+ All Categories
Home > Documents > Logistika [broj 3, mart 2010.]

Logistika [broj 3, mart 2010.]

Date post: 07-Apr-2018
Category:
Upload: tiskarnica
View: 325 times
Download: 0 times
Share this document with a friend
56
8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.] http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 1/56 edukativno marketinški časopis | broj 03 | mart 2010 | www.logistika.ba  S  S   8  0 -  9  8 
Transcript
Page 1: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 1/56

edukativno marketinški časopis | broj 03 | mart 2010 | www.logistika.ba

I    S  S N  1  8 4  0 -4  9 2  8 

Page 2: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 2/56

Page 3: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 3/56

Page 4: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 4/56

SADRŽAJDRU[TVO @ELI BEZBEDAN

DRUMSKI TRANSPORT .........................10

Mitovi i stvarnostPOBOLJ[ANJA RADA FIRME ................. 12

PILOTI XXI VIJEKA .................................16

POSLOVNA ETIKA ................................. 18

PRIMENA SAVREMENIH INFORMACIONIHTEHNOLOGIJA U AUTO-TRANSPORTUOPASNIH MATERIJA .............................20

TRANSPORTNIINFORMACIONI SISTEMI ........................ 24

OSNOVE POSLOVANJA U ME\UNARODNODRUMSKOM TRANSPORTU ...................30

SVIJET SE MIJENJA!EVROPSKA TRANSPORTNA POLITIKA IMOGUĆNOSTI MENADŽERA BHTRANSPORTNIH KOMPANIJA ................34

OSNOVNI ALGORITAM RADA U[PEDITERSKOM POSLOVANJU ...............38

PITANJA, ODGOVORI I PRAVILA RADA UME\UNARODNOMDRUMSKOM TRANSPORTU ...................40

PRIMENARFID-a U TRANSPORTU .........................44

®

KOMBI Trans

Page 5: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 5/56

www.logistika.ba

Osnivač i izdavač:GRAFID d.o.o. Banja Luka

Direktor:Branislav Ivanković

Glavni i odgovorni urednik:Velibor PeulićRedakcija:

Prof. dr Ratko Zelenika, prof dr NadaBarac, prof. dr Faruk Ja{arević,

prof. dr Pavle Gladović, doc dr DaliborMisira~a, doc dr Sinan Alispahi}, mr

Demir Had`i}, doc dr Sanel Jakupovi},doc dr @eljko Rankovi}, prof. dr IvanDadić, prof. dr Života Radosavljević,

prof. dr Ivan Bo{njak, mr NihadHalilović, mr Brane Lotri~,

Stru~ni saradnici:prof. Marijan Banelli, Zdravko Igli~ar,Igor Peji}, Fuad Klisura, Enis Ajkuni},Dario Bu{i}, Željko Matoc, mr Sini{a

Bili}Lektor:

Igor Simanovi}Tehnička obrada i dizajn:

Srđan Ivanković[tampa:

GRAFID d.o.o. Banja Luka051/320-571

grafidªblic.net

Rje{enjem Ministarstva prosvjete ikulture Republike Srpske br:07.030-611-01-11/09, od 24.09.2009. godine,~asopis “Logistika” Banja Luka, upisanje u Registar javnih glasila pod r ednimbrojem 583.

Sa ponosom predstavljamo novo ruho edukativno-marketinškog časopisa LOGISTIKA. Logističkilanac u ovom broju predstavlja logističke karike, provajdere jednostavno značajne logističke kompani-

 je predvodnike prostora, od Cargo centar Graz, luke Kopar, Rijeka, Split, Eurošpeda, FORTIS grupe,Autoboke Kotor, Meridian, TIMOCOM do Feršepeda u Skoplju... bez labavih logističkih karika.

Uspostava mosta logističkih provajdera balkanskog tržišta, ali i pravovremenih veza sa evropskimaktuelnim kretanjima, naš je izazov. Namjera uređivačkog kolegija na čelu sa prof. dr Ratkom Zele-

nikom, je da misteriju LOGISTIKA, pojednostavi, učini prihvatljivom, sinergijski efekat podijeli sa

svima koji misiju logistike promiču u svakodnevnom životu. Naime, porodica logističara iz dana udan je brojnija, web portal www.logistika.ba predstavlja okosnicu budućeg virtuelnog povezivanja.Uskoro idemo sa forumom logističara...

 Jedna od tema interesovanja je edukacija logističara, kako sadašnjih, tako i budućih, a osvrćemo sekroz prizmu šarolikog prikaza i bogate palete izbora specijalizacija u domenu logistike. Svjesni, smočinjenice da samo novi proli stručnjaka logistike mogu doprinijeti sveopštem društvenom napretkuzajednice, kompanije i pojedinca, te vas zato trebamo.

Vrijeme, kada je izraz želje da se postane vozač bio jedini potreban i dovoljan uslov za zaposlenje utransportnoj kompaniji je davna prošlost, danas nam je potreban pilot XXI vijeka, da u pravo vrijeme,na jedinstven način, u optimalnom obimu, realizuje dobijeni zadatak. Ništa manje zahtjevno nije ni udrugim segmentima logističkih lanaca, vrijeme cjeloživotnog učenja je tu, svijet se mijenja.

Profesor dr Pavle Gladović, donosi Vam niz stručnih opservacija aktuelnih problema, sa kojima sesusrećemo svakodnevno u logističkim aktivnostima. Kolege iz Slovenije predstavljaju ekonomičnui bezbjednu vožnju, dok se kolega mr Demir Hadžić osvrće na mjesto i ulogu društvene zajednice usaobraćajnom sistemu. No, da ne otkrivamo sve u uvodu...

Naravno, suviše je mali prostor za uvodničara, pred vama je vaša LOGISTIKA, od danas izlazi utiražu od 2000 primjeraka u najdužem logističkom lancu od Alpa do Ohridskog jezera, a jadranskimvratima i Karpatima oivičena prirodna logistička cjelina, savremenih logističkih provajdera koji setakmiče i streme ka 4 i 5 PL nivou.

Svaka nova ideja, sugestija prijedlog ili nešto treće biće nam od koristi, zato, budite sa nama i nekanam je sretno!

Urednik

RIJEČ UREDNIKACijenjeni čitaoci...

Page 6: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 6/56

Page 7: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 7/56

Page 8: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 8/56

Page 9: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 9/56

Page 10: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 10/56

 Jedna od denicija transportakaže da je transport premeštanje

ljudi, dobara i informacija sa jednogna drugo mesto. Najekasnijitransport bio bi kada bi se ljudi ili

roba mogli trenutno stvoriti na

drugom mestu, što do sada nije pošlo

za rukom ovoj civilizaciji. S obziromda je trenutno prebacivanje robe ili

ljudi danas nemoguće, javlja sepotreba za saobraćajem. Saobraćajtreba da predstavlja uređeno kretanjevoznih jedinica na t ransportnom

putu.Za organizovanje bezbednog

drumskog saobraćajnog sistemapotrebno je pomiriti različite zahteve(želje stanovništva, privrede i sl.),postaviti određene standarde (upogledu puta i okruženja, vozila,edukacije učesnika u saobraćaju),denisati jasna pravila (npr. vozi sedesnom stranom, ko ima prvenstvo

prolaza itd.) i uspostaviti procedure(npr. procedora koju sprovodisaobraćajna policija pri kontrolisaobraćaja ili primena inteligentnihtransportnih sistema radi optimizacije

vremena putovanja i sl.). Budući dasaobraćajni sistem zavisi od višefaktora koji se odnose na učesnike –od tehničkih odlika vozila,saobraćajno-eksploatacionih, ali igrađevinsko i saobraćajno-tehničkihodlika puta, te od planerskih rešenja

određenog područja – dolazi domešanja različitih zahteva, što zajednosa nesavršenim ljudskim odlukama i

svesti, stvara neželjene efekte.Neželjeni efekti su saobraćajnenezgode, ali i šire – uticaj na životnu

sredinu, javno zdravlje stanovništva,pa do pojedinačnih, kao što su gubitaki oštećenje dobara, materijalne štete,propadanja t ransportnih preduzećaitd.

U tekstu ćemo napraviti spreguizmeđu pojedinca (ljudski faktor),transportne kompanije i društva.

Kako transportne kompanije utičuna bezbednost drumskog saobraćaja?

Statistički posmatrano, u 2008.godini u Republici Srbiji, 1/6saobraćajnih nezgoda koja se dogodilabila je sa učešćem komercijalnih vozila(teretnih vozila i autobusa), a od ovog

broja čak 70% uzročnika saobraćajnihnezgoda bili su vozači komercijalnihvozila. Šta ovo znači za transportnukompaniju? Ovo je direktni gubitak zatransportnu kompaniju. Najčešće jepotrebna samo jedna teška

saobraćajna nezgoda, pa da kompanijadođe na tzv. crnu listu, odnosno da jekorisnici prilikom odlučivanja zauslugu posmatraju kao nepouzdanu i/ili rizičnu. Takva reputacije kompanijese veoma teško menja, a posledica je

najčešće propadanje kompanije,

gubitak posla itd.Kao što smo u uvodu samog teksta

rekli, ljudske odluke su nesavršene, a

svest je u skladu sa time kako je

kreirana u kompaniji, odnosno u

društvu. Odluke pojedinca sunesavršene ali, k roz različite treninge iprenošenje iskustva mogu postati

uspešnije. Svest pojedinca ili kom-

panije se može menjati. Naime,stalnim radom i edukacijom svest

pojedinca se može unaprediti,odnosno svest kompanije i društva

šire se može unaprediti. Uspešanmenadžer transportne kompanije

mora da uživa respekt i poverenjevozača, ali isto tako i uspešan,kvalitetan i bezbedan vozač mora duživa poverenje menadžera. Daklepoverenje je nešto na čemu se moraraditi. Vozač ne može biti bezbedankvalitetan, ekasan, ukoliko mukompanija ne omogući stalnoobnavljanje znanja i trening veštinaKada kompanija štedi, unapređenjusvesti vozača ili menadžera, ona, ustvari, gubi tržišnu utakmicu. Ono

 je trenutna štednja, na vremenskoj

distanciji je čist gubitak tansportnekompanije. Zato uspešnu kompaniodlikuje minimalan broj saobraćajnnezgoda ili saobraćajnih prekršaja kčine vozači. Vozač ne može bitibezbedan vozač u saobraćaju, ukolne poznaje sve aspekte koji se od njočekuju u transportu.

Znajući ovo EU je (preko Direktiva) uvela tzv. licencu za vozača imenadžera, koju čini i CPC (Certicate of Professional Competence)diploma sa stalnim treninzima i

 jačanjem svesti u drumskom trans -

portu. Pozitivan primer iz okružen

10  LOGISTIKA Decembar 2009

DRU[TVO

@ELI BEZBEDANDRUMSKI TRANSPORT

Pi{e:Demir Had`i}

Od 11. decembra 2009. godine u Srbiji je na snazi novi Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima, koji je u članovima 203. i 20

uveo obavezu treninga i osvežavanja znanja proesionalnih vozača, odnosno vozača kojima je to proesionalno zanimanje. U toku

i izrada podzakonskih akakta, čiji je cilj dalje unapređenje bezbednosti saobraćaja, ali i stvaranje modernog vozača. U podzakonsk

aktima će biti uvedena u nacionalno zakonodavstva EU Direktiva 2003/59/EC o inicijalnoj kvalifkaciji i periodičnim treninzima voza

koji se bave prevozom stvari, odnosno putnika.

10  LOGISTIKA 2010 Mart

Page 11: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 11/56

ovom smislu dala je Bosna i Herce -

govina, dok Hrvatska, Srbija,Makedonija i Crna Gora još uvek nisudo kraja razumele značaj savremenogmenadžera i modernog vozača.

Koliko gubimo zato {to(ni)smo bezbedni?

Ako posmatramo region

zapadnog Balkana (ili jugoisočneEvrope, kako se još naziva) relativnipokazatelji bezbednosti drumskogsaobraćaja na 100 000 registrovanihmotornih vozila su i do 5 puta lošijiod uspešnih zemalja EU (Holandija,Velika Britanija, Danska i Švedska).Prema poslednjem izveštaju Svetskebanke (Confronting “Death onWheels”, Making Roads Safe inEurope and Central Asia) troškovikoje društvo godišnje gubi od

posledica saobraćajnih nezgoda

iznose u Srbiji oko 1,2 milijarde USdolara, u Hrvatskoj oko 1,1 milijarduUS dolara, Slovenija oko 900 milionaUS dolara, BiH oko 500 miliona USdolara, Makedonija oko 300 milionaUS dolara, Crna Gora oko 100 milionaUS dolara.

Imajući u vidu koliki su navedenitroškovi, jasno je da društvo godišnje

izgubi velika sredstva na posledicamasaobraćajnih nezgoda, a u ove broje suuključeni i gubici koje su ostvariletranspotne kompanije, ali i nestajanje

transportnih kompanija sa tržišta i

socijalne posledice po zaposlene u timkompanijama. Jasno je da nestanaktransportne kompanije sa tržištamože odvesti i veliki broj porodica usiromaštvo.

Da li je put ka EU opterećennametima na transportnekompanije?

Odgovor na ovo pitanje već je datkroz ovaj tekst. Ne može biti namet ilitrošak nešto što će vas učinitiuspešnijim. Uzmimo banalan primer,zašto želimo da naše dete završi štoviše škole i stekne visoke diplome. Toće mu/joj dati ugled i poziciju udruštvu, širinu, svest itd. U jednomperiodu to košta, ali na duže staze to

 je čista dobit. To važi i za kompaniju:ako naši menadžeri i vozači imaju štoveću svest, znaju procedure, prime-njuju ih itd, oni dostojno predstavljaju

kompaniju (najznačajnije ostvarujuprot), ali i po tome se prepoznajereputacija i transportna snaga države.Na osnovu ovoga razdvajamouspešne i neuspešne kompanije.

MLADEGS PAK 

FARMA-PROMprevoz robe u drumskom

saobraćajuLakaši+387 51 389 960+381 65 566 918

Page 12: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 12/5612  LOGISTIKA 2010 Mart

Uprethodnom broju smo pisali

o problemima koje rješavaju

rukovodioci prevozničkih rmi, prisusretu sa prodavcima sistema zapraćenje vozila korištenjem GPS-a.Tada smo naglasili da nije svaki sistemkoji se pojavljuje na tržištu isto što iFMS sistem, odnosno da je većina

današnje ponude na BiH tržištuzasnovana na GPS praćenju pozicijevozila i na osnovu određenihpodataka na proračunima stanjavozila. Kao što ste mogli pročitati, tonije Fleet Management System – FMS.

Da bi olakšali donošenje odluke,mi smo u prošlom broju spomenuli i

dio koji je vezan za analizu postojećegstanja rme, odnosno dali smopregled za i protiv pri angažmanueksperta ili ekspertske kuće. Neulazeći u detalje, podvlačimo, ekspertkoji radi kroz ekspertsku kuću je diosistema, te je njegova ekspertizapodložna provjerama, a njegov radprati tim, te je u vremenskom periodu

dostupnost prema vama pokrivena

100%, a vi nećete nikada više čekatikada će ekspert imati vremena:rezultat je da imate stalnu adresu zakomunikacije – ekspertsku rmu.

Dakle, nakon što ste angažovalikonsultantsku kući i dobili prveanalize, vi ste studiozno pregledalidokumentaciju i donijeli svoje

zaključke o urađenom poslu. Kao štorekosmo i ranije, Vaše mišljenje je

veoma značajno, jer ako vi smatrate da je posao urađen loše, polovično iliniste na bilo koji način zadovoljnidobijenim rezultatima, svi sljedećikoraci propadaju i vaš početni korak iodustajanje će malo koštati u odnosu

koliko ćete na kraju platiti za nešto štonećete koristiti ili nećete željeti dakoristite. Zato, uzmite olovku i papir inapišite sve šta vam se ne sviđa ili štamislite da u vašoj rmi ne funkcionišena taj način. U krajnjem, vi tražiteodgovore i vaše je da pitate, a neka se

eksperti potrude da daju prave

odgovore.Vaša pitanja su veoma značajna -

ko može bolje od vas i vašeg timapoznavati vašu rmu? Ne postojitakva osoba. Eksperti i rme vammogu dati samo sliku onoga šta su

naučili od vas. Zato se zaista potruditeda postavite što više pitanja na koja

vam nisu jasni odgovori i ne zabora-vite ništa. Sa druge strane, vi plaćateove konsultacije, a konsultacije se

naplaćuju po postavljenim pitanjima iurađenim odgovorima. Zato buditeoprezni, pitanja koja nemaju smislabiće trošenje vremena vašeg iekspertske rme, i na kraju će vasdodatno koštati, jer to vrijeme neko

mora platiti.

Ne potcjenjujte rad ekspertskekuće, oni su uložili trud da napraveodgovore na vaša ranije postavljena

pitanja. Ne ocjenjujte njihov rad ako sevama ne sviđa slika vaše rme, oni suobavezni da budu objektivni i zato jenjihova uloga dragocjena, jer vam daju

sliku koju vi veoma rijetko vidite,

uglavnom kada posao krene nizbrdo.Ne omalovažajte ponuđene analizeeksperata, jer je u velikoj većini taanaliza ono šta su vaši ljudi bilispremni pokazati, reći, ukazati – akoniste zadovoljni sa dobijemo slikom,često je problem u vašem timu kojinije dao adekvatne podakte, jer ili nije

znao šta radi, treba da radi, ili su seuplašili ovakvih propitivanja mislećida im je ugrožena njihova radnapozicija...

Nakon ovakvog uvoda, čini mi seda sam došao do kraja, a nisam rekao

sve šta je trebalo???Zato, počnimo redom.

KOMUNIKACIJA U FIRMIDakle, prvi korak pri poboljšanju

rada rme je komunikacija na nivoimai među nivoima zaposlenog osoblja.

Ovim podrazumijevamo da vi, usvojstvu uprave društva, sazovete svesvoje direktne saradnike i pojasnite

šta želite da postignete. I evo nas kodprvog problema poboljšanja rada

rme: šta se želi postići procesompoboljšanja rada rme?

Da bi mogli uspješno odgovorina postavljeno pitanje, potrebno je

vi, i u ovom koraku jedino vi, znatešta želite uraditi i šta podrazumijevvaša odluka o poboljšanju rada rmPitajte sebe: jeste li spremni da

predstavite svoju viziju poboljšanjarada rme? Mnogi od nas u ovomkoraku zakažu, te kada se pojaveeksperti počnu da ponavljaju riječieksperata, jer zvuče tako jednostavi primamljivo... POGREŠKA! Najvenajvažnija pogreška. U ovom trenuvi možete biti pravi rukovodilac inosilac promjena ili poslušnik neke

rme koja će samo da vam izmuzepare. Ako nemate viziju, moždaosjećate da nešto morate mijenjati –to je odlika poduzetnika, vi samohrabro pokrenite procese i slijedite

neke od ovih koraka. Iznenadićete rezultatima.

Kao što rekosmo, Vaša osnovnazadaća je da shvatite gdje se vašarma nalazi i da omogućite promjeunutar rme, koje će proizvestinajveće postignuće na kraju proces

Dakle, uradimo domaću zadaćuNapravimo listu želja šta nam smešta želimo da postignemo sa rmomza godinu, tri i pet. Ova lista nijenikakva posebna nauka i počinje

Mitovi istvarnost POBOLJ[ANJA RADA FIRMEPi{e:Haris Hadžialić

Page 13: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 13/56

Mart 2010 LOGISTIKA

  jednostavnim procesom prepozna-

vanja problema sa kojima se susrećetesvaki dan: na šta se troše ovolikekoličine goriva i maziva? imam lipotpun upliv u sve troškove? da li suradnici plaćeni po učinku ili onako,odoka? da li znam stvarno vrijemepotrebno da moja vozila izvršeisporuku za stalne klijente? da li znam

stvarni trošak po klijentu? da li meneko potkrada? znaju li ovi moji svojposao ili me foliraju?... Milion običnihpitanja! Naravno sve ih napišite napapiru i počnite da odgovarate nasvako pitanje... Da, počnite daodgovarate na pitanja koja ste upravo

postavili. Samo ona pitanja na kojanemate nikave odgovore ostavite na

papiru za stvarni angažman rme,ostala pitanja će pomoći u rješavanjuproblema. U nepoznatom se krijunajveći problemi u upravljanju vašom

rmom i vi ih možete riješiti uzstručnu pomoć konsultantske kuće.Prvi sastanak koji trebate

napraviti nakon vaše liste pitanja i

odgovora je sa rukovodiocima rme.Pozovite sve koji se baverukovođenjem u vašoj rmi i one zakoje smatrate da je potrebno da su dio

ovog tima, recimo sekretarica rme.Dakle, vi dolazite sa skupom pitanja izkojeg imate dio pitanja sa odgovorima

i dio pitanja bez odgovora. Sva pitanjapredočite vašem novom timu i pitajteih za odgovore i za nova pitanja.

Nema velikih pitanja i malih odgo-vora, postoje pitanja koja su danas

više značajna od drugih, no sutramože biti drugačije...

Dajte šansu svojim ljudima iupoznajte cijeli tim, ne samo najbližesaradnike. Ovo je jedna od najčešćihzamki malih i srednjih preduzeća,poznavanje rada samo najbližihsaradnika, te neravnomjerna podjela

posla. Dio saradnika koji je vama, kaovlasniku ili direktoru, najbliži je inajopterečeniji, a što je krug širisaradnici imaju veoma malo ili skoro

nimalo odgovornosti za posao kojirade. Dakle, upoznajte tim i upoznajtešta znaju raditi, ko su oni u stvar-nosti. Sačekajte pitanja i odgovore, inemojte se plašiti vremena koje

provodite na „glupostima“, jer je vašaodluka da promijenite neke stvari u

rmi, a ovo je prvi korak ka tom cilju.Da bi vam približio navedeni

problem, navešću primjer mogprijatelja, koji ima 60 kamiona i oko130 radnika. Često se dogovaramo da

popijemo kafu, da se nađemo, onakoneobavezno, poslije posla, vikendom –i još češće to ne uspijevamo uraditi.

 Jednom u zadnjih 3 mjeseca sesretosmo, po dogovoru, u 17h, danegdje odemo na piće. Moj prijatelj miprilazi sa rukom na uhu, pomislih dase udario, no jok, ono mu telefon u rucii priča sa vozaćem na granici Doljani...

Pruži on meni ruku i samo senaklonismo jedan drugom, ne

govorimo, jer on priča sa drugim...Došli smo do restorana, on još priča savozačem, ja šutim. U restoranu, on jena liniji sa drugim vozačem u Brčkom,

 ja nam na ručih čorbe, pića... Nakon40-ak minuta, najzad se pozdravismoko ljudi, upitasmo za zdravlje...„oprosti samo da nazovem šefa smjeneda vidim šta da radim sa ovim na

Doljanima, fali mu neki papir...“, ipodiže ruku, poče razgovarati... Nisam

rekao ništa samo sam pojeo svojuvečeru... Bila je to jedna čudna noć,kada sam veći dio vremena druženjasa prijateljem proveo sam sa sobom, a

moj prijatelj sa svojim saradnicima na

telefonu... Negdje nakon 2-3 sata štosmo proveli zajedno, upitah prijatelja

pitanje koje mi je zastalo na usnamaprilikom susreta: kako porodica, kakokod kuće? Nasmija se moj prijatelj, ionako dobaci više tužno: „Kad ihvidim znam da su dobro“!!! Nekako mise čini da je većina ljudi koji se baveovim poslom u sličnoj situaciji i da sutzv. „frikovi kontrole“, ništa neće raditibez njih!

