+ All Categories
Home > Documents > Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

Date post: 07-Aug-2018
Category:
Upload: predrag018
View: 1,268 times
Download: 134 times
Share this document with a friend
275
VELIMIR MESAROŠ, dipl. inž. OPRAVKA RADIOAPARATA  NO VINSKO-IZDAVAČKA RADNA ORGANIZACIJA TEHNIČKA KNJIGA BEOGRAD, 1985. I ELEKTROAKUSTIČKIH UREĐAJA XIV PRERAĐENO I DOPUNJENO IZDANJE
Transcript

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 1/275

VELIMIR MESAROŠ, dipl. inž.

OPRAVKARADIOAPARATA

 NO VINSKO-IZDAVAČKA RADNA ORGANIZACIJA

TEHNIČKA KNJIGA

BEOGRAD, 1985.

I ELEKTROAKUSTIČKIH UREĐAJA

XIV PRERAĐENO I DOPUNJENO IZDANJE

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 2/275

Ovo izdanje, u odnosu na prethodna, u znatnoj meri je dopunjeno i prerađeno, 

 jer je tehnologija pohtprovodnika i integrisanih kola došla do mnogih novih i boljih 

električnih rešenja kod prijemnika i elektroakustičkih uređaja, koji se danas iz-rađuju samo još sa poluprovodnicima i integrisanim kolima. Zbog toga su ovde 

izostavljena sva poglavlja (iz ranijih izdanja) o cevnim prijemnicima, a odeljei o 

tranzistorskim prijemnicima i ostalim elektroakustičkim uređajima znatno su pro- šireni. Primenom integrisanih kola postignuto je pojejtinjenje proizvodnje, veća 

 pouzdanost u radu i rukovanju prijemnicima i drugim uređajima. Primenom mikroprocesora, koji upravljaju elektronskim pretraživanjem stanica, 

uprošćeno je još više rukovanje prijemnikom.U ovom izdanju prikazani su svi novi modeli domaćih prijemnika i elektro-

akustičkih uređaja, a od stranih, čiji je asortiman takođe veliki, samo oni koji su 

uvezeni u većim količinama. Principijelne šeme sakupljene su, kao i do sada, u 

 prilogu knjige. Prikazani su i neki domaći i strani aparati suvremenih električnih rešenja sa ugrađenim mikroprocesorima.

 Zbog obilja novih materijala i sadržaja izostavljen je veliki broj starijih 

(domaćih i stranih) aparata, kako ne bi došlo do povećanja obima knjige, zatim  

 su skraćena neka poglavlja, a za izostavljeni odeljak o uporednim pregledima polu  provodnika upućujemo čitaoca na posebnu knjigu  »Elektronske cevi, poluprovodnici

 

i integrisana kola«, koja sadrži detaljne podatke za veliki broj analognih i digitalnih 

integrisanih kola, čija je prirnena sve veća u prijemnicima i drugim uređajima.Sve šeme su preuzete iz servisnih uputstava domaćih i stranih proizvođača,

 

kojima se posebno zahvaljujem na pomoći oko pripremanja novog izdanja ove knjige.

PREDGOVOR

 Autor 

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 3/275

Glava 1.

RADIONICA ZA OPRAVKU RADIO-APARATA

PROSTORIJA

U svim servisima se danas, pored radio-aparata i elektro-akus-tičkih uređaja, opravljaju i televizori, koji po broju često nadmašujui radio aparate i ostale uređaje. Zbog toga će ovde biti reci o radionici čija je veličina, kao i raspored inventara i veličina stolova i polica, prilagođena opravkama i televizora, i radio-aparata, i drugih akus-tičkih uređaja.

Prema prikazanim tipskim radionicama zainteresovani će lakoodrediti veličinu prostorije i raspored inventara za svoj radio i TVservis.

RADNI STO ZA ELEKTRIČNA ISPITIVANJA

Za ovu svrhu može poslužiti svaki sto, ali je poželjno da onima nekoliko fioka za smeštaj ručnog alata i najpotrebnijih radio--delova (nekoliko garnitura ispravnih blok-kondenzatora, otpornika,elektrolitskih kondenzatora i tranzistora) za ispitivanje defektnogaparata. Sem toga, jedna fioka treba da sadrži i sitan montažni materijal : razne zavrtnje, navrtke, zakivke, podloške, komade izolacionogmaterijala (pertinaksa, prešpana, trolitula) i dr. Sav navedeni materijal treba da bude raspoređen u kutijama sa natpisima da bi se odmahmogao naći. Primer dobrog radnog stola pokazuje si. 1.1. Za većulemilicu, da ne bi smetala na stolu, predviđena je okrugla limena cev.

Instrumenti su smešteni na maloj polici u čijoj unutrašnjostitreba montirati kontrolni zvučnik i univerzalni ispravljač. Poredtoga, tu obavezno smestiti i jedan transformator sa odvojenim se

7

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 4/275

kundarnim namotajem za razne napone od 110- 220 V radi galvanskog odvajanja aparata od mreže.

 Na mestima sa jakom varijacijom mrežnog napona treba u policu umetnuti magnetski stabilizator napona. Ovakav stabilizator

dobro radi samo ako je frekvencija mreže konstantna.

Za ispitivanje tranzistorskih aparata potreban je ispravljač sastabilizovanim naponom 2—12 V i strujom od 2 A.

Priključne kutije za priključivanje pojedinih instrumenata iradio-aparata smeštene su na polici. Ugrađeni voltmetar pokazuje

napon mreže. Sa prednje desne strane nalaze se druge tri priključnekutije za priključak lemilice za Stonu lampu i jedna za rezervu. Priključak spoljne antene i jedne spoljne dipol-antene takođe se nalazina polici.

Električna instalacija stola prikazana je na si. 1.2. Svaki sto imasvoj automatski osigurač od 10 A. Ako je u prostoriji smešteno višestolova, električnu instalaciju treba tako izvesti da se svi stolovi sa

 jednog (centralnog) mesta mogu isključiti od električne mreže. Instalaciju na stolovima, kao i u samoj prostoriji, treba da izvede ovlaš-

ćeni elektroinstalater da bi odgovarala postojećim propisima.

8

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 5/275

RADNI STO ZA MEHANIČKE RADOVE

Da se skupoceni instrumenti ne bi oštetili preporučujemo dase svi mehanički radovi obavljaju na drugom stolu. Od mehaničkih

radova najčešće dolazi u obzir: vađenje limova iz mrežnog transformatora i izrada metalnog nosača za nove delove koji od originalnihodstupaju po dimenzijama (poteneiometri, kondenzatori, talasni preklopnici).

 Na ovom stolu mogu se vršiti i sva motanja kalemova za prego-rele transformatore. I ovaj sto treba da ima nekoliko fioka za smeš-taj raznog alata, a može biti (si. 1.1) bez gornje police.

POLICE

Police su rađene od čamovine: dužine 2—3 m, visine oko1,5—1,8 m, sa četiri pregrade dubine 0,4—0,5 m. Na si. 1.3 dat jeizgled takve police.

INVENTAR RADIONICE

Dajemo dve varijante sastava radionice. Manji tip sadrži jednoradno mesto sa najpotrebnijim alatom, uređajima i instrumentima.Veća radionica sadrži više radnih mesta, po mogućnosti sa istim

SI. 1.2

9

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 6/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 7/275

Rezervni grejači zalerailiceTinol žice02 i 1

B) Ostali pribor

3-30 V, 2 AOdvojni regulacionitransformator

220/0-250 V,300 VAVolt metar 0 250 VProbni zvučnik sauniverzalnim izlaznimtransformatoromElektromagnetni stabilizator, napona220 V, 200 W

Demagnetizer premaopisu iz 6. glave,deo A. pod tačkom 4Običan om-metarBanan-utikačiKrokodil-spojke,običneKrokodil-spojkedvostruke

Demagnetizer premaopisu iz 6. glave,deo A. podtačkom 4Običan om-metarBanan-utikačKrokodil-spojke,običneKrokodil-spojke

dvostruke

5 „Kombinacija jednog

 promenljivog i fik0,5 kg snog kondenzatora 2 kom.

Žičani promenljivi

otpornik sa klizačem između 1000do 5000 12 10 „

1 kom.

Kutije sa sortiranimzavrtnjima zametal, za drvo —sa navrtkama, uši

1 „

cama, zakivcima iostalim sitnim

montažnim materijalom 1 garn.1 „ Kutija sa raznim

1 „

komadima izolira- jućeg materijala(pertinaksa, preš- pana, trolitula itd.) 1 garn.

1 „Ogledalce sa drškom(slično zubarskom) 1 kom.

l kom.Žica ša šemiranje0 0,5 bakarna, pokalaisana 100g

1 „ Isto, izolovana10 „ PVC 100 m

10 „Bužir-cevi0 1—3 mm po 10 m

10 „Razni otporniciod 0,25 W— 

 — 1 W između10 12-10 MU 2 garn.

1 kom.Razni potenciometriod 1 k!2—10M12 1 kom.

1 „ Razni trimer-10 „ -potenciometri od

100 12-1 M12 1 garn.10 „ Razni blok-kondenza -

tori od 10 pF—0,1 (iF,

10 „ 35-F100 V 1 kom.11

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 8/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 9/275

ormaruAlat:Odvrtke raznihveličina 3 kom.Klešta sečice duž.

120—150 mm 1 „Klešta šiljasta, duž.120—150 mm 1 „Klešta pljosnata,duž. 120—150 mm 1 kom.Pinceta, mala isrednja 2“ 99

Pribor za podešavanje oscilat. kola

 prema si. 4.1,glava 4.   1 „

Električno lemilo220 V, 30 W 1 „

Materijal:

Tinol-žice 0 2 i1 mm 50 g

Razni otpornicisvih vrednosti 1 garn.Razni kondenzatori svih vrednosti   1 „Gajtan za produžavanje 2 m, samuškim i ženskimutikačem 1 „

Industrijski flasterširine 20 mm 1 rolna Nekoliko garnituratranzistora i diodaza tipove aparatakoji se najčešće

 popravljaju 1 garn.Žica za šemiranjePVC 0 0,5 10 m

Džepna baterijskalampa 1 kom.

E) Ostali pribor u

Rešo od 220 V,500 W 1 kom.

 Nekoliko metalnih posuda 1 garn.Termometar stakleni0—300°C 1 kom.Bometar (areometarza sump.kiselinu) 1 kom.Destilovana voda 1 lit.Benzin u flašici300 g 1 kom.Četkice razneveličine 1 garn.Tuba univerzalnoglepka »OHO« I kom.Sprej za čišćenjekontakta 1 flašicaRazne Ge-diode 1 garn.Razne Si-diođe I „Razni Ge--tranzistori 1 „Razni Si--tranzistori 1

n

Ostali potrošni radio-materi- jal (ukoliko nije obuhvaćenu posebnom magacinu radionice)Radni sto za mehaničke radove sadrži:

Alat:

Bravarski čekić250 g 1 kom.Pljosnata turpija,srednja I MOkrugla turpija,srednja 1 „

Poluokrugla turpija,srednja I „13

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 10/275

Pljosnata turpija, Makaze za lim,fina 1 kom. ručne 1 kom.Poluokrugla turpija, Čelična četka 1 „fina

1 „Ugaonik čelični

1 „Okrugla turpija, Kljunasta merkafina 1 „ (šubler) 250 mm 1 „Sajdžijske turpije, Čelični cirkl 1 „razne 1 garn. Drveni čekić 1 „Sapovi za turpije 5 kom. Probojci razni 1 garn.Obeležavač 1 „Sekač 1 ,Ručne mengele 1 „Testera za Ostali uređaji i mašine:

gvožđe 1 „Paralelne mengele Mašina za unakrsno motanje80 mm 1 „ kalemova, sa priborom 1 kom.Ručna ili električna Mašina za slojno

 bušilica do 6 mm 1 „ motanje kalemovaSpiralne burgije transformatora sa1 — 10 mm, sa raz  priborom 1 kom.makom po 1 mm 2 garn. Stona električna Navojne burgije  bušilica do 10 mm 1 „2—6 mm 2 garn. Točilo sa ručnim Nareznice  pogonom 1 „M2-M6 1 „ Uređaj za zakivanjeČelični lenjir  šupljih zakivaka 1 kom.300 mm 1 kom. Uređaj za zakivanjeMikrometar  limenih čaura0—15 mm 1 „ (buksni) 1 „

Napomena: Ukoliko u stolu nema dovoljno mesta, deo ovih

alata, uređaja i mašina može se smestiti i u ormar.

