40
Festival Psihologije Sarajevo, 28.09.2015. - 02.10.2015. Knjiga sažetaka
Festival Psihologije Sarajevo, 28.09.2015. - 02.10.2015.
Knjiga sažetaka
1
Urednici knjige: Bašić Adna, Bukva Mersad i Alispahić Sabina
Dizajn naslovne strane: Bukva Mersad
Organizator Festivala:
Društvo psihologa FBiH
Podružnica Sarajevo
Organizacioni odbor:
Dr. Ismet Dizdarević, profesor emeritus Počasni predsjednik Društva psihologa FBiH Alispahić Sabina Bajrić Mahir Bašić Adna Bukva Mersad Čimpo Senka Đipa Aziz Dželović Melina Hadžiahmetović Nina Hadžić Lejla Hasanbegović-Anić Enedina Husremović Dženana Ibrišagić Hajrija Jakupović Tamara Jeftić Alma Jeina Sanela Kapidžić Mirsada Kolovrat Vedran Lončarica Đana Mešić Enisa Mišetić Katarina Omersoftić Elma Pervan Naida Rubić Marina Šetić Remzija Šuvalija Mustafa Torbica Jana Trumić Meliha Tuce Đenita Zahirović Ajla
Sadržaj
2
Sadržaj
Zahvale ..................................................................................................................................................... 4
Predgovor .................................................................................................................................................. 5
Osnovne informacije o Festivalu psihologije ........................................................................................... 7
Program ..................................................................................................................................................... 8
Sažeci ...................................................................................................................................................... 12
Coaching radionica „Percepcija-Uvjerenje“ ........................................................................... 12
Geštalt psihoterapija u radu sa parovima ................................................................................. 13
Uloga psihologa u jačanju kapaciteta roditelja za odgoj djece ................................................ 14
Šta mogu ruke moje? .................................................................................................................. 15
Posttraumatska forma epilepsije ............................................................................................... 16
Ja nisam dijagnoza. Ja sam čovjek (projekat „Glas ludila u eteru“) ....................................... 17
Radionica roditeljstva ................................................................................................................ 18
Psihologija između menadžmenta i zakona: Upravljanje ljudskim potencijalima u BiH .......... 19
Od želje do zadovoljstva ............................................................................................................ 20
Kako poboljšati psihološku podršku mladima oboljelim od karcinoma? .................................. 21
Pripadam, dakle branim: Utjecaj identifikacije sa grupom na mogućnost priznavanja zločina počinjenih od strane njenih pripadnika ........................................................................ 22
Saradnja akademske zajednice i prakse s ciljem povećanja zapošljivosti studenata psihologije .................................................................................................................................. 23
Smanjenje predrasuda prema djeci sa poteškoćama u razvoju u okviru inkluzivnog obrazovanja ............................................................................................................................... 24
Mentalni trening ........................................................................................................................ 25
Droga i mladi s osvrtom na karakteristike porodica iz kojih dolaze ovisnici ........................... 26
Mržnja je... ................................................................................................................................. 27
Ergonomija radnog prostora u studentskim domovima u Sarajevu .......................................... 28
Ergonomija naplatnih kućica ..................................................................................................... 29
Prilagođenost Filozofskog fakulteta za studente sa poteškoćama ukretanju ............................ 30
Sadržaj
3
Predstavljanje CRD serije ......................................................................................................... 31
Zaštita djece poslije elementarnih nepogoda ............................................................................ 32
Invaliditet - šta je to što ja trebam znati? .................................................................................. 33
Mentalno zdravlje djece i mladih u Kantonu Sarajevo .............................................................. 34
Percipirati socijalnu percepciju - demistifikacija socijalne perceptije kroz studentski objektiv ....................................................................................................................................... 35
Spisak izvođača na prvom Festivalu psihologije u Sarajevu .................................................................. 36
Zahvale
4
Zahvale
Zahvaljujemo se donatoru i partnerima Prvog festivala psihologije u Sarajevu.
Donator Festivala: Općina Ilidža
Partneri Festivala:
Predgovor
5
Poštovani posjetioci Festivala psihologije, kolegice i kolege psiholozi,
Prvi Festival psihologije u Sarajevu osmišljen je na inicijativu članova Izvršnog odbora
podružnice Sarajevo, s ciljem upoznavanja opće javnosti sa teorijskim i praktičnim aspektima
psihologije. Željeli smo da se psiholozi sa područja Kantona Sarajevo sa različitim
aktivnostima uključe u realizaciju Festivala, i na taj način predstave svoj rad našoj zajednici,
te pokažu širinu i značaj psihološkog djelovanja za ostvarivanje dobrobiti zajednice.
Kroz niz interaktivnih radionica, prezentacija i okruglih stolova dobit ćete uvid u aktuelne
aktivnosti naših psihologa, te imati mogućnost postavljati pitanja i učestvovati u diskusijama.
Raspon tema koje su obuhvaćene tokom četiri dana trajanja Festivala, od psihoterapije do
aktuelnih društvenih problema, idealna su prilika za interdisciplinarnu saradnju i razmjenu
znanja i ideja stručnjaka različitih profila, te svih zainteresiranih za ponuđene teme. Također
ćete imati priliku družiti se sa nekim od vodećih stručnjaka iz područja psihologije u Bosni i
Hercegovini, ali i regiona, kao i sa našim studentima psihologije, koji su vrlo važni učesnici
Festivala.
Vjerujemo da sve aktivnosti tokom Festivala predstavljaju idealnu priliku za stvaranje novih
poznanstava koja će doprinijeti ličnom i profesionalnom razvoju učesnika i posjetioca, a time
i općem društvenom razvoju. Nadamo se da će Festival psihologije u Sarajevu biti dio procesa
afirmisanja psihologije kao važne nauke i prakse koja može ponuditi podršku i pomoć
pojedincima u svakom životnom stadiju, te utjecati na opću dobrobit naše zajednice.
Ova knjiga sažetaka nudi osnovne informacije o aktivnostima koje će se održati u sklopu
prvog Festivala psihologije u Sarajevu. Tokom čitanja opisa aktivnosti imat ćete priliku
uvjeriti se u raznolikost i bogatstvo programa Festivala, te se nadamo da ćete pronaći sadržaje
koji odgovaraju vašim interesima.
Ovom prilikom se zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji
Festivala psihologije. Veliku zahvalnost dugujemo našem donatoru i partnerima festivala, bez
čije podrške Festival ne bi bio održan. Posebno se zahvaljujemo svim učesnicima koji su
prijavili svoje aktivnosti kao dio programa Festivala, i studentima psihologije Filozofskog
fakulteta i Internacionalnog Univerzitetau Sarajevu, koji su svojim trudom i originalnim
Predgovor
6
idejama uveliko doprinijeli uspješnoj realizaciji Festivala. Također se zahvaljujemo kolegama
iz Upravnog odbora Društva psihologa FBiH koji su podržali ideju o Festivalu.