Međutim, ovakve situacije suveoma značajan pokazatelj da neštonije u redu sa samom rmom. Akoostajete na poslu duže od ostalih i ako

 jedino vi imate kontrolu nad svim

dešavanjima u rmi, pitanje je štaostali rade. A ovaj problem jeuglavnom rješiv, ako ste pošteni i

postavite sebi sva ona pitanja sa

početka teksta, odgovorite na njih iista pitanja i odgovore podijelite sa

svojim saradnicima. Ako je jedna odvaših konstatacija da imate nesposo-

ban kadar, to znači da je vaša rmasocijalna ustanova, a ne rma ukapitalizmu i da vi volite da plačateljude da ništa ne rade. U osnoviiznenadićete se šta je sve mogućepostići ovim korakom razmjeneinformacija.

Dakle, komunikacija je završenSljedeći korak je

POVJERENJEVi i vaši saradnici ste proanali-

zirali dosadašnje učinke rme iodgovorili na sva pitanja. Mnogi odvaših saradnika će vidjeti novu šannikada ponuđenu, i strastveno

zagovarati da sve probleme i pitanjmogu i trebaju riješiti unutar kuće,samostalnim radom i sl., naravno zmale pare, mnogo jeftinije nego daangažujete konsultantsku kuću. Nezavaravajte se, ponuđeno je samoprivremeno rješenje i ovakva ponu

će vas na kraju koštati mnogo paraizgubljenog vremena, jer zasigurnoćete uvoditi dva sistema. Jedan, kojna kratke staze dobar, jer će riješitiprobleme koje su vam pravili uprav

oni koji će iste probleme i riješiti, no

neće vam napraviti sistemski pristuriješiti sve ostale izvedene i prethodprobleme. Drugi sistem je vezan zastvarno rješavanje problema, no tad

ćete imati „svoj“ sistem, koji će vamzamagliti vidike prema stvarnim idobrim rješenjima.

Postoje dva sistema

Vozni park komercijalista

i uprave

Vozni park distribucije

i specijalna vozila

Pristup vašeg klijenta podacima sistema

Poslovna inteligencija i savjetovanje

Modul OPTIDrive

Modul OPTIRute / AutoRute Module

Veza na Sistem upravljanja skladištem - WMS

Napredno izvještanje

Upravljanje gorivom i mazivima

Upravljanje rezervnim dijelovima, servisom i održavanjem

Pravovremena komunikacija i razmjena podataka

Page 14: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 14/5614  LOGISTIKA 2010 Mart

Zato morate imati povjerenje uodređene ljude iz vašeg tima, one kojisu spremni da prihvate novo i da se

posvete uvođenju novih procesa iprocedura. Imajte povjerenje i premarmi koja će vas pratiti u procesupoboljšanja performansi rme. To supostulati vašeg uspjeha od danas.

POZIV KONSULTANTSKOJFIRMIVama je sve jasno... Vašim

saradnicima je jasno da se nešto mora

promijeniti, jer vi tako tražite, ali nijeim jasno šta se sve mijenja... Vašimnajbližim saradnicima je laknulo, jervide da ste shvatili da rma ne smijepočivati na samo nekoliko vas, dokostali kako kad... Dakle, vi i vaš timnajbližih saradnika ste odlučilinapraviti promjene. Ostali su ihsvjesni i spremni su se uključiti u iste.

Oni koji su protiv promjena su vašnajjači alat za uvođenje novih poslova,ali o tome na kraju.

Vi ste odredili tim za prvisastanak sa konsultantskom kućom, viste predstavnik tog tima i vi ćetenapraviti uvod u posao.

Konsultanti su tu da na prvomsastanku saznaju što je više moguće ovama i o timu koji će sa njimasarađivati. Ali, prije nego što im odatesvoje poslovne tajne, da li ste se

upoznali sa konsultantskom kućom.Dakle, napravite poziv rmama

koje se bave konsultantskim poslo-vima. Dajte im vremena da vampripreme ponudu šta oni mogu

uraditi: nansije, ljudski resursi,tehnologija, FMS, obrazovanje,trening, licence, informacioni sistemi,servisi, nabavka, ekonomija rme,prodaja, upravljanje itd. Svaka rmakoja sa vama razgovara ima neke svojeadute, koji su prednost u odnosu na

konkurenciju. Vi izaberite šta je vamanajvažnije u vašoj rmi, pa ondatražite konsultantsku kuću koja imanajbolje preference iz te oblasti, ali nezaboravite i njima dostupne eksper-

tize iz ostalih oblasti koje vasinteresuju. Ako imate želju samo nekedijelove poboljšavati, onda se obratite

usko specijalizovanoj rmi. Dok uslučaju kompleksnijih rješenja kojapokrivaju više od jedne oblasti (npr.FMS, ljudski resursi, komunikacije,skladište, servis, troškove i nansije)obavezno pregovarajte sa integra-

torom rješenja, ne sa pojedinačnimrmama.

Za vas nisu najvažnije reference

konsultanta rme, već vaš dojam da lita rma može riješti predstavljeniproblem. Stoga se fokusirajte na onošta je vama važno i kako vama sveizgleda – referenca kaže da nešto radikod nekoga, ali to ne znači da vamatakvo nešto treba uopšte. I zapamtite,kada izaberete rmu, nemojte krivitireferencu ako nešto ne radi, već samo

sebe i zato birajte one koji vam najvišeleže i sa kojima ste ostvarili najboljukomunikaciju, pa tek onda gledajte

reference.Da bi konsultant mogao napraviti

kvalitetnu ponudu i vi morate

napraviti kvalitetan poziv. Poziv jedokument u kojem su denisanapitanja na koja očekujete da konsul-tant da kvalitetne odgovore. Što jepoziv detaljniji i odgovor će bitikorektniji. Nemojte se plašiti napisati5 strana pitanja u pozivu, ovo je

budućnost vaše rme i koštaće vasmnogo para, a bez kvalitetno sročenogpoziva, sve može propasti. Iskoristiteznanja asocijacija, udruženja, komora ikonsultanata da napravite pravi pozivkonsultantskim rmama.

Pomoć pri izboru ovakvih kućavam može pružiti LOGISTIKA.ba iVanjskotrgovinska komora BIH,odnosno g. Velibor Peulić.

PRVI SASTANAK I [TADALJE?

Kao i svaki prvi sastanak,

najvažniji je i ostavlja utisak na svestrane.

Zato, pripremite se i pripremitesvoje saradnike. Recite im da nepričaju mnogo, već da budu koncizni iprecizni.

Sa vaše strane, svakom saradniku

dodijelite ulogu i dajte mu oblast koju

mora pripremiti i uvijek tražite dapripremi pitanja i odgovore (koje zna).

I sada se vraćamo na one koji sunesretni zbog promjena, ranije smo ihspomenuli. To su vaši najboljisaradnici u narednom periodu, jer ćevam oni omogućiti da rma radi dokse uvodi novi sistem. To su radnici kojiće dokazivati kako je stari sistemdobar i zato ćete sa njima moći izvućinajviše iz onoga šta imate. Iskoristiteih da vam omoguće laganu tranzicijuiz postojećeg u novo. Obaveznoostvarite svakodnevne komunikacije

sa njima i polagano uvodite ove

saradnike na sastanke sa Konsultan-

tom, nikako na početku, ali najaviteovom timu da je plan sastanaka sa

njima predviđen u određenom

periodu, da se pripreme i da se ne

osjećaju napuštenim. Oni će vampomoći da stari sistem pređe u novibez potresa i padova rme.

Na prvom sastanku, pošto vipozivate, pustite konsultanta da sepredstavi. Ne očekujte mnogo odprvog sastanka. Organizujte da sesvaki vaš saradnik treba upozna sa

timom konsultanta. Poslije toga jedobro da se vi predstavite i pred-

stavite svoje saradnike i njhove uloge

u ovom procesu. Nemojte miješatistalne uloge u rmi sa onim u timu zapromjene, to će vam samo otežatipristup problemu i zbrkati odnose sakonsultantom. Važno je da konsultantzna ko je za stolom i sa kim i o čemumože da razgovara. Nakon oveprezentacije, dobro je da se vipovučete i ostavite svoj tim daprezentira pitanja i odgovore, svako

ponaosob, te da se razvije diskusija.Ovo je prvi takav sastanak i važno jeda se svi upoznaju.

Obezbijedite još par sastanaka,koje će vjerovatno tražiti konsultant.Ograničite ovaj proces na 3-4 susreta,a onda tražite prvu prezentaciju.Konsultant bi trebao da vam dâpresjek poslova koje će uraditi,metodologiju i način rada. Od togtrenutka vi ste u poslu i sat počinjeotkucavati. Svaki sljedeći sastanaktreba da bude proširenje podataka,

koje ste dobili na prvom sastanku.

Na prvom sastanku konsultant ćevam dati i plan projekta, sa milestones

(markerima) da bi mogli kvalitetnopratiti rad. Nikada ne zaboravite dapratite ovaj plan i da se pozivate nanjega - to vam je kalendar života.

REZULTATINakon nekoliko mjeseci dobili ste

presjek rme i listu poslova koji supreduslov za poboljšanje rada rme.

Sazovite sastanak svog osoblja inapravite analizu dobijenog – DA LISTE ZADOVOLJNI?

Ako niste zadovoljni – e onda vasčeka dug put razgovora iraščlanjivanja ko je pogriješio i šta jepogriješio.

Ako ste zadovoljni sa nalazima ipredloženim koracima, onda vam nepreostaje ništa drugo nego da se

prihvatite posla i počnete mijenjatiloše i uvoditi dobro.

Studija koju se dobili je prvi korak

i svakako nije sveto slovo vaše rme,ali jeste vrlo blizu tome. Kao i svakoživo biće i rma se mijenja i shodno

tome, studija koju ste dobili odslika

 jedno vrijeme koje je vać tada prošlNo činjenica je da se procesi ponavljaju i da ih je moguće poboljšati,studija će vam pomoći da to uraditako ste spremni na taj korak. Ovajcijeli proces možete gledati i iz druugla. Recimo ako koristimo čovjekakao abalogiju, onda da li znate da

običan čovjek vrlo rijetko koristi viod 60% pluća za disanje. Samo jogijsportisti podižu taj nivo. A bezvazduha čovjek ne može živjeti,razvijati se... Analogija je ovdje višenego jasna, jer postoje jogiji, postoje

metode kako poboljšati disanje i

iskoristiti kapacitete pluća, pročistidijelove koji se ne koriste. No, samooni koji su predani počeće da vježbi ostvariće poboljšanja. Dakle, i navama je ista zadaća: imate alate imapreporuke, ali samo ste vi ti koji

možete vježbati, jer je to ipak vašetijelo. Sportisti su vrhunski korisniistog alata koji svi imamo - TIJELAbudite i vi vrhunski korisnici alata

koje svi prevoznici imaju!

UMJESTO NASTAVKA ILIKRAJA

Možda vam nije najjasnija vezaizmeđu nevedenih priča i FMS-a.Međutim, upravo je FMS razlog zašvam spominjemo sve ove priče i zavam uvodimo ovoliko stvari u

razgovor. FMS je daleko više od MI

GPS PRAĆENJA vozila. Vi ste ti kojmorate znati kolika je razlika izmeFMS-a i GPS praćenja. Svaki korak dio uspjeha koji ste zaslužili, zato jepotrebno da napravimo sve korake

pravovremeno i kvalitetno. Mi vamnudimo jedini FMS na tržištu koji sebi ima uvezano vuše od 20 moduza rad rmi u oblasti transporta ilogistike.

KALKULATOR POVRATAINVESTICIJE

Pošto ste odlučili da dišete punplućima, to znači da morate izvršitneke investicije koje su drugačije oddosadašnjih, zasnovaniih na kupovkamiona i drugih sličnih alata.

Vaša nova investicija je u proce

tehnologije koji pomažu poslovnimprocesima, i ljude.

Ovakve investicije su često vidlkada se daju pare, ali su nevidljive

svom učinku, Zato ćemo vas provekroz proces procjene povratainvesticije i šta je to na čemu se bazpovrat investicije.

Page 15: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 15/56

Page 16: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 16/56

Pored različitih događanja,

Brisel je u posljednja tri dana januara ubilježio i godišnju konferen-

ciju o stanju u međunarodnom drum-

skom transportu, pod organizaci- jom IRU Academy i Međunarodnedrumske transportne asocijacije IRU.Uz prisustvo preko 170 učesnika iz 43zemlje (Evropa i predstavnici drugihkontinenata), redali su se referati,činjenice, prezentacije i zaključci, kojibi se jednostavno mogli sažeti u jednojrečenici: “Nema napretka bez ulaganjau edukaciju.“

Diobu tereta ekonomske krizesvakako da podnose i transportne

kompanije, pa je tako u Španiji uprotekloj godini bankrotiralo oko

2.000 samostalnih prevozničkihtvrtki (prevoznici sa jednim ili dvavozila). Broj transportnih kompanijau Španiji je prije ekonomske krizedoživio totalnu inaciju kvaliteta.Pedro Conejero Gandia, predstavnikŠpanije u IRU, nada se da će rezultatpreslaganja transportnih kompanija

kao posljedicu imati trajnu promjenu

lozoje transportnih kompanija u

Španiji. Erven Bingol, predstavnicaturskih transportnih kompanija, pred-

stavila je projekat prekvalikacije idoobuke ljudi iz transportne industri-

 je, koje je Turska pokrenula u proteklojgodini. Projektom je obuhvaćeno50.000 zaposlenih u transportnimkompanijama, koje od 2010. godinešire svoju paletu usluga ka novom

nivou PL (logistički provajderi, op.a.).Erven je dokazala da se strateškimplanskim pristupom globalna krizamože pretvoriti u lokalni uspjeh.Naime, niz podataka koje je pred-

stavila ukazuju na to da kompanije izTurske u budućem nastupu nisu samoprevoznici od tačke A do tačke B, negoda se sa novim resursima, kvalikaci-

 jama, obukama i treninzima spremnihvataju sa paletom novih proizvoda,koja je do sad smatrana rezervisanomza nekog drugog.

Predstavnici AsMAP-a, vodećeasocijacije Ukrajine, svjesni činjeniceobima transporta, također su pred-

stavili projekat edukacije, novog

zamaha ka kvalitetnijim uslugama i

usavršavanju transportnih kompanija.U Ukrajini vodeće mjesto zauzimajuželjeznički i vodeni transport. Vodećimenadžer transportne industrijeBjelorusije je, prikazavši modele kojise primjenjuju u praksi, sa aspekta

vrednovanja zaposlenih, stimulisanjaza edukaciju, treninga i obaveznihprovjera znanja (najmanje jed-

nom godišnje) potvrdio tezu da sesvijet mijenja. Naime, model koji jepokazao odlične rezultate u praksipravi međusobnu zavisnost višečinilaca: menadžment – edukacija– komfor – lojalnost. Platni razredise denišu prema nivou i stepenuobuke, odanosti kompaniji, uspješno-

sti vožnje, jačanju dobre reputacijekompanije i dr.

Popularnost drumskogtransporta u EU

Prof. dr Karlhein Schmidt, direk-

tor Federal Association of GoodsTransport, Logistics and WasteManagment iz Njemačke, predstavio

 je studiju o popularnosti drumskog

transporta u EU, ali i modele koje jepotrebno koristiti za armaciju i prstrukturiranje drumskih t ransport

nih operatera. U svom izlaganju jepredstavio i cjelokupan anagažmanpolju marketinga i izgradnje imidždobrog međunarodnog drumskogprevoznika koji provodi u NjemačkNadopunu izlaganja profesoraScmidta učinio je Gordon Bruce, kapetan kraljevske avijacije V. Britanigovoreći o kampanji za podizanjesvijesti i potrebe da radno mjesto u

drumskom transportu zaslužuje istretman, kao i radno mjesto u avija

Predstavnici Francuske, svjesnzaustavljenog rasta dobiti i protau drumskom transportu, takođesu s ponosom istakli kvalitet koji

se postiže dodatnim treninzima,obukom i prekvalikacijama, s ciljeda trasportne kompanije Francuskeu okvirima globalnog tržišta ostanprepoznatljive po svojoj usluzi.

Francuska sistemski, strateškii planski veliku pažnju posvećuje

Vrijeme kada je za radno mjesto vozača motornog vozila bilo dovoljno da imate želju da budete vozač, savladate osnov

 pravila saobraćaja i vještinu upravljanja u optimalnim uslovima je daleka prošlost. Vozač u XXI vijeku je pilot drumsk

transportnog sredstva, s tom razlikom što misiju uglavnom obavlja i realizuje sam. Jedina prednost koju naša transport

kompanija može ponuditi na transportnom tržištu je kompetentan i nadasve vrhunski profesionalac vozač-pilot.

PILOTI XXI VIJEKAPi{e:Velibor Peulić

16  LOGISTIKA 2010 Mart

Page 17: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 17/56

Mart 2010 LOGISTIKA

obuci, treningu, te sa pravom očekujei rezultate. Jednoglasna ocjena pred-

stavnika svih transportnih kompanija

 je da se ekonomska kriza, koja svojeposljedice ostavlja i na transportnu in-

dustriju, prevazilazi aktivnim radom,prekvalikacijama, obukom i edu-

kacijom, s ciljem podizanja kvalitetausluga. Naprosto, startni znak je dat

sa ekonomskom krizom, kako se budebližio kraj i jačanje robnih tokova, takoće i pregrupisavanje usluga transport-nih kompanija biti vidljivije u pozi-cioniranju na transportnom tržištu.

Istini pogledati u očiBosna i Hercegovina nije strateški

pozicionirana zemlja na nekom nepre-

mostivom i nezaobilaznom mjestunovog poretka u logistici. Istina je,također, da nismo najmoćnija, kaošto nismo najbrojnija asocijacija u

evropskom, a još manje u svjetskomaršinu. Konferencije evropskih državai banaka su nam dodijelile priključakevropskoj transportnoj mreži podšifrom Vc, što dovoljno govori o n ivouzainteresovanosti da se ubrzanopriključimo na TEN. Prema našimsaznanjima, raspolažemo i sa skrom-

nim kapacitetima intermodalnog

transporta, čak imamo samo jedanBELOTI za manipulaciju kontejne-

rima, a kontejnerski terminal samo

spominjemo u nekakvoj studiji koju je

naručio željeznički operater. O lučkim

skromnim kapacitetima sve je većodavno kazano, pa se postavlja realanokvir rasprave o mjestu i ulozi bh pre-

voznika u globalnom pozicioniranju.Svjetska tržišna utakmica nema

mjesta za sentimentalnu raspravu,vodeći se pri tome, ko su nam manji,a ko veći prijatelji. Naprosto, istina jeda niko za nama neće plakati, ako nasne bude na evropskom transportnom

tržištu. U raspravama nismo dobilinikakve naznake da se prijateljski ibratski treba pomoći bh prevoznicima.Znači, red je da istini pogledamo uoči, red je da u opštoj ocjeni objek-

tivno predstavimo kretanja na t ržištu,što jeste misija STK BiH i što smo uproteklom periodu i te kako radili.STK BiH, prvenstveno dva sektoraSektor za transport i komunikacije iSektor za edukaciju u posljednje dvijegodine odgovorili su na preko 10.000upita bh prevoznika, preporučili i sav-

 jetovali poteze u prevazilaženju nekogod problema, te se zato ECOS osjećapozvanim da transportnoj industriji

prenese puls kretanja u evropskim

okvirima.

Eco-driving safelyEvropska unija posredstvom

svojih mehanizama, direktiva,preporuka, mišljenja, zaokružujeproces regulativa koje ograničavaju iliumanjuju mogućnost improvizacije

na drumskom transportnom tržištu.U dokumentima, bilo da je riječ odirektivama 96/26, 98/76 ili nji-hovim dopunama, želi se stvoritiokruženje u kome ozbiljne kompanijeimaju mogućnost napretka i opstanka.

Naravno, sve strožije u domenu otiskaCO

2 ili neke statusne odredbe o tzv.zabranjenim gradovima, omogućilasu i onim zemljama koje doskora nisupribjegavale rigoroznijoj kontroliizduvnih gasova, da kroz cijenu takse,naknade ili putarine primoraju

prevoznike ka modernizaciji voznogparka.

U našem objektivu, često napogrešan način tumačimo pojedinapoglavlja i odredbe međunarodnih

preporuka. One su plod kompromisa,nauke, ineteresa i težnje ka uređenjutržišta. Poznato je da sa vozilimaEURO-5 na pojedinim evropskimsaobraćajnicama i te kako imamouštede u putarinama. Ali ne manjebitna činjenica je da se kao obavezandio praktične obuke, kako osnovne,tako i periodične obuke vozača motor-

nog vozila, postavlja tematska cjelinaekonomične vožnje ECO-DRIVINGSAFELY. Vrijeme kada je za radnomjesto vozača motornog vozila bilodovoljno da imate želju da budetevozač, savladate osnovna pravila

saobraćaja i vještinu upravljanja u op-

timalnim uslovima je daleka prošlost.Vozač u XXI vijeku je pilot drumskogtransportnog sredstva, s tom razlikomšto misiju uglavnom obavlja i realizujesam. Jedina prednost koju naša trans-

portna kompanija može ponuditi natransportnom tržištu je kompetentani nadasve vrhunski profesionalacvozač-pilot.

Interes je kompanije da vozilovrijedno u prosjeku 100.000 eura

povjeri isključivo profesionalcu,lojalnom uposleniku, poznavaocuvještine i ekonomike vožnje, a neneukom i nestručnom licu. Trans-

portne kompanije moraju mijenjati

stav prema ugovorenim obavezammoraju se pomiriti sa činjenicom dabiti samo jedna karika u logističkolancu nije dovoljno za prosperitet

i razvoj logistike, zato je potrebnoraditi na jačanju sopstvenih kapac-

iteta, ljudskih resursa i intelektualn

kapitala. Prelazak sa klasičnog načrazmišljanja kod većine bh prevozn

 je u odmakloj fazi, praćenje savre-

menih tokova su neophodne smjern

za opstanak na zahtjevnom i iz danu dan sve zahtjevnijem transport-nom tržištu. Mi nemamo a lternativ

 jer smo vezani za logistički sistemEvrope, učestvujemo u karikamalogističkih lanaca, za sad samo jedn

ali želja nam je da ovladamao sa vikarika lanca. U posljednje vrijemelozoja „od vrata do vrata“ zamje

 juje se modelom od logističkog cendo logističkog centra. Zato je krajnjvrijeme da relevantni faktori pokreformiranje Savjeta za logistiku,kako bi strateškim odrednicama

utabali mjesto Bosne i Hercegovinelogističkom sistemu na mapi Evrop

STK je učinila niz koraka kputu u EU

Spoljnotrgovinska komora BiH

 je u potpunosti ispunila preuzeteobaveze, kako u pogledu zakona, ti podzakonskih akata. Zato sa pravističemo da je u domenu Poglav-

lja 14 pružila maksimalnu podrškuka ispunjavanju odredbi direktiva

EU. ECOS i dalje ostaje opredijeljenza nastavak aktivnog servisiranjazahtjeva transportnih kompanija udomenu edukacije, treninga, obuke

primjene konvencija, približavanjanovih standarda u pogledu imple-

mentacije u praksi. Standardizacijavještina, poznavanje pravila radaod AETR, EU 561/06 do 2003/59nisu nepoznanice za bh prevoznikeUvodi se TIR sistem, uskoro i ATAsporazum. ECOS smatra da nijenerealno očekivati da bh prevoznikbude naoružan dovoljnim i potrebnnivoom znanja, jer samo sa znanjemmožemo očekivati respekt na tržišta na taj način realno je očikivati i ratransportne industrije u evropskim

okvirima. Svijet se mijenja, a samimtim i mi sami.