ODfc'LJENJE ZA PRIJEM I IZDAVANJE APARATAI PRIRUČNI MAGACIN

Za ovo je poželjno imati posebno odeljenje. Pored stola za preuzimanje i preradu aparata, opreme za ispitivanje opravljenog aparata, treba predvideti i nekoliko stolica za stranke (dok se aparat

raspakuje, pregleda i izvrši administrativni posao oko preuzimanja,

14

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 11/275

odnosno predaje aparata). Ukoliko ima dovoljno mesta, ovde pred-videti i neku malu policu za smeštaj opravljenih aparata.

U priručnom magacinu treba postaviti 1—2 police (ali sa guš

ćim pregradama nego na si. 1.3) za smeštaj materijala.Napomena: Ovde smo uglavnom naveli inventar kojim trebada raspolaže dobro opremljena servisna radionica. Naravno, sveovo može se uraditi i sa manje alata, pribora i instrumenata, ali toide obično na uštrb kvaliteta i zahteva veći utrošak radnog vremena.

Međutim, uvek su neophodni sledeći instrumenti: univerzalniinstrument i tragač signala (na svakom radnom mestu), a za ćeluradionicu još po jedan signal-generator za AM i FM opseg, jedancevni voltmetar, ton-generator, ispitivač tranzistora, univerzalniispravljač i osciloskop.

15

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 12/275

G l a v a 2 .

INSTRUMENTI ZA ISPITIVANJE I OPRAVKU RADIOAPARATA

U ovom odeljku upoznaćemo sve instrumente potrebne za raznaispitivanja i opravku aparata. U prethodnom poglavlju videli smokoji su instrumenti neophodni, a koji dolaze u obzir samo u većimradionicama. Ovde ćemo dati opis i jednih i drugih i objasniti njihovu

 primenu, kako bi čitalac video kako se na savremen način vrši ispitivanje i popravka aparata. Naravno, u manjim radionicama tehničari će morati da se zadovolje jeftinijim i prostijim instrumentima,koje često rade sami tehničari na osnovu raznih opisa po knjigama

i časopisima.

UNIVERZALNI INSTRUMENT UNIMER 1

Ovo je najvažniji instrument u servisnoj radionici. Odabralismo novi tip domaće proizvodnje UNIMER 1*), osetljivosti 200 000 LI /V, do 30 V i 10MQ od 100—1 000 V, koji omogućava merenjenapona, struje i otpora. Ovako velika osetljivost postignuta je tran-zistorskim pojačavačem, tako da je ovo, u stvari, elektronski instru

ment. Na si. 2.1 dat je izgled instrumenta. Skala je dužine 78 mmsa ogledalom. Sa gornje strane instrument ima 4 priključne čaure.Merni opsezi podešavaju se velikom ručicom, a vrste rada (jćdno-smerno, naizmenično i otpor) uključuju se malom ručicom. U prvom

 položaju »O« isključuje se malom ručicom baterija koja napaja tran-zistorski pojačavač. Bočnim levim dugmetom kazaljka se dovodi nanulu, a desnim, dovodi se kazaljka na 0 Q skale, pri merenju otpornosti.

* Proizvod predu/eća »Iskra« — Kranj.

1 6

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 13/275

U detaljnom uputstvu koje se prilaže uz instrument objašnjenisu svi postupci pri merenju i radu sa njim.

SI. 2.1

Merni opsezi

Jednosmerni i naizmenični opsezi

 Napon Izlaz Unutrašnji

otpor 

StrujaPad

napona

1000 V + 50 dB 10 MU 5 A 100 mV300 V + 20 dB 10 MU 500 mA 100 mV100 V + 30 dB 10 MQ 50 mA 100 mV30 V + 20 dB 6 MO 5 mA 100 mV10 V + 10 dB 2 MU 0,5 mA 100 mV3 V -10 dB 600 kU 50 [aA 100 mV1 V

0,3 V100 mV

(50 (aA)

+ 11 dB-10 dB-20 dB

200 kU60 kU2 kU

5 [aA (0,3 V)

300 mV

2 Opravka radio-aparata1 7

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 14/275

Otporni opsezi

OpseziOpterećenje

uzorkamaksimalno

Merninapon

X 1 1 Q . ... 2 kO 50 mAx 10 10 Q . ... 20 kO 5 mA Ugrađenax 100 100 O . ... 200 kO 500 [iA  baterijax 1000 1 kQ ... 2 Mil 50 p.A 1,5 Vx10000 10 k£i ...20 Mil 5 p.A

Merni pribor

Predotpornik — merna glava: 30 kV — 1000 Mil (33,3 kO/V).Šent: 30 A ~ (100 mV ~).

Tačnost merenja

 Navedene greške važe za vodoravan položaj instrumenta, natemperaturi okoline od 20°C pri sinusnom obliku naizmenične struje,frekvencije 50—60 Hz.

Strujni i naponski opsezi: ± 2,5% krajnje vrednosti skale.Otporni opsezi: ± 2,5% dužine skale, odnosno ± 10% prikazivanja na sredini skale.

Pri promeni temperature okoline za 10°C u opsegu 0. .. +40°C:Jednosmerna struja: najviše 1% krajnje vrednosti skale. Naizmenična struja: najviše 1,5% krajnje vrednosti skale.Varijacija zbog uticaja frekvencije u frekventnom opsegu 30. . .

20 000 Hz najviše 5% sa naponskim domašajima do 30 V.Uticaj od 5% važi i za domet 100 i 300 V (10% za domet 1 000 V)

u frekventnom opsegu do 2 000 Hz.Ulazni kapacitet na naizmeničnim opsezima iznosi oko 20 pF.

Ostale karakteristike

Merni sistem sa obrtnim kalemom je sa jezgrenim magnetomi opružnim uležištenjem. Zbog toga je mehanički veoma jak i neoset-ljiv na uticaje stranih magnetskih polja.

Skala: Podmetnuta ogledalom, dužine 78 mm. Graduisanje je

linearno za sve naponske i strujne opsege.

18

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 15/275

Zaštita od preopterećenja: Ulaz pojačavača, a time i merni sistem, zaštićeni su od električnih preopterećenja poluprovodničkimelementima.

Instrument se može na naponskim dometima do 30 V kratko-

vremeno preopteretiti naponom do 500 V, a na dometima od 100 Vdo 1000 V najviše sa 1200 V. Na strujnim dometima pojačavač je zaštićen od preopterećenja.

Međutim, pri većim opterećenjima i opterećenjima koja duže traju,ili pri direktnom priključenju na napon, dolazi do oštećenja ugrađenih mernih otpornika. Zbog toga treba obratiti pažnju na sledeće:instrument se ne srne priključiti na napon kad je postavljen strujnidomet.

 Napajanje pojačavača: Za napajanje pojačavača služe dva stan

dardna baterijska elementa od 1,5 V (IEC-R6,0

 14 x 50 mm).Pri prosečnim uslovima rada vek trajanja baterijskog elementaiznosi oko 3 do 4 meseca.

Za merenje otpora ugrađen je izvor napona od 1,5 V (elementR6).

Glavne tehničke karakteristike šeme

Blokiranje pomoću ugrađenog kondenzatora omogućava merenje i naizmenične komponente određenog naizmeničnog napona

kome je superponiran jednosmerni napon.Pregledna konstrukcija šeme pomoću štampanih kola.Ugrađeni standardni poluprovodnički elementi pojačavača.

Principijelna šema

Donji deo šeme obuhvata sve redne otpornike za merenje na pona i otpornosti, kao i šentove za merenje struja.

Gornji deo prikazuje tranzistorski pojačavač (si. 2.2) sa 6 tranzistora BC109C. Prva dva tranzistora rade kao dve antiparalelnovezane diode jer su im isključeni kolektori. Na diode se dovodi merninapon preko rednih donjih otpornika. Pad napona u propusnomsmeru ne može preći vrednost od 0,5—0,7 V, čime je tako postignuta zaštita od kratkotrajnog preopterećenja i pri dovedenom na ponu 10 puta većem od mernog područja.

Iza dioda sledi diferencijalni pojačavač, a zatim pobudni stepenza poslednji tranzistor vezan u kolektorskom spoju. Ovaj tranzistorsa druga dva otpornika po 680 ii koji premošćuju bateriju od 3 V,

->•19

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 16/275

20

   S   I .

   2 .   2

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 17/275

čini most u čijoj dijagonali leži instrument—mikroampermetar. Sdesne strane instrumenta izvedena je povratna sprega na drugi tranzistor diferencijalnog pojačavača radi linearizacije skale. Prvi tranzistor diferencijalnog pojačavača ima tako polarizovanu bazu da

radi kao ispravljač pri merenju naizmeničnih napona.Otpornikom R1 uravnotežava se most (kazaljka instrumenta

se dovodi na 0 pre merenja), a otpornikom R2 kazaljka se dovodi na0 iž pri merenju otpornosti.

VISOKO FREKVENTNI SIGNAL-GENERATOR SGS-30

Pored univerzalnog instrumenta, VF signal-generator spada u

neophodne instrumente svake servisne radionice. Signal-generatortipa SGS-30*) po svojim karakteristikama potpuno zadovoljava

 potrebe servisne radionice (si. 2.3). Aparat proizvodi sinusoidneoscilacije u frekventnom području od 100 kHz—30 MHz, podeljeneu pet podopsega, a ugrađen je širi opseg (razvučeno frekventno područje) za međufrekvenciju radio-prijemnika. Izlazni napon se možemenjati u granicama od 0,1 V do 1 ¡EV u skokovima i kontinualno.VF signal se može modulisati sa tonom od 400 Hz iz ugrađenog ton--generatora ili sa spoljašnjim izvorom.

Principijelna šema i način rada

Signal-generator je sastavljen od sledećih delova: visokofrek-ventnog oscilatora, niskofrekventnog oscilatora, atenuatora i mrežnog — ispravljačkog dela.

Visokofrekventni oscilator je tipa »Hartley« sa oscilatornimkolom u krugu rešetke. Ovim je postignuto da jedan par ploča pro-

menljivog kondenzatora, onim kojim se bira željena frekvencija, budeuzemljen. Za oscilator se koristi jedna polovina cevi ECC82, dok sedruga polovina koristi kao katodni pojačavač za prilagođavanje ikao stepen za razdvajanje. Promena opsega učestanosti vrši se prek-lopnikom SI.