Iskreno se nadamo da ćete biti dio prvog Festivala psihologije u Sarajevu!
Članovi Organizacionog odbora
Osnovne informacije o Festivalu psihologije
7
Vrijeme i mjesto održavanja aktivnosti
Festival psihologije održat će se u periodu od 28.09. do 02.10.2015. godine u Sarajevu. Sve
aktivnosti bit će održane u terminima od 10 do 18 sati na sljedećim lokacijama: Filozofski
fakultet; Internacionalni Univerzitet u Sarajevu; Academy387; NGO APOHA; Zavod za
specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica; Međunarodni centar za djecu i omladinu
Novo Sarajevo; KJU „Četvrta gimnazija Ilidža“; Omladinski centar Hrasno; OŠ „Edhem
Mulabdić“; OŠ „Fatima Gunić“; Fakultet sporta i tjelesnog odgoja; World Vision.
Otvaranje
Ceremonija otvaranja Festivala psihologije bit će upriličena na Internacionalnom Univerzitetu
u Sarajevu u ponedjeljak, 28.09.2015. godine u 17.30.
Trajanje aktivnosti
Za svaku aktivnost predviđen je termin od dva sata.
Zatvaranje
Ceremonija zatvaranja Festivala psihologije bit će upriličena na Filozofskom fakultetu u
petak, 02.10.2015. godine u 18.00 sati.
Napomene
Svi sažeci navedeni u ovoj knjizi sažetaka prezentirani su prema rasporedu Festivala. Sažetke
su dostavili izvođači aktivnosti, a urednici su po potrebi korigirali tekstove.
Program
8
Program Festivala
Ponedjeljak, 28.09.2015.
17.30 Internacionalni Univerzitet u Sarajevu
Otvaranje prvog Festivala psihologije u Sarajevu
Izložba dječijih radova Zavoda Mjedenica
Utorak, 29.09.2015.
10.00 Academy387
Radionica: Coaching radionica „Percepcija-Uvjerenje“, Aida Sujoldžić
12.00 NGO APOHA
Radionica: Geštalt psihoterapija u radu sa parovima, Zvjezdana Jakić i Slaviša Savić
14.00 Osnovna škola „Edhem Mulabdić“
Okrugli sto: Uloga psihologa u jačanju kapaciteta roditelja za odgoj djece, Elma
Omersoftić
14.00 KJU „Četvrta gimnazija Ilidža“
Radionica/art terapija: Šta mogu ruke moje? Emira Hajdar
16.00 Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica
Prezentacija: Posttraumatska forma epilepsije, Vedran Stanić
16.00 Internacionalni Univerzitet u Sarajevu
Predavanje: Ja nisam dijagnoza. Ja sam čovjek (projekat „Glas ludila u eteru“),
Renata Krstanović
Program
9
18.00 Internacionalni Univerzitet u Sarajevu
Radionica: Radionica roditeljstva, Nermina Vehabović-Rudež
Srijeda, 30.09.2015.
12.00 Internacionalni Univerzitet u Sarajevu
Okrugli sto: Psihologija između menadžmenta i zakona: Upravljanje ljudskim
potencijalim u državnoj službi u BiH, Alma Jeftić
16.00 Omladinski centar Hrasno
Radionica: Od želje do zadovoljstva, Meliha Trumić
18.00 Filozofski fakultet
Okrugli sto: Kako poboljšati psihološku podršku mladima oboljelim od karcinoma?
Lamija Spahić i Arnela Kamerić
Četvrtak, 01.10.2015.
10.00 Internacionalni Univerzitet u Sarajevu
Radionica: Pripadam, dakle branim: Utjecaj identifikacije sa grupom na mogućnost
priznavanja zločina počinjenih od strane njenih pripadnika, Alma Jeftić
12.00 Filozofski fakultet
Okrugli sto: Saradnja akademske zajednice i prakse s ciljem povećanja zapošljivosti
studenata psihologije, Sabina Alispahić
14.00 Osnovna škola „Fatima Gunić“
Radionica: Smanjenje predrasuda prema djeci sa poteškoćama u razvoju, Emina
Osmanović
Program
10
15.00 Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
Radionica: Mentalni trening, Remzija Šetić i Igor Čerenšek
18.00 Filozofski fakultet
Predavanje: Droga i mladi s osvrtom na karakteristike porodica iz kojih dolaze
ovisnici, Đana Lončarica
18.00 Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo
Predavanje i interaktivna radionica: Mržnja je..., Mirela Geko i Bojan Radonja
Petak, 02.10.2015.
10.00 Filozofski fakultet
Studentski projekt: Ergonomija radnog prostora u studentskim domovima u Sarajevu,
Zerina Kovačević, Aida Lalić i Izeta Muhić
Studentski projekt: Ergonomija naplatnih kućica, Ana Perić, Hana Sokolović, Lana
Husagić, Ilma Spahović, Bedirhan Ramiz i Almir Aljović
Studentski projekt: Prilagođenost Filozofskog fakulteta za studente sa poteškoćama u
kretanju, Ema Parganlija, Hasandina Alekić, Anita Divković, Asja Dučić, Samra
Pljevljak i Maida Kapidžić
12.00 Filozofski fakultet
Radionica: Predstavljanje CDR serije, Mirko Drenovac
14.00 World Vision, Zvornička 9
Izložba, projekcija filma i prezentacija priručnika: Zaštita djece poslije elementarnih
nepogoda, Mirjana Gavrić-Hopić
Program
11
14.00 Filozofski fakultet
Radionica: Invaliditet – šta je to što ja trebam znati? Ira Adilagić
16.00 Filozofski fakultet
Panel diskusija: Mentalno zdravlje djece i mladih u Kantonu Sarajevo, Merdina Mostarlić
18.00 Filozofski fakultet
Video prezentacije: Percipirati socijalnu percepciju: Demistifikacija socijalne percepcije kroz
studentski objektiv, Nina Hadžiahmetović
Zatvaranje prvog Festivala psihologije u Sarajevu
Sažeci: Radionica
12
Coaching radionica „Percepcija-Uvjerenje“
Aida Sujoldžić
Coaching je novo područje učenja, i predstavlja formu promjene kroz koju se pojedinac
razvija. Da bi pojedinac razvio sopstvene potencijale, odnosno krenuo stazom coaching-a,
važno je da upozna samog sebe i usvoji princip samoodgovornosti.