Nema napretka bez ulaganja u edukaciju

Ekonomska globalna kriza je pogodila i transportnu industrijuu sasvim očekivanim razmjerama, no to je momenat i 

  prekretnica za istinsko ulaganje u trening, edukaciju i 

  povećanje kvaliteta usluga transportnih kompanija. Baš 

sada, drumska transportna industrija ide naprijed sa

kvalitetom, edukacijom i intelektualnim kapitalom.

Transportne kompanije koje uhvate ovaj momenat u cilju

  jačanja svojih kapaciteta, podizanja nivoa edukacije i 

treninga resursa, izlaze spremnije, jače na tržištu, jer globalno

  pregrupisavanje je uveliko počelo. Budite dio promjena i 

idemo zajedno naprijed! 

Page 18: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 18/56

Radna etikaSvi pojmovi opisani do sada, u

vezi su s radnom okolinom. Veliki

deo života pojedinca potroši se naorganizaciju i posao. Zato tip poslapojedinca deniše odnos s okolinom.Ako se osoba identikuje sa poslom, iznjega crpi zadovoljstvo i ponos, zado-

voljna je i srećna osoba. U suprotnom,osoba postaje nesrećna, nezadovoljnai narušenog zdravlja. Zato su usloviu radnoj sredini presudan faktor priutvrđivanju zadovoljstva radom.

Radom se obezbeđuju osobni sta-

tus i identitet, jednako kao i ostvarenje

životnih ciljeva, ostvarenje ekonom-

ske sigurnosti, i razvijanje smisla

za prijateljstvo. Iako se razlikuju uvećini kultura, rad i posao su nekiod glavnih delova života pojedinca.U svim društvima priroda posla se

menja brzo i značaj koji je dat zado -

voljstvu radom je u porastu.Radna etika određuje ulogu rada

u društvu. Ona se reektuje i naznačaj koji pojedinac daje radu. Jakaradna etika veže se uz veće prihode,inicijativu, radni stimulans, produk-

tivnost, potrebu za ostvarenjemtrajnih vrednosti. Fizičko i mentalnozdravlje u direktnoj je vezi s radnim

faktorima, kao što su dobra plata,osmišljavanje različitih poslovnihaktivnosti i samopouzdanje i privatniživot.

Iz navedenog se može zaključiti daetično i neetično ponašanje ne možeodudarati od dominantnih faktoraneke organizacije, društva i kulture,čiji je pojedinac član.

Stepen etičkog pona{anjaPojedinac

Brojni različiti faktori upućujupojedinca prema etičnom ponašanjuu organizaciji. Postoje kulturalni,organizacijski i faktori okoline koji sedodaju karakteristikama pojedinca,

koje utiču na osobu da deluje etično ili

neetično. U središtu ovakvog modelaleži osobnost pojedinca, vrednosti iprethodno iskustvo. Lično iskustvonagrađivanja za jedna, odnosnokažnjavanja za druga ponašanja,oblikuju težnju pojedinca da delujeetično ili neetično (Kreitner & Kinicki,1992, str. 109).

Faktori kao porodično nasleđe,tip obrazovanja, religija, vrednostii životne navike podržavane odmedija i sveta zabave, utiču na etične ineetične odluke.

Bitan splet faktora organizacije,

kao što su: postojanje etičkih normi,uređenost kulture koja podržava iliodbacuje etično ponašanje, referentanmodel pri odlučivanju od strane vođaorganizacije, razumevanje pritisaka

za rezultatima u radnoj sredini isistem nagrade i kazne u organizaciji,postavljaju norme i utiču na etičnoi neetično ponašanje unutar nekeorganizacije (Kreitner & Kinicki, 1992,str. 109 – 110).

Na kraju, uređenost pravnog,političkog i ekonomskog ambijentaunutar neke organizacije, bitan jefaktor, koji utiče na oblikovanje svestipojedinca o onome što je pravo ili

krivo, dobro ili loše.Pojedinac mora biti svestan

etičkih aspekata različitih situacija,kako bi mogao odlučiti o određenojtemi. Etička svest pojedinca može serazviti kroz vaspitanje i vežbom, štopočinje u porodici u kojoj dete raste.Obrazovni sistem će podsticati učenjaiz porodice, ili ih odbacivati. U kasni-

 jim godinama drugi faktori iz okoline,kao što su kultura organizacije i domi-nantna načela ponašanja u društvu,biće odlučujući u razvijanju svestiosobe i njenog pristanka da razma-

tra etičke teme, kao bitne parametre

odlučivanja.Etička osetljivost je mogućnost

vrednovanja relativne važnosti etičdimenzija ili ka rakteristika situacijNeki indikatori mogu biti moralno

perciptivni, ali moralno neosetljiviOni vide etičku temu, ali joj pridodmalo važnosti. Biti moralno osetljiviziskuje mogućnost da se prikladnodemonstriraju četiri ključna elemenosetljivosti.

Etička percepcija je mogućnost osoba vidi, prepozna, ili otkrije et ičdimenziju ili karakteristiku situaci

Etička svesnost je mogućnostda pojedinac uvidi i bude osetljiv

na relevantna moralna pitanja, koja

trebaju razmatranje u odlučivanju će imati bitan uticaj na druge. Stepetičke svesti zato je sastavljen oddva koraka: etička percepcija i etičkosetljivost.

Iznad svega stanje srca i umapojedinca ili motivacije u tre-

nutku delovanja, predstavlja ključza određivanje njegovog etičkogzadovoljstva. Ovo je razumljivo, akimamo u vidu koliki utiecaj na naša

delovanja imaju negativne misli i

emocije, kao što su ljutnja i mržnja."Dalai Lama"

18  LOGISTIKA 2010 Mart

Uticaj radnih i neradnih faktora na kvalitet života

Oblik etičnog ponašanja u radnom prostoru

Društvena

Organizacijska

Individualna

Page 19: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 19/56

Decembar 2009 LOGISTIKA

Page 20: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 20/5620  LOGISTIKA 2010 Mart

Primena savremenih infor-macionih tehnologija u svim

vidovima transporta, danas, pred-

stavlja neizbežnu realnost. Trans-

port predstavlja kičmu industrije, isamim tim integralni deo današnjice.Ekološki problemi planete su sve veći,a uništavanje toksičnog otpada pred-

stavlja neizbežnu realnost. Transportopasnih materija nije moguće izbeći,pa samim tim ni postojanje rizika.Implementacijom savremenih infor-

macionih tehnologija u procese trans-

porta, ubrzava se vreme rešavanja

postavljenih zadataka i reagovanja nanastali problem. Većina proizvođačateretnih vozila razvija savremenesoftvere, koji omogućuju praćenjevozila i procesa na vozilu. Međutim,ovi sistemi još uvek nisu u potpunosti

usavršeni za određene transportnezadatke, a u većini slučajeva, mnogiprevoznici nisu u mogućnosti na-

baviti ovakav softver zbog visoke cenekoštanja.

Kada je reč o transportu opasnihmaterija, primena savremenih infor-

macionih tehnologija je neizbežna.Proces transporta opasnih materija

 je složen proces, koji, ukoliko garasčlanimo na osnovne komponente,se sastoji od:1. Analize vrste (tipa) opasne

materije i njene količine (odabirtransportne ambalaže) koja setransportuje,

2. Izbor optimalnog prevoznog sred-

stva,

3. Planiranje i denisanje rute(itinerera) kojim će se opasna

materija kretati,4. Praćenje opasne materije u trans-

portu (trenutni položaj vozila,kao i stanje tereta, temperatura,

pritisak i sl.)5. Reagovanje u slučaju nastan ka

akcidentnog događaja:• Lociranje mesta udesa, vreme

udesa, meteorološki uslovi,

• Dostavljanje podatakalogističkom (upravljačko-kontrolnom centru) o kara-

kteristikama udesa, dubini

i površini zona prostiranja

primarnog i sekundarnogkontaminacionog oblaka,

obaveštavanje kriznih ekipa(policija, vatrogasne ekipe,

zdravstvene službe, komu-

nalne službe, specijalizovanevojne jedinice i dr.)

• Unošenje i obrada podatakau centralni računar, dobijanjeizlaznih podataka i simulacijakretanja opasnosti,

• Formiranje koncepcije reago-

vanja na osnovu obrađenihpodataka i simulacije,

• Dostavljanje podataka onačinu reagovanja akterimaudesa i kriznoj ekipi (policija,vatrogasne ekipe, zdravstveneslužbe, komunalne službe,specijalizovane vojne jedinicei dr.)

• Reagovanje aktera udesai krizne ekipe, izveštaj osanaciji štete, prikupljanje i

smeštanje u bazu podataka.Zahvaljujući računarima i

internetu, kreiranje baze podatakao vrstama opasnih materija kao i

o vrstama prevoznih sredstava jeolakšano. Komunikacija izmeđunaručioca transporta i prevoznika jetrenutna, tako da je proces analizeopasne materije koja se prevozi i izboroptimalnog prevoznog sredstva umnogočemu olakšan (Slika 1.).

Međutim mnogo kompleksnijiproblem, jeste planiranje najbezbed-

nije rute. Ovo ne znači da prevozniktreba izabrati najkraću rutu već, naj-bezbedniju, pri čemu treba pokušati

izbeći veća naseljena mesta. RazvojGeografskog informacionog sistema(GIS) i njegova komercijalizacija, kao ilaka dostupnost, rešavaju i ovaj prob-

lem. GIS pruža mogućnost korišćenjavelikog broja softverskog alata u ciljupregleda i analize prostornih mreža(kao što su mreže puteva i ulica,železničkih pruga, plovnih puteva,digitalne mape terena i dr.). Agencijaza auto-puteve u Francuskoj koristiGIS od 1989. za mnoge namene: uzrocisaobracajnih nezgoda se vizuelizuju,te se bezbednost poboljšava tamo gde

  je najpotrebnije.Praćenje kretanja opasne materije

na digitalnoj mapi omogućeno jepridruživanjem GPS-a već pomenutimtehnologijama. Konstantna komu-

nikacija između ekipe u vozilu ilogistike transporta (upravljačko-kontrolnog centra), ostvarena je putemGSM-a, kako audio, tako i vizuelnomvezom, zahvaljujući GPRS standardu.Danas je ovaj sistem rasprostranjenna svim kontinentima i sa svojim

različitim aplikacijama predstavljaosnovu komunikacionih tehnologijGSM sistem se sastoji iz tri ključnapodsistema - podsistema mobilnih

stanica, podsistema baznih stanicamrežnog podsistema. U transportuovaj sistem zauzima veoma bitnomesto, jer omogućuje:1. Komunikaciju na relaciji vozač

dispečer–ostali akteri TP,2. Hitan poziv u slučaju nezgode

pojave otkaza,3. Razmenu tekstualnih poruka i

drugih digitalnih podataka,

4. Beleženje toka komunikacije,5. Integraciju sa ostalim postojeći

sistemima.Sistem G3 predstavlja moćnu

simbiozu hardvera i softvera kojapojavu rizika u transportu opasnihmaterija svodi na minimum. Takođubrzava donošenje adekvatnih odluu slučaju nastanka akcidenta, kao iprikupljanje potrebnih podataka zadalju analizu.

Za procenu i prognozu hemijsksituacije pri udesima izazvanimopasnim materijama, koriste se sledpolazni podaci:1. podaci o udesu (mesto i vreme

udesa, karakter udesa),2. vrsta ili tip opasne materije,3. meteorološki uslovi.

Informacija o karakteru udesamože se dobiti prema rezultatimaprethodne ocene potencijalno opas

objekata, sumiranjem podataka zasve oblike izviđanja, vojnih izveštainformacija od resornih ministarstai različitih civilnih struktura.

PRIMENA SAVREMENIHINFORMACIONIHTEHNOLOGIJA UAUTO-TRANSPORTUOPASNIH MATERIJAPi{u: prof. dr Pavle Gladovi} i Vladimir Popovi}

Page 21: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 21/56

Mart 2010 LOGISTIKA

Vrsta opasne materije određuje sekorišćenjem odgovarajućih tehničkihsredstava za izviđanje hemijske kon-

taminacije. Ukoliko se ne posedujutakva sredstva i podaci, pretpostavka

o vrsti opasne materije može bitiizrađena pomoću analize podatakao objektu i prepoznavanjem simp-

toma otrovanog (ili kontaminiranog)

ljudstva.Meteorološki uslovi u znatnoj

meri određuju kontaminacioni poten-

cijal konkretne opasne materije. Zaprognozu posledica udesa neophodno

 je poznavanje brzine i pravca stanjaprizemnog sloja vazduha (inverzija,izosermija, konvekcija), temperaturevazduha i površine tla.

Za procenu i prognozu hemijskesituacije pri hemijskom udesu, uznastajanje primarnog ili sekundar-

nog oblaka, potrebno je odrediti/

izračunati:1. dubinu prostiranja prima rnog isekundarnog oblaka,

2. površinu zona prostiranja,3. prikaz podataka na karti,4. vreme dolaska oblaka na zadatu

granicu,

5. vreme trajanja hemijske kontami-nacije,

6. procenu gubitaka ljudstva užarištu udesa,

7. procenu gubitaka ljudstva u zoniprostiranja oblaka, i

8. procenu kontaminacije otvorenih

izvora vode.Neke opasne materije mogu

uporedo da formiraju primarni isekundarni oblak. Takav slučaj javljase pri razlivanju opasnih materija,čija je temperatura ključanja niža odtemperature okoline (amonijak, hlor,

vinilhlorid i sl.).Na račun povišenog pritiska, koji

postoji u rezervoaru, i interakcije ra-

zlivene mase opasne materije sa pod-

logom i okolnim vazduhom formirase primarni oblak. Usled postepenogisparavanja razlivene opasne materijenastaje sekundarni oblak.

Kompleksan matematički model,koji opisuje promene koncentracija

para opasne materije u prostoru i

vremenu za takav slučaj, zasniva sena zičkom modelu realnih dešavanjatokom udesa i disperzije para opasnematerije, što je praćeno sledećim pret-postavkama:

Rezultati procene hemijske situ-

acije, nastale pri udesima izazvanimopasnom materijom na bazi komplek-

snih modela, obuhvataju niz realnihfenomena, koji prate složen procesnastanka i dinamike udesa, tako da

se, pri jednostavnijim konguracijamaterena, dobro slažu sa eksperimen-

talnim podacima, ali traže posebnoobučene korisnike i visoke resurseračunarske tehnike. Međutim, samapriroda hemijskih udesa je takva

da oni nastaju iznenada i često, nanepredvidivim mestima (pri transpor-

tovanju opasnih materija), tako da subrzina delovanja i način angažovanjaradnih ekipa najvažniji činioci u sani-ranju posledica udesa.

Zato su jednostavni matematičkimodeli posebno pogodni u takvim

situacijama, jer u kratkom roku

daju približnu procenu hemijskesituacije, na osnovu čega se mogupreduzeti određene mere radi zaštitestanovništva, materijalnih sredstava i

životne sredine.

Prikazivanje podataka oudesu na digitalizovanojkarti

Pri dobijanju informacija o udesuna industrijskom kompleksu ili na

transportnom sredstvu sa opasnom

materijom, u centralni računar seunose:1. identikacioni podaci (vreme i da-

tum nastanka udesa, vrsta i masa

opasne materije, pravac i brzinavetra),

2. žariste udesa,3. dubine i površine zona prosti-

ranja primarnog i sekundarnog

kontaminacionog oblaka.Površine žarišta udesa i zona pros-

tiranja primarnog i sekundarnog kon-

taminacionog oblaka označavaju sepunim linijama crvene, odnosno plave

boje. Dubine prostiranja primarnog isekundarnog oblaka dimenzionišu setankom linijom sa strelicama, iznadkojih se nanose brojčane vrednosti.

Nakon procene i prognozeučinaka dejstva kontaminacije, formi-ra se zaključak i obaveštavaju subjektiodgovora na udes koji su povezani iumreženi u sistem.

Svaki od subjekata ima osposo-

bljene i opremljene snage, koje u većojili manjoj meri učestvuju u reakciji, pričemu zadaci istih moraju biti preciznodenisani:• policija: obezbeđenje razrađenih

puteva komunikacije (putevi

vozila HMP i vatrogasne jed-

inice u dolasku i odlasku, putevi

ostalih službenih vozila, pravac iputevi organizovanog transportaeventualne evakuacije građana),sprečavanje kriminala (zičkoobezbeđenje javnih, službenihi stambenih objekata u slučajuevakuacije), sprečavanje pristupamestu akcidenta neslužbenimlicima, očuvanje javnog reda i sl.,

• vatrogasne jedinice: pored lokal-nih vatrogasaca, koje se još (odak-

le) jedinice angažuju u izvlačenjuzatrovanih i povređenih (izolacio-

ni aparati) i kojim se sredstvimagasi požar,

• zdravstvene službe: pored loka-

lne HMP koje se još (i odakle)angažuju u zbrinjavanju, ko igde vrši trijažu, koje stacionarneustanove su nadležne za lečenje(u tom delu elaborata mora da

stoji mesto, način i ko sprovodi

dekontaminaciju, odeljenje gde seleče, kriterijumi za hitan otpust ilipremeštaj drugih bolesnika radi

oslobađanja potrebnih kapaci-teta, mogućnost za angažovanjedodatnih medicinskih stručnjaka isredstava, uloga svakog pojed-

inca), koje institucije preventivnemedicine vrše detekciju, identi-

kaciju i kontrolna merenja hemij-skih agenasa u vazduhu i vodi,

• komunalne službe: obezbeđenjesnabdevanja pijaćom vodomi životnim namirnicama,

obezbeđenje rada javnih službi,angažovanje odgovarajućih službi

u raščišćavanju mesta akcidentneophodnih vozila za slučajevakuacije građana i sl.,

• hidrometeorološke ustanove:procena zahvaćenosti teritorijeotrovnim oblakom, pravac i brznjegovog širenja i davanje drug

podataka od značaja,• specijal izovane jedinice i ustan

VS: raščišćavanje i dekontamin ja terena, učešće vojne MMP i scionarnih zdravstvenih ustanou lečenju, mogućnost potrebe zvazdušnim transportom teskounesrećenih,

• saobraćajna preduzeća: evakuai prevoženje građana do mestanaznačenja, prevoz potrebneopreme za raščišćavanje i sanaci sl.U suštini, aplikacija G3 sistema

pomenutim oblicima i kroz navede

korake bila bi višestruko korisna iznekoliko fundamentalnih razloga:• brzo i sigurno dostavljanje pod

taka o mestu udesa upotrebom

GPS sistema,• brza procena efekata dejstva

kontaminanta kombinacijom

matematickih modela i

mogućnosti koje pruža GIS bazpodataka u digitalnoj i 3D verz

• obaveštavanje subjekata o svimpodacima koji su neophodni zapravovremenu reakciju na svim

nivoima i koordinacija njihovog

dejstva upotrebom mrežnogkomunikacionog sistema.

Algoritam procesa transporta opasnih materija sa primenom

savremenih informacionih tehnologija

Page 22: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 22/5622  LOGISTIKA 2010 Mart

Fortis Grupa je nastala tokom2008. godine, kao grupa

preduzeća čija je glavna djelatnost ve-

zana za niskogradnju na teritoriji BiH,

a takođe i u zemljama u okruženju.Sve je počelo kao vizija tima ljudi kojisu željeli napraviti sistem preduzeća,sposoban da se uhvati u koštac sa bilo

kakvim izazovom. Prije 10 godina,kada je sve počelo, postojalo je samo

 jedno preduzeće: Prijedorputevi AD,Prijedor. Danas, to je Grupacija od8 preduzeća smještenih u nekolikogradova BiH.

Stipendije za studentePrijedorputevi su tokom 2008.

stipendirali 21 studenta; 2009. su sti-

pendirali 14 studenata. Kozaraputevisu tokom 2008. stipendirali 8 i tokom2009. 8 redovnih studenata i jednogstudenta na magistarskim studijama.

Tokom 2008. i 2009. Kozaraputevisu radili sa AIESEC organizacijom iprimili 1 studenticu na međunarodnurazmjenu studenata koja je upreduzeću Kozaraputevi provela 2mjeseca.

Kozaraputevi ADAkcionarsko društvo za održavanje

i zaštitu puteva “Kozaraputevi” Banja

Luka je osnovano 1951. godine, kao dio

tadašnje Direkcije za puteve Bosne i

Hercegovine, i od tada je prošlo kroz

razne oblike organizovanja / pravnog

statusa u zavisnosti od propisa i

privrednih uslova.

29. februara 2008. Prijedorputevi

AD su kupovinom akcija postali

većinski vlasnici Kozaraputeva u visini

od 87%, dok su sitni akcionari 3% i Fond

PIO RS 10%. Od tada preduzeće posluje

u okviru Fortis Grupacije na teritoriji

BiH, a takođe i u zemljama u okruženju.Osnovna djelatnost preduzeća je

izgradnja i zaštita svih vrsta drumskihsaobraćajnica, proizvodnja i prodaja

kamenih agregata, proizvodnja,prodaja i ugradnja betona i asfalta,postavljanja i održavanja horizontalnei vertiklane signalizacije, te ostaliposlovi iz oblasti niskogradnje.

Preduzeće posjeduje asfaltnubazu kapaciteta 120 t/h na lokacijiLjubačevo, Banja Luka, te pogon zaproizvodnju betona na Ducipolju, 5km od centra Banje Luke, kao i svupotrebnu opremu i mehanizaciju zaobavljanje gore navedenih poslova.

Ilidžaputevi dooAsfaltna Baza - Ilidžaputevi

Ilidžaputevi d.o.o. su osnovani

2005. godine. Nalaze se u Vojkovićima,

Istočno Sarajevo.

Osnovna djelatnost preduzeća je

vezana za poslove niskogradnje i tiče se

izgradnje i zaštite svih vrsta drumskih

saobraćajnica, proizvodnja, prodaja i

ugradnja betona i asfa lta, postavljanja

i održavanja horizontalne i vertikalne

signalizacije, te ostali poslovi iz oblasti

niskogradnje.

Preduzeće posjeduje asfaltnu

bazu kapaciteta 130 t/h, koja je takođe

smještena u Vojkovićima. Preduzeće

uglavnom izvodi radove na području

istočne BiH, s obzirom na geografski

položaj. Preduzeće ima ukupno 40

radnika i raspolaže sa svom potrebnom

opremom i mehanizacijom za obavljanje

gore navedenih poslova.

U cilju približavanja lozoji rada

Fortis grupe, preduzeće je takođe obez-

bjedilo sve potrebne licence za obavl-

 janje djelatnosti. Politika preduzeća je

stalno ulaganje u razvoj, što se odražava

i na poslovanje preduzeća koje iz go-

dine u godinu bilježi stabilan rast.

Ing-Kom doo

Preduzeće ING-KOM d.o.o. jeosnovano 2001. godine. Osnovnadjelatnost preduzeća je proizvodnja iugradnja ukrasnih elemenata od gipsa,

te izrada pregradnih zidova, spuštenihstropova tipa KNAUF, ARMSTRONGi sl., te izvođenje završnih radova uvisokogradnji (moleraj, parketi i sl.).

Korisnici usluga su kako zička,tako i pravna lica na teritoriji čitaveBiH. Preduzeće u svojoj ponudi imapreko 100 proizvoda zavisno koji sepovećavaju sa povećanjem zahtjevakupaca (ukrasne lajsne, sjenila za sv-

 jetla, ukrasni kipovi, ukrasni stubovi,ukrasne ploče itd.) i u kombinaciji sadrugim materijalima, te zavisnosti odželja i ideja kupaca daje bezgraničnupaletu izvedenih formi.