Modulacija je moguća iz ugrađenog NF oscilatora, ili iz spoljnogizvora preko priključka SM koji se uključuje preklopnikom S3.

*) Proizvod Elektronske industrije, fabrike »Pionir« Beograd

21

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 18/275

22

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 19/275

NF oscilator

 Niskofrekventni RC oscilator radi na principu faznog pomeraja.Fazni pomeraj od 180° ostvaren je RC elementima. Oscilator radi

sa jednom polovinom cevi ECC81, dok je druga trioda iskorišćenakao katodni pojačavao za prilagođavanje impedansi i kao stepen zarazdvajanje dva oscilatora, pošto se NF signali dovode preko L8i 04 na anodu VF oscilatora. Sama modulacija se vrši na taj načinšto se anodni napon VF oscilatora menja u ritmu NF signala pa seu istom ritmu menja i amplituda VF signala.

Atenuator (oslabljivač)

 Na atenuator S2 dovodi se modulisani VF signal sa katode pojačavača ECC82. Otporni lanac koji sačinjavaju otpornici R12--R19 omogućuje dekadno slabljenje signala, tako da na izlazu Amožemo dobiti signal efektivne vrednosti 10 p,V ako na ulazu u atenuator imamo signal efektivne vrednosti 0,1 V.

Fina promena veličine izlaznog napona vrši se potenciometromP2.

Atenuator je potpuno u livenom oklopu i podeljen je na onolikoćelija koliko ima dekada, čime je omogućeno tačno slabljenje u

odnosu 10 : 1 i pri visokim učestanostima.

Ispravljački deo i napajanje

Za napajanje se koristi dvostrani ispravljač sa cevi EZ80. Posleispravljanja ovaj napon se filtrira kroz filtar R31, C25/26.

Električne karakteristike

Frekventno područje: 100 kHz — 300 kHz; 300 kHz — 800 kHz;0,8 MHz — 2,8 MHz; 2,8 MHz — 9,4 MHz; 9,4 MHz - 30 MHz prošireni opseg za međufrekvenciju od 400 kHz — 510 kHz.

Tačnost baždarenja skale frekvencije: 3%.Izlazni napon: 1 p.V — 0,1 V u pet opsega i sa kontinualnom

 promenom.Promena izlaznog napona:

 Na opsezima od 100 kHz do 10 MHz: ±15% Na opsegu 9,4—30 MHz: ±20%

Izlazna impedansa:

23

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 20/275

10 ii na opsezima od 1 p.V — 0,1 V80 ii na opsegu od 0,1 VDubina unutrašnje modulacije: 30%Frekvencija unutrašnje modulacije: 400 Hz

Ulazna impedansa spoljašnje modulacije: veća od 5 kii.Ulazni napon potreban za 30% spoljašnje modulacije: oko 18 Vef.Zračenje: neznatno na odstojanju od 1 m Napajanje: 220V/50Hz, potrošnja 25 W

Konstruktivno izvođenje

Svi su delovi ugrađeni u limenu kutiju. Na prednjoj ploči (si.

2.4) vidi se raspored pojedinih dugmadi. Koaksijalni kabl sa veš-tačkom antenom fiksiran je u poklopcu kutije.

SI. 2.4

Primena signal-generatora

Upotrebljava se za ispitivanje visoko- i međufrekventnih kolaradio-aparata, za podešavanje svih kola i za merenje osetljivosti iselektivnosti. U 4. glavi je detaljno opisan rad sa signal-generato-

rom prilikom podešavanja i kvalitativnog ispitivanja radio-aparata.

24

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 21/275

VJSOKOFREKVENTNl CEVNI VOLTMETAR CVV-1

Visokofrekventni cevni voltmetar CVV-1*) predviđen je zamerenje visokofrekventnih napona, a isto tako pouzdano meri i

 jednosmerne napone. Širok frekventni opseg merenih napona činiinstrument vrlo pogodnim za merenje kako u tonfrekventnoj, takoi u visokofrekventnoj tehnici. Pored ovoga instrument omogućavai merenje otpora.

Principijelna šema i način rada

Osnovnu šemu uređaja sačinjava merni most, koji se sastojiod jednog jednosmernog diferencijalnog pojačavača. Po jednu granu

mosta sačinjavaju triode (si. 2.5a), a u drugim dvema granama sunjihovi anodni otpornici. Jedna dijagonala mosta je priključena naizvor za napajanje, a druga sadrži indikatorski instrument.

Preklopnikom Sl'-Sl"', čiji su svi segmenti na jednoj osovini,odabere se merni opseg: sa S2'-S2"' odabere se vrsta rada: merenjenaizmeničnog napona, jednosmernog, sa polaritetom + i — premamasi i merenje otpora.

Jednosmerni napon iz ispravljača dovodi se na triode a takođei na razdelnik napona R13/R14 (si. 2.5b).

Sa ovog razdelnika jedan deo napona se preko potenciometraP2 dovodi na drugi razdelnik R16/R20, sa čijeg se kraja uzima pred-napon rešetke druge triode. Sa pojedinih otpora ovog delitelja uzimase izvestan pozitivan napon (u zavisnosti od opsega merenja) i dovodise na rešetku prve triode. Ovaj napon se koristi za kompenzacijustruje mirovanja diode. Izvod je vezan sa masom aparata.

indikatorski instrument se nalazi između anoda i ima predotporP3 i R30 za regulaciju nominalne osetljivosti instrumenta. Njegov polaritet može da se menja, pa je moguće merenje pozitivnih i nega

tivnih naizmeničnih napona. Pri merenju otpora dodaje se drugi predotpor ovom instrumentu P4 i R29. Instrument se nalazi u dijagonali mosta između anode dve triode (ECC82) diferencijalnog pojačavača.

Most je tako dimenzionisan da je pokazivanje praktično nezavisno od promena napona mreže, starenja cevi, kao i menjanja ceviu širokim granicama. Mostni spoj, iako vrlo osetljiv, praktično je

*) Proizvod Elektronske industrije, fabrike »Pionir« Beograd.

25

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 22/275

osiguran od preopterećenja, pa ne postoji veća opasnost od uništenjainstrumenta kada se pri najnižem opsegu priključi najviši napon(pogotovu ako se to dešava za kratko vreme). Upotrebom dve triode

 postignuta je velika stabilnost nultog položaja, pošto promene na pona napajanja podjednako utiču na obe cevi i ne unose veću ne-simetriju u kolo.

Merenje jednosmernih napona. Kada nema spoljašnjeg naponamost se uravnotežava sa Pl, anodni napon i naponi na rešetkama obecevi su jednaki, pa su i tačke na anodama na koje je priključen instrument na jednakom potencijalu.

Kada se na rešetku prve triode dovede merni jednosmerni napon

 preko ulaznog razdelnika napona R1 /R7, promeni se potencijal

26

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 23/275

na njenoj rešetki, menjaju se anodna struja i anodni napon. Ravnoteža je poremećena, pa instrument pokazuje odgovarajuće skretanje.Protok struje kroz instrument je u izvesnom odnosu srazmeran samernim naponom.

Merenje naizmeničnog napona. Merenje naizmeničnog naponavrši se preko diode koja ispravlja taj napon u jednosmerni i dovodiga na ulaz voltmetra. Dalje se merenje vrši na isti način kao i u prethodnom slučaju. Dioda je smeštena u sondi SVF-1 kojom se neposredno prilazi mestu merenja. Time je izbegnut uticaj kapacitivnostimernih provodnika na višim frekvencijama. Sonda je spojena saulazom oklopljenim višežilnim kablom. Struja mirovanja diodekompenzuje se dovođenjem za svaki opseg na rešetku prve triodeodgovarajućeg napona, uzetog sa razdelnika napona R16/R20.

Merenje otpora. Merni otpornik priključuje se između rešetkedruge triode i mase. Između dveju ovih tačaka nalaze se već baterijai otpornik potrebni za merenje na odgovarajućem opsegu. Pri krat-kospojenom ulazu (R = 0) kazaljka instrumenta nalazi se na 0, a priotvorenom ulazu (R= oo) kazaljka pokazuje puno skretanje. Naovaj se položaj kazaljka dovodi pomeranjem potenciometra P4.Pri priključivanju mernog otpora kazaljka pokazuje neki međupo-ložaj. Napon na rešetki se menja, pa se menja i napon na anodi,usled čega se ravnoteža mosta kvari i kazaljka skreće.

Električne karakteristike

Jednosmerni napon: 0—1,5V, 0—3V, 0—10 V, 0—30 V,0-100 V, 0-300 V, 0-1 000 V.

 Naizmenični napon: 0—1,5 V, 0—3 V, 0-10 V, 0—30 V0-100 V, 0-300 V.

Tačnost pokazivanja na oba opsega: 5%.Ulazni otpor: 10 MQ na jednosmernom i 4,5 MO sa 5 pF para

lelno na naizmeničnom opsegu.Frekventni opseg: 30 Hz—250 MHz.Merenje otpora: 1, 10, 100 kD, 1, 10, 100 i 1 000 Mfi.

 Napajanje: 220 V, 50 Hz, potrošnja oko 20 W.Za merenje otpora potrebna je baterija od 15 V.

Konstruktivno izvođenje

Svi delovi su ugrađeni u limenu kutiju sa rasporedom dugmadi

 prema si. 2.6. Sonda sa oklopljenim kablom takođe je prikazana.

27

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 24/275

SI. 2.6

Primcna

Visokofrekventni cevm voltmetar CVV-1 služi za sva merenja jednosmernih napona kod antifeding-regulacije, merenja padovanapona na otpornicima, sva merenja niskofrekventnih napona u

 pojedinim stepenima aparata i u izlazu (kao autputmetar), za mere-nje napona negativne reakcije kod raznih frekventnih opsega (ovo

u zajednici sa jednim ton-generatorom), za sva visokofrekventnamerenja u pojedinim stepenima aparata (u zajednici sa signal-gene-ratorom).

RC TON-GENERATOR MA 3604

Ton-generatori na RC principu daju sinusoidan izlazni napon.Generator tipa MA 3604 (si. 2.7) radi na principu Vinovog mostai potpuno zadovoljava potrebe u servisnoj radionici.

28

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 25/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 26/275

Sa R12/C13 stabilizuje se pojačavač na višim frekvencijama.Izlaz oscilatorskog pojačavača preko Cl8 ide na potenciometarR23 kojim se kontinualno reguliše izlazni napon RC generatora.

Izlazni pojačavač (si. 2.8) sastavljen je iz Tr4 do Tr6, pri čemu je Tr4 pogonski stepen za Tr5/Tr6 koji rade kao izlazni komplementarni stepen u klasi B. Sa nekoliko RC elemenata u povratnoj sprezi

 proširuje se frekventni opseg i smanjuje izobličenje izlaznog pojačavača.

Stepenasti atenuator (oslabljivao) je vezan preko C21 za izlazni pojačavač i na njemu se javlja maksimalni napon od 2 V efektivno.Izlazni otpor atenuatora iznosi 600 £2 i konstantan je. Atenuatorima sledeće stepene prigušenja: xl, x0,l, x0,01, x0,001. Krajnji

desni položaj preklopnika atenuatora dovodi izlazni signal od 5 Vefna niskoomnu izlaznu priključnicu.

Izvor za napajanje sastoji se iz mrežnog transformatora, most-nog ispravljača i tranzistora T7 sa cener-diodama Dl i D2 za stabilizaciju napona kojim se napaja RC most.