Coaching na temu 'Uvjerenje-percepcija' će polaznicima otkriti da je upravo samoodgovornost
ključna u načinu na koji reaguju na sve što ih okružuje, kao i u onome što im se vraća natrag i
da se krije u izboru njihove percepcije.
Coaching radionice su interaktivne i fleksibilne. Zasnivaju se na praktičnoj primjeni vježbi
koje će u konkretnom slučaju omogućiti transformaciju starih percepcija u nove kroz
introspekciju. Refleksija vježbi se radi po osnovi dobrovoljnog principa.
Sažeci: Radionica
13
Primjena geštalt psihoterapije u radu sa parovima
Slaviša Savić i Zvjezdana Jakić
U prvom dijelu radionice cilj je povezivanje fenomenologije i tehnike geštalt psihoterapije sa
funkcionisanjem u paru, pri čemu se koriste glavni koncepti geštalt svjesnosti o ulozi i načinu
bivanja u paru. Drugi dio fokusiran je na sisteme podrške, unutrašnje i vanjske vrijednosti
kao i estetike cjeline u sada i ovdje. Kada se pravilno koriste geštalt tehnike, osoba ili osobe
postaju više svjesne svojih uloga koje imaju kao pojedinci, ali i sadašnjeg funkcionisanja u
paru. Bitno je napomenuti da geštalt terapeuti moraju biti posebno upoznati sa
fenomenologijom para, te značaju bivanja dijela te cjeline.
U praksi je evidentno da ljudi koji su u paru, nakon određenih prepreka i navika koje su
zajedno stekli, često zaboravljaju razloge zbog kojih su uopće postali par. Upravo zbog toga
je jako bitna i korisna svjesnost o ličnim osobinama, kao i o osobinama partnera koje vežu
dvoje ljudi kao glavni razlog zašto su ostali zajedno. Ovo predstavlja još jednu potvrdu
značaja ljudske psihe, kao i važnosti rada na njoj i mogućnosti da ostanenemo pokrenuti onim
starim, ali sa primjesama nove svježine.
Sažeci: Okrugli sto
14
Uloga psihologa u jačanju kapaciteta roditelja za odgoj djece
Elma Omersoftić
Kakva je uloga psihologa u pripremi roditelja za roditeljstvo? Na koji način oni mogu pomoći
roditeljima u traženju pravih smjernica za ispravnu komunikaciju sa djetetom?
Koje su uloge psihologa u primarnoj prevenciji kada je roditeljstvo u pitanju?
Koji je put kojim roditelji mogu doći do psihologa i u kojim ustanovama mogu tražiti savjete
vezane za odgoj?
Kakva je situacija na terenu i da li i koliko roditelji traže pomoć?
Cilj okruglog stola je pokušati dati odgovore na postavljena pitanja te time ponuditi
informacije o ogromnom potencijalu koji psiholozi imaju kada je u pitanju pomoć roditeljima
pri odgoju, a samim tim i o važnosti zapošljavanja istih u državnim institucijama koje se bave
datom tematikom. Učesnici okruglog stola: Lejla Osmanagić, psihologinja – Srednja
mašinska tehnička škola Sarajevo, Vanja Tešanović, psihologinja i TA psihoterapeutkinja pod
supervizijom - Centar za mentalno zdravlje Pale, Dženana Kuluglija, psihologinja i porodična
psihoterapeutkinja – KJU Porodično savjetovalište Sarajevo, Mediha Imamović, prof.
pedagogije i psihologije i porodična psihoterapeutkinja – KJU Porodično savjetovalište, Edina
Mahmutović, psihologinja i geštalt psihoterapeutkinja – Služba za socijalnu zaštitu Sarajevo.
Sažeci: Radionica
15
Šta mogu ruke moje?
Emira Hajdar
Radionica je predviđena za djecu i mlade - učenike koji su “normalne” osobe sa
svakodnevnim problemima, za sve koji žive pod stresom svakodnevnog života, pritisnuti
zahtijevima škole, nezadovoljni zbog neispunjenih želja i nedostignutih ciljeva, uhvaćeni u
nerazriješene odnose s porodicom i drugim važnim osobama, anksiozni zbog vlastitih i
općeljudskih slabosti, depresivni zbog nemogućnosti samoostvarenja...
Likovna ili art terapijska radionica je oblik preventivne i korektivne “psihičke gimnastike”
kojom se održava emocionalno zdravlje i zadovoljstvo. Osim verbalnog spoznavanja i
izražavanja, koje je usmereno na “racionalni” dio ličnosti, u likovnoj radionici se putem
crtanja, slikanja ili modeliranja kroz poruke likovnog izraza oslobađaju i manje svjesni
sadržaji, koji su često puno bazičniji, istinitiji i životniji. Uz pomoć umjetnosti (i ostalih
članova u grupi), kroz refleksiju na crtež i komunikaciju, osobi se pomaže da bolje razumije
sebe i vlastitu situaciju, prihvati je ili promijeni, ali u svakom slučaju živi svjesnije i
zadovoljnije. Pri tome nije bitno koliko je lijepo nešto nacrtano niti koliko vješto su korišteni
likovni materijali - oni su u službi osobe koja crta, oni su sredstvo njenog izražavanja i
istraživanja i razumijevanja kulturološkog fenomena nasljeđa u kojem živi.Voditelj radionice
neće dešifrirati crtež i ponuditi magičnu tabletu, on nastoji da kroz opuštenu atmosferu
potakne proces i osigura vrijeme, prostor i mjesto za prodiranje u sebe same. Naime, autor će
sam interpretirati svoj crtež.
Ova likovna radionica namijenjena je svima koji žele razvijati vlastitu kreativnost, bolje
upoznati sebe kroz poruke likovnog izraza i svijet koji ih okružuje, riješiti probleme, naučiti
biti ono što jesu, čime će automatski postati zadovoljniji i ispunjeniji i doprinijeti vlastitoj
rehabilitaciji.
Sažeci: Prezentacija
16
Posttraumatska forma epilepsije
Vedran Stanić
Cilj ove prezentacije jeste objasniti određena oboljenja, odnosno stanja iz oblasti
neurologije/epileptologije. To su zapravo oboljenja poznata pod nazivom epilepsije. Fokus
prezentacije će biti na posttraumatskoj formi epilepsije.
Prvenstveno će biti govora o tomu što predstavlja ovakva forma epilepsije. Da bi došlo do
posttraumatske forme epilepsije (kao posljedice) mora se desiti i neposredna trauma/ozljeda
glave. Uzroci mogu biti različiti, a isto tako su i zastupljeni u različitoj mjeri. Uglavnom su to
padovi s visine, saobraćajne nesreće, ranjavanja tijekom ratnih zbivanja (u predjelu glave),
tuče i sl.