Neki od objekata sa refeentne liste:hol hotela Palas, Banja Luka; poslovniprostor Hypo Alpe Adria Leasingu Banjoj Luci, Narodna SkupštinaRepublike Srpske - skupštinska sala iklubovi poslanika; Narodno pozorišteRepublike Srpske, poslovne prostorijeRaiffeisen banke u Banjoj Luci, Prije-

doru, Novom Gradu i Gradišci, Up-

ravna zgrada Prijedorputeva, Upravnazgrada Japra Novi Grad, itd.

Industroprojekt ADINDUSTROPROJEKT Prije-

dor osnovan Rješenjem Skupštineopštine Prijedor u junu 1965. godinekao Urbanistički zavod Prijedor, sazadatkom da rješava urbanističko-komunalne probleme grada i opštine

i upravlja opštinskim fondovima za teposlove.

Početkom 1969. godine nakonreorganizacije opštinskih organauprave Urbanistički zavod počinjeposlovati kao samostalna organiza

i proširuje svoju djelatnost, tako daosim urbanističke počinje izradu iinvesticiono-tehničke dokumentaciobjekata društvenog standarda.

Godine 1989. počinje procesdioničke transformacije preduzećakoji je okončan 2001. god. kada je INDUSTROPROJEKT, Prijedor registrvan kao dioničko društvo.

Djelatnost• prostorno i urbanist ičko planir

nje - urbanističko projektovanje• komunalno i hidrograđevinsko

projektovanje

• projektovanje objekata društvestandarda

• inženjerske usluge u vezi saizgradnjom

• izrada studija i investicijskih prgrama

Industroprojekt posjeduje licenizdate od strane Ministarstva zaprostorno uređenje, građevinarstvoekologiju Republike Srpske, kojimaovlašten za izradu:• regulacionih planova• urbanist ičkih projekata• planova parcelacije• urbanist ičko-tehničkih uslova

objekata za koje odobrenje zagrađenje izdaje opštinski organuprave.Pored urbanističke dokumenta

Industroprojekt je ovlašten i za izratehničke dokumentacije za objektehidrogradnje i tehničke dokumentavisokogradnje - arhitektonska, kon

struktivna i mašinska faza za objekza koje odobrenje za građenje izdajopštinski organ uprave.

Fortis Group

Page 23: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 23/56

Page 24: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 24/5624  LOGISTIKA 2010 Mart

Danas, blagovremeno posedo-

vanje potrebnih informacija,u transportu znači biti konkurentan.Praćenje kompletne ote je potrebnozarad uvida u izvršene operacije, gdeprecizni podaci, svim akterima trans-

portnog lanca omogućuju i olakšavajunačin donošenja ispravne odluke.

Transportni informacionisistemi daju potpunu kontrolu nad

procesom transporta, bez obzira na

veličinu voznog parka autotrans-portnog preduzeća. Na najnižemnivou, omogućiće uvid u količinuprevezene robe (ili putnika), smanjićetroškove sistema kroz proces praćenjaodržavanja vozila i potrošnje goriva iomogućiti veću ekasnost administra-

tivnom sektoru.Uzevši u obzir do sada navedene

podatke, informacije o transportnomprocesu, eksploatacionim pokazatelji-ma i karakteristikama transportnih

sistema, može se denisati uopšteniprincip rada transportno informacion-

og sistema jednog autotransportnog

preduzeća.Osnovna struktura logističkog

sektora autotransportnog preduzećasastoji se od:1. Menadžmenta / administracije,2. Menadžera vozila i3. Dispečera.

Menadžment / administracija– Ovaj deo logističkog sektora jezadužen za nabavku i organizaciju

obavljanja poslova, tj. transportnogprocesa, kao i praćenje troškova trans-

porta. Sa ugovorenim poslom sektormenadžmenta kreće u planiranje tokatransportnog procesa. Po kreiranompredračunu koji sadrži potrebne infor-

macije o vrsti, količini, mestu utovarai mestu istovara robe, menadžmentdobijene podatke prosleđuje dipečeru.Po obavljenom zadatku menadžmentobrađuje dobijene podatke o trajanjutransportnog procesa, utrošenim

sredstvima i daje ocenu ekasnosti

vozača i vozila. Podatke klasikujei smešta u sistem u slučaju potrebekasnije analize.

Dispečer – Sa dobijenim podacimaiz menadžmenta, dispečer pristupaodabiru najpovoljnijeg vozila kojese trenutno nalazi na radu. Ukolikonijedno vozilo koje je na radu nije umogućnosti da prihvati novi zadatak,dispečer upućuje na rad raspoloživovozilo sa parkinga. Proces planiranjaprevoznog puta i odabir vozača, kaoi komunikacija sa vozačem i praćenje

pozicije vozila, jesu zadaci ovog delogističkog sektora. Dva najosnovnzadatka dispečerskog sektora jesuplaniranje optimalnog prevoznogputa uz pomoć elektronskih mapaputeva i praćenje vozačkih aktivno(vreme utovara, vreme vožnje, vremodmora, vreme istovara). Ukoliko

 je transportni sistem povezan sasaobraćajnim informacionim siste-mom zemlje u kojoj se vrši prevoz,dispečeru je omogućeno i trenutnostanje saobraćaja na putevima, što u

TRANSPORTNIINFORMACIONISISTEMI

Izgled logističkog sektora autotransportnog preduzeća

Pi{u: prof. dr Pavle Gladovi} i Vladimir Popovi}

Page 25: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 25/56

Mart 2010 LOGISTIKA 

mnogo čemu ubrzava vreme reagov-

anja na promenu prevoznog puta uko-

liko dođe do nepredviđenih dešavanjana već planiranom putu. Po završetkutransportnog procesa, dispečerobaveštava menadžment o dostavirobe na ugovorenoj lokaciji, a voziloupućuje na novi zadatak ili odmor.

Menadžer vozila – je zadužen za

praćenje tehničke ispravnosti vozila,obavljanja redovnih i neplaniranih

servisa, kao i načina eksploatacijevozila. Pod načinom eksploatacijevozila smatra se praćenje potrošnjegoriva, načina vožnje vozača i trenut-nog stanja vozila (nivo ulja i maziva,pritisak pogonskog agregata, stepen

prenosa, trenutna brzina i sl.).Primenom transportnog informa-

cionog softvera, komunikacija izmeđulogističkog sektora i vozila, kao iorganizacija i praćenje t ransportnog

procesa, u znatnoj meri je olakšana.Na osnovu podataka dobijenih sasenzora i drugih uređaja na vozilu,mogu se, kroz njihovu obradu ianalizu, ostvariti značajne koristi uprocesu upravljanja. Pre svega misli sena smanjenje ukupnih troškova krozuštedu u gorivu, smanjenje troškova

održavanja i osiguranja.Istraživanja pokazuju da je uticaj

koji mogu vozači imati na potrošnjugoriva značajan. Prosečan vozačvozila ukupne mase 38t koji godišnjepređe 80.000 milja može lako uštedeti

1500£ na godišnjem nivou na račungoriva uz pravu motivaciju i malotruda. Kada se ova ušteda pomnožisa brojem vozila i kada se taj rezultatuzme u obzir prilikom obračuna kra-

 jnjeg prihoda, vidi se značaj te uštede.Korisnici koji ekasno koriste ovajon-board sistem za prikupljanje poda-

taka, obično ostvaruju uštedu gorivaod 5% za teška teretna vozila i do 15%za laka teretna vozila, koja nemajuugrađene ograničavače brzine.

Od dobavljača je potrebnozahtevati savete u vezi sa programomobuke vozača i sa motivacionim pro-

gramom. Ekasan pristup predstavljauključivanje obuke vozača u sistem.Analiza dostupnih informacija ćepomoći da se identikuju specičnepotrebe obuke, a rezultati te obuke semogu kvantikovati odmah.

Sistem za praćenje rada vozača ivozila omogućava merenje potrošnjegoriva i faktora koji se odnose nastil vožnje vozača, kao što su brzina,ubrzanje, rad motora u praznom hodu

i nagla kočenja, pri čemu svaki od njihutiče na potrošnju goriva, troškoveodržavanja i bezbednost. Na taj načinsistem može pomoći u ostvarivanjunekih od sledećih koristi:• smanjenje potrošnje goriva kroz

beleženje količine potrošenoggoriva, u cilju utvrđivanja gubi-taka i otk lanjanja uzroka njihove

pojave,• smanjenje potrošnje goriva kroz

bolje upravljanje vozilom,• smanjenje broja nezgoda koje

dovode do smanjenja troškova

osiguranja,

• smanjenje troškova održavanjakroz kvalitetnije upravljanje vozi-lom od strane vozača,

• određivanje pojedinaca kojima jepotrebna obuka.

Korišćenje sistema za praćenje

vozila, bilo u realnom vremenu iliretrospektivno, omogućava mnogodinamičnije, on-line upravljanje vozil-ima i vozačima. Na taj način se možekvalitetnije upravljati prevoznimprocesima u cilju smanjenja troškova i

povećanja kvaliteta usluge za klijente.Uobičajene i najznačajnije koristi

od primene ovog sistema su sledeće:• smanjenje troškova goriva i

drugih troškova vozila elim-

inisanjem nepotrebno pređenihkilometara ili pređenih kilometarakoji se ostvaruju van prevoznog

procesa,• smanjenje troškova prekovre-

menog i noćnog rada boljimposmatranjem aktivnosti vozila ivozača,

• podaci o vremenu rada vozača semnogo preciznije kompletiraju;

• obaveštavanje klijenata o vremenuisporuke - smanjuje se vreme

čekanja,• poboljšanje kvaliteta usluge kli-

 jentima na taj način što prikazujestvarno vreme dolaska i odlaska i

utvrđuje probleme na prevoznomputu,

• obezbeđivanje podataka zaodređivanje nivoa kvaliteta us-

luge,

• obezbeđivanje podataka zapoređenje trenutnog plana radasa predviđenim - potrebna jeintegracija sa softverom zadispečiranje i i zbor prevoznihputeva,

• povećanje sigurnosti tereta ivozača preko alarmnih uređaja,

• smanjenje vremena stajanja ipovećanje broja isporuka,

• smanjenje troškova telefonskihrazgovora za potrebe lociranjavozača.

Transportni informacionisistemi za praćenje priključnih vozilaomogućavaju ekasnije upravljanje

priključnim vozilima kao individual-nim sredstvima, kvantikaciju njihoveiskorišćenosti, omogućavaju trenutnoodređivanje njihovog položaja i pos-

matranje njihovog rada u prethodnom

periodu. Oni omogućavaju boljeintegrisanje priključnih vozila u pre-

vozne operacije, pri čemu se ostvarujusledeće koristi:• smanjenje veličine voznog parka

priključnih vozila na optimalnuvrednost,

• povećanje iskorišćenosti preo-

stalog voznog parka priključnihvozila,• praćenje kretanja visokotarifne

robe,

• praćenje ukradene robe ipriključnih vozila,

• daljinsko utvrđivanje tempera-

ture tereta, bez obzira gde sepriključno vozilo nalazi,

• praćenje poslate robe čak i kada je ona isporučena od strane pre-

voznika.

Korišćenjem tekstualnih poruka,

umesto verbalnog komuniciranja,povećava se bezbednost kretanja vozi-la na putevima jer upotreba mobilnih

telefona nije bezbedna tokom vožnje,za razliku od tekstualnih poruka kojese vozaču saopštavaju preko ekranau vozilu i koje vozači mogu ispisivatiza vreme dok se vozilo nalazi u stanjumirovanja. Koristi od primene ovevrste sistema su:• smanjenje visokih troškova

verbalnog komuniciranja (koji

su obično praćeni smetnjama navezama), naročito međunarodnihrazgovora,

• smanjenje grešaka verbalnogkomuniciranja,

• povećanje bezbednosti na pute-

vima.

Primenom sistema vezanih zadokumentaciju o prevozu, potrebnadokumentacija i dokaz o obavljanojisporuci se obezbeđuju u elektronskojformi. Koristi od primene ove vrstesistema su:

• smanjenje papirologije i admintrativnih troškova,

• smanjenje grešaka vezanih zaisporuke i obračune,

• obezbeđivanje informacija ostanju porudžbine i praćenje polate robe,

• smanjenje propusta u vezi sa isrukom robe,

• poboljšanje kvaliteta usluge,• mogućnost dobijanja trenutnog

obračuna.

Transportni informacioni sisteza informisanje o uslovima saobraćmogu u velikoj meri doprineti ekanijem obavljanju prevoza. Osnovnekoristi od njegove primene su:• pružanje mogućnosti da vozač

utvrde i kvantikuju zagušenjeu saobraćaju koje je pred njimakako bi pronašli alternativnu

putanju kretanja,• smanjenje kašnjenja, naročito uslučaju komuniciranja sa navigcionim sistemom u vozilu,

• smanjenje vremena putovanja.

Sistemi navigacije, bilo oni zas-

novani na serveru u bazi ili on-boasistemi, imaju ograničenu primenukomercijalnim prevoznim procesimu poređenju sa ostalim informaciosistemima. Međutim, za pojedinetipove distribucionih procesa, koji

zahtevaju veću pouzdanost, kao što

kućna dostava, koristi od korišćenjovog sistema će brzo opravdatiuložena sredstva u nabavku istih.Osnovne koristi od korišćenja ovogsistema su sledeće:• upućivanjem vozača na osnovu

adresa odredišta eliminišu se

gubici vremena potrebnog zaočitavanje mape i traženje ulica

• smanjenje vremena putovanjačime je moguće ostvariti višeisporuka,

• smanjenje potrebe za prekovremenim radom,

• smanjenje pritiska na vozače.

Sve navedene koristi od primen

ovih sistema mogu se ostvariti sam

slučaju da se dobijeni podaci i izvešod pojedinih upravljačkih softverapravilno iskoriste u cilju utvrđivanonih delova prevoznog procesa,gde je potrebno ostvariti određenapoboljšanja.

Page 26: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 26/5626  LOGISTIKA 2010 Mart

Predstaviti kompaniju Euro-šped d.o.o, kompaniju sa

bogatim iskustvom, predstavlja

izazov, ali i strepnju da se nešto nezaboravi. Zahvaljujući dvodeceni-

 jskom permanentnom napredo-

vanju i usklađivanju poslovanja sasve zahtjevnijim uslovima razvijenihtržišta, visoki kriterijumi postali sustandard kompanije. Zbog toga smo uprilici da idemo korak ispred svih i da

našom ponudom otkrivamo klijentima

šta je sve moguće učiniti u izuzetnozahtjevnoj oblasti – TRANSPORTSPECIJALNIH TERETA – VANG-

ABARITNIH TERETA.Kompanija je osnovana 1991.

godine, u najtežim uslovima zaotpočinjanje biznisa, ali i poslo-

vanje uopšte, karakterističnim zadevedesete godine prošlog vijeka.Razvijene zemlje su nam, tokom deve-

desetih, među posljednjima zatvorilevrata, a među prvima ih otvarale,čim bi stigla najava da bi to trebaloda bude slučaj. Iz razloga da budemo

lideri u transportu specijalnih tereta,1994. godine otvorili smo ćerka rmu,u Poljskoj, pod imenom EurošpedWarszawa.

Na surovom transportnom tržištu,zahtjevnom iz dana u dan, ostaju naj-bolji, a dobra reputacija se ne poklanja,

već se postiže permanentnim,napornim i profesionalnim radom, teodnosom prema svakom novom trans-

portnom zadatku, sa istom željom istremljenjem ka zadovoljstvu svakomklijentu. Kompanija je stekla dobrureputaciju i glas pouzdanog partnerau uslovima i za vrijeme najoštrijihsankcija, obavljali su transportne

poslove-zadatke na tržištu evropskihzemalja i Rusije.

Zadovoljstvo i pouzdanost kodreferentnih klijenata za posljedicu suimali preporuku novim partnerima,

tako da jednom kad postanete klijent

EUROŠPEDA, ostajete zauvijek sanjima.

Eurošped ima disperzionuposlovnu mrežu širom trasnport-

nog tržišta Evrope i Rusije, Azije iBliskog istoka. Uprkos strepnji da bi sesudbina Eurošpeda mogla ispisivati,sporim i teškim oporavkom, kao što je

slika i sudbina mnogih kompanija izSrbije koje su se dugo oporavljale od

udara sankcija, kompanija je nizalaiskustva, reference i uspjehe.

Razloge uspješnom, pouzdanomi nadasve bezbjednom kotrljanjutočkova putevima uspjeha, trebasagledati u činjenici da je eksibil-

nost i dugogodišnje iskustvo učinilokompaniju jakom, pouzdanom,konkurentom i sa dobrom reputaci-

  jom, evropske ozbiljne kompanije zatransport na međunarodnom tržištu.

Eurošped je prvi otvarao ulaz uzabranjene zone, a posljednji zatvarao.Danas se broj partnera utrostručio saciframa sa kojima poslujemo od kadasmo osnovani, pa sve do danas.

Naravno, kompaniju to nesprečava, već podstiče na sklapanjenovih poslovnih odnosa - sprem-

nost na unapređenje načina rada i

modernizacije sredstava za rad. Vizijakompanije je zadovoljan klijent iuvijek ispred drugih. Ljudski resursikompanije pretočeni u intelektualnikapital su najveća rezerva i snaga kojase mjeri kroz 150 zaposlenih, a kvalitet

 je rezultat njihovog rada.

UslugeKompanija raspolaže sa preko 60

voznih jedinica, koje mogu da prevozeterete preko 50 tona. Usluga kojumjere partneri je sadržana u ocjeni:pouzdani, profesionalni i bezbjedni.Zato ih inostrani partneri rado unajm-

ljuju. Kažu za njih ne postoji prepreka,znanjem i aktivnim odnosom premaizazovu, zaposleni otklanjaju sveprepreke na putu. Uz ovo oni misle io stvarima koje ne spadaju u njihovu

djelatnost. Eurošped posao obav-

lja sopstvenim kapacitetom, jer to

najbolje znaju. Zahtjevni specijalnitransporti, ne posjeduju nikakvu

kopiju rješenja, recepturu, pa je svaki

zadatak novi parameter, nova priča, a

uspješno realizovan t ransport jerješenje i uspjeh kome se radujemo.

Osjećaj kompanije je biti izrazitosiguran i pouzdan partner od kojegmlađe rme, ali i one koje postojeduže od njih, mogu da uče kako darazvijaju biznis i sključivo znanjem,upornošću i spremnošću na prihva-

tanje novih standarda.Eurošped je dobitnik više

prestižnih nagrada i priznanja za svojrad, ovom prilikom izdvajamo BIZNIS

PARTNER 2009.Dobitnici ove nagrade, koja jetokom godina postala prestižnoposlovno, stručno i javno priznanje,su najbolje kompanije i institucije

koje su u svom poslovanju postigle

zavidan nivo, prihvatajući i striktnoprimenjujući osnovni moto - U biznisukao i u životu najvažniji je partner.

Kriterijumi za glasanje:1. profesionalnost u poslovanju2. dobra poslovna saradnja3. etičnost u poslovanju4. poslovni rezultati5. izuzetan kvalitet proizvoda i

usluga

6. visok stepen zadovoljstvapotrošača

7. tržišni i marketinški nastup8. odgovornost za šire društvene

interese

9. podrška lokalnoj zajednici10. ekološki imperativ

KlijentiBroj zadovoljnih klijenata

neprestano raste, a u ovom trenutk

procjenjujemo da ih imaju više

desetina stalnih partnera koji se po

značaju izdvajaju iz prosjeka, kakodomaćem, tako i na stranom tržištu

Izdvajamo nekoliko klijenata radiilustracije navedenog:Cementara Kosjerić, Cemen-

tara Beočin, Cementara Popovac,Goša FOM, Jugoslovensko dramskopozorište , Wirtgen Srbija, Coca CoHelenik, Putevi AD Užice, ExpressInterfacht , Ogranak Porr, VahaliService, …

Predstavljamo kompaniju

EURO[PED

Eurošped DOOApatinska 4, Beograd,ZemunBeograd 11000 Serbia+381 11 196-105; 196-231;

+381 11 2194-978

Page 27: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 27/56

Mart 2010 LOGISTIKA 

Page 28: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 28/5628  LOGISTIKA 2009 Decembar

Predstav i tevAkademija profesionalne vožnjeVisoka rast cen goriva ter velika konkurenca prevoznike silita k zniževanju stroškov. Ob sodobnih in ekonomičnih vozilih ter ustreznem načrtovanju dela je zad

nje področje, ki še nudi večje prihranke na področju stroškov, šolanje voznikov. Z letom 2006, smo prvo šolo eko vožnje dobili tudi v Sloveniji.Medtem, ko so se v tujini takšna šolanja že dodobra uveljavila, pa v Sloveniji, razen izobraževanj v organizaciji zastopnikov za tovorna vozila in avtobuse, ki s

namenjena ožjemu krogu najbolj zvestih strank, do sedaj še ni bilo. Prvi so v to jabolko zagrizli v podjetju B&B (www.promet.info), katero si je v več kot desetletnizgodovini strokovnih izobraževanj s področja prometa, že izoblikovalo dobro ime širom Slovenije.

Najsodobnejša šolska vozilaKot nam je povedal direktor podjetja, mag. Brane Lotrič, so s šolanji ekonomične vožnje pričeli v pričetku leta 2006, ko so ustrezno opremili tudi njihovo spe -

cialno šolsko vozilo MAN TG-L in kasneje Mercedes-Benz Actros MPII s tandemskim priklopnikom in za piko na i še vlačilec SCANIA R420 s polpriklopnikom. Gza najsodobnejša in hkrati tudi edina tovrstna vozila v Sloveniji. Njihova zunanjost tega sicer ne izdaja, podroben pogled v notranjost kabin pa razkriva izobraževanamen. Namesto postelje se v MAN-u in Mercedesu nahajajo dodatni sedeži, skupno jih je kar pet v vsakem, s čimer je možno istočasno izobraževati več kot le dvoznika. Poleg sedežev je v vozilih nameščen tudi specialni merilec porabe goriva, kateri je priključen neposredno na elektronski sistem vozila (vodilo CAN bus) tako omogoča spremljanje osnovnih parametrov delovanja vozila, ter naknadno analizo vožnje na osebnem računalniku.

Dober voznik, pa ni le tisti, čigar vozilo ima najnižjo porabo, temveč zna uporabljati tudi vse najsodobnejše tehnološke pripomočke, ki mu jih njegovo vozilo nuZato se strokovno izobraženi inštruktorji, med šolanjem, posvečajo tudi tem sistemom. Tako se vozniki seznanijo s sistemom za vzdrževanje hitrosti, z uporabo

kamere za vzvratno vožnjo ter v zadnjem času zelo aktualnimi sistemi sledenja in navigacije in komunikacije s podjetjem.Presenetljivi rezultatiAkademija profesionalne vožnje, program katerega izvajajo v dogovoru z naročnikom in običajno traja pol dneva, prinaša naravnost neverjetne rezultate. Vsa

voznik opravi najmanj dve vožnji z vozilom, rezultati pa se nato analizirajo in primerjajo. Pri nekaterih voznikih se namreč povprečna poraba goriva po končanemšolanju zniža celo za 20 % in ob enem ne zgubljajo na času, temveč pridobivajo.