Električne karakteristike

Frekvencija područja .............................................. 20—200 Hz200-2000 Hz

2-20 kHz20-200 kHz

Tačnost baždarenja frekvencije.............................. bolja od±3%Izlazni napon.......................................................... 5 Vef ±5%Izlazna impedansa atenuatora ................................600 £2Atenuator ............................................x 1, x0,l, x0,01, x 0,001Impedansa niskoomnog izlaza ...............................50 £2Kontinualna regulacija izlaznog napona................ 1 : 10Priključak na mrežu .................................................. 220 V, 50 Hz

Potrošnja................................................................. 7 VA

Konstruktivno izvođenje

Aparat je ugrađen u limenu kutiju (si. 2.9). Na prednjoj pločioznačene su sledeće komande:

1 — biranje područja; 2, 3 — kontinualno podešavanje frekvencije; 4 — kontinualno podešavanje izlaznog napona; 5 — indikator rada; 6 — mrežni prekidač; 7 — atenuator; 8 — izlazna pri-

ključnica; 9 — pomoćne nožice.

30

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 27/275

31

   S   I .

   2

 .   8

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 28/275

OS

55

32

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 29/275

Primena

Ton-generator se upotrebljava za ispitivanje pojačavača, snimanje frekventne karakteristike pojačavača ili izlaznog stepena kodradio-aparata. Ton-generator se upotrebljava i za ispitivanje zvučnika

radi određivanja frekventne karakteristike, iznalaženja rezonantnihfrekvencija kako na zvučnicima tako i na samim kutijama sa ugrađenim zvučnicima. Najzad, ton-generatorom se mogu modulisatii visokofrekventni signal-generatori, što je potrebno pri kvalitativnom ispitivanju radio-aparata.

RCL MOST MA 4302

Mostom tipa MA 4302*) mogu se meriti vrednosti otpora, in-duktiviteta i kapaciteta.

Principijelna šema i način rada (si. 2.10 i 2.11)

Most se napaja naizmeničnim naponom od 1,5 V (frekvencije1 kHz ili 10 kHz) koji daje posebni oscilator sa jednim operacionim

 pojačavačem tipa 741. Pojačavač se napaja iz stabilisanog ispravljačasa integrisanim kolom MC 1468 G.

a

*) Proizvod preduzeća »Iskra« — Kranj.

3 Opravka radio-aparata33

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 30/275

              i  —    i   g   a

<s

35

34

   R   L   C  -  m  o  s   t   M   A   h   3   0   2

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 31/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 32/275

11 — potenciometar (R25, 30) za korekciju gubitaka u mernomkondenzatoru,

12 — pomoćne nožice za iskošenje instrumenta,13 — priključnice za uzemljenje mosta.

Merenje sa mostom

Grubo podešavanje mosta za sva 3 merenja vrši se na sledećinačin:

 — priključiti merni objekat na (1), — preklopnik (6) postaviti za odgovarajuću vrstu merenja, — preklopnik za mernu frekvenciju (4) postaviti na 1 kHz, a

 pri merenju L — na 10 kHz, — preklopnik SENSITIVITY (5) postaviti na LOW,

 — okretanjem preklopnika za područje (7) podesiti otklonkazaljke instrumenta (8) na crveno područje.

Merenje otpora

Izvršiti »grubo podešavanje«. Okretanjem dugmeta sa skalom(9) naći najmanji otkion instrumenta. Vrednost mernog otpornika

 je jednaka pročitanoj vrednosti na skali 9 i umnošku vrednosti pod-ručja koje pokazuje preklopnik (7).

36

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 33/275

Merenje kapaciteta

Do kraja ulevo okrenuti oba dugmeta potenciometra (11) iizvršiti sve radnje »grubog podešavanja«. Okretanjem dugmeta (9)

naći najmanji otklon kazaljke instrumenta. Ako merni kondenzatorima malo gubitaka, minimum će biti oštar. U protivnom, naizme-ničnim okretanjem velikog dugmeta (11) i dugmeta (9), a zatim imalog dugmeta (11) i (9) kompenzovati gubitke da bi se dobio minimum otklona instrumenta.

Vrednost mernog kondenzatora jednaka je umnošku vrednosti područja sa preklopnika (7) i pročitanoj vrednosti sa skale (9).

Do kraja udesno okrenuti oba dugmeta potenciometra (10) iizvršiti sve radnje »grubog podešavanja«. Ako preklopnik (7) pokazuje prvo područje (10 ¡xH), preklopnik (4) prebaciti na 1 kHz. Okretanjem dugmeta (9) naći najmanji otklon na instrumentu. Ako jeinduktivitet sa malo gubitaka, minimum će biti oštar. U protivnom — naizmeničnim okretanjem velikog dugmeta (10) i dugmeta (9),a zatim malog dugmeta (10) i (9) naći najmanji otklon instrumenta.

Merenje induktiviteta

Električne karakteristike

Merna frekvencija ....................................

Merni opseg, za otpore podeljen u8 područja .................................................Merni opseg za kapacitete, podeljen u

8 područja .................................................Merni opseg za induktivitete, podeljenu 7 područja...............................................Greške merenja:otpora ........................................................

0,1 £2 do 10 Mil

1 kHz i 10 kHz

10 pF do 1000 [jlF 

10jiH do 100 H

10 £2 do 1 M£2 1,5%do 10 £2 i iznad 1 M£2 3%

kapacitetainduktivitetaPotrošnja 6 VA

37

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 34/275

Konstruktivno izvođenje

Instrument je ugrađen u standardnu limenu kutiju sa nožicamaza izdizanje prednje ploče (prikazana na si. 2.12).

ISPITIVAČ TRANZISTORA MA 4600

Uređaj tipa MA 4600*) predviđen je za ispitivanje PNP i NPNtranzistora male snage do 100 mW. Strujno pojačanje i kolektorskastruja Ico  mere se u spoju sa uzemljenim emitorom. Koristan je uservisu i svuda gde je potrebna piovera ispravnosti tranzistora ikontrolisanje njegovih osnovnih parametara.

 Napajanje iz baterije omogućuje da MA 4600 spada u pokretne

uređaje za servisiranje.

Principijelna šema i način rada

Šema uređaja izvedena je tako da ne može doći do termičkog preopterećenja tranzistora koji se ispituje. Merni napon na kolek-toru je 2 V, što je dovoljno daleko iznad napona »kolena« (koji iznosioko 0,3 V). Struja kolektora je 0,3 do 1,5 mA.

S obzirom na PNP ili NPN tip tranzistora, na njegove elektrode

treba dovesti pravilno polarizovane napone. To činimo automatski preklopnikom S2 (si. 2.13) kad ga prilikom merenja stavljamo uodgovarajući položaj. Istovremeno tim preklopnikom se menjajui priključci za instrument.

Podešavanje mernog napona

Srednji položaj »UB« preklopnika S2 služi za baždarenje mernognapona kolektora na 2 V, čime je istovremeno baždarena i merna

struja baze na 10 ¡jlA. To se postiže okretanjem dugmeta »UB« (R11)da kazaljka instrumenta dođe tačno do crvene crte sa oznakom»BAT« u sredini gornje skale. Ovo je ujedno i kontrola ispravnosti baterije. Ako okretanjem dugmeta »UB« kazaljka ne dolazi do crvenecrte, baterija je slaba i treba je zameniti. Pojednostavljenu šemu ispiti-vača tranzistora kod pomenutog preklopnika PNP/NPN, odnosno baždarenja mernog napona pokazuje si. 2.14a.

*) Proizvod »Iskra« — Kranj.

38

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 35/275

39

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 36/275

Kontrola tranzistora na ispravnost

 Na položaju »K« preklopnika S2 u strujno kolo instrumentauključuje se zaštitni otpornik R7 koji, u slučaju defekta tranzistora(spoja E—C), ograničava struju kroz instrument. Pojednostavljenašema kontrole na ispravnost data je na si. 2.14b.

Merenje strujnog pojačanja »B«

Preklopnik S2 dolazi u položaj »M« (si. 2.13). Bazu tranzistorakoji se ispituje napajamo preko R3 konstantnom strujom od 10 ¡zA.U strujno kolo kolektora uključen je instrument. Merno područjeinstrumenta je 750 pA, a unutrašnja otpornost oko 64 iž. Zbog po-četne struje baze od 10 ¡zA u kolu kolektora pojavljuje se neka počet-

na struja koja se kompenzuje pomoću potenciometra R9, tako dakazaljka instrumenta ostane na nuli.

Pritiskom dirke »beta 75«, otporniku R3 vezuje se paralelnootpornik R4 i time se povećava struja baze za daljih 10 ¡zA. Zbogkompenzirane početne struje kolektora, instrument će tada pokazatisamo povećanu struju kolektora. Za pun otklon instrumenta pot-rebno je 750 [zA. Uz povećanje bazne struje za 10 [zA, povećanjekolektorske struje za 750 ¡zA značilo bi faktor strujnog pojačanja 75.

40

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 37/275

Zato jedna od dve skale ima 75 podeljaka, pa je stoga moguće direk-tno očitavanje faktora strujnog pojačanja.

Pojednostavljenu šemu merenja »beta 75« prikazuje si. 2.14e.Pri merenju strujnog pojačanja do 150 treba pritisnuti dirku

»beta 150«, čime se otporniku R3 vezuje paralelno otpornik R4 itime povećava bazna struja za 10 p.A. Istovremeno se, paralelnoinstrumentu i Rl, vezuje još i otpornik R2, kojim se povećava merniopseg instrumenta sa 75 na 150 ¡xA a što je pokazano na skali kojaima 150 podeljaka, pa se na njoj može odmah očitavati faktor po-

 jačanja.

Merenje struje kolektora Ico (pri nepriključenoj bazi)

Postavljenu šemu vidimo na si. 2.14d. Pritiskom dirke »Ico« prekida se (u odnosu na situaciju na si. 2.14c) priključak baze i vezaza kompenzaciju početne kolektorske struje. Merni instrument možetako da meri struju kolektora do 75 p,A. Kako je za pun otklon ins-trumenta potrebno upravo 750 ¡j.A,  a donja skala ima 75 podeljaka,očitava se struja kolektora na donjoj skali i rezultat se množi sa10 p.A.

Ako treba izmeriti struju kolektora do 1500 p.A, treba istovre-meno sa dirkom »lco« pritisnuti dirku »beta 150«. Njome se u tom

slučaju proširuje merni opseg instrumenta na dvostruku vrednost,a struja kolektora se tada očitava na gornjoj skali, pa se rezultatopet množi sa 10. Međutim, retko će doći u obzir to merenje, jersu vrednosti »Tco« iznad 500 jj.A  veoma retke (tranzistori su tadaneispravni).

Priprema za merenje (si. 2.15)

Preklopnik za vrstu rada S2 staviti u položaj »UB«, a instrumentuključiti prekidačem SI. Ukoliko je baterija ispravna, kazaljka instru-

menta skrenuće približno do sredine skale. Potenciometrom Rll baždarimo kazaljku na crvenu crtu.