Također će biti govora o metodama liječenja posttraumatske forme epilepsije što
podrazumijeva neizostavan i redovit ljekarski pregled uz EEG registraciju odnosno snimanje i
registriranje mozgovne aktivnosti te medikamentoznu terapiju antiepilepticima.
Da bi što preciznije i učinkovitije opisali stanje osoba sa dijagnosticiranom posttraumatskom
formom epilepsije, također ćemo objasniti određene psihopatološke i psihosocijalne faktore.
Obzirom na činjenicu da osobe sa posttraumatskom epilepsijom žive pod posebnim mjerama
opreza što utječe na kvalitetu života, navest ćemo u određenim društvenim segmentima i
postignuća osoba sa posttraumatskom epilepsijom.
Sažeci: Predavanje
17
Ja nisam dijagnoza. Ja sam čovjek (projekat “Glas ludila u eteru”)
Renata Krstanović
„Glas ludila u eteru“ (GLE) je originalni i samoodrživi projekat Udruženja „Metanoia“ čiji
je cilj društvena inkluzija i poticanje ravnopravnosti osoba sa psihosocijalnim poteškoćama.
Projekat je baziran na volonterskom radu članova Udruženja “Metanoia”, te se isti
nikada nije finansirao ni od stranih ni od domaćih donatora. „Glas ludila u eteru” je
radijska emisija koju vode, uređuju i čiji sadržaj kreiraju osobe koje su imale psihijatrijsko
iskustvo i/ili koje imaju neku psihijatrijsku dijagnozu. Emisija je nastala po uzoru na radio
Radio la Colifata iz Buenos Airesa, te radio Radio Nikosia iz Barcelone. Odabran je radio kao
medij jer pruža mogućnost da se identitet osobe zaštiti ukoliko ona to želi, ali i da se u isto
vrijeme njen glas čuje kao ravnopravan u društvu. Na Festivalu psihologije nam je cilj
predstaviti ovaj projekat kako bismo informisali zainteresirane goste o našim ciljevima i
uspjesima, ali i poteškoćama sa kojima se svakodnevno susrećemo i načinima na koji nam oni
mogu pomoći u izazovnim zadacima poticanja ljudi kako bi prihvatili drugog i “drugačijeg”,
kao i mnogim drugim aktivnostima o kojima će imati priliku čuti.
Sažeci: Radionica
18
Radionica roditeljstva
Nermina Vehabović-Rudež
Biti roditelj jedna je od najvažnijih i najzahtjevnijih uloga u čovjekovom životu. Iziskuje
mnogo odgovornosti, ljubavi, ulaganja i rada na sebi.
Upravo zato, ova radionica ima za cilj da govorimo o roditeljima, njihovom pogledu na sebe,
njihovom pogledu na roditeljstvo, njihovom zadovoljstvu sobom i životom koji žive. Roditelji
koji odluče raditi na sebi i mijenjati sebe, jačajući se kao osobe, najčešće odgajaju zadovoljnu
djecu, preveniraju djetetova neželjena ponašanja i psihičke poremećaje.
Koncept ovakvog pristupa roditeljstvu potiče iz teorijskog okvira Teorije izbora dr. Glassera,
iskustva stečenog kroz dugogodišnje vođenje roditeljskih radionica, ličnog roditeljskog
iskustva, te psihoterapijskog rada sa djecom i roditeljima.
Sažeci: Okrugli sto
19
Psihologija između menadžmenta i zakona: Upravljanje ljudskim potencijalima u BiH
Alma Jeftić
Pitanje sposobnosti i motiviranosti zaposlenih u državnim institucijama od velike je važnosti
za njihovu efikasnost, a također je i jedan od osnovnih zadataka organizacijskih psihologa.
Upravljanje ljudskim potencijalima zahtijeva eklektičan pristup i kombiniranje metoda iz
oblasti psihologije, sociologije i ekonomije. Taj pristup je već odavno poznat u okviru
privatnog sektora, gdje se uspješno primjenjuje. Međutim, u mnogim državnim institucijama
još uvijek nije razvijena svijest o važnosti menadžmenta ljudskih potencijala, načinima
njegove efikasne primjene i ulozi psihologa. Svrha okruglog stola je da ukaže na metode i
tehnike upravljanja ljudskim potencijalima u državnim institucijama, kao i na veliki značaj
psihologa u tom procesu. Jako je malo istraživanja koja se bave tim pitanjem, u poređenju sa
onim provedenim u privatnom sektoru. Međutim, pojedine metode koje se primjenjuju u
privatnim institucijama mogu se uspješno “transplantirati” u državne, pod uvjetom da se ne
narušavaju postojeće zakonske odredbe, posebno kada su u pitanju strategije motiviranja i
profesionalna selekcija i zapošljavanje. Osnovni cilj okruglog stola je upoznati predstavnike
Vlasti, predstavnike političkih partija i državne službenike zaposlene u odjelima za kadrovsko
poslovanje sa sljedeċim pitanjima: uloga psihologa u odjelima za kadrovsko poslovanje,
psihološke tehnike i metode selekcije, analize radnog mjesta, analize posla, razvoja sistema
kompetencija, nagrađivanja i motiviranja, treninga i obuke. Također, prisutni će se upoznati
sa zahtjevima za modernizacijom odjela za upravljanje ljudskim resursima u državnoj službi a
u skladu sa odredbama evropske pravne stečevine kojom se regulira harmonizacija postojećih
zakona sa zakonima Evropske unije.
Sažeci: Radionica
20
Od želje do zadovoljstva
Meliha Trumić
Želja je osnovni motivacijski faktor u svakom iskustvu, bilo da se radi o dobru ili o zlu, o
svjesnom ili nesvjesnom ponašanju. Kroz ovu iskustvenu, geštalt radionicu prisutni će imati
priliku osvijestiti svoje najdublje želje te otkriti načine kako ih ostvariti i završiti jedan ciklus
iskustva s potpunim zadovoljstvom. Također, kroz iskustveni rad se može uvidjeti da li i koje
blokade postoje u formiranju samih želja ili pak na putu njihova ostvarenja. Veći dio našeg
ponašanja potaknutno je željama kojih nismo svjesni ili smo nedovoljno svjesni pa se samim
tim odigrava bez udjela naše svjesnosti i kontrole, te iako je želja ta koja nas pokreće na
aktivnost ipak veliki broj želja ostaje neostvaren. Zašto je to tako, te kako mi doprinosimo
njihovom ostvarenju ili neostvarenju, otkrijte kroz ovu grupnu radionicu.
