovnim sredstvom za odre ivanje elektri$nih zbivanja usrcu.

!. %ovezati elektri$na zbivanja u srcu s mehani$kim ciklusom4. %ratiti promjene 5rekvencije i ritma na EK= u u svezi s promjenom položaja tijela i disanjem

'&(I' I)VO*"'!& V!"#$"

!2

*esna ruka

Bijeli kabel

*esna noga

8/18/2019 38 i 39 vjezba

8/12

Srce i cirkulacija

Ispitanik mora ležati opušteno, ne smije doticati metalne predmete (npr. slavine) i treba skinutimetalni nakit. Kablovi se trebaju postaviti tako da ne povla$e elektrode.

$i/ježenje podataka

%odaci e se bilježiti u $etiri razli$ita odsje$kaD&. Ispitanik opušteno /eži. Bilježi se tijekom !" sekundi, nakon $ega se zaustavlja radi provjere zapisa i

pripreme za idu i odsje$ak.$. 'ag/o sjedne. Ispitanik se treba naglo podi i u sjede u poziciju. *a bi utvrdili promjene 5rekvencije

sr$anih otkucaja, važno je nastaviti bilježenje što je mogu e prije nakon što je ispitanik sjeo. ;ako er je važno da se ne bilježi tijekom posjedanja ispitanika jer e se zabilježiti arte5akti pokreta. Bilježi setako er tijekom !" sekundi, nakon $ega se zaustavlja radi provjere zapisa.

C. Du>oko diše. Bilježi se tijekom !" sekundi, a u tom vremenu ispitanik treba 6 puta duboko udahnutii izdahnuti. *isanje mora biti sporo i duboko da bi arte5akti E'= bili što manji. -vaki po$etak udaha

i izdaha se obilježava s Judisaj i Jizdisdaj .D. 'akon vjež>e. Ispitanik treba izvoditi neku vježbu ($u$njevi ili sklekovi), da bi ubrzao 5rekvencijusrca.

&'& I)& POD&T&-&

8 ovom odsje$ku prou$avaju se dijelovi EK= a tijekom sr$anog ciklusa, mjeri amplituda (m0) itrajanje (sekunde) dijelova EK= a u pojedinom odsje$ku. ve vrijednosti se odre uju na tri sr$anaciklusa u svakom odsje$ku.

Trajanje: % val Amplitude: % val

%F interval GF- kompleksGF- interval ; valG; interval-; segment; val

R")U T&TI

Ime studentaD *atumD

%odaci o ispitanikuDImeD 0isinaD *obD ;ežinaD -polD 'uško3Nensko

&. Ispitanik /eži na /e6ima? opušten? norma/no diše4

!1

8/18/2019 38 i 39 vjezba

9/12

Srce i cirkulacija

%opuni sljede e tablice potrebnim podacima, izra$unaj srednju vrijednost i odstupanje.

Ta>/ica 9:7=.

%jerenje,rčani cik/us ,rednja

vrijednostOdstupanje

; = 9;rajanje sr$anog ciklusa (-)O-r$ana 5rekvencija (B%')

O 'jeri se trajanje zapisa izme u dva susjedna F zupca.

Ta>/ica 9:79.

Dio Trajanje 1s2 &mp/ituda 1mV2

"-+7a cik/us ; cik/us = cik/us 9 cik/us @ cik/us ; cik/us = cik/us 9 cik/us @% val

%F interval%F segment

GF- kompleksG; interval-; segment

; valTa>/ica 9:7@.

Ventriku/arna mjerenja cik/us ; cik/us = cik/us 9 srednja vrijednost

oko diše

Ta>/ica 9:7A.Disanje cik/us ; cik/us = cik/us 9 srednja vrijednost

Uda5;rajanje sr$anog ciklusa (s)O-r$ana 5rekvencija (B%')

I da5;rajanje sr$anog ciklusa (s)O-r$ana 5rekvencija (B%')

O 'jeri se trajanje zapisa izme u dva susjedna F zupca.

!H

8/18/2019 38 i 39 vjezba

10/12

Srce i cirkulacija

C. Ispitanik nag/o sjedne

Ta>/ica 9:7B.Rad srca cik/us ; cik/us = cik/us 9 srednja vrijednost

;rajanje sr$anog ciklusa (s)O-r$ana 5rekvencija (B%')

O 'jeri se trajanje zapisa izme u dva susjedna F zupca.

D. 'akon vjež>e

Ta>/ica 9:7 .

Ventriku/arna mjerenja cik/us ; cik/us = cik/us 9 srednja vrijednost

8/18/2019 38 i 39 vjezba

11/12

Srce i cirkulacija

=. Trajanje 1 T2

• ,rčanog cik/usa

%jerenje ,rednja vrijednost Odstupanje

eži? norma/no diše8dahIzdah

'akon vjež>e 8dahIzdah

%ostoji li povezanost u trajanju sr$anog ciklusa sa respiracijskim ciklusomA bjasnite.

• ,isto/e i dijasto/e

%jerenje ,rednja vrijednost Odstupanje

eži? norma/no diše0entrikularna sistola

0entrikularna dijastola

'akon vjež>e 0entrikularna sistola

0entrikularna dijastola

Kakve promjene u trajanju sistole i dijastole nastaju kao posljedica vježbanja u odnosu na odmorA

4"

8/18/2019 38 i 39 vjezba

12/12

Srce i cirkulacija

PIT&'!& )& R&,PR&VU

. &to mjerimo EK= omA

!. Koji su osnovni dijelovi EK= aA

4. pišite izgled GF- kompleksa.

:. pišite izgled % i ; vala.

6. &to je to EK= odvodA

2. %rikažite izgled normalnog EK= a u drugom odvodu, ukoliko bi se zamijenili polovi elektroda.

1. pišite u$inke simpatikusa na rad srca.

H. pišite u$inke parasimpatikusa na rad srca.

4