Tok ispitivanja tranzistora  — Priključke tranzistora stavimou odgovarajuće bananske priključnice dok je preklopnik PNP/NPN

 još u položaju »UB«. Levo i desno od tog položaja nalaze se po dvamerna položaja »K« i »M« (kontrola i merenje) — levo za tranzistoretipa NPN, a desno za tip PNP. Na ovo moramo naročito paziti,

 jer pogrešan položaj preklopnika u odnosu na tip tranzistora možeda uništi tranzistor. Okretanjem preklopnika PNP/NPN u položaj

41

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 38/275

SI. 2.15

»K« (prema tipu tranzistora) ustanovimo da li je tranzistor uopšteispravan. Defektan, odnosno probijen tranzistor mogao bi da oštetiinstrument. Mali otklon kazaljke pokazuje da se tranzistor možemeriti, a otklon preko polovine skale — da je tranzistor defektan(nije sposoban za merenje).

Ako je tranzistor ispravan, prebacimo preklopnik u položaj»M«, a potenciometrom »KOMPENZ« dovodimo kazaljku instrumenta na nulu. Pritiskom dirke »beta 150« nalazimo strujno pojačanje. Ukoliko je otklon instrumenta manji od polovine skale, ovudirku otpustimo i pritisnemo dirku »beta 75«. Faktor pojačanja tranzistora očitavamo sa odgovarajuće skale. Rezultat merenja prove-ravamo na taj način što utvrđujemo da li kazaljka pri otpuštenojdirki ne ide na nulu.

Da bismo izmerili struju kolektora »Ico«, podesimo (pri polo

žaju »M« preklopnika) potenciometrom »KOMPENZ« kazaljku

42

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 39/275

na nulu, a zatim pritisnemo dirku »lco«- Rezultat se očitava na donjoj skali i množi sa 10. Tako merimo struju kolektora do 750 g.A, štoobično zadovoljava. Pri merenju ove struje do 1500 ¡zA treba, poreddirke »Ico«, pritisnuti i dirku »beta 150«, a rezultat se očitava na gor

njoj skali i množi sa 10.

Električne karakteristike

Merni tip tranzistora: PNP ili NPNSnaga disipacije tranzistora: 100 mW maxMerna područja:-- strujno pojačanje »beta« 0. .75 0. . .150

struja kolektora Ico 0. . .750 0. . .1500 u.A

struja baze 10 uATačnost merenja »beta«: =150„Merni napon na kolektoru: 2 V

 Napon baterije za napajanje: 4,5 V'Potrošnja struje posle uključivanja: 20 mA.

Konstruktivno izvođenje

Uređaj je ugrađen u limenu kutiju čija je prednja strana prika

zana na si. 2.15. Oznake pojedinih priključaka i dugmeta odgovarajuoznakama na šemi (si. 2.13).

Sa zadnje strane kutije nalazi se poklopac pričvršćen pomoćudva zavrtnja. Po skidanju poklopca baterija se stavlja u uređaj. Pri-tezanjem oba zavrtnja fiksiraju se baterija i poklopac.

SERVISNI OSCILOSKOP SOG-2

Servisni osciloskop SOG-2*) projektovan je za široku primenu,a naročito za kontrolu i održavanje TV uređaja i radio-aparata, odnosno za njihovo podešavanje. Sa uspehom se primenjuje u servisnimradionicama, industriji, laboratorijama i školskoj nastavi. Servisniosciloskop ima veliku osetljivost, širok propusni opseg, mogućnostkalibracije, posebno izvedeni horizontalni pojačavač, raznovrsnumogućnost sinhronizacije, fazno pomeranje modulacije zraka, štoga sve čini široko upotrebljivim u namenjene svrhe.

*) Proizvod »Ei« Niš.

43

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 40/275

Električne karakteristike

1. Elektronske cevi: 11 komada. Katodna cev 5 UP-1(13 cm) 1 x EC92; 1 x ECF80;

1 x 12 BH-7; 1 x ECC91; 3 x ECC82I x EC90; 1 x V-2; 1 x EZ8I ;

2. Vertikalni pojačavač

Osetljivost ..........................30mV/cm (pp)Frekventni opseg(±1,5 dB) ............................10 Hz — 3 MHzFrekventni opseg(±1,5 dB - 3 dB) .................3 MHz - 5 MHzAtenuator

............................

x 1, x 10, x 100;

sa kontinualnom regulacijom u svakom opsegu i potrebnom kompenzacijom.

Vreme uspona ....................oko 0,08 p.sUlazna impedansa .... oko 3 MQ

3. Vremenska baza

Učestanost baze 5 Hz — 500 kHz u pet podopsegasa kontinualnom regulacijom u svakom opsegu. Radi lakšeg rada i pri-mene u TV tehnici posebno su podešene i izvedene vremenske veze saučestanošću linije (fh), odnosno slike

(fv)

4. Horizontalni pojačavač

Osetljivost ..........................0,5 V/cmFrekventni opseg(±1 dB)................................5 Hz - 200 kHzFrekventni opseg(±3 dB)................................5 Hz - 500 kHzUlazna impedansa .. . .oko 30 MQAtenuator ............................sa kontinualnomregulacijomSinhronizacija .................... spoljna, unutrašnja i sučestanošću

mreže

44

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 41/275

Mrežni napon .....................220 V, 50 HzVarijacije mrežnognapona ................................±10%

Potrošnja .............................oko 70 WRaspored dugmadi na prednjoj ploči vidi se iz si. 2.16.

5.  Napajanje

SI. 2.16

FREKVENTNO MODULISAN SIGNAL-GENERATOR»PHILIPS GN 2890«

Za podešavanje FM delà prijemnika koji ima ultrakratkotalasno područje predviđen je ovaj signal-generator. Sem toga, povećanjemfrekventnog koraka ovaj instrument može da se upotrebi i kao vob-ler, pomoću kojeg se na ekranu oscilografa mogu dobiti propusnekrive MF stepena i S krive racio-detektora.

45

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 42/275

Električne karakteristike

Frekventni opseg: 85—130 MHz i 10,2—11,2 MHzTačnost frekvencije: za prvi opseg 0,01% za drugi 1%Frekventna stabilnost: za prvi opseg 0,01%, za drugi 0,5%

VF izlazni napon: 1 p.V do 100 mV, u skokovima, sa razlikom4 db.

Izlaz asimetričan 75 £2. Za simetričan izlaz 300 £2 predviđen je poseban transformator za simetrisanje.

Modulacija:1) FM spoljna, frekventni korak 0—75 kHz,' AM spoljna

do 50%.2) FM unutrašnja, frekventni korak 0—75 kHz, modulaciona

frekvencija 400 Hz.

3) FM unutrašnja, frekventni korak 0—250 kHz, modulaciona frekvencija 50 Hz, AM kao pod 1).

4) FM kao pod 3, AM unutrašnja, 400 Hz, 50%.Potreban napon za spoljnu FM 0—7 V, za spoljnu AM 0—11 V.Ugrađeni instrument omogućava baždarenje VF izlaznog na

 pona i kontrolu frekventnog koraka. Napajanje: iz mreže naizmeničnog napona 110—245 V, pot

rošnje oko 55 W.Upotrebljene cevi: 2 kom. 5713, 3 kom. EF80, po 1 kom. 85

A2, EC80, EL81, EZ80, 4 kom. OA81.

ODVOJNI REGULACIONI TRANSFORMATOR »ORT-5«

Odvojni regulacioni transformator ORT-5 prvenstveno je name-njen za ispitivanje radio i televizijskih prijemnika kod kojih je jedan

 pol mrežnog napona priključen na šasiju. Može se vrlo dobro upo-trebiti i za ispitivanje drugih uređaja do 400 VA, 2 A max — kadanjime treba odvojiti mrežni napon od uređaja.

Kako se izlazni napon može menjati od 0 do 250 V, to se ovajtransformator može upotrebiti za napajanje sa 110 V ili 150 V naizmeničnog napona.

Ako napon mreže varira, izlazni napon ovog transformatoramoguće je regulisati održavajući ga na potrebnom nivou uprkosvarijacijama napona mreže. Time je omogućeno ispitivanje uređaja

 pri normalnom naponu napajanja.Izgled ORT-5 prikazan je na si. 2.17. Izlazni napon pokazuje

voltmetar, a struju ampermetar, čiji se opseg može preklopnikom

 priključiti na 0,5 ili 2 A.46

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 43/275

Dimenzije ORT-5 su sledeće: širina 212 mm, visina 260 mm,dubina 210 mm, masa oko 11,5 kg. Priključak na mrežu je šuko-uti-kačem.

Osigurači su smešteni sa zadnje strane kutije. Električno povezivanje prikazano je na si. 2.18.

2 A

SI. 2.18

47

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 44/275

STAB1LIZOVANI IZVOR NAPAJANJA PS-3005

Izvor napajanja PS-3005 je ispravljač tipa KN/OS (konstantninapon/ograničena struja). On koristi snažni silicijumski tranzistorkao serijski regulator. Ograničavačem struje i velikom pouzdanošćuovaj izvor je namenjen laboratorijama, servisima, razvojnim ode-ljenjima, proizvodnim i ispitnim sektorima.

Izlazni napon može se podešavati u opsegu od 0 V do 30 V, dok je maksimalna izlazna struja 0,5 A.

Tzvor ima elektronsko kolo zaštite od strujnog preopterećenja,Ovo kolo u slučaju preopterećenja ili kratkog spoja na izlazu potpunoštiti elemente izvora PS-3005 od oštećenja. Naročitu pogodnost predstavlja to što se pomoću kola za zaštitu mogu birati četiri različitevrednosti struje ograničenja.

Pošto su izlazni priključci izolovani od šasije, nekoliko izvoraPS-3005 mogu da se vežu na red, dajući rezultantni izlazni naponkoji je zbir izlaznih napona svakog izvora.

Usled postojanja strujnog ograničenja, dva izvora PS-3005 moguda se vežu paralelno, dajući maksimalnu izlaznu struju od 1 A.

Opseg radaTehničke karakteristike

Regulacija izlaznog napona: 0—30 V kontinualnoMaksimalna struja opterećenja: 0,5 A

Struja ograničenja: 25 mA, 50 mA, 100 mA, 600 mA

Opsezi mernog instrumenta: 10 V, 30 V, 1 A, 100 mA, 30 mATačnost merenja: — napona 3%

 — struje 5%

Stabilnost u zavisnosti od bolja od ±0,3% ili 15mV promene mrežnog napona uzimajući veću vrednostod 180-240 V:

Stabilnost u zavisnosti od promene opterećenja od0-0,5 A:

Brujanje i šum:Izlazna impedansa:Izlazni priključci:

 bolja od ±0,2% ili 20 mVuzimajući veću vrednost

manje od 200 [i.Vmanje od 0,2 ii izolovani od mase

48

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 45/275

 Napajanje

Mrežni napon:Varijacije:Potrošnja:

220 V/110V 50 Hz+10%—20%

55 W

Principijelna šema

Sa namotaja S2 dobija se struja ispravljača koja se ispravlja udiodama D2/D3. Referentni pozitivni i negativni napon dobija seispravljanjem napona sa namotaja SI i S4 koji se stabilizuju cener--diodama D5 i D6.

Pozitivni referentni izvor ( + 10 V) obezbeđuje konstantnukolektorsku struju tranzistora T3. a negativni referentni izvor (—6 V)

 polarizuje bazu tranzistora T4.Redni regulator je izveden sa jednim tranzistorom snage TI.

Tranzistor TI se pobuđuje tranzistorom T2 koji obezbeđuje potrebnustruju baze za TI. Baza tranzistora T2 se vezuje na kolektor tranzistora T3.