Sažeci: Okrugli sto
21
Kako poboljšati psihološku podršku mladima oboljelim od karcinoma?
Lamija Spahić i Arnela Kamerić
Cilj okruglog stola jeste osvještavanje bosanskohercegovačke populacije o važnosti i potrebi
psihosocijalne podrške za mlade oboljele od karcinoma. Pored spoznajnog segmenta, svrha
ovog projekta je poticanje osmišljavanja i realiziranja radionica koje ne iziskuju velike
finansijske resurse, a ujedno imaju praktičnu vrijednost za oboljele i njihove porodice.
Karcinom ima negativan utjecaj na fizičko i psihičko stanje oboljelih što potencijalno
implicira negativnu interpretaciju stresnih činitelja i lošu prilagodbu na cjelokupnu situaciju.
Shodno tome, prisustvo ovoj manifestaciji i upoznavanje sa navedenom tematikom ima za cilj
potaći izraženiju aktivnost javnosti i stručnjaka u svrhu poboljšane kvalitete života osoba koje
se suočavaju s ovom vrstom oboljenja. Psihosocijalna podrška omogućuje izgradnju stabilnog
i pozitivnog stava koji se odnosi na sve životne domene koje bivaju ugrožene usljed
suočavanja s karcinomom, te postoji nada da će realizacija ovog projekta i njegove praktične
implikacije doprinijeti bržem i uspješnijem izlječenju mladih. Manifestacija će se održati u
obliku okruglog stola gdje će svoje stavove i ideje izložiti stručnjaci iz područja psihoterapije,
te profesori Filozofskog fakulteta Odsjeka za psihologiju čiji istraživački interesi obuhvataju
područje koje se obrađuje u okviru ovog projekta.
Sažeci: Radionica
22
Pripadam, dakle branim: Utjecaj identifikacije sa grupom na mogućnost priznavanja
zločina počinjenih od strane njenih pripadnika
Alma Jeftić
Pripadnost određenoj grupi i sama identifikacija sa grupom utječu na način na koji se pamte
događaji u kojima su članovi grupe počinili zločine, kao i na mogućnost priznavanja
počinjenih djela. Cilj radionice je da se kroz interaktivno predavanje i prezentaciju
istraživanja koja se tiču navedene tematike ukaže na utjecaj pripadnosti grupi na pamćenje i
kasnije prisjećanje događaja u kojima su pripadnici grupe počinili zločine, konstrukciju
individualnih i master narativa o događajima u kojima su pripadnici iste grupe bili izvršioci
zločina, kao i o događajima u kojima su pripadnici iste grupe bili žrtve. Također, razmotrit će
se i metode formiranja i razvoja master narativa o navedenim događajima, prenošenje istih
priča kroz generacije, spremnost na priznavanje zločina i pomirenje. Načini analiziranja
master narativa bit će metodološki predstavljeni u skladu sa Bar-Talovom teorijom
sociopsihološke infrastrukture (eng. Sociopsychological infrastructure theory).
Sažeci: Okrugli sto
23
Saradnja akademske zajednice i prakse s ciljem povećanja zapošljivosti studenata
psihologije
Sabina Alispahić
Cilj aktivnosti jeste povećanje dijaloga i saradnje između psihologa iz akademske zajednice i
psihologa koji rade u praksi u različitim područjima aplikativne psihologije. Želja nam je da
zajedničkim snagama osmislimo načine suradnje koji bi pomogli u razvijanju i unapređenju
konkretnih sposobnosti i vještina koje su neophodne studentima psihologije za povećanje
zapošljivosti i uspješnu profesionalnu karijeru nakon završetka studija. Na okruglom stolu će
učestvovati psiholozi iz akademske zajednice, nastavnici Filozofskog fakulteta u Sarajevu,
Odsjeka za psihologiju: doc. dr. Sibela Zvizdić (edukacijska psihologija), doc. dr. Dženana
Husremović (organizacijska psihologija) i doc. dr. Enedina Hasanbegović-Anić (klinička
psihologija). Učesnici okruglog stola, psiholozi koji rade u praksi su: Elma Omersoftić,
školski psiholog u O.Š. Edhem Mulabdić; Zlatan Tuce, HR menadžer za Balkan firme Roche;
Remzija Šetić, klinički psiholog u Domu zdravlja Stari Grad i u privatnoj agenciji “Support”.
Okrugli sto će voditi doc. dr. Sabina Alispahić, nastavnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Sažeci: Radionica za djecu
24
Smanjenje predrasuda prema djeci sa poteškoćama u razvoju u okviru inkluzivnog obrazovanja
Emina Osmanović
Iako se proces inkluzivnog obrazovanja u BiH provodi više od 10 godina, iskustvo, kao i
rezultati različitih istraživanja, pokazuju da inkluzija ne podrazumijeva uvijek inkluziju u
pravom smislu riječi. Često se dešava da djeca sa poteškoćama u razvoju sjede zajedno u
razredu sa svojim vršnjacima, ali da vrlo malo interakcije postoji između njih, što vodi
osjećaju izolacije i tjeskobe kod djece sa poteškoćama u razvoju. Radionice usmjerene ka
smanjenju predrasuda kod djece bez poteškoća u razvoju prema djeci sa poteškoćama u
razvoju, imaju za cilj povećanje pozitivnih efekata inkluzije i zaštitu djece sa poteškoćama u
razvoju od negativnih posljedica inkluzije. Tokom radionice bit će korištena metoda pričanja
priče koristeći multikulturalan pristup, koji se kroz istraživanja pokazao kao najefektniji
pristup smanjenju predrasuda. Multikulturalan pristup naglašava razlike koje postoje između
grupa predstavljajući ih pozitivnim, a ne negativnim, te ohrabruje djecu da prihvate i cijene
postojeće razlike među grupama. Radionice će biti realizovane u OŠ „Fatima Gunić“ za djecu
uzrasta od VI do IX razreda.
Sažeci: Radionica
25
Mentalni trening
Remzija Šetić i Igor Čerenšek
Mentalni trening ili psihološka priprema sportaša je sastavni dio cjelokupne pripreme u
sportu, a vrlo često i ključni dio koji se zapostavlja. Mentalni trening predstavlja oblik rada
psihologa sa sportašem u kojem mu se pomaže usvojiti tehnike i znanja kojima će unaprijediti
vlastitu izvedbu i učiniti ga mentalno snažnijim. To je sveobuhvatan i cjelovit pristup, koji
uključuje kontinuiran i planiran individualiziran ili grupni rad sa sportašem, trenerima, ali
često i roditeljima djece u sportu. Glavni cilj mentalnog treninga je pomoći sportašu da na
takmičenju pokaže svoj trenutni potencijal, te da ostvari rezultate u zoni vlastite izvrsnosti, što
ne znači da mentalni trening može nadoknaditi nedostatak tehničko-taktičkih znanja i vještina
ili nedovoljnu kondicijsku pripremu, iako svakako može pomoći u procesu usvajanja i
postizanja istih.