Običajno udeleženci šolanja pričakujejo nekoga s knjigo, ki jim bo predaval teorijo, na koncu šolanja pa se vozniki z inštruktorji običajno že zelo spoprijateljijoimajo vedno znova še dodatna vprašanja. Kot pravijo inštruktorji, so mnogi vozniki šokirani nad rezultati in priznajo, da jim ne bi verjeli, če ne bi šolanja preizkusili lastni koži.

Takšni primeri so sicer redki, običajno se namreč padec povprečne porabe giblje okrog 5-8 %, kar pa na letni ravni podjetju prinaša že zelo visoke prihranke. tem pa ne smemo zanemariti še prihranka na področju vzdrževanja – zmanjša se namreč tudi število prestavljanj ter obremenitev celotnega pogonskega sklopa, npr. podaljšuje življenjsko dobo sklopke in menjalnika do 35 %.

Vozniki se na takšnem šolanju sicer seznanijo s pravilno tehniko vožnje in vsemi triki, ki prispevajo k bolj ekonomični vožnji, a to žal še ne zagotavlja, da bodopridobljeno znanje, prenesli tudi v svojo vsakodnevno vožnjo. Tu pa zopet nastopijo lastniki podjetij, ki, po končanem šolanju, lahko poskrbijo za ustrezno motivac»ekonomičnih« voznikov.

www.bb-Kranj.

Page 29: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 29/56

Page 30: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 30/5630  LOGISTIKA 2010 Mart

Evropska konferencija mini-stara transporta (ECMT) od

svog osnivanja 1953. godine, nastojiolakšati međunarodni drumskiprevoz i integrisati dotična tržišta.Multilateralna kvota prevoznihdozvola uvedena je 1. januara 1974,i Savet ministara je smatrao da su

učinili dobar korak prema postepenojliberalizaciji drumskog prevoza tereta.

Spomenuto dostignuće se mogloostvariti samo zajedničkim snagamazemalja članica i nastojanjima da seusklade uslovi konkurencije drum-

skih prevoznika iz različitih zemaljai način prevoza. Uvođenjem normi s

obzirom na emisiju buke i hemijskihsastojaka izduvnih gasova za "zelene"kamione, a potom i strože norme zaizduvne gasove i sigurnosnu opremuza "zeleniji i sigurni" kamion, kao i za"EURO3" i "EURO4" kamion, multi-lateralna kvota se takođe zalaže zaekološka i sigurna vozila. Multilat-eralno obilježje dozvola služi takođeracionalizaciji korištenja vozila sma-njivanjem broja praznih vožnji.

Sledeće zemlje članice učestvujuu kvota sistemu: Albanija, Armenija,Austrija, Azerbejdžan, Belorusija,Belgija, Bosna i Hercegovina, Bu-

garska, Hrvatska, Republika Češka,Danska, Estonija, Finska, Francuska,Makedonija, Gruzija, Nemačka,Grčka, Mađarska, Irska, Italija,Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksem-

burg, Malta, Moldavija, Holandija,Norveška, Poljska, Portugal, Rumu-

nija, Ruska Federacija, Srbija i CrnaGora, Slovačka, Slovenija, Španija,Švedska, Švajcarska, Turska, Ukrajinai Velika Britanija.

ECMT dozvole su multilateralnedozvole za međunarodni prevoz robe

drumskim transportom, koji vršiprevozničko preduzeće zemlje članiceECMT –a, na temelju kvota sistema, aprevoz se obavlja:

• među zemljama članicamaECMT-a i

• u tranzitu kroz područje jedneili više ECMT zemlje članice i tovozilima registrovanim u zemljičlanci ECMT-a.

Dozvole ne važe za prevoz izmeđuzemlje članice i treće države. Naprimer, vozilo koje vrši prevoz između

Norveške (ECMT zemlje članice,uključene u kvota sistem) i Irana kaokrajnje destinacije (zemlje koja niječlanica ECMT-a, ali graniči sa zemlj-om članicom ECMT-a), ECMT dozvolane važi.

ECMT dozvole važe ako je upitanju tranzit kroz treću državu (naprimer, utovar u Norveškoj, a istovaru Rusiji, tranzit kroz Iran).

Ako se roba prevozi preko zemlječlanice ECMT-a, gdje je upotrebaECMT dozvola ograničena, krozspomenute zemlje moguće je proći bi-lateralnom dozvolom, 2 zajedničkomdozvolom ili drugim načinom prevoza("auto voz" - vlak, brod, ...), ECMTdozvola će ostati u vozilu od mestautovara do mesta istovara.

Postoje godišnje dozvole u zelenojboji, koje vrede za tu kalendarskugodinu (od 1. januara do 31. decembra)i kratkoročne dozvole žute boje, kojevrede 30 dana i označene su sa natpi-som "kratkoročne dozvole".

ECMT dozvole i dnevnik puto-

vanja se izdaju preduzeću za drumskiprevoz od strane nadležne državne

službe u zemlji u kojoj je preduzećeosnovano, zemlje članice ECMT-a, pre-

ma propisima i pravilima u toj državi.ECMT dozvole se izdaju, zavisno o

nacionalnim propisima, poduzećimaza drumski prevoz koja su propisnoovlaštena od strane nadležne državneslužbe zemlje u kojoj je poduzećeosnovano.

ECMT ne zaračunava naknaduzemljama članicama za licence. Visinanaknade koju plaćaju prevozniciisključivo je određena od strane zem-

lje članice u skladu sa nacionalnim

zakonodavstvom.Korištenje ECMT dozvolaDozvolu može u određeno vreme

koristiti samo jedno vozilo. Dozvolamora biti u vozilu od mesta utovara(sve dok se vozilo natovari) do mestaistovara (sve dok se vozilo ne istovari)ili u toku cijele vožnje praznog vozila.

Zemlja utovara vozila se možerazlikovati od zemlje porekla tereta.

ECMT dozvola ne odobravakabotažu.

ECMT dozvola ne oslobađaprevoznika od potrebnih dozvola zaprevoz izvanrednog tereta u pogleduveličine, težine ili specične kategorijetereta (na primer, opasan teret).

ECMT dozvola se može koristitiza vozila u zakupu ili na leasing,bez vozača od strane prevozničkogpreduzeća za koje je licenca izdana.Vozilo mora biti isključivo na raspo-

laganju prevozničkom preduzećukoje ga koristi i vozi ga osoblje togpreduzeća.

ECMT dozvole se ne mogu preneti

od strane prevozničkog preduzeća treće lice.

Budući da ime preduzeća morabiti naznačeno na prvoj stranicidozvole, neophodno je da se to imepodudara sa imenom osobe koja up

ravlja vozilom.U slučaju da putovanje započne

ili sa godišnjom ili sa kratkoročnomdozvolom i nastavlja se sa drugom,izdanom za sledeće tekuće razdobljobe dozvole moraju biti u vozilutokom celog putovanja.

ECMT dozvole, dnevnici puto-

vanja i slične potvrde ne smeju bitiobloženi folijom ili sličnim omotim

INCOTERMS – PODSJETNIPARITETA

Incoterm ili pariteti predstavljauslove međunarodne trgovine, kojinajčešće koriste u svakodnevnoj prsi. Oni se koriste kako bi se podeliltroškovi i odgovornosti između kui prodavca. Zasnovani su na Konveciji Ujedinjenih Nacija o Ugovorimameđunarodnoj trgovini.1. EXW - Franko fabrika: proda-

vac prodaje robu franko fab-

rika ne pokrivajući nikakve datroškove.

2. FCA - Franko prevoznik (nanaznačenom mestu): prodavacpredaje robu izvozno ocarinjenu ruke prevoznika naznačenogod strane kupca na naznačenommestu. Ovaj paritet je pogodansve vrste transporta, uključujućavionski, drumski i kontejnersk

odnosno multi modalni transp3. FAS - Franko uz bok broda (u

naznačenoj luci): prodavac mor

OSNOVE POSLOVANJA U ME\UNARODNODRUMSKOM TRANSPORTUPi{e: doc. dr Željko Ranković

Osnovni vodič za ECMT/CEMT dozvole

Page 31: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 31/56

Mart 2010 LOGISTIKA

da doveze i postavi robu poredbroda, spremnu za utovar unaznačenoj luci. Prodavac takođemora da izvozno ocarini robu ipripremi sve papire neophodne zatransport.

4. FOB - Franko utovareno na brod(u naznačenoj luci): prodavacmora da utovari robu na brod

koji je određen od strane kupca,izvozno ocarinjenu. Ovo je veomačesto korišćen paritet u brodskomtransportu.

5. CFR - Troškovi i vozarina plaćeni(do naznačene luke): prodavacmora da plati troškove transporta

do naznačene luke. Međutim rizikse prenosi na kupca u momenu

kada se roba zički odvoji odbroda.

6. CIF - Troškovi, vozarina iosiguranje (do naznačene luke):

ovaj paritet je isti kao i CFR, uzdodatni uslov da prodavac mora

da pokrije troškove osiguranja i zakupca.

7. CPT - Transport plaćen (donaznačene destinacije): prodavcsnosi sve troškove transporta do

naznačene destinacije međutimrizik prenosi predavanjem robeprvom prevozniku.

8. CIP - Transport i osiguranjeplaćeni (do naznačene desti-nacije): ovaj paritet je isti kao CPTuz dodatak obaveze prodavca

da pokrije troškove osiguranja.Međutim i u ovom slučaju rizikprenosi predavanjem robe prvom

prevozniku.

9. DAF - Isporučeno na granic i: ko-

risti se kada se roba transportuje

železnicom ili drumom. Prodavacpokriva troškove transporta do

naznačenog mesta na granici. Nakupcu je da organizuje carinjenjei druge carinske formalnosti, kaoi transport od granice do krajnjeg

odredišta. Rizik se prenosi na

granici.10. DES - Isporučeno na brodu

(u naznačenoj luci): prodavacpokriva iste troškove kao i na CIFparitetu ali za razliku od CIF iCFR pariteta prodavac snosi riziksve do dolaska broda u naznačenuluku. Troškovi istovara i ostaletakse i carine pokriva kupac.

11. DEQ - Isporučeno na obali ocari-njeno (u naznačenoj luci): u osnovi

 je paritet isti kao i DES, s tim štou ovom slučaju rizik se prenosi

sa prodavca na kupca tek nakonistovara robe u naznačenoj luci.12. DDU - Isporučeno neocarinjen

(na naznačenu destinaciju):prodavac dostavlja robu kupcu na

naznačenu destinaciju. Roba nijeuvozno ocarinjena niti istova-

rena od strane prodavca. Kupac je odgovoran za troškove i rizikistovara, carinjenja i naknadne

distribucije.13. DDP - Isporučeno ocarinjeno (na

naznačenu destinaciju): prodavacpokriva sve troškve transporta

i snosi sav rizik sve do dostave icarinjenja robe.

Nastaviće se...

Firma LAGER je osnovana davne 1987. godine u Posušju (Bosna i Hercegovina) gdje senalazi i sjedište LAGER grupe. Od tada, pa do danas, izrasli smo u vodeću i najveću rmukoja se bavi prodajom građevinskih strojeva u regiji jugoistočne Europe.

LAGER trenutno ima preko 200 zaposlenih radnika svih struka potrebnih za savršenu us-lugu krajnjem kupcu, kojoj težimo od samog dana prodaje stroja, pa do dana njegove krajnje

iskoristivosti.LAGER zastupa vodeće svjetske brendove CATEPILLAR viličare, HYUNDAI građevinske

strojeve i viličare, gotovo cjelokupni program TEREX grupe koji je ujedno i najveći inajraznovrsniji proizvođač građevinske opreme u svijetu, ATLAS i DRESSTA građevinskestrojeve, te TESAB drobilice.

Na površini većoj od 350.000m2 otvorenog, te 50.000m2 zatvorenog prostora, LAGER vamnudi više od 1000 modela, novih i rabljenih građevinskih strojeva, te popratne mehanizacije iopreme, koji su spremni za isporuku.

Između ostalog LAGER nudi i 24-satni servis sa više od 60 zaposlenih mehaničara, bra-vara, električara, hidrauličara i ostalog osposobljenog osoblja koje je sposobno riješiti svemoguće probleme.

Također Vam nudimo i mogućnost carinskog skladištenja u Republici Hrvatskoj, te prevozteškog, vangabaritnog i specijalnog tereta.

Page 32: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 32/56

LA LOG je najveće transportno poduzeće u Hrvatskoj i jedno od vodećih u regiji.Omogućavamo, među ostalim, da sva vaša roba uvijek na vrijeme stigne do odredišta.

Bilo da se radi o destinacijama u Hrvatskoj ili diljem Europe, naši profesionalni članovi logističkogtima i odgovorni vozači osiguravaju da vaša roba sigurno stigne na cilj.

Tijekom godina iskustva shvatili smo kako je nužna dobra komunikacija, stoga su naša vozilaopremljena suvremenim sustavom satelitskog praćenja i navigacije. Ovakav napredni sustavomogućuje nam da u svakom trenutku vidimo gdje se nalazi vaša roba, čime smo u mogućnosti ivama ponuditi da sami pratite status pošiljke.

Odgovorno poslovanje jedno je od naših temeljnih načela. Svjesni važnosti odgovornogponašanja prema okolišu, svojim načinom poslovanja pridonosimo njegovu očuvanju. Zbog togasmo većinu naših vozila opremili motorima najvišeg EURO (ekološkog) standarda, u skladu snormama EU.

Potvrdu poštivanja najzahtjevnijih europskih standarda potvrđuju i certikati: ISO14001:2004, koji predstavlja međunarodnu normu za određivanje načina kako treba razvitiučinkoviti sustav upravljanja okolišem, te ISO 9001:2000 Certikaciju sistema upravljanja kvalite -

tom koja odgovara zahtjevima klijenta. Naime, klijenti postaju sve svjesniji važnosti kvalitete izahtijevaju od svojih poslovnih partnera da udovoljavaju najvišim zahtjevima kvalitete, što mi u LALOGU s ponosom ispunjavamo.

O ozbiljnosti pristupa poslu, pored spomenutih certikata ISO 14001 i ISO 9001, govori ičinjenica da posebnu pozornost polažemo na čistoću i održavanje vozila, čemu uvelike pridonosevlastita praonica i mehaničarska radionica.

Svjesni smo da je naša snaga u ljudima, stoga, kao i sve uspješne kompanije, veliku pažnjupridajemo odabiru zaposlenika. Istovremeno dugogodišnji radni staž u LA LOGU velikog brojanaših zaposlenika govori o činjenici da radnicima osiguravamo dobre radne uvjete. Ulaganje uzaposlenike i njihovu edukaciju sastavni je dio našeg razvoja, a rezultati se očituju u uspješnomposlovanju.

LA LOG obavlja usluge prijevoza pošiljaka, odnosno robe, od najmanjih količina do pošiljakaza koje je potrebno nekoliko velikih vozila na istome mjestu u istome danu.

LA LOG može organizirati prijevoz vaše robe na cjelokupnom europskom tržištu, a za

narudžbe poslane 48 sati prije utovara jamčimo postavljanje odgovarajućeg vozila na utovar bilogdje u Europi. Za postavljanje odgovarajućeg vozila na utovar bilo gdje u Hrvatskoj narudžbutrebate poslati svega 24 sata prije utovara.

LA LOG tim na usluzi vam je 24 sata dnevno. Zahtjevi za transportom mogu se napravititijekom dana, ali i noću putem web stranice www.lalog.hr. Naši učinkoviti i profesionalnilogističari uvijek su na raspolaganju kako bi saslušali vaše potrebe i želje te organizirali najbrži inajekonomičniji prijevoz vaše robe.

Također, uvijek smo informirani o tome gdje se vaša roba u pojedinom trenutku nalazi.Sustavi traženja i praćenja koji su ugrađeni u naša vozila omogućavaju nam da vas informiramo ostanju vaše pošiljke kad god vi to poželite.

KAPILARNA DISTRIBUCIJA Osim prijevoznih usluga koje obavljamo našim hladnjačama, cisternama i kamionima,

možemo organizirati i realizirati distribuciju pošiljaka u hladnom lancu manjim vozilima (brutonosivosti od 1,5 do 5 t) do krajnje destinacije u gradovima i manjim mjestima širom Hrvatske.

Bogat i raznovrstan vozni park omogućuje nam da zadovoljimo sve vaše potrebe.Vozni park LA LOGA sastoji se od vozila vodećih europskih proizvođača čije performanse

zadovoljavaju visoke kriterije kvalitete, kao i stroge kriterije praktičnosti i funkcionalnosti. Drugimriječima, vozni park LA LOGA osposobljen je za svaki transportni zadatak.

Prijevozničke usluge koje nudimo odnose se na prijevoz roba sljedećim vozilima:

AUTOHLADNJAČE Regionalni smo lider u prijevozu robe pod kontroliranim temperaturnim režimom. S ponosom

ističemo kako uz klasične hladnjače, koje se najčešće koriste za prijevoz roba koje zahtijevajuposebne temperaturne režime, posjedujemo i specijalizirane hladnjače za prijevoz svježegvisećeg mesa, te hladnjače s pregradnom stjenkom, što omogućuje prijevoz roba različitih tem -

peraturnih režima, kao i hladnjače s dvostrukim podom i mogućnošću ukrcaja do 66 europaletna dvjema razinama (tzv. doppel stock). Upravo nas te usko specijalizirane vrste hladnjača

izdvajaju u odnosu na konkurenciju.

KLASIČNA VOZILA SCERADOM

Korištenje ovakvih vozila namijenjeno je prijevozu robe na paletama, te transportu ostalenepaletizirane robe. Vozila su opremljena hidrauličnim podiznim krovom koji omogućuje mak-simalnu iskoristivost utovarnog prostora, čime se standardna nosivost od 23 t kod naših vozilapenje na impresivnih 25 t bruto nosivosti. Pojedinim vozilima ove vrste možemo prevoziti teretepod ADR režimom, drugim riječima robu specijaliziranih režima prijevoza poput kemikalija, te zapaljive i druge specične robe.

JUMBO KAMIONI S PRIKOLICOMJumbo kamioni s prikolicom, kako im samo ime govori, imaju ukrcajni obujam od čak 115

m³, nosivost 23,5 t, te mogućnost prijevoza do 38 europaleta. Pojedinim vozilima i ove vrstemožemo prevoziti terete pod već spomenutim ADR režimom, odnosno robu specijaliziranih reprijevoza poput kemikalija, te lako zapaljive i druge specične robe.

AUTOCISTERNEOva skupina naših vozila specijalizirana je za prijevoz prehrambenih proizvoda u tekućem

stanju. Svaka cisterna ima nekoliko spremnika, što pruža mogućnost prijevoza različitih proizvu isto vrijeme. Termički izolirane stijenke omogućuju zadržavanje tražene temperature robe zacijelo vrijeme prijevoznog puta. Pojedine cisterne opremljene su uređajima koji omogućuju, prpotrebi, dodatno grijanje robe.

UGOVORNI PRIJEVOZNICIOsim navedenog vlastitog voznog parka, prijevozne usluge upotpunjujemo koristeći se

vozilima ugovornih prijevoznika različitih vrsta i nosivosti.

URED GENERALNOG DIREKTORA / DAVOR UŽBINECIRENA PROFETA IVANJKO, poslovna tajnica / tel: 00385 (0)1 2050 [email protected] 

DIREKTOR PRODAJE / IVAN ĆURLIN / tel: 00385 (0)1 2050 [email protected] 

KOORDINATOR ODJELA PRODAJE / SANJA ŠVALJEK-TRAVAŠIĆtel: 00385 (0)1 2050 423 / [email protected] 

KOORDINATOR DISPONENTSKE SLUŽBE / JOZO SUDARtel: 00385 (0)1 2050 426 / [email protected] 

HLADNJAČE I CISTERNE / MILENKO ILIĆtel: 00 385 (0)1 2050 430 / [email protected] 

CERADE / MATO PAVELIĆtel: 00 385 (0)1 2050 427 / [email protected] 

RUKOVODITELJ TEHNIČKE SLUŽBEŽELJKO RAJNOVIĆ / tel: 00 385 (0)1 2050 414 / [email protected] 

Page 33: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 33/56

Mart 2010 LOGISTIKA 

Page 34: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 34/5634  LOGISTIKA 2010 Mart

Realsocijalistički sistemi, takobarem kažu da se imenuje

društvenopolitički sistem dogovorneekonomije ex SFRJ, podrazumijevao jetituliranje i podobnost, te nacionalni

ključ ispred sposobnosti i profesion-

alne kompetencije. Naime, teško je

suočiti se sa realnim t ržišnim sist-emom koji jedino vrednuje kvalitet,

kvalitet i kvalitet usluge. Uopštenoposmatrano, svi vidovi transporta

su mnogo ranije uveli standarde i

pravila ponašanja na transportnim

tržištima, pa je sasvim normalno daželjezničari imaju 60 časova obaveznenastave, da se licenca avio prevoznikustalno stavlja pod lupu, normalno je

i da aerodrom ima stalnu reviziju odstrane akreditovanih institucija, a o

brodarskim i pomorskim pravilima

da ne govorimo. U posljednjih 20godina, experti evropske zajednice,potom Unije, uveliko su radili na

ujednačavanju standarda u domenuposlovanja međunarodnih drumskihtransportnih kompanija.

Naredni pasus će se pozivatina tačne navode Direktiva i sl., nokoristeći se jednostavnim rječnikom,Evropa je istakla kao krajnje vrijemeda se urede pristupi transport-

nom tržištu, te da zemlje koje sepribližavaju Uniji moraju to ispuniti.

Ovo je bila glavna vodilja kreatora,posmatrali su tri glavna uslova

kroz dobru reputaciju, nansijsku itehničku opremljenost, a profesion-

alne kompetencije su bile nezaobi-lazne. Profesionalne kompetencije,vodeći se tržišnim nadmetanjima,

denisane su kroz prizmu oblasti kojeosoba zadužena za vođenje trans-

portne kompanije mora imati kao

minimum znanja, naravno to je sub-

limat različitih discplina, osnovnihinformacija iz različitih modulaposlovanja jednog predzuzeća. Ot-por u zemljama realsocijalističkogsistema je iskazan kroz nespremnostpojedinaca experata da se podvrgnutržišnom poslovanju, nije podobnost

 jedini preduslov za uspješno vođenjetransportne kompanije, nego prije

svega kompetentnost. Iz ovih predra-

suda, još uvijek je termin „privatni

prevoznik” u mislima kreatora trans-

portne politike i pojedinih kontrolnih

organa, nešto strano, nešto što je

protiv „socijalističkog samouprav-

ljanja”. Ovakav pristup je zabluda!Gospodo, svijet se mijenja, uspješanmenadžer transportne kompanijese rodi, unapređuje svoje vještine ivrline, poštuje pravila igre i donosi

prot kompaniji. Ne mogu svi bitiuspješni menadžeri u transportu, kao

što uspješan student nije garancija da

će uspješno stvarati prot i donositidobit svojoj kompaniji. Da, kompani-

 jom može upravljati samo poduzetani kompetentan menadžer. Uspjeh kojipostiže predstavlja njegov domet,zadovoljstvo klijenata je njegova

ocjena stručne osposobljenosti i rada.Naravno, žao mi je što visokoškolskeinstitucije bivše YU ne usaglašavajuplanove i programe sa savremenim i

aktuelnim kretanjima, te na eksibi-lan i elastičan način prate zahtjevetransportnog tržišta. Ne mali brojkompanija, koje dobiju isprolisanemlade kadrove, traže dodatnu edu-

kaciju praktičnim modulima, pristupinformacijama koje su danas aktuelne,zato se to naziva cjeloživotno učenje.

