Osnovna kola Sutjeska Podgorica

PRIPREMA ZA AS

Predmet Nastavnik Razred Odjeljenje

FIZIKA Biljana Stojkanovid Osmi 5

Datum 4. 02.2014. god. as broj 36

Nastavna tema PRITISAK

Nastavna jedinica Povjera Arhimedovog zakona

Tip asa Demonstracioni ogledi primjena jednostavnih eksperimenata u fizici

PEDAGOKI, METODIKI I DIDAKTIKI ELEMENTI

Cilj asa

Primjena Arhimedovog zakona. Odreivanje gustine vrstih tijela nepravilnog oblika. Razvijanje uvjerenja da su znanja o prirodnim pojavama rezultat izvoenja ogleda.

Razvijanje praktinih navika i vjetina, razvijanje smisla za urednost i preciznost. Osposobljavanje za upotrebu mjerila i mjernih instrumenata. Razvijanje sposobnosti za aktivno sticanje znanja o fizikim pojavama kroz istra ivanje.

Izvoenje zakljuaka na osnovu posmatranja i analize fizikih pojava. Razvijanje samostalnosti u radu i povezivanja gradiva. Shvatanje smisla i metoda ostvarivanja eksperimenta i znaaja mjerenja. Primjena znanja u objanjavanju pojava iz svakodnevnog ivota.

Ukazivanje na uzrono-posledinu povezanost pojava u prirodi. Izgraivanje naunog pogleda na svijet. Razvijanje radnih navika.

Metode rada razgovor sa uenicima , rad na tekstu , ilustracija , demonstracija, praktini radovi

Oblici rada individualni rad , grupni rad

Nastavna sredstva Verbalna : razgovor sa uenicima Manuelna : instrumenti , predmeti koje koristimo u kudi

Nastavna pomagala

Tabla, kreda , lenjir, raunar, udbenik i zbirka, posuda sa vodom, dinamometar, menzura,

plastine flae od 0,5 litra i manje , cjevice, plastelin, posuda sa prelivnom cijevi, Paskalova kugla, metar,metalni stalak

Nastavni objekti kabinet

Literatura

JovanP. etrajid; Olga Polovid Lazovid - Fizika za VIII razred devetogodinje osnovne kole,

Podgorica, 2008. Jovan P. etrajid; Radovan Sredanovid- Zbirka zadataka za osmi razred osnovne kole, Podgorica 2013. Nataa alukovid - Fizika za VII razred, Beograd 2009.

Nada Stanid - Udbenik sa zbirkom zadataka i lab. vjebama za VII razred osnovne kole Sran Verbid, Boidar Nikolid Zbirka pitanja i zadataka iz fizike s praktimumom -Kreativni centar ivko Kostid- Izmeu igre i fizike, Beograd 1962.

Dr Gojko Dimid, Duan Ilid, Jezdimir Tomid - Fizika za VII razred osnovne kole, Beograd, 1973. Velimir Telebakovid Fizika za VII razred osnovne kole, Beograd, 1965. mr Miroslav Kuka Elementarna fizika kroz teoriju, primere, zadatke i reenja, Autorsko izdanje, Beograd, 2003.

Aktivnosti uenika

Istraivaki rade na pronalaenju rjeenja problema, donose odluke i vode argumentovan dijalog, izvode oglede, predviaju ishode ogleda, diskutuju o svojim iskustvima i idejama u vezi sa

prirodnim pojavama i veliinama koje izuavaju, postavljaju pitanja i odgovaraju na postavljena pitanja, raunaju, analiziraju pojave, izvode zakljuke, zakljuuju da je rjeavanje zadataka u velikoj mjeri slino istraivakom radu.

Aktivnosti nastavnika

Kroz zanimljive oglede i samostalne radove upoznaje uenike sa zakonima fizike tako da djeca kroz

sopstveni rad, inicijativu pa i igru, koja ih podstie na razmiljanje i zakljuivanje, usvoje

predviena znanja i da kroz razne oglede zakonitosti opipljivo osjedaju, prate i vide. Tako de udi u

svijet prirode, otkriti njene meusobne odnose i povezanost. Prikazuje kako se putem

jednostavnih ogleda uenje moe uiniti lakim i zanimljivijim.

Osnovna kola Sutjeska Podgorica

Organizacija i struktura asa sa vremenskom dinamikom Tok asa

Uvod: ( 5-10 minuta) Ponoviti kroz nekoliko pitanja predhodno naueno gradivo ta predstavlja hidrostatiki pritisak, kako se izraunava i od ega zavisi?