Tranzistori T3 i T4 u diferencijalnom spoju sačinjavaju pojačavao greške. Diferencijalna veza obezbeđuje bolju temperaturnustabilizaciju. Baza tranzistora T4 se spaja na negativnu šinu (negativna izlazna priključnica), dok je baza tranzistora T3 vezana na

otporni delitelj R21, R6, R22. Jedan kraj delitelja je, preko potencio-metra R21, vezan na pozitivnu priključnicu, a drugi kraj preko R6i trimer-potenciometra R22 na negativni kraj referentnog izvora.Pojačavač greške preko delitelja napona meri izlazni napon. Poten-ciometar R21 služi za regulaciju izlaznog napona.

Kondenzator C3, vezan između baze i kolektora tranzistora T3,sprečava visokofrekventne oscilacije. Kondenzator C4 obezbeđujeniskoomsku naizmeničnu putanju paralelno potenciometru R21 i popravlja stabilizacioni efekt.

Dioda D7 štiti komponente izvora od inverznog spoljašnjegnapona.

Da bi se razumeo rad stabilisanog izvora, pretpostavićemo daizlazni napon teži da poraste. Kad raste potencijal pozitivne šine(+), jednovremeno raste i potencijal baze tranzistora T3. Po

 javljuje se razlika potencijala između baza tranzistora T3 i T4 koja se, pojačana, uzima sa kolektora tranzistora T3. Pojačani signal se po javljuje kao pad potencijala na bazi tranzistora T2. Ovaj pad potencijala se prenosi preko tranzistora T2 na bazu tranzistora TI. Ovim

 A  0(»i.t'.ka fudio-aparai.»49

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 46/275

50

   S   I .

   2 .   1

   9

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 47/275

sc smanjuje razlika potencijala između baze i emitora tranzistora TI, pa ovaj tranzistor manje provodi. Usleđ toga raste otpornost spojaemitor — kolektor, a time i pad napona preko tranzistora TI. Izlazninapon teži da padne, pa se kompenzuje porast izlaznog napona.

Strujno ograničenje

Kolo za strujno ograničenje je izvedeno sa jednim tranzistoromT5 i mernim otpornikom vezanim u negativnoj šini. Struja opterećenja stvara pad napona na mernom otporniku (RIO, R11, R12, R13)i upravlja tranzistorom T5.

U normalnom radnom režimu tranzistor T5 je zatvoren (nepro-vodan). Pri opterećenju ili kratkom spoju, T5 se otvara (postaje provodan), šentira pojačavač greške i time spaja kolektor tranzis

tora T3 i bazu T2 na negativnu šinu. Izlazni napon pada, a strujaostaje konstantna. Trimer-potenciometar R23 služi za podešavanje praga otvaranja tranzistora T5.

Konstruktivno izvođenje

Izvor napajanja je ugrađen u standardnu limenu kutiju (si. 2.20). Na prednjoj ploči nalaze se sledeće komande:

SI 2 20

•4»

51

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 48/275

VOLTAGE ADJUST, METER RANGE, CURRENT LIMIT,kao i mrežni prekidač sa indikatorskom lampicom i izlazne priključ-nice.

 Na zadnjoj ploči izvora nalaze se mrežni utikač, osigurač i prek-

lopr.ik 230/115 V.Izlazni napon se kontinualno menja potenciometrom VOLTAGEADJUST u granicama 0—30 V. Napon raste okretanjem potencio-metra udesno, a opada okretanjem potenciometra ulevo.

Preklopnikom METER RANGE uključujemo u kolo instrumenta više preciznih otpornika i time pokrivamo dva naponska itri strujna merna područja. Naponska područja su za 10 V i 30 V,a strujna su 1 A, 100 mA i 30 mA.

Preklopnikom CURRENT LIMIT odaberu se 4 opsega struje

ograničenja: 25 mA, 50 mA, 100 mA i 600 mA. Kad struja ograničenja pređe naznačenu vrednost postavljenu preklopnikom, ondaizlazni napon opada a struja ostaje na postavljenoj vrednosti. Prikratkom spoju struja ostaje na napred izabranoj vrednosti, a izlazninapon pada na nulu.

52

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 49/275

G l a v a 3 .

SISTEMATSKO PRONALAŽENJE I OTKLANJANJE 

GREŠAKA NA TRANZISTORSKIM RADIO APARATIMA

O GREŠKAMA UOPŠTE

Pronalaženje grešaka na radio-aparatima počiva na dobrom poznavanju teoretskih problema i praktičnom iskustvu. Da ne bismogubili u vremenu ovom poslu treba prići sistematski. Čim smo utvrdiliuzrok neke greške, završeno je 75% posla, jer način otklanjanja greške

 je mnogo lakši i prostiji od »postavljanja dijagnoze«.

Većinu električnih grešaka možemo ustanoviti samo instrumentima, i to proverom napona, struje ili otpornosti na određenimmestima u aparatu. Iz nađene vrednosti može se izvesti zaključak ovrsti i uzroku greške. Ako imamo pri ruci i principijelnu šemu aparata, posao je znatno olakšan i ubrzan. Ako pak šeme nema, moramo proceniti, a za to je potrebno teoretsko znanje i iskustvo, da li jenađena vrednost normalna ili ne, i odakle to potiče. Uzrok mehaničke greške lakše se ustanovi, pošto su obično u pitanju razni mehanizmi, ali je i tu potrebno praktično iskustvo.

VRSTE GREŠAKA

Kako mehaničke tako i električne greške možemo, uglavnom, podeliti na sledeće grupe:

1) Fabričke greške su veoma retke, a odnose se uglavnom namesta hladnog lemljenja.

U ovu grupu dolaze i greške usled promene kvaliteta pojedinihdelova koji su u fabrici bili ispravni, a potom popustili posle izvesnog

vremena rada. Napominjemo da je ovakvih fabričkih grešaka malo.

53

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 50/275

 jer se svi delovi pre ugradnje detaljno ispituju, a aparat prolazi i zavreme i posle montaže kroz čitav niz kontrolnih mesta.

2) Greške koje nastaju normalnom potrošnjom materijala. Ove

greške se javljaju obično kod starijih aparata ili aparata koji su stalnou upotrebi. Pri tome najpre oslabe baterije, zatim se oštećuju delovikoji su izloženi mehaničkim naprezanjima (pogoni skala, kontaktina potenciometrima, na promenljivim kondenzatorima, talasnim preklopnicima itd.). U ovu grupu ubrajamo i greške usled korodiranjakontakta nosača baterije od izlivanja elektrolita, zatim usled prego-revanja jače opterećenih otpornika, probijanja kondenzatora ili raz-dešavanja pojedinih kola.

3) Greške koje treba tražiti van aparata. Često razne greške,

 bilo usled smetnji koje izazivaju razni električni aparati u zgradi, bilo usled interferencije više stanica — mogu kod laika da izazovuutisak o defektnom aparatu. Naročito danas, pri velikoj osetljivostivećine aparata, u velikim gradovima mogu lokalne smetnje da buduveoma jake i da ponekad potpuno onemoguće prijem stranih stanica. Ovde je jedini lek blokiranje svih uređaja koji takve smetnjeizazivaju, o čemu postoje i zakonski propisi.

O svim tim greškama biće u kasnijem izlaganju detaljno govora.

ŠTA TREBA IMATI U VIDU PRI PRONALAŽENJUGREŠKE

1) Najpre moramo utvrditi i proveriti da li je zaista u pitanjugreška, bilo ona koju pretpostavlja sopstvenik aparata, bilo ona koju pretpostavljamo na osnovu vizuelnog pregleda.

2) Svaku grešku ćemo lokalizovati prema uputstvima kojadajemo u daljem izlaganju. Ovo je potrebno stoga što se nekada

 jedna greška sastoji od čitavog niza pojedinih grešaka. Da pri tom

ne bismo prešli u drugu krajnost, ne treba praviti razne pretpostavke bez prethodnih merenja, što je posebno važno za nedovoljno iskusnetehničare. Jedino sistematska merenja dovode do pravog cilja.

3) Pogrešno je vađenje pojedinih delova, otpornika, kondenzatora itd. iz aparata radi njihovog ispitivanja. Aparat treba ostavitiu celini i ispitivati ga na način kako je ovde izneto. Naravno, i dalje

 je važno logičko rasuđivanje pri donošenju zaključaka. U sumnjivimslučajevima ne smemo se osloniti na upisane vrednosti kod kritičnihotpornika, kondenzatora itd., već i te vrednosti obavezno prokon-

trolisati merenjem.

54

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 51/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 52/275

se na jednoj od njih prekine strujni dovod. Ovo se mora imati u vidu prilikom traženja greške.

Zbog svog sastava tranzistor je mnogo osetljiviji na temperaturuod cevi, pa su zbog toga preopterećenja za tranzistor daleko opasnija

nego za cevi. Ako se kod cevi priključi anodna baterija sa obratnim polaritetom, aparat neće raditi i tranzistor će se oštetiti. Najzad, cevise pobuđuju praktično samo naponom bez utroška snage, dok sekod tranzistora uvek troši snaga prilikom pobuđivanja. Od ovogaodstupaju tranzistori sa efektom polja (tzv. FET), koji se ponašaju,zbog svoje konstrukcije, slično cevima (pobuđuju se naponom, bezutroška snage).

 Na kraju treba ukazati još i na red veličina R i C elemenata utranzistorskim kolima, koji se zbog unutrašnjih otpoia i sastava

tranzistora dosta razlikuju od reda veličina tih elemenata kod cevnihaparata. Otpori u kolu baze pri emitorskom spoju su reda 1 do 5 kii,u kolu kolektora 10—15 kO. U izlaznom stepenu NF impedansesu 4—16 ii.

Kondenzatori za spregu u VF kolima su reda 10—100 nF (keramički sa velikim epsilonom zbog malih dimenzija), a u NF kolimaza spregu se koriste isključivo elektrolitski kondenzatori (zbog malihdimenzija) reda 5—120 p.F. Filtriranje jednosmernih struja izvodise elektrolitskim kondenzatorima od 50—1000 ji.F, radnih napona

5-50 V. INTEGRISANA KOLA

Kod integrisanih kola (IK) smešten je na maloj pločici (veličine1—2 cm2) kompletni elektronski sklop, sastavljen od većeg brojatranzistora, dioda i otpornika. Pločica je ugrađena u okruglo ili četvrtasto kućište, sa većim brojem priključaka. IK se danas proizvode poraznim tehnologijama, koje su omogućile realizaciju veoma kompli-kovanih elektronskih kola uz relativno nisku cenu.

IK se mogu podeliti u dve osnovne grupe: linearna (ili analogna)

i logička (ili digitalna) kola.U linearna IK spadaju razni NF pojačavači, operacioni poja-

čavači koji se primenjuju u uređajima elektronike široke potrošnje,stabilizatori napona, kompletni sklopovi MF pojačavača za AM iFM, stereo-dekođeri, NF izlazni stepeni itd.

Digitalna IK obuhvataju razna logička kola, razne brojače im pulsa, BCD dekodere, razne multivibratore, memorije itd. I ova sukola u poslednje vreme našla primenu u uređajima elektronike široke

 potrošnje uglavnom u kolima za povećanje komfora rukovanja apa

ratom. Njihovu ćemo primenu videti kod opisa konkretnih uređaja.