Budući da smo se suočili sačinjenicama i faktima koji se dešavajuu okviru evropske transportne

politike STK/VTK Bosne i Herce-

govine, preciznije sektori t ransporta iedukacije su omogućili pravovremenoupoznavanje svih relevantnih faktoradržave sa aktuelnim dešavanjima. Ak-

tivnostima Ministarstva komunikacijai transporta u saradnji sa Udruženjemmeđunarodnih prevoznika BiH,Sektor transporta i komunikacija

STK/VTK BiH, entitetskim mini-starstvima saobraćaja i veza, kroz

aktivni rad iznjedrili su usaglašeniokvir puta ka evropskoj transportn

politici. Okvir zacrtan 2002. godinezaključno sa 2005. godinom, omogu

 je angažmanom i radom na ovompolju, da bh prevoznici poboljšajupregovaračku poziciju, kako na

bilateralnom, tako i multilateralnomplanu. Obaveze proistekle iz smjer-

nica ili mapa puta su konstante: akželimo biti dio euro-transportne prmoramo ih poštivati.

Evropska transportna politika  jasan i nedvosmislen način uređujeokvir, od zemalja članica se tražiispunjavanje direktiva i harmonizapropisa, od zemalja koje posluju natransportnom tržištu zahtijeva sepoštivanje normi i standarda.

Realno, Bosna i Hercegovinanije geostrateška zemlja, mi neodređujemo TEN mrežu i ne diktirmo uslove transporta, naši kapacite

su u domenu realnog prema broju

voznih jedinica i prema tome nas ralno razvrstavaju u okvirima zadavrijednosti transportne politike. Prpartnerima na t ransportnoj mapi

Evrope nastupamo jedinstveno, ka jedna cjelina, bez podjela na „ćelavgume bilo kog naciona. Vjerujemo, niko neće zaplakati za neispunjeniuslovima približavanja njihovom

SVIJET SEMIJENJA!EVROPSKA TRANSPORTNA POLITIKA IMOGUĆNOSTI MENADŽERA BHTRANSPORTNIH KOMPANIJA

Page 35: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 35/56

Mart 2010 LOGISTIKA 

transportnom tržištu. Licenca, uprevodu, predstavlja pravo – pristup– ovlaštenje da participiramo natržištima. Bosna i Hercegovina, tran-

zicijska zemlja, dužna je da podnosiizvještaje, kako na bilateralnim, takoi na multilateralnim razgovorima,mješovitim komisijama o napretku u

domenu EU direktiva 96/26 i 98/76,

2003/59. Ozbiljne zajednice ispunja-vaju preuzete obaveze, a preduslov dase ravnopravno takmičimo na tržištu

 je licenciranje bh prevoznika.

Kako je to urađeno udrugim zemljama?

Sve zemlje ispunjavaju uslove izmape puta, Slovenija se ovim pitanji-

ma počela baviti 1994. godine, pasu prve licence izašle 1996. godine,naravno iz nama znanih razloga,u ovoj dekadi mi smo imali prečih

stvari. Interesantno je da je država Slo-venija u tri navrata, od ovog datuma

do danas, usklađivala svoja akta saEU aktima, zaključno sa EU direk-

tivom 2003/59 koja je sad aktuelna,

pa se do 16.09.2010. godine morajucerticirati svi vozači u putničkomprevozu putnika, razlika je u cijenikoštanja temeljnih kvalikacija po

 jednom vozaču je to oko 700 eura.Hrvatska, nama prvi susjed, također

 je po uzoru na Sloveniju dosta ranijeod nas krenula u proces licenciranja,

no istim putem je usklađivala svoja

Zakonska akta, ali kroz poglavljeXIV mijenjala je postojeća rješenja isada ih svodi u nivo EU, tako da jerealno da početkom aprila/travnjadobije i konačnu akreditaciju za HAKod strane IRU Academy, kao nosiocaobuke. Licencirani su prevozniciu Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj,Italiji, ali i svim drugim zemljama,

 jedino je pitanje cijene od 1600 euraza menadžera do 1330 eura za vozačapredstavljaju troškove.

[ta Evropa očekuje?Predstavnici komisija, raznihtijela i odjeljenja, komesari zaodređena pitanja su stalni gosti Bosnei Hercegovine, potom mješovite

komisije, članovi komisija iz EU suu dvostrukim ulogama, sa jedne

strane prate naš napredak ka EU, asa druge pomažu nam da stasamo usamostalnu zajednicu koja odgovornomože da primjenjuje norme i stan-

darde. Problem, ali i najslabija karikau našem lancu, je rad kontrolnih

organa i ubjeđenost pojedinaca da se

svijet završava baš u njihovoj avliji –ataru, a da van toga ne postoji ništa.Nažalost, inertnost tijela i referenatakoje prate transportnu industriju od

lokalne zajednice do entiteta je očita,pa nije isključeno da menadžeri bhtransportnih kompanija vladaju sa

više znanja i in formacija o evropskimdešavanjima i promjenama, nego oni

sami. Primjera neznanja imamo nasvakom koraku, za neke je još uvijek18,00 metara maksimalno dozvoljenadužina, a od opreme uz vozilo im

treba ABHO oprema iz 1974. godine,novo vozilo treba tromjesečni pregled,a sa aspekta ADR to je već tajnovitapriča. Prema njihovim saznanjimastari analogni ta hogra se čupaju i

stavljaju novi digitalni, naravno ov

su sve zablude i predstavljaju njihosaznanja i neznanja. Evropa je postavila okvir, zadala vrijednosti, a mdokazujemo da isti zadovoljavamo ispunjavamo standarde. Prema tomveliki brat nas posmatra, do nas je

li idemo u EU ili ne, pravila igre sezbog Bosne i Hercegovine neće mi-

 jenjati, to je posve sigurno. Krajnje vrijeme da u izvještaju koje MKT Bdostavlja, treba da stoji: u potpunosmo završili sporovođenje EU direktiva 96/26, 98/76, 2003/59, poglavljeXIV, a u prilog se navede procedurakoja je već okončana sa više od 90%transportnih kompanija. Bh prevozci i MKT je svoje obaveze ispuniloprema EU, vrijeme je da se prekinelanac nedoumica i improvizacije ninivoa transportne politike.

„Prije nekoliko godina olimpijsstadion iz Sarajeva nije ispunjavao ropske zahtjeve, pa se na takmičenpojavio licencirani stadion u to vri-

  jeme jedini, Š.Brijeg.”

PROFESIONALNE KOMPETENCIJE 

• Certikatoprofesionalnimkompetencijama(CPC)zacestovneprijevoznikezasnovaninaDirektivamaVijeća96/26/EC,tenaDirektivamaVijeća98/76/

na priznavanju zanimanja cestovnog teretnog i putničkog prijevoznika i uzajamnom priznavanju diploma i dokaza o zvaničnoj kvalifkaciji.Time se ovim

eraterima želi obezbijediti poštovanje prava na slobodu djelovanja u domaćem i međunarodnom transportu, što je jedan od najvažnijih elemenata evrop

cestovne regulative. Ove direktive pokrivaju nekoliko oblasti i imaju značajan uticaj na cestovni teretni prijevoz i prijevoz putnika. Budući da je preporuka

EC IRU Academy označena kao valjan i ozbiljan partner u razvoju programa, naša kopča je bila više nego logična sa IRU Academy. Direktive navode minim

standarda vezanih za fnansije, proesionalnu kompetenciju, te dobru reputaciju cestovnih prijevoznika. Ispunjavanje ova tri zahtjeva uvjet je za dobiva

licenceodjelovanju.ZahtjevzaprofesionalnomkompetencijommožebitiispunjendobivanjemCertikataoprofesionalnimkompetencijama(CPC)pu

sistemaispita.Direktiva98/76/ECdajedetaljneinformacijeonačinimaispitivanjausvrhudobivanjaovogCertikata.IRUAkademijaobjasnilajestanda

treningaiispitivanjazadobivanjeCPCzacestovniprijevoz,kojisuupunojsaglasnostisaDirektivama96/26/ECiDirektivama98/76/EC.Ovajtreningp

gram putem učenja na daljinu je u punoj saglasnosti sa IRU standardima.

Proesionalne kompetencije

1. Proesionalna kompetencija stiče se ukoliko se imaju posebna znanja vezana za: građanske zakone, komercijalne zakone, socijalne zakone, fskalne zako

 poslovno i fnansijsko upravljanje, pristup tržištu, tehničke i ekonomske standarde i sigurnost na cesti.

 2. Kompetencijeseprovjeravajupismenimispitom(upitniksaizboromizmeđučetiriponuđenaodgovorailisapitanjimasaotvorenimodgovorimailikom

nacijompisanogtestaistudijeslučajakojamožebitipraćenausmenimispitom).

3. CertikatkojegizdaodređeniovlašteniautoritetmorabitiuskladusaDirektivamaVijeća96/26/EC(saamandmanom98/76/EC)itojecertikatoprofes

alnim kompetencijama.

Page 36: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 36/56

“LUKA D.D. SPLIT – LOGISTIČKI CENTAR SREDNJEG JADRANA”

Višenamjenska luka koja ima mogućnost prihvata svih tereta uključujući kontejnere

Terminali za generalni teret, rasuti teret, drvo i kontejnere te kamionski terminal

Mogućnost prihvata kondicionirane i lako pokvarljive robe

Skladištenje svih vrsta teretaPraćenje trendova modernizacije i razvoj intermodularnog transporta

Dugogodišnja tradicija

Zaštita okoliša

Proces modernizacije

Pogodna geograska i prometna pozicija

Sjecište važnih prometnih koridora koji povezuju zemlje okruženja i europska tržišta

Cestovna i željeznička povezanost s državama u okruženju

Redovna pomorska povezanost s važnijim Mediteranskim lukamaPovoljna prirodna i prometna pozicija srednjeg Jadrana

Luka d.d. Split

Put Sjeverne Luke bb

21 000 Split

HRVATSKA

 

Tel:

+385 (0)21 541 125

+385 (0)21 541 120

+385 (0)21 541 124

Fax:

+385 (0)21 509 646

+385 (0)21 508 728

E-MAIL:[email protected]

SLUŽBENE STRANICE:www.lukasplit.hr

Page 37: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 37/56

Mart 2010 LOGISTIKA 

Page 38: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 38/5638  LOGISTIKA 2010 Mart

Karakteristike{pediterske-logističkeusluge

Teško je odrediti šta se misli poduslugom, jer većina proizvoda kojekupujemo sadrži mješavinu elemenatakoji su povezani s robnim i uslužnimelementima. Jelo u restoranu sadržikombinaciju robnih elemenata (hrana)

i uslužnih elemenata (način na kojise hrana služi). Čak vidno “čista”roba, kao što je građevinsko drvo,često sadrži uslužne elemente, kaošto su usluge potrebne u transportu

građevinskog drveta od mjesta gdje je proizvedeno do mjesta na kojem ihzahtijeva kupac. Zajedničke karakter-

istike usluga: manje ili više su neuočljive•to je djelatnost ili niz djelatnosti•prije nego stvari

 do određenog stepena su proizve-•dene i korištene istodobno

 kupac sudjeluje u proizvodnji, do•nekog stepena

Sljedeća tabela objašnjava razlikeizmeđu usluga i zičke robe

Instradacija -traganje i analiza svihprisutnih sredstava, teselekcija adaptiranihpotražnji

Instradacija je kvalitetno najslože-

niji, najteži, najodgovorniji i najvažnijiposao međunarodnog špeditera. Uisto vrijeme taj posao je izuzetno zna-

čajan za domaće transportne rme,

izvoznika i uvoznike, kao i za sveostale učesnike u realizaciji vanjsko-

trgovinskog posla. Pod instradacijomse podrazumijeva određivanje (izbor)transportnog puta, kojim se roba

otprema i doprema od mjesta utovara

u jednoj, do odredišnog mjesta u dru-

goj državi, kao i određivanje (izbor)transportnog sredstva kojim će roba

biti otpremljena ili dopremljena naodređenom putu. Instradacija podra-

zumijeva određivanje najpovoljnijegnačina transporta, odnosno tehnolo-

gije transporta i određivanje najpo-

voljnijeg vremena u kojem robu treba

otpremiti, dopremiti ili tranzitovatiod ukrcajnog do odredišnog mjesta.

Na osnovu ovakvog denisanja,pojam instradacije rezultira:

određivanje(izbor)optimalnog1.

transportnogputa,

određivanje(izbor)optimalnog2.

transportnogsredstva,

određivanjenajpovoljnijegnači -3.

natransporta,odnosnooptimalne

tehnologijetransporta,

određivanjenajpovoljnijeg4.

vremenaukojemrobutreba

otpremiti,dopremitiitranzitirati.

1. Određivanje (izbor) optimal-

nog transportnog puta kojim će špe-

diter organizovati otpremu, dopremuili transport robe od utovarnog mjesta

u jednoj, do odredišnog mjesta u

drugoj državi.U praksi je česta pojava da špedi-

ter može na istom pravcu organizovatiotpremu, dopremu ili prevoz iste

pošiljke morem, željeznicom, kamio-

nom, avionom, kombinacijom dva ili

više transportnih puteva, odnosno

transportnih sredstava.To je moguće na primjeru izvoza

iz Bosne i Hercegovine u Veliku

Britaniju:A) direktno avionomB) direktno željeznicom (u tzv.

“FERRYBOAT” vagonima)C) kombinovano, željezničkim i

pomorskim putem

D) kombinovano, kamionskim ipomorskim putem

Indirektno, željeznicom, sa preto-

varom u FERRYBOAT vagone.Može se dalje kombinovati tran-

sport željeznicom preko:Hrvatske-Slovenije-Italije i Fran•cuske,

Hrvatske-Slovenije-Italije-Švajc•ske-Francuske,Hrvatske-Slovenije-Austrije-Šv•carske-Francuske,Hrvatske-Austrije-Njemačke-H•landije.Opredjeljenje za jednu od para

nih linija istih ili različitih trans-

portnih sredstava prilikom otprem

dopreme ili tranzita (transporta)robe je izuzetno stručan i odgovorašpediterski posao.

 2. Određivanje (izbor) optima

nog transportnog sredstva, kojim

OSNOVNI ALGORITAMRADA U [PEDITERSKOMPOSLOVANJU

 

Fizička roba Usluge

Uočljiva Neuočljiva

Jedinstvena Nejedinstvena

Proizvodnja i distribucija odvojena

od potrošnje

Proizvodnja, distribucija i potrošnja su

istodoban proces

Stvar Djelatnost ili proces

Bitna vrijednost proizvedena u

tvornici

Bitna vrijednost proizvedena u

međudjelovanju kupca i prodavca

Kupci (uobičajeno) ne sudjeluju u

proizvodnom procesuKupac sudjeluje u proizvodnji

Može biti držana na zalihama Ne može biti držana na zalihama

Proizvod (usluga) Cijena

Ciljana tržišta

Usluge

Nivo usluge

Iznajmljivanje, lizing, prodaja

Usluge poslije prodaje

Garancija

Iznajmljivanje, lizing, prodaja

Struktura i vrijeme

Popusti

Rokovi plaćanja

Prilagodljivost

Korisnikova garantovana vrijedno

Mjesto Predstavljanje

Lokacija

PristupnostKanali distribucije

Distribucijska pokrivenost

Oglašavanje

ReklamaOdnosi s javnošću

Prodaja putem prodavca

Prodaja putem dobavljača usluga

Uvježbavanje zaposlenih što se tič

odnosa s potrošačima

Proces Učestvovanje

Potrebe i želje potrošača

Uključivanje potrošača

Provjera zahtjeva

Provjera kvaliteta

Praćenje potrošača

Smjernice i procedure

 Tok djelatnosti

Međusobno ponašanje

Vještine

Stavovi

Povjerenje

Korištena taktičnost

Učestalost ugovora s potrošačem

Prodajna djelatnost

UvježbavanjeFizički dokaz

Vanjski izgled mjesta

Unutrašnji izgled i atmosera

Izgled zaposlenih

Kvalifkacija zaposlenih

Oprema

Materijal

Page 39: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 39/56

Mart 2010 LOGISTIKA 

će se roba otpremiti, dopremiti ili

tranzitovati na određenom putu. Če-sto je u neposrednoj vezi određivanjetransportnog sredstva i određivanjetransportnog puta. Ako je transportniput more, rijeka, kopno, vazduh, tada

 je određeno i transportno sredstvo(morski brod, riječni brod, kopnenovozilo, avion).

Međutim, imamo i oprečnih pri-mjera: kada se odredi transportni put,špediteru ostaje izbor broda linijskeili slobodne plovidbe, kontejnerskog,

RO-RO ili LASH broda, broda za rasu-

ti ili generalni teret, zatim izbor bro-

dova različitih zastava. Da bi špediterizabrao najpovoljnije transportnosredstvo, on, uz ostalo, mora poznava-

ti sve prednosti i nedostatke savreme-

nih oblika manipulacije i transporta

robe, tj. paletizacija, kontejnerizacija,RO-RO, LO-LO, RO-LO, FO-FO, HUC-

KERPACK, kao i bimodalne transpor-

tne tehnologije.3.Određivanjenajpovoljnijeg

načinatransporta,odnosnooptimal-

netehnologijetransporta u najužoj jevezi sa svojstvima robe, kao i nalogomkomitenta špediteru radi otpreme, do-

preme ili provoza, ali i ostalim obiljež-

 jima instradacije, tj. izbora transpor -

tnog puta i sredstva i sa određivanjemvremena transporta robe od liferantado primaoca. Određivanje instradacijanaročito dolazi do izražaja u želje-

zničkom transportu, koji omogućavanekoliko načina transporta:

vagonski,•kamionski,•sporovozni,•brzovozni,•

expresni.•

Opredjeljenje zavisi uglavnom odsvojstava robe; špediter odlučuje dali će robu transportovati u otvore-

nim, zatvorenim vagonima, odnosnotransportnim sredstvima, zatim da lise roba može otpremiti neupakovanai sl. U savremenom saobraćajnomsistemu roba se sve više transportuje

na savremen i racionalan način, tj. napaletama, kontejnerima, u baržamana specijalnim prikolicama; znači,transport bez pretovara robe, uz mini-malne troškove.

Određivanje najpovoljni-jeg vremena u kojem robutreba otpremiti, dopremitii tranzitirati od otpremnogdo odredi{nog mjesta

Brzina otpreme, dopreme i provo-

za robe u međunarodnom transportubitno utiče na izbor transportnog putai transportnog sredstva, pogotovo kod

lako pokvarljive ili sezonske robe čijiplasman zavisi od blagovremenogprispijeća na tržište, zatim transportživih životinja i sl. Postoji velika

raznolikost ruta koje mogu koristititransporteri, svaka sa svojim zičkimograničenjima, prednostima ili ne-

dostacima, vodeći računa o najnižimtroškovima dostave. Mnoge od ovihruta omogućavaju slanje robe koja sešalje kao teretna jedinica od vrata do

vrata putovnom mrežom, što nudi sig-

uran i brz transport. Izbor rute moraiskoristiti prednosti najbolje karak-

teristike za tu pošiljku u određenomvremenu.

Glavni faktori pri izboru najpri-

kladnije rute/načina zaslanje robe su

• Osobine i ukupna težinapo{iljke

Karakteristike robemogu uticati na transport

na različite načine. Nekaroba je preširoka, a druga

predugačka ili preteška da bi

se transportovala drumskimtransportom. Težina je vrlobitna, pogotovo ako roba

putuje vazduhom, dok, sobzirom na drumski trans-

port, postoje ograničenja nasve dimenzije, uključujućiukupnu težinu i osovin-

sku opterećenost. Odnostežine/dimenzije je važanu svim oblicima transporta

i odražava se u tari robe, ali težina je važnija u nekim pošiljkama robe.

Nedjeljiv teški teret ima veći problems težinom, nego što često predstavljai problem dimenzija, dužine, obimai visine; svaki od njih može izazvatipoteškoće, pogotovo u kopnenomtransportu. Zbog svih tih problemasvaki unutrašnjii transport treba biti

prepušten stručnim transportnicimaza težak teret s niskim poluprikoli-cama (labudicama).• Faktor vremena (brzina i sezona)

Vremenski faktor utiče na izbortransportne rute. Troškovne prednostibrzog tranzita leže u smanjenju ka-

mata na angažovana sredstva tokomtransporta; isto tako u smanjenimtroškovima, kvotama i ograničenjima.Ubrzani transport može značiti manjeskladištenje na krajnjem odredištu.Ako se povećava brzina trans-

porta, minimalni nivo zaliha možebiti smanjen, štedeći tako prostorskladišta i troškove skladištenja kao

što su amortizacija i novčana sredstva.• Alternativni plan ruta/načinaprikladnih tom odredi{tu i njihovaučestalost

Raspoloživost ruta i učestalostirazličitih usluga mijenjaju se brzo, kaošto i nove usluge započinju operacijedo povećanog broja odredišta; cijelikoncept uporednih ukupnih troškova

dostave postao je prilagođen rastućembroju alternativnih ruta/načina.Pojava Ro-Ro postupaka značila jepovećanje saobraćaja koji koristi man-

 je luke umjesto starijih glavnih luka.Metoda kombinuje prednosti kratkogpomorskog transporta s drumskim, te

zato osigurava veću prilagodljivost i

uštedu vremena.• Ugovorne obaveze uvoznikovimakreditivom ili {pediterovim ugoorom sa strankom

Zastupnik uvijek mora uzeti uobzir želje prodavca u vezi s ru-

tom i mora ispuniti njegove ugov-

orne obaveze što se tiče ugovora otransportu. Potrebno je usklađenje

sa zahtjevima u akreditivu. Naprimjer, zastupnik, u svrhu ispunjekupčevog hitnog zahtjeva, proslije

 je klijentovu robu vazduhom umjemorem, ali nije uspio dojaviti banc

ovu promjenu, kako bi u akreditivu

moglo biti izmijenjeno. Stoga je banodbila prihvatiti vazdušni teretnilist umjesto brodskog i transakcije

su odgođene dok akreditiv ne budedopunjen.• [trajkovi, ratovi i klimatski us

Mogući prekidi transporta zbo

štrajkova, civilnih ratova, političkihzabrana i promjena temperaturemoraju se uzeti u obzir.• Ograničenja trenutnog načina,uključujući njihov stepen ujed-injenja, mogućnost grupisanja irazličitost tro{kova

U osnovi, što je vrjedniji teret,

veća je mogućnost za propuštanjeviših troškova transporta krajnjem

potrošaču, a u slučaju linearnih tarto se odražava u višoj tarifnoj stopiU vezi s takvim transportom važn

 je upamtiti da s brzinom transporta

rastu uštede kao što su niže kamatna angažovana sredstva u transpori niže premije osiguranja. Bezbjed-

nost je vrlo bitna za teret visokevrijednosti, a izvoznik mora odabrsistem transporta s najmanjim broj

posrednih rukovanja, po mogućnou obliku čvrstog zatvorenogskladišnog prostora. U određenimslučajevima moraju biti korištenespecijalizovane bezbjednosne usluGdje je roba visoke vrijednostipodređena bezbjedonosnim mjeramtrošak se uvijek odražava u tari ztransport.• Ograničenja termina, uključujuspje{nost zastupnika

Različiti zički, komercijalni idrugi faktori koji utiču na razvoj lumogu biti odlučujući, budući da sevećina tereta naplaćuje po istoj tarinoj stopi za svako određeno odredi tu su znatni iznosi popusta koji semogu posmatrati.