Cilj radionice je predstaviti osnovni koncept mentalnog treninga i korištenje tehnika na planu
poboljšanja motivacije, kontrole anksioznosti i frustracije, te poboljšanje fokusa i ostvarivanja
adekvatne podrške u razvoju sportaša.
Sažeci: Predavanje
26
Droga i mladi s osvrtom na karakteristike porodica iz kojih dolaze ovisnici
Đana Lončarica
Cilj prezentacije je upoznati javnost sa osnovnim značajkama i važnosti porodice u životu
svakog mladog čovjeka. Prikazat ćemo karakteristike funkcionalnih i disfunkcionalnih
porodica s posebnim osvrtom na porodice ovisnika, gdje su posebno značajni faktori rizika,
ali i zaštitni faktori koje svaka porodica ima, a koji moraju biti prepoznati.
Prezentacija je otvorena za javnost, a govori o porodici kao temeljnoj jedinici svakog društva,
te o ovisnosti, koja u modernom dobu poprima epidemiološke razmjere.
Sažeci: Predavanje i radionica
27
Mržnja je...
Mirela Geko i Bojan Radonja
Koalicija Zanemari razlike za osnovni cilj svog djelovanja ima prevenciju incidenata
počinjenih iz mržnje, upoznavanje šire zajednice o tome šta su predrasude i stereotipi. Osobe
koje su žrtve incidenata počinjenih iz mržnje su izabrane od strane napadača zbog svoje
karakteristike pripadnosti određenoj grupi. Iz tog razloga je jako važna reakcija društva da se
zna da se ta grupa i/ili pojedinac ne isključuje iz zajednice, da taj napad nije mišljenje
zajednice. U toku radionica koje će biti održane u sklopu prvog Festivala psihologije, učesnici
će imati priliku upoznati se sa pojmovima predrasuda, stereotipa i incidenata počinjenih iz
mržnje. Poseban akcent bit ćestavljen na to kako se žrtve osjećaju nakon napada iz mržnje.
Koalicija Zanemari razlike također želi pokazati da su online i offline svijet usko povezani i
da sve što se dešava u online svijetu utiče na osobe kao što i dešavanja u offline svijetu utiču.
Sažeci: Prezentacija studentskog projekta
28
Ergonomija radnog prostora u studentskim domovima u Sarajevu
Zerina Kovačević, Aida Lalić i Izeta Muhić
U okviru Studentskog centra Sarajevo postoje Studentski domovi Nedžarići i Bjelave od kojih
svaki ima kapacitet da primi oko 1000 studenata. Cijene u domovima su ekonomski
prihvatljivije od privatnog smještaja, međutim, uslovi života u domovima nisu na optimalnom
nivou s obzirom na to da su uložena skromna materijalna sredstva u njihovo uređenje i
obnovu. U provedenom istraživanju cilj je bio utvrditi slijedeće ergonomske aspekte uređenja
domova: temperatura, buka, svjetlost i veličina prostora.
Rezultati pokazuju da se u prosjeku samo 35% studenata slaže da u sobama ima dovoljno
prostora, 45% da su higijenski uslovi u domu zadovoljavajući, 56% da su uslovi u kantini
zadovoljavajući, 23% da je temperatura u sobama ugodna, 51% da je razina osvjetljenja na
optimalnom nivou, a samo 25% njih se složilo da je razina buke optimalna za rad.
Veliki broj studenta tokom studija živi u jednom od dva doma i susreće se s ovakvim ili
sličnim uvjetima života. Uspjeh na studiju velikim dijelom ovisi i od radne okoline, pa
rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kako sadašnjim i budućim studentima (kao neki vid
informisanja), tako i onima koji su odgovorni za održavanje domova (kao smjernice za
uređenje doma). Radni uvjeti koji se deklariraju kao ergonomični moraju zadovoljavati
određene norme. Cilj tih normi je prije svega očuvanje zdravlja, zatim povećanje
produktivnosti, poticanje osobne motivacije, kreativnosti kao i smanjenje mogućih pogrešaka.
Sažeci: Prezentacija studentskog projekta
29
Ergonomija naplatnih kućica
Ana Perić, Hana Sokolović, Lana Husagić, Ilma Spahović, Bedirhan Ramiz i
Almir Aljović
Kratki dokumentarni film "Naplatne kućice" pruža ergonomski prikaz naplatnih kućica u
vlasništvu KJKP Rada u Sarajevu. Ergonomija predstavlja naučnu disciplinu koja se bavi
razumijevanjem interakcije između ljudi i radne okoline; primjenom teorijskih saznanja,
principa i metoda na dizajn i proizvodnju s ciljem održavanja ljudskog zdravlja i
optimizovanja performansi sistema u skladu sa tim. Shodno tome, cilj ovog filma je bio
upoznati se sa ergonomskim uvjetima naplatnih kućica u Sarajevu, odnosno vidjeti u kojoj
mjeri je naplatna kućica prilagođena čovjeku i njegovom radu, i obratno. Film je sniman iz
perspektive zaposlenika naplatnih kućica, kako bi se imao što bolji uvid u njihovu
svakodnevnicu. U narativnom dijelu je prikazan kontrast između idealnih uvjeta rada,
odnosno preporuka do kojih se došlo brojnim znanstvenim istraživanjima u ovoj disciplini, te
stvarne situacije koju smo zatekli.
Sažeci: Prezentacija studentskog projekta
30
Prilagođenost Filozofskog fakulteta za studente sa poteškoćama u kretanju
Ema Parganlija, Hasandina Alekić, Anita Divković, Asja Dučić, Samra Pljevljak i
Maida Kapidžić
Poznato nam je da se studenti sa invaliditetom, tokom svog školovanja, svakodnevno
suočavaju s nizom fizičkih barijera, te nedostatkom asistivnih pomagala.
U našem radu, studiji slučaja, govorimo o studentici Filozofskog fakulteta koja je u
invalidskim kolicima, tačnije samostalno nepokretna. U formi dokumentarnog filma bit će
prikazane svakodnevne prepreke na koje ona nailazi. Uporedili smo idealne arhitektonske
dimenzije prilagođene osobama sa invaliditetom, sa arhitektonskim dimenzijama na našem
fakultetu.
Cilj rada bio je da na osnovu ovih poređenja i iskrenog razgovora sa studenticom, ukažemo na
negativne, ali i pozitivne strane Filozofskog fakulteta, kao i na neophodnost daljnjeg
prilagođavanja radnih uvjeta osobama sa invaliditetom.