56

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 53/275

OZNAČAVANJE DIODA, TRANZISTORA IINTEGRISANIH KOLA

Prvo slovo kod dioda ili tranzistora označava materijal (A za

germanijum, B za silicijum). Drugo slovo označava primenu, odnosno osobinu poiuprovodnika, pri čemu je:A — dioda kao detektor i varikap-dioda (kao promenljivi kapa

citet),C — niskofrekventni tranzistor,D - niskofrekventni tranzistor snage,E - tunel-dioda,F visokofrekventni tranzistor,L — visokofrekventni tranzistor snage,

P — foto-poluprovodnik (foto-dioda ili foto-tranzistor),S — tranzistor-prekidač (za rad u impulsnim kolima),U - tranzistor-prekidač snage,T — tiristor (ispravljač sa regulacijom),Y — dioda kao ispravljač,Z — cenerova dioda, odnosno referentna dioda.

Primer:AA12I — tačkasta Gc-dioda za radio-aparate,BA129 Si-dioda —- varikap,AC 105 slojni -- Ge tranzistor za NF pojačanje,AD405 — slojni Ge tranzistor za NF pojačanje, izlazni.AF115 — drift — Ge tranzistor za VF pojačanje,BC107 — Si tranzistor za NF pojačanja,BF120 Si tranzistor za VF pojačanja,BD434 •- Si tranzistor snage za NF pojačanja,BY256 — Si dioda-ispravljač,BZ5 — slojna cener-dioda.Linearna IK označavaju se obično sa 3 slova i nekoliko cifara.

Prva dva slova daju familijarnu pripadnost IK, treće slovo označavavrstu ili funkciju kola, dok cifre pokazuju tekući serijski broj.

Primeri:TAA12I, TAAI3I......................... NF pojačavačiTAA23I ....................................... Širokopojasni pojačavačiTAA7I0, TCA440 ....................... VF i MF pojačavač, oscilalor i

demodulator TAA76I, TAA86I, TBA221 .. Operacioni pojačavačTBA800. odnosno TDA2002 .. NF pojačavač od 5 W, odnosno

10 W57

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 54/275

Digitalna IK pojedini proizvođači označavaju nejednako u pogledu slova, ali kod cifara iza dva slova postoji donekle ujednačenost.Sledeći primeri su bez oznake slova:

7400 ........... 4 NI kola sa dva ulaza u jednom čipu

7404...........

 6 invertora u jednom čipu7474 ........... po 2 D-flip-flopa74290.......... decimalni brojač7445 ..................... dekoder 7447 ..................... „ za 7-segmentni displej

 Na si. 3.1 prikazani su simboli za pojedine tipove poluprovodnikai neki primeri integrisanih kola na kojima su priključci obeleženi brojevima. Iz kataloga integrisanih kola može se videti označavanje priključaka.

58

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 55/275

SPECIFIČNOSTI APARATA SA ŠTAMPANIM VEZAMAI NEKA UPUTSTVA ZA OPRAVKU

Svi tranzistorski aparati izvedeni su sa štampanim vezama, pa

ćemo se ovde najpre sa njima detaljnije upoznati.

Kako nastaje štampana veza

 Na pertinaks-ploči, prevučenoj sa jedne strane tankom bakarnom folijom (debljine oko 30 p.m), odštampa se šema vezivanja delova bojom postojanom na kiselinu. Zatim se naročitim postupkom nagri-zanja u kiselini skida sa pertinaks-ploče bakarna folija sa svih onihmesta koja nisu zaštićena bojom. Na taj način ostaje na ploči »od

štampana šema«. Ploča se zatim izbuši za prolaz žicanih krajevaotpornika, kondenzatora i drugih delova, a zatim se žičani krajevizaleme za odštampane veze (bilo umakanjem u specijalno kalajnokupatilo, bilo ručnim putem) lemilicom uz pomoć tinol-žice. Posletoga se ćela šema premaže specijalnim lakom radi zaštite od vlagei prašine.

Ovakva štampana veza je kompaktna i jednoobrazna kod svihaparata: izbegnuto je pogrešno vezivanje, a proces šemiranja je izveden za mnogo kraće vreme od klasičnog načina (sa žicanim vezama).

Na šta treba paziti kod štampanih veza

Ovakve veze su veoma tanke i osetljive. Iako veza dobro prianjauz ploču, ploču ne treba izvijati prilikom opravke. Ukoliko se om-- metrom ustanovi prekid veze usled tanke pukotine (koja se nekadvidi samo lupom), prekid se može lemiti — premostiti tinolom. Zaovu svrhu koristiti malo lemilo 20 —30 W sa podešenim vrhom i samalo tinola na vrhu — da se ne bi dohvatila koja susedna veza (raz

mak između veza je nekada samo 0,3 mm). Lemilo veće snage možeda pregori tanku vezu, pa i pertinaks-ploču ako je duže vremena prislonjeno.

Za ispravno i kvalitetno lomljenje potrebno je dosta iskustva.Treba brzo raditi da ne bi došlo do pregorevanja veza i njihovogodvajanja od pertinaks-ploče. Ako vrh lemila nije pravilnog oblika,može doći i do neželjenog spoja dva susedna voda, čiji je razmak0,2—0,5 mm kod džepnih tranzistorskih prijemnika.

Za ispitivanje napona voltmetrom treba koristiti kontakt u

vidu igle kojom će se probosti zaštitni lak.

59

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 56/275

Pošto je uobičajenim metodama pronađen defektni otpornikili kondenzator, oštrim kosim sečicama presečemo žice (ako su du

gačke) uz samo telo otpornika (si. 3.3a), pa za te žice zatim ulemimonov otpornik. Ako su pak žice kratke (kao na si. 3.3b), sečicom

 presečemo otpornik po sredini, kleštima razdrobimo masu i na takooslobođene krajeve žica, pošto ih očistimo, zalemimo ispravan ot

 pornik. I ovde treba koristiti manje lemilo i raditi brzo (da se ne bioštetila štampana veza).

Pri uklanjanju defektnih elemenata sa ploče treba voditi računada se ne oštete drugi elementi ili sama ploča (primenom sile, odnosnogrubim rukovanjem). Još veću pažnju treba obratiti na postupak

letovanja zbog pregorevanja spoja i odvajanja bakarnog sloja odizolacione ploče. Takođe, nepažljivim letovanjem mogu lako i nepri-metno da se spoje dve štampane veze, a to će jako otežati otkrivanjegreške, pa se ovo na svaki način mora izbeći.

Ostaci kalaja mogu se ukloniti malim šiljatim predmetom ili pažljivim zagrevanjem lemilicom i otresanjem. Još bolje je za ovoupotrebiti tzv. vakuumsku lemilicu (si. 3.2), kroz čiji vrh prolazikanal sa cevčicom koja je u vezi sa gumenom loptom kojom se uvlačiistopljeni kalaj u cevčicu, a zatim pritiskom na gumenu loptu, kalaj se

izbacuje sa lemilice. Ovakve se lemilice mogu naći i kod nas u prodaji.

Napomena: Pre uklanjanja pojedinog dela radi njegove zamenetreba se  pouzdano uveriti da li je element stvarno oštećen i neupotrebljiv. Tako će se sprečiti nepotrebno gubljenje vremena ili čakdalje oštećenje kola.

Zamena delova kod štampanih veza

60

SI. 3.2

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 57/275

Prilikom zamene odgovarajući novi element treba da ima skoroiste dimenzije da može da se smesti u prostor koji je zauzimao prethodni (oštećeni) deo.

Pri radu ne koristiti lemilice snage veće od 20 W. U protivnom

može da dođe do oštećenja štampane ploče. Osim toga, pošto se radisa minijaturnim delovima, teško je rukovati većom lemilicom ilikrupnim alatom.

Elementi se ne smeju prilikom vađenja istezati ili čupati sa »šasije«, jer tanke bakarne folije koje sačinjavaju štampane veze isuvišesu slabe da mogu da odole primeni sile.

Ako treba promeniti tranzistor, diodu, IK ili neki MF transformator, čiji su krajevi ulemljeni u štampane veze, pažljivo zagrejemo

 podešenim vrhom lemila od 20—30 W sve kontakte, rastopljen kalaj

otresemo ili uklonimo malom mekanom metalnom četkicom i deo pažljivo izvučemo iz ploče. Novom delu prvo odsečemo (na meru)kontaktne žice, savijemo iste prema rasporedu rupa, krajeve kala-išemo i zatim deo postavimo na svoje mesto. Tada uz pomoć vrhalemila i tinol-žice već kalaisane krajeve lako spojimo sa štampanimvezama. Na kraju lemljeno mesto premažemo lakom.

Treba istaći da pri radu sa štampanim kolom lemilica mora da je dobro zagrejana. Sa nezagrejanom lemilicom spojevi se teškorazdvajaju, jer je kalaj hladan i potrebno je da se prethodno zagrejena temperaturu topljenja. Sporim zagrevanjem spoja toplota se prenosi na okolne elemente, tranzistore ili samo štampano kolo, takoda lako dolazi do oštećenja usled pregorevanja. Dobro zagrejanalemilica, naprotiv, vrlo brzo otopi kalaj na mestu spoja i obavi posao pre nego što se nepotrebna toplota prenese na ostale delove šasijei kola.

SI. 3.3

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 58/275

Opravka oštećene štampane veze

Ako se desi da se ošteti štampana veza (odlepljivanjem od osnovne ploče ili kidanjem usled mehaničkog oštećenja), ona se može

 jednostavno popraviti. Oštećeni ili odlepljeni deo se iseče, a na njegovo mesto se pripremi parče žice i na krajevima zalemi.

Lf poslednje vreme se primenjuje daleko jednostavniji način — bojenje provodnim lakom ili lepkom. Površina gde je štampanaveza oštećena oslobodi se odlepljene veze i pažljivo se očisti. Zatimse površina dobro osuši i specijalnom bojom, koja ima provodneosobine, ponovo se veza nacrta. Posle sušenja boje mesto se obavezno prelakira.

 NA ŠTA TREBA PAZITI PRILIKOM OPRAVKETRANZISTORSKIH APARATA

Pogrešni i previsoki naponi

Prvo treba voditi računa o polaritetu baterija. Tranzistori tipaPNP imaju negativan kolektor, a NPN tipovi — pozitivan. Zatimvisina napona baterije ne srne da prelazi dozvoljenu granicu jer tadamože doći do nedozvoljenih struja, usled čijeg zagrevanja može dase ošteti tranzistor.

Iz tog razloga moraju se uzemljiti elektronski instrumenti napa jani iz mreže (cevni voltmetar, signal-generator, ton-generator) akose njima vrše merenja na tranzistorskim aparatima. Kondenzatoriizmeđu mreže i mase u tim instrumentima mogu dovesti metalnedelove instrumenata na napone koji mogu biti opasni po tranzistorako instrument nije uzemljen.

Danas se izrađuju merni instrumenti sa poluprovodnicima, napa jani iz ugrađenih baterija, tako da ove instrumente ne treba uzemljiti.Ako se ispituju tranzistorski aparati priključeni na mrežu, apa

rat ili instrument treba priključiti preko rastavnog trafoa, kako bise izbegla oštećenja tranzistora od diferencijalnog napona izmeđuinstrumenta i prijemnika.

Isto tako treba upotrebljavati samo niskonaponske lemilice,koje, uz to, treba da budu uzemljene.