 

Faktoriizborarute

Osobinerobe

Vremen-ski faktor  

Alternativnerute

Ugovorneobaveze

ŠtrajkoviRatovi

Klimatskiuslovi

Ograničenja

trenutačno

Ograniče-nja roka

Faktori koji utiču na izbor rute

Page 40: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 40/5640  LOGISTIKA 2010 Mart

17. Odgovornost vozača uvezi sa tahografom

Svaki vozač mora:Upotrijebiti tahografski dijagram

(listić, kartu) svaki dan od dana

uzimanja vozila. Dijagram se ne bi

trebao vaditi prije kraja dnevnog

posla, i ne bi se trebao koristiti za 

period duži od 24 časa.Upisati u dijagram prezime i ime,

datum i mjesto gdje se izdaje lista(karta), početak i kraj, registarski

broj(evi) vozila koja su vožena,

očitanje brojčanika:- na početku prvog putovanja u

svakom vozilu,- na kraju posljednjeg putovanja u

svakom vozilu,- vrijeme uzimanja drugog i

svakog sljedećeg vozila.Pregledati dijagrame za pre-

thodne dane u određenoj (ksnoj)sedmici i dijagram za zadnji dan ukojem je on vozio prethodne sedmice

Vratiti dijagram prvom poslo-

davcu u roku od 28 dana od izdava  nja

svakog dijagrama.Obavijestiti svakog poslodavca o•imenu i adresi drugoga, u slučajukada vozač ima dva ili višeposlodavaca. U tom slučaju, vozačmora vratiti kompletnu snimljenu

listu svome pretpostavljenom koji

ga je prvi zaposlio kao vozača, bezobzira koji mu je pretpostavljeniizdao prvu listu.

Obezbijediti da dijagram jasno•pokazuje početak i kraj vozačevogradnog dana, a ne jednostavno

početak i završetak njegovogposla sa kamionom(ima).Zamijeniti ga drugim dijagramom•u slučaju da je dijagram uništen, ičuvati oba zajedno kao dnevnisnimak.Koristiti odgovarajući dijagram za•

snimanje i čuvati ih zajedno(unakrsno upućivanje) kao dnevnisnimak u slučaju da je u vozilutahograf koji zahtijeva različitevrste dijagrama.Dodati na dijagram, ili na poseban•komad papira koji treba čuvati sadijagramom, tačnu informaciju iliobjašnjenje za grešku, neposrednonakon što je greška učinjena.Upotpuniti snimak ako je tahograf•slomljen i ne može se više koristiti.To se može napisati ili natahografskom dijagramu ili naodvojenom listu papira (ali lista se

ne odvaja od knjige snimanja),koja se čuva sa dijagramom.Pri vožnji, u toku dana, jedno•vozilo sa tahografom i jednovozilo koje ili nema tahografa iliima pogrešan tahograf, koristinjegov dijagram na konvenciona-

lan način onoliko koliko može ičini ručni ulaz na njegov dijagramu drugo vrijeme. Tahografskidijagrami i knjiga snimanja ne

smiju biti upotrijebljeni zajedno,dok se ne pokaže da je jednaforma čuvanja snimka potpuno uskladu sa zakonom, a drugakoristi za svrhe menadžmenta.

18. Za{to na tahografimamoraju biti plombe?

U svim propisima predviđeno jeda tahograf mora biti ispravan i

pravilno namješten. Provjeruispravnosti i namještenosti periodičnorade za to od države ovlaštena ispitnamjesta za tahografe. Kada zadovoljavapropisane uslove, ispitno mjesto zatahografe plombira tahografski sistemi postavlja naljepnicu s unesenim

izmjerenim veličinama u/ili negdje ublizini tahografa. Preko naljepnice selijepi plombirana folija. Prije početkaputovanja vozači moraju provjeritivozilo i tahograf.

19. Da li se tahograf iplombe provjeravaju?

Na putevima država članica EUuspostavljen je poseban sistem

kontrole nad trajanjem upravljanja

vozilom i odmorom vozača. Diotakvog sistema kontrole je i provjera

ispravnosti tahografa i tahografskihplombi, te ispravnost i namještenost

ograničivača brzine (za vozila za koja je obavezan). Obratite pažnju naispravnost plombe, njenog ležišta,oznake na njoj, te na ispravnost

plombirnog poklopca (na tahograkoji ih imaju).

20. [ta moram učiniti kadje tahograf neispravan ili o{tećene plombe?

U međunarodnom saobraćaju,AETR sporazum i EU propisiodređuju da se neispravan tahogramora što prije moguće popraviti u z

to ovlaštenom servisu tahografa. A je vozilo na putovanju i ne može sevratiti u domicil unutar sedam dan

od dana kvara ili otkrića da je nastkvar na tahografu, tahograf se morpopraviti na putu. Takođe, mora seprovjeriti da li je servis ovlašten zapopravak tahografa. Ovlaštena ispmjesta za tahografe smiju raditi sammale popravke na tahografu, tj. smraditi samo one popravke prilikom

kojih neće oštetiti servisne plombe.Dok je tahograf neispravan, vozačimoraju svoje aktivnosti i odmor ručzapisivati na tahografskom listiću iprivremenom zapisnom listuprikačenom na listić. Nijepreporučljivo započeti ili nastavitimeđunarodno putovanje s pokva-

renim tahografom (iako zapisujetevremena rada i odmora na poleđintahografskog listića). Veliki brojzemalja ne dozvoljava ulazak takvivozilima, jer njihovi propisi tražeispravan sistem.

PITANJA, ODGOVORI IPRAVILA RADA UME\UNARODNOMDRUMSKOM TRANSPORTU

DIO DRUG

Page 41: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 41/56

Mart 2010 LOGISTIKA

22. Postupak u slučajusaobraćajne nezgode?

U slučaju nezgode vozač ne smijeda otvara tahograf. Službeno lice kojevrši uviđaj nezgode će u toku svograda izuzeti tahograf kartu (listić).

23. Koji je postupak sa dvavozača?

Suvozač mora takođe ispuniticentralno polje svog listića. Ukoliko jetahograf predviđen za dva listića,suvozač može postaviti tahografskilistić na mjesto vozača 2 u tahografu.Ne postoji obaveza da suvozač držitahografski listić u tahografu i tako daupisuje vremenske grupe. U tomslučaju rukom upisuje vremenskugrupu koja opisuje njegov rad ili

odmor na poleđini listića. Upozora-

vamo vozače da će u tom slučaju,prilikom kontrole, službena lica

sumnjati da je pokušana manipulacija.Stoga predlažemo da se tahografuvijek koristi za zapis vremenskihgrupa. Kada posadu vozila čine tri iliviše vozača, onda vozači, čiji listić nijeu tahografu, moraju svakakozapisivati vremenske grupe rukom.Napominjemo, nemojte zaboraviti da,kada se suvozač zamijeni vozačem izapočinje upravljati vozilom,obavezno svoj tahografski listićpostavi u tahograf na mjesto “vozač 1”.Vozač vadi svoj listić i premješta ga namjesto “vozač 2”. Tokom radnog dana

ili odmora obaveza je vozača daevidentira svoj rad/odmor postavIjan-

 jem preklopnika ili pomoću tipkenamještanjem vremenske grupe.Takođe, držite korištene tahografskelistiće uredno, jer je to ujedno jedan odpokazateija vašeg odnosa premapropisima i urednosti, te njihovom

poštovanju. Isto tako ćete poslodavci-ma olakšati očitavanje radnihvremena i odmora u svrhu vođenjaevidencije. Zamjenjujte tahografskelistiće prije isteka 24 sata, kako ne bidošlo do preklapanja zapisa i timelistić postao nevažeći. Obaveza vozača

 je da na traženje službenog licapokaže evidenciju svoga rada iodmora.

24. Koliko tahograf karatamoram imati za kontrolu?

U međunarodnom saobraćaju,gdje vrijede AETR propisi, vozač morasa sobom imati tahografske listićetekuće sedmice, uključujući zadnjisedmični odmor i listić posljednjeg

radnog dana prethodne sedmice. EUpropisi nalažu da vozači od 01.01.2008.godine moraju nositi sa sobom

tahografske listiće za 28 dana unazad.

25. Tahograf se pokvario naputovanju

Ukoliko se tahograf pokvario naputovanju unutar granice BiH, trebate

ga popraviti u najkraćem roku unajbližem ovlaštenom servisutahografa. Ako se kvar dogodi naputovanju izvan granica BiH, premaAETR sporazumu, kao i prema EUpropisima za međunarodni saobraćaj,ukoliko će vozilo biti u domiciluunutar sedam dana, vozač ne moratokom putovanja popraviti tahograf,već to može učiniti kada se vrati. Dok

 je tahograf pokvaren, vozač jeobavezan voditi evidenciju svoga radai odmora ručno upisujući vremenske

grupe na poleđini listića u za topredviđeni raster. Takođe, nemojtezaboraviti ispuniti centralno polje nalistićima, iako ih ne stavljate utahograf!

26. Tahograf je u kvaruprije početka putovanja

Bilo da se radi o domaćem ilimeđunarodnom saobraćaju, naputovanje se ne smije krenuti s

neispravnim tahografom. To vrijedi iako tahograf nije ispitan, propisnoplombiran ili nemate stavljen

tahografski listić. Prije putovanjamorate popraviti tahograf.

27. Promjena vozila tokomradnog dana

Tokom radnog dana ponekadvozač mijenja vozilo kojim upravlja. Utom slučaju vozač uzima sa sobomtahografski listić iz vozila kojenapušta i na poleđini listića unosi ucentralno polje tražene podatke ovremenu zamjene, registarskoj oznaci,te stanju brojčanika pređenog putanovog vozila.

Ukoliko listić odgovara tahografukoji se nalazi u novom vozilu, vozačstavlja listić u njega. U slučaju da jeneodgovarajući, stavlja u tahograf unovom vozilu odgovarajući listić (pričemu ne smije zaboraviti ispuniti svepodatke u centralno polje), a listić kojinosi sa sobom koristi da na poleđinilistića vodi evidenciju rada i odmora 

upisujući rukom odgovarajućevremenske grupe. Na kraju pričvrstitedrugi listić za prvi i čuvajte oba.

28. Koju vremensku grupuodabrati za upis kada ste svozilom u vozu ili na trajek-tu?

U domaćim propisima nijedecidino navedeno da li vozač upratnji vozila koje je na trajektu ilivozu može evidentirati to vrijeme kaoodmor ili ga mora zapisati kao

spremnost. Za očekivati je skoruprimjenu EU pravilnika i u domaćemsaobraćaju, te predlažemo da ga se isada pridržavate.

EU pravilnik broj 561/2006 navodida vozač upisuje vrijeme provedeno svozilom na trajektu ili vozu kaovrijeme odmora samo ukoliko ima na

raspolaganju ležaj. Ukoliko nema naraspolaganju ležaj, tako provedenovrijeme zapisuje kao vrijeme sprem-

nosti. Ukoliko vozač koristi vrijemeprovedeno u vozu ili trajektu kao

dnevni odmor (ima na raspolaganjuležaj), tada može u dva navrataprekidati taj odmor, a da mu se unatočtome on računa kao neprekidnotrajanje odmora. Ti prekidi zajedno nesmiju biti duži od jednog sata. AETRpropisi su slični EU pravilniku, osimšto je dozvoljen samo jedan prekidodmora, a da bi se on računao zaneprekidno vrijeme odmora.

29. [ta napraviti ako selistić o{teti?

Ukoliko se listić ošteti tokom ravozača i više nije upotrebljiv iz bilokojeg razloga (nečitljiv daljnji zapistahograf ne može na njemu zapisivitd.), vozač je dužan uzeti drugi listnjega nastaviti koristiti. Nakon što drugi listić iskoristi, oštećeni listić

potrebno priložiti novom, kako bi szadržao kontinuitet i vidio razloguzimanja novog listića.

Tahografima koji nemajuzapis broja okretaja moto

Stoga, iako mogu odgovarati po

mjernom opsegu, nisu odgovarajućza tahografe koji nemaju zapis brojokretaja motora. Takođe, listić koji predviđen za takav zapis, ne smije upotrebljavati u tahografu koji imapredviđen zapis broja okretaja mot

 

Tahogra koji imaju zapis brojokretaja motora kao dodatnu

funkcionalnost, imaju predviđenuupotrebu tahografskih listića kojiomogućavaju zapis broja okretaja nzadnjoj strani. Tipsko odobrenje ovtahografskih listića ne obuhvatanjihovo korištenje u tahografu.

Page 42: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 42/56

Master Transport je preduzeće koje u svom vlasništvu ima 8 tegljača

i 8 poluprikolica. Osnovna djelatnost je međunarodni transport

robe drumom. Najčešće vršimo transport jedinačnih, zbirnih, mega

i ADR pošiljki iz Italije, Austrije i Slovenije. Na tržištu nastojimo biti

prepoznatljivi po kvalitetu usluge, što podrazumijeva brz, tačan i

pouzdan transport natovarene pošiljke.

e-mail: [email protected]

tel: +387 51 318 112, fax: +387 51 308 731

mob: +387 65 668 222

Tel 00387-65-524-972

Fax 00387-51-355-938

PRNJAVOR

e-mail: [email protected]

Page 43: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 43/56

Mart 2010 LOGISTIKA 

Page 44: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 44/5644  LOGISITKA 2009 Decembar

RFID je skraćenica od Radiofrequency identication (u

slobodnom prevodu - Identikacijaputem radio frekvencije). RFID jesistem daljinskog slanja i prijema

podataka pomoću RFID pločica/odašiljača. RFID pločica je izuzetnomali objekat, koji se može zalepitiili ugraditi u željeni proizvod. RFIDpločice sadrže u sebi antenu koja imomogućava prijem i slanje radio talasaod RFID primopredajnika.

Kao preteča RFID tehnologijeuzima se izum Leona Termina (LéonTheremin), ruskog pronalazača, koji

 je 1945. konstruisao špijunski alat –

vrstu bubice koja je koristila energijuradio talasa da bi slala signale. Kaotakav, ovaj uređaj nije mogao da budedetektovan osim kada je daljinski na-

pajan i osluškivan. Takva konstrukcijadavala mu je i svojstvo teorijski

neograničenog veka trajanja.Slična tehnologija, korišćena od

strane Britanaca u Drugom svetskomratu, jeste IFF (Identication friendor foe) razvijena 1939. i korišćenaod strane saveznika da identikujeavione kao savezničke i neprijateljskekorišćenjem kodiranih radarskihsignala i identikacionih tragova.Svrha ove tehnologije bila je da se

izbegnu napadi između savezničkihaviona, kao i napadi na civilne letelice,

a ostvarene su i prednosti u pogledu

automatskog informisanja stanica nazemlji preko odzivnog signala i boljekoordinacije.

U aplikacijama za praćenje, RFIDse pojavio 1980-ih godina i brzo zado-

bio veliku pažnju zbog svoje sposob-

nosti da prati pokretne objekte. Kao

prenjena tehnologija, sa neslućenimmogućnostima primene, on se stalno

razvija i spektar mogućih upotrebaove tehnologije se stalno širi.Pretpostavlja se da je prvi

istraživački rad, koji je objavljen, deloHari Stokman-a (Harry Stockmann)koji je taj rad objavio 1948. godine podnaslovom “Komunikacija kao odrazmoći”. Stokman je već tada predvideoda do široke primene RFID pločicapredstoji dug i mukotrpan rad na

istraživanju i razvoju na polju radiofrekvencionih komunikacija. I kao što

 je navedeno, bilo je potrebno više od

30 godina da bi RFID pločice zaživele

u praksi.Problem koji se danas nastoji rešiti

uvođenjem nove tehnologije je – kakopratiti jedinstveni proizvod od njego-

vog nastanka do krajnjeg potrošača.Standardni bar-kod identikujesamo proizvođača i proizvod, ali ne i

 jedinstveni artikal. Bar-kod na omotučokolade je isti na svakom omotuiste vrste čokolade, pa je nemogućeputem samog bar-koda izdvojiti tačnoodređeni proizvod. RFID transponder,naprotiv, nosi identikator – serijskibroj jedinstven samo za taj specičniproizvod.

Aplikacije gde je potrebnasigurna i jedinstvena identikacija,te dugotrajnost i izuzetna otpornostidentikatora na razne specičneuticaje okoline, a nije potrebna

direktna vidljivost, idealne su zaprimenu RFID tehnologije. U većiniokruženja, RFID postiže 99.5% do100% očitanja u prvom skeniranju.Takođe RFID je bez pokretnih delovaili optičkih komponenti, održavanje

 je daleko jednostavnije. RFID, njegovaprimena i standardizacija, su još uvek

u početnoj fazi. Za sada RFID nemora u potpunosti zameniti postojećisistem identikacije i praćenja baziranna bar-kodu, ali ga može uspešnodopunjavati.

RFID sistemNekoliko različitih katego-

rija sistema pretpostavlja različituopremu:• EAS (Electronic Article Surveil-

lance) sistem za elektronskopraćenje artikala je potrebantransponder sa samo jednim

bitom memorije. To je dovoljnoza detekciju prisutnosti proiz-

voda. Ovakvi se sistemi susrećuu trgovinama, gde je svaki artikal

označen, a čitač-antena smešten jena izlazu.

• Sistem mobilnog prikupljanjapodataka. Sistem pretpostav-

lja korišćenje ručnih prenosnihterminala sa integrisanim RFIDčitačem, a prema potrebi i čitačembar-koda. Dobar primer je prenos-

ni laserski terminal za prikuplja-nje podataka, sa integrisanim

čitačima za obe tehnologije. Takavuređaj omogućuje i upisivanjenovih podataka u aplikaciji gde

se koriste, a može imati velikumemoriju za čuvanje prikupljenihpodataka.

• Mrežni sistem se obično sastojiod ksnih čitača, smeštenihtako da mogu čitati in formacijesa transpondera koji pored njih

prolaze. Ti transponderi mogubiti učvršćeni na neki objekat,

proizvod ili na odeću osoblja nustanove, zavisno od primene.

Čitači su spojeni putem mreže sistem upravljanja informacijamomogućavaju kontrolu u realnovremenu.

• U sistemu za pozicioniranje, trasponderi se koriste za automatslociranje i navigaciju za vođenavozila. Čitači su smešteni navozila i povezani sa računaroma transponderi (opremljeni infomacijom o lokaciji) pričvršćeni duž puta kojim se vozila morajkretati.

Osim nosilaca informacije, RFIsistem zahteva i sredstvo kojim će tinformacije biti pročitane, i zatim pnesene računaru, odnosno informacionom sistemu. Naravno, deo sistemora biti i način kojim će se uneti iprogramirati transponderi, ako to

nije već učinjeno u trenutku njihovproizvodnje.

RFID uređaj (čitač, odnosnoterminal za prikupljanje informacijkoristi radio transmisiju za slanjeenergije transponderu (RFID Tag) konda emituje povratnu informaciju

 jedinstveni identikacioni kod i/ilniz podataka, ranije smeštenih u samom transponderu. Tako prikupljepodatke, kao i u slučaju bar-koda,moguće je dalje obrađivati.

Reč transponder izvedena je odtermina transmitter/responder, prefunkciji tog uređaja koji na transmičitača odgovara (respond) podatkoOsnovne komponente transpon-

dera su mikročip i antena, zalivenikućište otporno na uticaj okoline.

PRIMENARFID-a U TRANSPORTU

Page 45: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 45/56

Mart 2010 LOGISTIKA 

Nekoliko karakteristika raz-

vrstavaju RFID transpondere urazličite grupe: način, odnosnosredstvo napajanja, sposobnost

čuvanja podataka, odnosno opcijeprogramiranja, radna frekvencija i stime u vezi opseg (udaljenost) čitanja,zički oblik i na kraju cena. Fizički,uopštene su kategorije:

• transponder (tag),• “smart” nalepnice,• RFID pločica (PCB).

Nosilac informacije u obliku tran-

spondera, nalepnice, ili PCB-a, običnose postavlja na objekt, ambalažu,paletu, kontejner ili čak na sam proiz-

vod, tako da može putovati s njime ina svakom koraku ga identikovati.Podaci u transponderu mogu biti

raznovrsni – svakako će identikovatiproizvod na traci, robu u tranzitu,

lokaciju, vozilo, takođe i životinjuili osobu, ali mogu predstavljati i

instrukcije o daljim postupcima.Transponderi se proizvode u

vrlo različitim oblicima, veličinama,s različitim kapacitetima memorijei sposobnostima “preživljavanja” uokolini. RFID transponder može bitidovoljno mali da se smesti pod kožuživotinje, može biti uobličen kao ekserili šraf za označavanje drvene građe iliu obliku kreditne kartice za korišćenjeu aplikacijama kontrole pristupa.Veliki plastični privesci za sprečavanje

krađe prikačene za odeću u trgovi-nama takođe su RFID transponderi,a slični su i vrlo otporni transponderiu obliku bloka kojima se označavajukontejneri u internim procesima

proizvodnje, ili radne mašine i ka-

mioni u svrhu praćenja i održavanja.Gotovo svi su zaštićeni nekom vrstomkućišta od udaraca, hemikalija, vlagei prašine.

PCB pločica (Printed CircuitBoard) je namenjena ugradnji uproizvod ili ambalažu. Prednosti su

 joj niža cena i sposobnost podnošenjauslova okoline koje RFID nalepnice nebi podnele.

Bar-kod, kao tehnologija au-

tomatske identikacije, u upotrebi je već decenijama i vrlo je dobroprihvaćen. Ipak, jednom otštampane,bar-kod nalepnice ne mogu više

biti promenjene, a da bi je skener

pročitao mora biti u vidljivom dometuskenera. Nova generacija “pamet-nih” (smart) nalepnica opremljena

 je RFID tehnologijom i prevazilazi

neka ograničenja tradicionalnog barkoda. Integrisani elektronički sklopsadrži digitalnu memoriju i možebiti programiran ili re-programiran

korišćenjem radio talasa. Smart nalep-

nice imaju očiglednu prednost predtradicionalnim bar-kod nalepnicama

u aplikacijama, gde je potrebna kom-

binacija ekasnosti čitanja i vizuelna,ljudskom oku razumljiva informacija.Transponderi mogu imati različitekapacitete memorije, sposobnosti

“pisanja i čitanja”, izvore energije,

razne radne frekvencije.Tri su mogućnosti podržane RFIDtehnologijom, a zavise o tipu memo-

rije transpondera:• Read Only (R) – samo čitanje tran-

spondera koji u procesu proizvod-

nje dobija svoj jedinstveni serijski

broj. Jednom smeštena informacijane može se menjati.

• Write Once Read Many (WORM) –korisnik sam programira memori-

 ju transpondera, ali podatak možeupisati samo prvi put, nakon čegaon ostaje permanentno pohranjen.

• Read/Write (R/W) – korisnikmože mnogo puta upisati infor-

maciju na transponder. Read-Writetransponderi obično imaju serijskibroj koji se ne može izbrisati, apodaci koji se upisuju, dodaju se

tome. Read-Write transponderi sukorisni u kompleksnijim aplikaci-

 jama, ali budući da su skuplji, nisupraktični za označavanje jeftinihproizvoda.