Zato se po vrijednosti razlikuju sile koje djeluju na gornju i donju povrinu tijela?

Kako definiemo pojam potisak?

Kakav je pravac i smjer sile potiska?

Kako je Arhimed odredio silu potiska?

Zato se ini da je kamen u vodi mnogo laki nego u vazduhu?

Koje sile djeluju na tijelo potopljeno u tenosti.

ta je teina tijela? ime se mjeri?

Podijeliti uenike u 4 grupe. Na etiri mjesta su postavljeni zadaci - ogledi. Grupe naizmjenino odrauju oglede onako kako je

dato u uputstvu. Nastavnik daje kratka uputstva o pravilima rukovanja aparatima i drugim priborom. Glavni dio( 25- 30 minuta) Prije nego to ponu rad uenici razgledaju pribor i provjeravaju da li imaju sve to im je potrebno. Nakon toga samostalno

izvode oglede i mjerenja po planu. Da li plastelin moe da pliva?

Cilj Uoiti da sila potiska zavisi od zapremine istisnute tenosti. Potreban materijal

providna posuda sa vodom

klikeri

dva komada plastelina

Priprema i izvoenje eksperimenta U posudu sa vodom ubaciti komad plastelina i klikere. Potonud e na dno. Drugi komad plastelina formirati u oblik amca, staviti na povrinu vode i ubaciti klikere. Plastelin i klikeri plivaju. Objanjenje : Plastelin i klikeri imaju vedu gustinu od gustine vode i zato de potonuti na dno. Meutim, kada se plastelin

formira u oblik amca, on istiskuje mnogo vedu zapreminu vode nego kada je u obliku paralelopipeda. Poto je sila potiska jednaka teini tijelom istisnute vode, sila potiska je sada veda od teine plastelina i on pliva. ak moemo amac napuniti klikerima, on de i dalje plivati, samo de dublje utonuti.

Zakljuak Sila potiska zavisi od zapremine istisnute tenosti.

Ping-pong loptica u lijevku Cilj Uoiti koje sile deluju na lopticu.

Potreban pribor: l ijevak ping-pong loptica

voda Izvoenje ogleda: Stavi ping-pong lopticu u lijevak. Lijevak dri iznad lavaboa, irim dijelom okrenutim ka esmi. Pusti vodu iz esme da protie kroz l ijevak. Posmatraj ta se dogaa. U zavisnosti od toga koliko loptica zatvara lijevak, veda ili manja koliina vode de isticati

iz njega. Loptica se nalazi na dnu lijevka! Zatvori donji kraj lijevka prstom. Posmatraj ta se dogaa. Loptica de iskoiti na povrinu vode i ostati da pluta po njoj. Objasni . Objanjenje : Kada je lijevak otvoren, voda djelimino istie iz njega. Donja polovina loptice se nalazi okruena vodom i

vazduhom. Sa gornje strane lopticu pritiska sloj vode i ne dozvoljava joj da ispliva na povrinu vode. Atmosferski p ritisak djeluje na lopticu i odozgo i odozdo, pa je rezultujude dejstvo nadolje (zbog hidrostatikog pritiska sloja vode iznad loptic e). Kada se otvor lijevka zatvori prstom, voda napuni donji dio lijevka, pa je loptica sa svih strana okruena vodom. Voda vri

pritisak na lopticu sa svih strana. Hidrostatiki pritisak vode na gornjoj strani loptice je manji od onog na donjoj (jer

Osnovna kola Sutjeska Podgorica

hidrostatiki pritisak zavisi od visine stuba tenosti i raste sa povedanjem dubine). Zbog ove razlike u pritiscima, na lopti cu djeluje sila potiska usmjerena navie i izbacuje je na povrinu vode. Zakljuak

Hidrostatiki pritisak zavisi od visine stuba tenosti (odnosno, od dubine tenosti). Sila potiska je rezultat postojanja razlike hidrostatikih pritisaka na razliitim dubinama. Istraivanje jaine sile potiska

Potreban materijal Mala plastina boca Gumica, kanap, veda providna posuda , vaga

Postupak rada Oko grlida plastine boce pune vode, staviti gumenu traku, a u duboku providnu posudu sipati toliko vode da joj dubina bude veda od visine boce. Na posudu flomasterom oznaiti visinu do koje je voda. Uhvatiti gumenu traku i podidi bocu. G rubo, bez

mjerenja, ocijeniti (izmjeriti ) koliko se traka istegla, polako uranjajte bocu u posudu i pratite ta se dogaa. Kad je potpuno potopljena oznaiti visinu do koje se podigla voda. Provjeriti da li se ta visina mijenja kada olovkom gurate bocu nanie. Izvaditi bocu iz vode i presuti sadraj u posudu. Isti ogled ponoviti , samo to dete umjesto gumene trake koristiti oprunu vagu.