Sažeci: Radionica
31
Predstavljanje CRD serije
Mirko Drenovac
CRD serija kognitivnih testova jedinstven je informatički sustav za kronometrijsko mjerenje
niza kognitivnih i psihomotornih funkcija koji se već više od 40 godina koristi u psihološkoj
dijagnostici i selekciji ispitanika na različitim područjima (u školstvu, vojsci, policiji,
prometu, sportu i dr.). Predstavlja visoko pouzdani instrumentarij za znanstvena istraživanja.
Za razliku od klasičnih psihologijskih testova, testovi CRD serije osim mjerenja parametara
konvergentnog induktivnog mišljenja, spacijalne vizualizacije, vizualne orjentacije, učenja i
pamćenja, operativnog mišljenja, reakcije na podražaje i drugih, daju informaciju i o
dinamičkim osobinama mjerenih kognitivnih funkcija kao što su: brzina, stabilnost, snaga
(izdržljivost) i pouzdanost odvijanja kognitivnih funkcija te funkcionalnim smetnjama u
mentalnom procesiranju.
Testove CRD serije moguće je višekratno ponavljati na istom ispitaniku pa su isti pogodni za
praćenje fluktuacije efikasnosti i promjena dinamičkih značajki mentalnog procesiranja
ispitanika pod utjecajem različitih čimbenika.
U radionici će biti prikazana:
1. Teoretska osnova kronometrije mentalnog procesiranja
2. Kratki pregled dosadašnjih istraživanja provedenih CRD-om (utjecaj različitih
čimbenika na kognitivne funkcije: deprivacija sna, dehidracija, ronjenje, utjecaj
eritropoetina i dr...)
3. Vlastita iskustva primjene CRD serije.
4. CRD mjerenje i automatska izrada individualnog psihološkog profila.
Autori će prenijeti vlastita iskustva s primjenom CRD serije kognitivnih testova, te
demonstrirati kako nam CRD serija može pomoći pri različitim ispitivanjima (prepoznavanje
sklonosti i talenata za pojedina sportska ili profesionalna usmjerenja, kontinuirano praćenje
promjena kognitivnih funkcija u različitim situacijama kao što su utjecaj lijekova, maligne
bolesti i dr.). Polaznicima će biti omogućeno osobno testiranje testovima CRD serije i
usporedba vlastitih postignuća (profila) sa već postojećim standardiziranim rezultatima.
Sažeci: Izložba/projekcija/prezentacija
32
Zaštita djece poslije elementarnih nepogoda
Mirjana Gavrić - Hopić
Poplave koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine pogodile su više od
milion osoba, uključujući i najranjivije–djecu. Ova prirodna katastofa pogodila je oko 60%
djece diljem zemlje; mnoga od njih morala su napustiti svoje domove. Cilj izložbe i
prezentacije priručnika jeste prezentovati javnosti na koji način je organizacija World Vision
pružila psihosocijalnu podršku djeci kroz program u okviru Kutka za djecu diljem BiH, kao
dio programa pomoći poplavljenim područjima. Metodologija koja je korištena kroz krizne
intervencije će biti prikazana kao i pokazatelji utjecaja na djecu i njihove porodice. U periodu
od nekoliko mjeseci Kutci za djecu pružili su sigurno mjesto za oko 3800 dječaka i
djevojčica, gdje su imali jedan obrok i psihosocijalnu podršku, kako bi prevazišli period
poslije poplava bez ozbiljnijih posljedica na njihov razvoj.
Kutak za djecu je model rada sa prilagođenim psihosocijalnim programom za djecu i
porodice, i kao odgovor na elementarne, ali i ljudski izazvane krizne događaje. Dodatno je
postojala potreba da se uspostave i Minimalni standardi za zaštitu djece, a koji su vođeni
principima najboljeg interesa djeteta, nediskriminacije, povjerljivosti, učešća zajednice i
saradnje sa zajednicom. Kroz Kutak za djecu, zajednica stvara brižno i sigurno okruženje za
djecu u kojem ona mogu provesti kvalitetno, usmjereno i organizirano vrijeme, igrati se,
rekreirati i učestvovati u različitim aktivnostima. Zahtijevani minimalni resursi osiguravaju da
djeca usvajaju nove načine nošenja sa kriznom situacijom i psihološkom krizom;
normalizaciju reakcija kroz socijalnu interakciju i psihološku reinterpretaciju događaja;
vrijeme za slobodnu igru u sigurnom okruženju; vrijeme za roditelje da mogu razmišljati o
stvarima kao što su osiguranje materijalnih resursa za život. Često i sami roditelji dobiju
psihološku podršku spoznajom da kroz krizu ne prolaze sami, da se mogu obratiti
profesionalcima ili pak nekome ko će ih saslušati.
Publikacije koje će biti prezentovane, kao i izložba dječijih fotografija, prikazuju rad
osamnaest Kutaka za djecu u Bosni i Hercegovini, te prenosi riječi njihovih najmlađih
članova. Poseban dio publikacije predstavljaju kreativne radionice i mala dječija umjetnička
djela u kojima će svaki posmatrač pronaći nešto za sebe.
Sažeci: Radionica
33
Invaliditet – šta je to što ja trebam znati?
Ira Adilagić
U psihologiji se polazi od pretpostavke da određeni deficit ili nedostaci kod pojedinca igraju
značajnu ulogu u formiranju i razvoju njegove ličnosti, ili u suprotnom slučaju – stagnaciji.
Jednako tome to može biti i motivacijski element. Tokom radionice bit će dat osvrt na prvu
teoriju ličnosti koja ističe veliki uticaj invaliditeta na cjelokupni život osobe. Studenti
psihologije, pedagogije i svi zainteresovani će imati priliku istinski se upoznati sa značenjem
pojma invalidnosti i njegovim djelovanjem na svakodnevni život pojedinca. Učesnici će moći
nakratko „biti osoba sa invaliditetom“ i svojim kolegama prenijeti novo iskustvo. Nove
informacije i stečeno znanje tokom radionice će biti višestruko korisno za svakog
individualno, čineći ih spremnijim za budući rad.
Sažeci: Panel diskusija
34
Mentalno zdravlje djece i mladih u Kantonu Sarajevo
Merdina Mostarlić
Cilj panel diskusije je utvrditi koji su najveći izazovi u očuvanju i unapređenju mentalnog
zdravlja djece i mladih, razmijeniti informacije iz različitih institucija i oblasti, kao i osmisliti
preporuke za daljnje djelovanje. Shodno tome, planirano je učešće predstavnika institucija iz
oblasti zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, kao i organizacija civilnog društva i
akademske zajednice.