Transponderi za rad zahtevajuenergiju, iako u izuzetno malimkoličinama (meri se u mikro ili mili-

vatima):• Pasivni transponder nema sop-

stveno napajanje, energiju dobija

isključivo putem RF emisije odčitača. Manji je, laganiji, jeftinijiod “aktivnog” transpondera i imapraktično neograničen životnivek. Nedostatak mu je manjidomet prenosa signala. Kapacitetmemorisanja podataka mu je

takođe slabija strana, kao i manja

otpornost na elektromagnetskubuku u okruženju. Od 2004.godine pasivne RFID pločice sudostupne i u malim formatima0.4mm x 0.4mm, a tanje su odobičnog lista papira, i takav uređaj

 je praktično nevidljiv.• Polu-pasivni transponder ima

bateriju kojom napaja čip, ali zakomunikaciju koristi energiju

čitača.• Aktivni transponder ima svoje

napajanje – bateriju s ograničenim

vekom trajanja, tipično nekolikogodina, zavisno od uslova okolinei korišćenja. Neki tipovi aktivnihtranspondera mogu imati i za-

menljivu bateriju. Skuplji su i veći,ali imaju veći domet transmisijesignala, bolji imunitet na buku

i bržu transmisiju podataka upodručju visoke frekvencije.Obično mogu funkcionisati u vrlovelikom rasponu temperatura od

-50° C do +70° C. Aktivni i polupasivni transponderi su korisni zapraćenje vredne robe ili objekata

o kojima se informacija morapročitati izdaleka, no oni mogubiti dva do tri puta skuplji od

pasivnih transpondera. PasivniUHF transponderi moraju bitipročitani s manje udaljenosti, alisu jeftiniji i mogu se baciti zajednos ambalažom proizvoda.

Transponderi komuniciraju sčitačem putem radio talasa. Radiotalasi su deo elektromagnetskog

spektra za koji u svakoj državi postojizakonska regulativa. Problem saRFID komunikacijom je u tome štosu u različitim zemljama sveta delovispektra različito raspodeljeni prema

nameni. Znači, transponder koji rana 915 MHz u jednom delu sveta, ćbiti neupotrebljiv negde drugo, gde

to frekvencijsko područje namenjennekoj drugoj aplikaciji.

Svaka država upravlja frekven-

cijama u skladu s regulativom triju

postojećih područja: Evropa i Afrikpredstavljaju Region 1, Severna i

 Južna Amerika Region 2, a Australi Azija Regiju 3. Postoji inicijativa zpostizanje određenog stepena slagu pogledu korišćenja frekvencijskihpodručja do 2010. godine, ali ih jetrenutno za primenu RFID tehnolovrlo malo dostupno na globalnom

nivou. Ali, čak i da postoji određenfrekvencijsko područje u svakojzemlji na svetu, bilo bi loše ograničupotrebu RFID tehnologije samona to područje. Različite frekvencijimaju različite karakteristike koje i

čine korisnim u sasvim određenimaplikacijama. Na primer, transpondniske frekvencije su jeftiniji od UHtranspondera, troše manje energije

i imaju veću sposobnost emitovanjasignala kroz razne materijale. Zatosu pogodni za označavanje objekats visokim procentom vode, na mali

udaljenostima. S druge strane, UHtransponderi (ultra visoke frekvencimaju veći domet i brži protok podka, uz veću potrošnju energije i slabtransmisiju kroz materijale. Zbog tsvojstava, pogodniji su za skeniran

transportnih kutija na ulazu ili izlaiz skladišta.

Uopšteno, RFID sistemi se klasikuju u tr i frekvenciona područjaSvako ima svoje karakteristike i

tipično područje primene:• Low Frequency – 100-500 kHz,

najčešće 125 kHz, najkraćegdometa signala i najmanje brziočitavanja i prenosa.

• High Frequency – 10-15 MHz, anajčešće 13,56 MHz, kratkog dosrednjeg dometa signala, sredn

brzine očitavanja i prenosa. Posi sistem standardizacije: ISO 15predstavlja standard za čipove čitače koji rade na frekvenciji o

Page 46: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 46/5646  LOGISITKA 2009 Decembar

13,56 MHz.• Ultra High Frequency (UHF) –

rade u rasponu od 433 - 915 MHz, i2,45 GHz, najvećeg dometa signala(pod FCC regulativom), veće br-

zine prenosa. Kod ovih transpon-

dera ne sme biti prepreke izmeđučitača i transpondera - UHF radiotalas ne prodire tako dobro kroz

materijale i zahteva više energijeza transmisiju u datom opsegunego talas niže frekvencije. Tri sunajčešće frekvencije (kao pred-

stavnici ovih grupa) 125 kHz,13,56 MHz i 2,45 GHz. Većinazemalja koristi 125 kHz ili 134kHz područje za sisteme niskefrekvencije, i 13,56 MHz za sistemevisoke frekvencije.Brzina očitavanja i prenosa po-

datka je povezana s frekvencijom. Što je viša frekvencija, to je brži prenos.

Taj podatak je značajan u planiranjuRFID sistema, posebno tamo gde ćetransponder brzo prolaziti kroz zonuočitavanja. O frekvencijskom područjudonekle zavisi i domet signalatranspondera. Ima i drugih faktora

– snaga čitača, interferencija kojustvaraju objekti u okolini (posebno

metalni) i drugi RF uređaji. Obično,domet pasivnih transpondera (bezbaterija) niske frekvencije je 30 cm ilimanje, transpondere visoke frekvenci-

 je moguće je pročitati s udaljenosti oko90 cm ili manje, a UHF transponderes 3 do 6 m. Tamo gde je potreban veći

domet koriste se aktivni t ransponderikoji ostvaruju i veći domet signala.

Transponder može imati i samo jedan bit – na primer, sistem zaelektrično praćenje artikala (EAS) utrgovini treba samo taj jedan bit da

bi pokrenuo alarm jednom kad je

pobuđen u polju čitača. Takvi tran-

sponderi su korisni i tamo gde se ar-

tikli broje. Za čuvanje serijskog broja,po mogućnosti zajedno s kontrolnimbitovima dovoljno je 128 bita. Serijski,odnosno identikacioni broj može

upisati proizvođač ili sam korisnikunutar svoje aplikacije. Veći kapacitetimemorije, do 512 bita, uvek su pro -

gramabilni, osim same identikacijekorisnik može upisati razne podatkeo označenom objektu, uputstvo za

daljnje postupke u nekom procesu ili

rezultate ranijih akcija nad objektom.Transponderi sa 64 kilobita memo-

rije obično nose datoteke s podacimaorganizovanim u polja, koja se moguselektovati tokom procesa čitanja. Zavećinu aplikacija dovoljan je 96-bitniserijski broj, a transponder će na krajuputa proizvoda koji je njime označen

ionako biti odbačen. Činjenica je da je cena jednostavnijih transpondera

niža, pa je jasno da će najveći broj nos -

ioca informacije biti upravo tog tipa.RFID čitači (često se nailazi i na

termin interogator) prilično se razliku-

 ju po kompleksnosti, što zavisi od tipatranspondera s kojima radi i o funkci-

 jama koje mora imati. Njihov zadatak je komunikacija s transponderima i

prenos podataka dalje, do računara.Funkcije čitača mogu biti i provera i is-

pravljanje grešaka. Kad je signal tran-

spondera primljen i dekodiran, premaCommand Response protokolu, čitačće na ponovljeno slanje signala odgo-

voriti instrukcijom transponderu da

prestane emitovati. Ovaj se protokolkoristi za rešavanje problema koji

se mogu pojaviti kod čitanja brojnitranspondera u kratkom vremenu.Razne tehnike se i dalje razvijaju kbi se poboljšao postupak očitavanjapa čitači mogu registrovati više traspondera istovremeno.

Primenu RFID tehnologijemožemo zamisliti u bilo kojempodručju ljudskog delovanja, gde

se barata podacima. Trenutno seRFID najviše susreće u transportu logistici, proizvodnji i kontroli. Nesu primeri: označavanje životinja uuzgoju, praćenje proizvoda u lancunabavke, kontejnera koji se ponovn

koriste, delova koji se kreću krozpogon u proizvodnom lancu, praćepoštanskih pošiljaka i prtljaga u av

prevozu, naplata putarine i parkingkontrola pristupa vozilima, zatimEAS aplikacije u trgovinama, zaštitvrednih predmeta od krađe, praćen

osnovnih sredstava. Kontrola ulazaradnog vremena je još jedna tipičnaaplikacija, i sigurnosna kontrola

pristupa određenim lokacijama.

Page 47: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 47/56

Gumarsk i izde lk i

v rhunske kak ovost iV Savi nadaljujemo 85 - letno tradicijo v gumarst-vu. Razvijamo inovativne izdelke visoke kakovostiza uporabo v industriji. Savini gumenotehničniizdelki so iskani v gradbeni industriji, proizvodnjivozil (od motorjev do avtomobilov ter industrijskihin poljedelskih vozil), gračni in papirniški indus-triji ter pri varovanju okolja.

 V dejavnosti Gumarstvo delujejo družbe Savatech, d.o.o, Sava-Schäfer, d.o.o, Sava-GTI, d.o.o. in Sava Rol, d.o.o. ter mrežapetih zunanjetrgovinskih podjetij in dveh predstavništev. Naš cilj

 je postati najuspešnejši in po obsegu drugi največji proizvajalecgumenotehničnih izdelkov v srednji Evropi.

Savatech, d.o.o. V družbi proizvajamo in tržimo gumenotehnične izdelke in pnev-matike. Družba je hkrati nosilno podjetje in upravljalsko središčegumarske dejavnosti znotraj Poslovne skupine Sava.Sava– GTI, d.o.o. Izdelujemo različne stiskane izdelke iz naravnega in sintetičnegakavčuka in silikona za avtomobilsko in drugo industrijo.Sava-Schäfer , d.o.o. Naša dejavnost je proizvajanja in trženje gumenih oblog valjev za

papirno, lesno, tekstilno, gračno in drugo industrijo. Nudimo tuservisno obnovo valjev.Sava Rol, d.o.o. Ukvarjamo se z gumenim oblaganjem valjev manjših dimenzij zgračno in drugo industrijo.Zunanjetrgovinska mrežaSavapro, d.o.o.- Savarus, d.o.o.Družbi, ki utirata nove poti vsem dejavnostim na ruskem trgu.

Zunanjetrgovinska mrežaZunanjetrgovinska mreža prodaja predvsem izdelke gumarskihprogramov. Preko nje dejavnost Gumarstvo proda 22 odstotkovizdelkov.

 Vključuje pet dejavnih podjetij v Nemčiji, Veliki Britanji, ZDA, naČeškem in na Poljskem ter dve predstavništvi, v Moskvi in v Trs

Sava Trade, G.m.b.H., MünchenSava Trade, s.r.o., PrahaSava Trade, Sp. z o.o., WarszawaSavatech Trade, Ltd., LondonSavatech Corp., Por t Orange

Jože Cuderman s.p.Firma Jože Cuderman s.p. radi isključno na področju tahograa . Iamo dvije radionice za tahograe koje imaju certifkat ministarstva za promet republike Slovenije.

Naša glavne djelatnosti:

- Baždarenje tahograa- Baždarenje ograničevača brzine

- Servis analognih i digitalnih tahograa- Ugradnju svih tahohraa- Zastupstvo švajcarske frme TachoPlus za program

obrade digitalnih podatka vozača i vozila te analognih lističa- Zastupstvo njemačke frme Systemhaus za aparate sa kojima

se snimaju digitalni zapisi kartice vozača i vozila.- Izrađujemo simulatere za obučavanje svih koji se u svom

poslu bave tahografma- Organiziramo seminare za vođe voznih parka i vozača- Imamo i certifkat za sudskog vještaća i ocenjevača sa područja tahograa

Naš moto nam je u prvom redu kvaliteta za primernu cijenu. Stranke moraju imate uvijek potpunservis , tako kot popravka kao i sa svim savjetima oko rada tahograa i vrijeme vožnje.Na lageru imamu sve rezervne djelove za sve tipove tahograa koji su u upotrebi kao i tahograe, davače inpulza, konektore, lističe………Više o nama možete nači na našoj web stranici www.taho.si

Adresa:JOŽE CUDERMAN s.p.

BAŠELJ 5, 4205 [email protected]

RADIONICALjubljanska cesta 22, 4000 Kran

Kontakttel: 00386 (0)59 975 651

GSM: 00386 (0)31 275 [email protected]

Page 48: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 48/56

A-Transporti d.o.o. poduzeća za transport, špediciju i trgovinu. Želimo Vamodan pregled naših stranica te se nadamo da će Vam dati sve potrebne in-

rmacije koje tražite kako bi sa nama započeli uspješnu poslovnu suradnju.rtka je osnovana je prije petnaestak godina kako bi vam pružila kvalitetne

gističke usluge. Stalnim usavršavanjem osoblja i servisnom tehnologijomntinuirano poboljšavamo kvalitetu naših transportnih usluga. Vremenskizo, sigurno, te nancijski povoljno samo su neke od odlika naših i trans-

rtnih i servisnih usluga. Najbolji pokazatelj za to je broj naših zadovoljnihjenata kao i stalnih partnera sa kojima poslujemo od samog osnutkaduzeća. U našem poslovanju sudjeluju mladi, inovativni, iskusni obrazo-

ni ljudi koji će i Vama ukoliko se odlučite za naše usluge biti konstantnoraspolaganju.

Kako bi što kvalitetnije zadovoljili potrebe naših klijenata vlastitimvozilima organiziramo:

• prijevoz robe između zapadne, središnje i istočne europe• djelomične i kompletne utovare

• zbirnu robu• specijalne terete

Vrste usluga koje nudimo:• Kamionski prijevoz: klasični (cerada),• Kamionski prijevoz: ADR (opasne tvari),• Kamionski prijevoz: prijevoz kontejnera,• Kamionski prijevoz: ostalo (npr: selidbe…),• Ostale usluge

Naša rma posjeduje međunarodne IRU certikateza međunarodni transport

HA-Trans doo OdžakŠpedicija međunarodna i unutrašnja

adresa: Trg bb / 76290 Odžak / BiHtel:+38731711350fax:+38731763211

e-mail: [email protected]

PALABRAS d.o.o.  Internationale Transporte

Krizaljka b.b. 75270 Zivinice - BIH

Tel: 00387 35 740 700 - Trumic Asmir

00387 35 740 701 - Trumic Pamela

00387 35 740 702 - Edis Krbuljic

Mob. 00387 61 732 565 - Asmir

00387 61 232 295 - Pamela

Mob. 00387 63 296 221- Edis

Fax: 00387 35 773 073

E-mail: [email protected],[email protected]

MANDIĆ KOMERC

Tel/fax:051/669-434 ,669-00Mob. Tel. 00387/65 54 99 77

Gornji Štrpci bb,Prnjavor [email protected]

NLB RAZVOJNA BANKA A.D. B. LUKAŽ.R.562-099-00005789-05 (KM

Ž.R.508-4101923471 (DEVIZNIIBAN: BA 3905620 0280 4621 451

Page 49: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 49/56

Page 50: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 50/56

Page 51: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 51/56

Početci našeg biznisa datiraju još od 1977. god. gdje najstariji brat Živorad počinje samostalno da se baprevozničkim poslom. Akumulirajući ideje, te radno iskustvo, tokom višegodišnjeg rada stvoreni su uslovi

se 1993. godine započne sa udruživanjem i pokretanjem porodičnog biznisa. Osnovana je frma Braća Ćoćkad.o.o, koja već danas izrasta u pravu frmu sa modernim voznim parkom i koja u svom sastavu ima oko 20 kmiona i prikolica. Stručnost, marljivost, te iskustvo koje je unijeto u frmu proizvelo je jedan novi brend u ovoblasti na koji smo svi ponosni.

Mrkonjić Gradtel: +387 50 220 18-0/1/2

fax: +387 50 212 259

A.D. AUTOBOKA koja zapošljava 70 radnika, bavi se drumskim saobraćajem i turizmom.Autoboka je vlasnik glavne i jedine autobuske stanice u Kotoru, koja se infrastrukturalnounapređuje u moderan turističko-poslovni kompleks, oslanjajući se na evropske stan-

darde i procedure. Autoboka u svom fundusu posjeduje preko 20 modernih, potpunoopremljenih autobusa visoke kategorije, mini autobuse, kombije i rent-a-car 

AUTOBUSKA STANICAKompleks autobuske stanice Kotor u vlasništvu je preduzeća AD Autoboka Kotor.Zauzima površinu od 5.238m2, u okviru kojeg se nalazi zgrada autobuske stanice sa površinom od 509m2, paring za autobuse sa 10 perona, parking za taxi vozila, kao i parking prostor za goste stanice. U sklopu zgradeautobuske stanice nalaze se: klimatizovana čekaonica u kojoj se nalazi bankomat; garderoba; šalteri za prodajukarata i informacije; turistička agencija Boka Bay Travel; kafe bar; kiosk za prodaju štampe.

KONTAKT INFORMACIJE - AUTOBOKAAD "AUTOBOKA

ul. Njegoseva 204, p.f.41,85330 Kotor 

MONTENEGRO

Tel/fax: +382 82/322-111, +382 82/325-126E-mail: [email protected]

Izvršni direktor: Salamadija Veselin,tel. + 382 82/322-111

Tehnički direktor: Vavić Dušan,tel.+382 82/322-978

Komercijalni direktor: Kovačević Radomir ,tel. +382 82/322-101

Menadžer turističke agencije: Milić B. Kristina,tel. +382 82 322 784, +382 82 322 779,

e-mail:[email protected] Drustva: Boskovic Momčilo, 

tel.+382 82/325-555

Page 52: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 52/56

RICO TRAINING CENTRE je akreditovani trening institut od strane IRU Akademije iz Ženeve, za profesio

alno osposobljavanje i certiciranje zaposlenih u nacionalnom i međunarodnom drumskom prevozu, askladu sa direktivama EU koje pokrivaju oblast profesionalne osposobljenosti zaposlenih u drumskoprevozu.

Naime, IRU je međunarodna asocijacija za drumski prevoz, a IRU Akademija je obrazovna institucija u okvIRU-a, koja preko svojih akreditovanih instituta širom Evrope realizuje programe obuke zaposlenih u drumskoprevozu u delu primene pravila i standarda utemeljenih u Evropskim direktivama i svetskim standardima.

Program profesionalnog osposobljavanja RICO Training Centre realizuje kroz četiri vrste obuke:• Obuka za profesionalno osposobljavanje menadžera u nacionalnom i međunarodnom drumskom prevo

(Direktive EC/96/26/, EC/98/76/),• Obuka sertikovanja vozača u nacionalnom i međunarodnom drumskom prevozu (Direktiva EC/2003/59) ,

• Obuka za profesionalno osposobljavanje i sertikovanje vozača koji se bave prevozom opasnih materija po pgramu IRU Akademije, a u skladu sa Evropskim sporazumom o prevozu opasnih materija ADR 2007,

• Obuke i sertikacije za rad sa digitalnim tahografom (Direktiva 561/2006, Nacionalni, AETR i EU propisi o vmenu rada i odmora vozača i vozila).

Program obuke se sprovodi po strogo utvrđenim pravilima i standardima IRU Akademije, baziranim na zakonimi direktivama, svetskim i EU. Svi kandidati po završetku obuke i uspešno položenom ispitu dobijaju međunarodprepoznatljive CPC diplome za menadžere, odnosno sertikate za ostale programe izdate od strane IRU Akadem je i zavode se u centralnom registru IRU Akademije u Ženevi. CPC diplome naših polaznika predstavljaju dokazprofesionalnoj osposobljenosti drumskih transportera, što po direktivama veća EU 96/26/EC i 97/76/EC jeste jedod uslova za buduće licenciranje u drumskom transportu.

Program obuke za primenu i upotrebu digitalnih tahografa će doprineti većoj bezbednosti u drumskom saobraćakroz ekasniju kontrolu učesnika pre svega vozača. Potencijalni polaznici obuke (kontrolni organi, servisemenadžeri i vozači) će već od juna 2010. godine postati deo sistema primene digitalnih tahografa u Srbiji. Kakouspeli da odgovore na zahteve primene ovog sistema neophodno je da prošire postojeća i steknu nova znanjanačinu upotrebe i svrsi korištenja digitalnih tahografa.

Realizacija programa obuke sertikacije vozača, kao i sertikacija vozača za prevoz opasnih materija, tako  je od bitnog značaja za primenu standarda u drumskom prevozu a sve u cilju postizanja veće bezbednostsaobraćaju.

Imajući u vidu brz razvoj transportne industrije u Evropi i svetu, želja nam je da i RICO Training Centrekroz nav

dene programe da svoj doprinos u razvoju nacionalne transportne industrije, kako bi ista što pre dostigla Evropnivo i potvrdila značajno mesto na saobraćajnoj mapi Evrope.

Kontakti: + 381 11 383 53 24; 383 53 83; Bjelanovićeva 2,Fax: + 381 11 244 48 75; 344 04 30;E-mail: [email protected];Web-site: www.ricotrainingcentre.co.rs

„Working together for a better future”

Page 53: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 53/56

Mart 2010 LOGISTIKA 

Page 54: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 54/56

M-OIL KARTICA ZA NA JEDAN POGLED

» Bezgotovinsko sipanje goriva » Funkcija putarine za Italiju, Njemačku, Francusku i Austriju» Funkcija tunela za Mount Blanc, Frejus i Evrotunnel » Rezervacije Trajekta

PUNI SERVIS SAMO ZA VASNaše pumpe raspolažu: » Širokim voznim trakama » Pumpama visoke učinkovitosti» Prostornim parkiralištima » Restoranima/Odmorištima » Mogućnost tuširanja/pranja

BRZO DO NOVCAovrat poreza na dodanu vrijednost u Evropi je jedna jako zbunjujuća okolnost. Ko želi imati pregled nad ovim kompleksnim pitanjem, potreban mupartner na kojeg se može osloniti. Zahtijevajte prioritete i kompetentnost bez kompromisa. Od prve ideje do izmjerljivog rezultata je dalek put, gdjeategija, inovacija i komunikacija stvaraju nerazdvojno jedinstvo. Bez zaobilaznica do cilja - i uštedili ste dragocjeno vrijeme. Mi preuzimamo za Vasvrat poreza na dodanu vrijednost u cijeloj Evropi, kako bi imali slobodan prostor za druge stvari. Porez na dodanu vrijednost je jedan od najvećihtora troškova u transportu. Iskoristite naš brzi postupak povrata, gdje u roku od nekoliko dana možete raspolagati Vašim porezom na dodanu vrijed-

st.

PUTARINA & TUNEL SERVIS!a M-Oil karticom putarina za Vas postaje sasvim jednostavna: Plaćajte bezgotovinski takse za upotrebu za autoputeve i tunele

utarina u Austrijiaćajte putarinu u Austriji bez problema. Kao M-Oil klijent štedite dragocjeno vrijeme: Obračun austrijske putar ine za autoputeve, tunele i mostovee jednostavnije i brže.

utarina u Francuskojao M-Oil klijent jednostavno obračunavate putarinu u Francuskoj preko Vaše M-Oil kart ice za gorivo. S novim sistemom putarine „TIS PL”, obračunksi za upotrebu za autoputeve u Francuskoj je još jednostavnije i povoljnije - sa M-Oil karticom za gorivo protirate dodatno od atraktivnih sniženjafrancuske takse. Rabat na licu mjesta!

utarina u Italijiao M-Oil klijent plaćanje putarine u Italiji postaje čisto zadovoljstvo. Sa M-Oil karticom za gorivo, odnosno Viacard i Telepass, imate slobodnužnju kroz čizmu Evrope. Poručite sada i pojednostavite transporte preko Talijanskih autoputeve.

Kontakt:Sinisa Vidovic 

Tel.: +43 7588 6105 22 

Fax: +43 7588 6105 14 

Mobile: +43 676 844 440 310 

e-mail: [email protected] 

Skype: m-oil.sini 

Homepage: www.m-oil.at 

Page 55: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 55/56

Page 56: Logistika [broj 3, mart 2010.]

8/3/2019 Logistika [broj 3, mart 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/logistika-broj-3-mart-2010 56/56


Recommended