( Zapisati objanjenje, zakljuak i cilj ogleda)

Po zavretku ovog jednostavnog ogleda izraunati gustinu tega koristedi aparaturu iz kabineta (dinamometar, stalak, posude).

Zakljuak na osnovu ogleda : Sila potiska jednaka je teini telom istisnute tenosti.

Eksperiment - Boca pluta, lebdi, tone Cilj Uoiti da od odnosa gustine tijela i tenosti zavisi poloaj tijela

Potreban materijal veda plastina kutija (providna)

voda

tri plastine boce od 0,33 ili manje

pijesak

tegovi (metalne kuglice ili neto slino)

Priprema i izvoenje eksperimenta U kutiju se sipa voda. Prva boca ostaje prazna. Stavi se zatvara i boca ubaci u vodu. Boca pluta po povrini vode. U drugu bocu se sipa pijesak. Stavi se zatvara i boca ubaci u vodu. Boca je ispod povrine vode, ali ne tone ved lebdi. U tredu bocu s e

sipa pijesak i dodaju tegovi (metalne kuglice, ekseri i slino). Stavi se zatvara i boca ubaci u vodu. Boca tone na dno.

Osnovna kola Sutjeska Podgorica

Objanjenje : Prazna boca ima gustinu manju od gustine vode (vazduh i plastika). Zato ona pluta na povrini vode istiskujudi samo malo vode, tako da se ostvaruje ravnotea izmeu sile potiska i teine tijela.

Boca sa pijeskom ima srednju gustinu jednaku gustini vode. Ravnotea izmeu sile potiska i teine tijela bide ostvarena bilo gdje ispod povrine vode. Boca sa pijeskom i tegovima ima gustinu vedu od gustine vode i zato tone na dno suda. Teina tijela je veda od sile potiska, pa je rezultanta usmjerena nanie.

Zakljuak Od odnosa gustina tijela i tenosti zavisi da li de tijelo plutati, lebdjeti ili tonuti.

Zavrni dio asa (5-10 minuta): analiza rada - uenici iznose svoja zapaanja o grupnom radu. Kratka analiza i nekoliko

interesantnih pitanja

1. Zato se javlja sila potiska? Zbog teine kojom gornji slojevi tenosti i gasa pritiskaju donje. 2. Kad se ne javlja sila potiska? Kad tenost ili gas nemaju teinu.

3. Opisati kako je Arhimed mogao koristedi krunu, zlato, vagu i veliku posudu sa vodom , da utvrdi da li je kruna kralja Sirakuze od istog zlata.Uravnoteio je (u vazduhu) vagu (ravnokraku polugu) na ijem jednom kraju je kruna, a na drugu isto zlato. Da je kruna od istog zlat a, poluga bi ostala u ravnotei i onda kad krunu i zlato potopi u vodu. Poto se to nije dogodilo, izveo je zakljuak o prevari.

4. Zbog ega tuba obinog ma joneza u vodi pliva, a dijetalnog tone, dok limenka koka-kole tone, a dijetalne pliva? Obian majonez ima vie ulja od dijetalnog, pa mu je gustina manja od gustine vode. Obina koka-kola ima vie edera od dijetalne, pa joj je gustina veda od gustine vode .

5. Koju funkciju ima riblji mjehur? Regulie gustinu ribe . 6. Poznato je da se gustina morske vode primjetno povedava sa porastom dubine, a da se gustina vazdunog omotaa

primjetno smanjuje sa porastom visine. a) Do koje dubine tone podmornica ako joj se pumpa za izbacivanje vode pokvari? Do dubine na kojoj je njena gustina

jednaka gustini vode. b) Do koje visine se podie balon napunjen gasom lakim od vazduha? Do visine na kojoj gustina vazduha iznosi koliko i

gustina balona.

ANALIZA ASA

Po zavrenom asu, dolo se do zakljuaka koji govore o znaaju upotrebe nastavnih sredstava u nastavi fizike, ali i o znaaju

zalaganja uenika i njihovoj inicijativi, koja je ovoga puta imala za cil j kvalitet nastave fizike.

,, Sve to znamo o stvarnosti proistie iz ogleda i zavrava se njime. ( Ajntajn)

Osnovna kola Sutjeska Podgorica