Panel diskusija je jedna od prvih aktivnosti novoformirane nevladine organizacije Percept,
koja okuplja mlade profesionalce iz oblasti mentalnog zdravlja sa ciljem promocije njegovog
unapređenja i očuvanja kod djece i mladih.
Sažeci: Video prezentacija
35
Percipirati socijalnu percepciju – demistifikacija socijalne percepcije kroz studentski
objektiv
Nina Hadžiahmetović
Socijalna percepcija nam daje objašnjenja kako spoznajemo druge ljude, te je većina spoznaja
drugih zasnovana na automatskim kognitivnim procesima. Cilj ove aktivnosti je osvijestiti
takvu spoznaju, odnosno demistifikovati spoznaju drugog iz perspektive studenta. Time je cilj
i edukativni, jer se demistifikacijom postiže da socijalna spoznaja drugog postane
kontrolirana. Aktivnost se sastoji od devet dokumentarnih filmova koje su snimili studenti
treće godine Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, u okviru studentskih
aktivnosti na kolegiju Socijalna percepcija i stavovi. U filmovima je obrađeno nekoliko
područja socijalne percepcije: stereotipi, predrasude i diskriminacija, atribucije, persuazija,
osobni prostor i efekat posmatrača u trajanju od 5 do 10 minuta po prezentaciji. Prezentacije
se mogu svrstati u tri kategorije: studenti kao akteri, slučajni prolaznici kao akteri i animirani
film. Ciljna grupa kojoj je aktivnost namijenjena su studenti psihologije. Filmove će
ocjenjivati stručni žiri i publika, te će najboljim filmovima biti uručene nagrade. Stoga je
aktivnost, prema organizaciji i namjeni, edukativna i revijalna.
Informacije o učesnicima
36
Spisak izvođača na prvom Festivalu psihologije u Sarajevu
Prezime i ime Zanimanje Akademska titula
Mjesto zaposlenja E-mail
Adilagić Ira EDI Coordinator
Bachelor psihologije
British Council Bosnia and
Herzegovina [email protected]
Alekić
Hasandina Student / / [email protected]
Alispahić
Sabina Dipl. psiholog Doktor
psiholoških nauka
Filozofski fakultet Univerziteta u
Sarajevu, Odsjek za psihologiju
Aljović Almir Student / / [email protected]
Bedirhan Ramiz Student Bachelor psihologije / [email protected]
Čerenšek Igor dipl. psiholog
Magistar
psiholoških
nauka
Mentalni trening
Zagreb [email protected]
Divković Anita Student / / [email protected]
Drenovac
Mirko dipl. psiholog
Doktor
psiholoških
nauka
Complex
Reactionmeter
Drenovac
Dučić Asja Student Bachelor
psihologije / [email protected]
Gavrić-Hopić
Mirjana Socijalni pedagog
Geštalt psihoterapeut i Voditeljica
odjela za obrazovanje i životne vještine
World Vision [email protected]
Geko Mirela dipl. pravnik Magistar pravnih nauka
Vijeće mladih općine Novo
Sarajevo [email protected]
Hadžiahmetović
Nina Viši asistent Magistar psihologije
Odsjek za
psihologiju, Filozofski fakultet
Univerziteta u Sarajevu
Informacije o učesnicima
37
Hajdar Emira Profesor likovne kulture
Doktor psiholoških
nauka i Magistar slikarstva
KJU Četvrta gimnazija Ilidža KJU Gimnazija
Obala
Husagić Lana Student Bachelor psihologije / [email protected]
Jakić Zvjezdana Geštalt i
psihodramski psihoterapeut
Dipl. psiholog
Asocijacija APOHA
Jeftić Alma Viši asistent
Doktorand Odsjeka za psihologiju Univerziteta u Beogradu
Program za psihologiju,
Fakultet umjetnosti i
društvenih nauka, Internacionalni
univerzitet u Sarajevu
Kamerić Arnela Student / / [email protected]
Kapidžić Maida Student / / [email protected]
Kovačević
Zerina Student Bachelor psihologije / [email protected]
Krstanović
Renata Psiholog i
geštalt terapeut Dipl.
psiholog
Koordinator GLE u udruženju Metanoia;
koordinator na projektu u
Fondaciji Krila nade
Lalić Aida Student Bachelor psihologije / [email protected]
Lončarica Đana
dipl.psiholog, geštalt
psihoterapeut porodični
sistematski psihoterapeut
Magistar socijalne
pedagogije
Agencija za psihoterapiju i
edukaciju Kontakt-Homini,
JU Terapijska Zajednica
Kampus KS
Mostarlić
Merdina dipl. psiholog Magistar psihologije
Neformalno udruženje građana
za unapređenje mentalnog
zdravlja djece i mladih Percept
Muhić Izeta Student Bachelor psihologije
/
Informacije o učesnicima
38
Omersoftić
Elma dipl.psiholog
Dipl. psiholog i
Certificirani psihoterapeut Transakcione
analize
Osnovna škola „Edhem
Mulabdić“ [email protected]
Osmanović
Emina dipl. psiholog Magistar psihologije
Udruženje porodica djece i
osoba sa poteškoćama u razvoju „Dajte
nam šansu“
Parganlija Ema Student / / [email protected]
Perić Ana Student Bachelor psihologije / [email protected]
Pljevljak Samra Student / / [email protected]
m
Radonja Bojan dipl. psiholog dipl. psiholog nezaposlen [email protected]
Savić Slaviša dipl. profesor
filozofije i geštalt
psihoterapeut
dipl. filozof
Asocijacija APOHA
Sokolović Hana Student Bachelor psihologije / [email protected]
Spahić Lamija Student / / [email protected]
Spahović Ilma Student Bachelor psihologije / [email protected]
Stanić Vedran Magistar psihologije
Magistar psihologije Nezaposlen [email protected]
Sujoldžić Aida
Savjetnik za lični razvoj i konsultant za
razvoj vještina (ruko)vođenja
dipl. psiholog Coaching by Aida [email protected]
Šetić Remzija dipl. psiholog Magistar
psihologije
OD „Support“
Sarajevo [email protected]
Trumić Meliha
dipl.psiholog i
geštalt
psihoterapeut
Magistar
psihologije
JU Srednja
Ugostiteljsko-
turistička škola
Sarajevo i
Privatno
savjetovalište
Vehabović-
Rudež Nermina
dipl.
psiholog/psiho
terapeut
Magistar
psiholoških
nauka
CMZ Visoko [email protected]
nermina.vehabovic.rudez@gmail.
com
Informacije o učesnicima
39