62

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 59/275

Merenje vrednosti otpornika

Prilikom merenja nekog otpornika ili proveravanja kondenzatoru u kolu tranzistora (si. 3.4) om-metrom sa ugrađenom baterijom,krajeve om-metra treba vezati u nepropusnom smeru baza-emitor

(kod PNP tranzistora, kao na si. 3.4: +pol om-metar na bazu. — pol na masu), jer ćemo samo tada izmeriti tačno vrednost otpornika.Ako su okrenuti polovi om-metra, baza-emitor biće u propusnomspoju, tj. biće mali otpor vezan paralelno R, usled čega ćemo pročitati pogrešnu (manju) vrednost za R na om-metru. Sem toga strujaiz baterije om-metra proći će kroz tranzistor i ako je veliki napon baterije (iznad 10 V) može da upropasti tranzistor jer struja bazemože da izazove nedozvoljeno visoku struju kolektora. Zato, prilikom provere otpornika ili kondenzatora, bolje je jedan njegov kraj

odlemiti, ali tu treba paziti na zagrevanje.

SI. .4.4

Prilikom ispitivanja elektrolitskih kondenzatora om-metromtakođe paziti na polaritet: + pol om-metra mora doći na + kondenzatora, jer se u protivnom mogu dobiti pogrešni rezultati zbog velikestruje kroz kondenzator, pa će izgledati da je kondenzator neispravan. I ovom prilikom paziti da se ne ošteti tranzistor. Napon baterijeom-metra ne treba da je preko 3 V.

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 60/275

Tranzistorski prijemnici se danas skoro isključivo izrađuju saštampanim vezama. Kako su to često veoma bliske veze (do 0,3 mm), prilikom merenja može se dogoditi da vrhom om-metra odjednomdodirnemo dve veze, što može da dovede do uništenja tranzistora,

ako do jedne od elektroda dolazi neodgovarajući ili previsok napon.Zato ovde treba veoma obazrivo raditi.

Oštećenje tranzistora od nedozvoljenog zagrevanja

Germanijum-tranzistori imaju graničnu dozvoljenu temperaturu od +40° do +60°. Zato prilikom lemljenja treba upotrebljavati malo lemilo do 40 W, podesnog vrha, a lemilo prisloniti uzžicu samo toliko da uhvati (ali sigurno) kalaj. Žice samog tranzistora

ne skraćivati ispod 25 mm. Radi odvođenja toplote sa zagrejane žicetreba sve tri žice tranzistora (prema si. 3.5) obuhvatiti širokom pin-cetom, ili pljosnatim kleštima. Prilikom lemljenja isključiti bateriju.Može se koristiti tinol-žica sa 60% kalaja i 40% olova, koja se topina nižoj temperaturi.

Ako je aparat sa gnezdima (soklovima) za tranzistore, prilikomlemljenja treba izvaditi tranzistore iz gnezda, ali pre toga isključiti

 bateriju. I prilikom vraćanja tranzistora potrebno je da baterija

 bude isključena.

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 61/275

Do oštećenja i uništenja tranzistora može doći i nepažnjom prilikom merenja napona. Ako je, slučajno, univerzalni instrument ostaood nekog prethodnog merenja struje na opsegu veće struje, (u tomslučaju imaće malu otpornost) i akotada instrumentom (koji smo zaboravili da prebacimo da meri napon)izmerimo napon između baze i na pona napajanja (slučaj »1« na si. 3.6)ili emitora i mase (slučaj »2« na si.3.6), kolektorska struja može danaraste preko dozvoljene granice ida ošteti tranzistor.

Isto tako, ako pri merenju napona, slučajno, jedan priključakinstrumenta sklizne i istovremeno dodirne dve elektrode tranzistora(slučaj 1 ili 2 sa si. 3.6) i tada nehotice možemo da uništimo tranzistor.

Oštećenje tranzistora od slučajnih kratkih spojeva

Mehaničko oštećenje

Tranzistori i germanijum-diode osetljive su i na mehanička oštećenja (usled savijanja kontaktnih žica do samog tela). Tako može dadođe i do mehaničkih naprezanja mase, kao što pokazuje si. 3.7a,što lako dovodi do uništenja tranzistora, ili diode. Ako je potrebnosaviti žicu, kraj uhvatiti pincetom (si. 3.7b), da bi se izbegle mogućeunutrašnje povrede.

5 Opravka radioaparata65

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 62/275

POTREBNI INSTRUMENTI ZA ISPITIVANJETRANZISTORSKIH PRIJEMNIKA

 Najčešće se koristi univerzalni instrument koji treba da je velikeosetljivosti (iznad 20000 O/V) da bi se prilikom merenja dobile pravevrednosti. Kako su u pitanju obično naponi do 1 ili 10 V, instrumentmora da ima opseg napona do 1 V da bi se njime dobro očitale ivrednosti od jedne desetine volta.

Pored univerzalnog instrumenta potreban je ton-generator,cevni-voltmetar, AM i FM signal-generator, i FM stereo-signal-gene-rator, a dobro će doći i ispitivač tranzistora i signal-traser. Za napa

 janje prijemnika može se uzeti specijalni ispravljač.

ISPITIVANJE DIODA 1 TRANZISTORA

Ispitivanje dioda om-metrom

U obzir dolazi om-metar sa ugrađenom baterijom od 1,5 V,što je slučaj kod većine univerzalnih instrumenata kada rade kaoom-metri. Napon veći od 1,5 V nije preporučljiv jer može da ošteti

 poluprovodnik.Za ova ispitivanja dioda mora biti jednim krajem odlemljena

od drugih veza u aparatu.Od polariteta krajeva žice om-metra zavisi kakvu ćemo dobiti

otpornost. Ako je plus pol vezan na anodu diode (si. 3.8), dioda je u

NISKO ' ii VISOKO-n.

provodnom smeru i njena otpornost je mala (10—100 Q), a ako jena anodu vezan minus pol, otpornost je velika (10—100 kiž). Prematome, ispravna dioda mora kod jednog merenja da pokaže malu, akod drugog, sa promenjenim krajevima instrumenta, veliku otpornost. Ako to nije slučaj, dioda je neispravna. Ako je u oba slučajadobijena mala otpornost, dioda je u spoju (probijena), a ako  je otpor

nost velika — dioda je u prekidu.

66

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 63/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 64/275

Ako je dioda baza-emitor u provodnom smeru vezana, pro-vodnost je niskoomska. Kod PNP tipa tranzistora, u tom slučaju,na bazu dolazi minus žica om-metra, a kod NPN tipa, plus žica(si. 3.10).

Sa promenjenim žicama imamo obrnut slučaj: neprovodnismer, tj. velika otpornost, što je na si. 3.10 prikazano pod tač. 2.

PNP-TIP NPN-TIP

i i ik i

T VISOKO - SL VISOKO -JI.

NEZAVISNO NEZAVISNO

OD POLARITETA 00 POLARITETA1 A-METRA •O.- METRA

SI. 3.10

68

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 65/275

Orijentacione vrednosti date su u tabeli. Ukoliko nema promeneu otpornosti sa izmenjenim žicama, deo tranzistora baza-emitor

 je u spoju i tranzistor je neispravan.

Orijentacione vrednosti otpornosti (za slučaj 2 i 5 sa si. 3.10)

Otpornost Ge-tranzistoriPNP

Si-tranzistori NPN

Baza-emitor (Za male i srednje tranzistore)

oko 10-100 k!2 oko 1—5 kfi

(Za tranzistore snage)Emitor-kolektor 

oko 30-100 ktž oko 0,2—1 kO

(Za male i srednje tranzistore) oko 200-500 k!2 oko 10-100 M 12

(Za tranzistore snage) oko 0,1 — 1 M!1 oko 0,1—2 M12

Analogno proveravamo deo baza-kolektor i deo emitor-kolek-tor (slučajevi 3, 4 i 5 na si. 3.10). Pri proveri dela emitor-kolektoruvek dobijamo visokoomske vrednosti nezavisne od polaritetaom-metra.

Određivanje elektroda nepoznatog tranzistora

Iz štampane veze, prateći pojedine vodove, mogu se odreditielektrode tranzistora i ujedno videti da li je reč o PNP ili NPN tipu.Ali nekada se dobija tranzistor za koji se u priručniku ne može naćiraspored žica pojedinih elektroda. U tom slučaju postupamo nasledeći način, imajući u vidu da je tranzistor sastavljen iz dve na redvezane diode (prema si. 3.9).

Potreban je om-metar sa ugrađenom baterijom od 1,5 V, a postupamo prema prethodnoj tački. Ako tranzistor ima 4 priključka,treba prvo odrediti om-metrom onaj koji je u vezi sa metalnim oklo-

 pom-kućištem. Od preostala tri priključka om-metrom nađemo onaj priključak koji prema druga dva ima podjednaku malu ili veliku' otpornost. To je priključak baza.

Sada sa bazom spojimo plus  pol om-metra, pa ako je otpornost baze prema drugim dvema elektrodama mala (diode u propusnomsmeru), u pitanju je NPN tip, a ako je otpornost velika (diode uinverznom smeru), reč je o PNP tipu tranzistora.

Treba još odrediti kolektor i emitor. Ako je u pitanju NPNtranzistor, minus pol om-metra spaja se sa bazom i meri se otpornost

69

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 66/275

(koja je sada velika) prema obema elektrodama. Elektroda premakojoj je veća otpornost je kolektor.

Analogno se određuje i kolektor PNP tranzistora, samo što seu tom slučaju plus pol om-metra spaja sa bazom.

Si-tranzistori imaju otpornost baza-kolektor oko lOMfl akod Ge-tranzistora je ona mnogo manja.

Ispitivanje tranzistora sa efektom polja (FET) i MOS tranzistora(MOSFET)

Om-metrom mogu se i FET ispitati slično običnim tranzistorima. Umesto emitora, baze i kolektora imamo sors (S), gejt (G) idrejn (D) elektrodu. Imamo FET N- i P-kanalnog tipa. FET N-ka-nalnog tipa se ispituju om-metrom slično NPN tranzistorima. Pozitivni kraj om-metra spojimo sa gejtom i dodirivanjem S ili D drugimkrajem, om-metar treba da pokaže malu otpornost. Izmenom priključaka om-metra otpornost treba da bude velika. Ukoliko to nijeslučaj probijena je izolacija između elektroda i FET je neupotrebljiv.

FET-ovi P-kanalnog tipa ponašaju se prilikom ispitivanja kaoPNP tranzistori. Spajanjem minus kraja om-metra sa G mora sedobiti mala otpornost pri dodiru drugog kraja sa S ili D. Izmenomkrajeva om-metra treba da bude velika otpornost kod ispravnogFET-a.

MOSFET koji je rađen po drugoj tehnologiji od FET-a, prilikom ispitivanja om-metrom, nezavisno od polariteta krajeva om--metra, između G i S, odnosno G i D, uvek mora da pokaže skorobeskonačno veliku otpornost. Mala otpornost ukazuje na probijenoksidni sloj između G i S, ili D i takav je MOSFET neupotrebljiv.

Prilikom ispitivanja MOSFET-a, ukoliko u njemu nisu integ-risane zaštitne diode između G i S, možemo dodirom gejta usledstatičkog naboja da uništimo tranzistor. Zato je potrebno da prilikom ispitivanja stanemo na uzemljenu metalnu ploču, kako bi odnas odvodili eventualni statički elektricitet.

Ispitivač tranzistora

U glavi 2. je opisan instrument za ispitivanje tranzistora kojimse može brzo proveriti ispravnost tranzistora mereći strujno pojačanjeP i struju kolektora Ico  bez priključene baze. Prethodno treba ustanoviti (ukoliko se to ne vidi iz same oznake tranzistora) da li je u pitanju NPN i PNP tranzistor. Ovo se radi prema prethodnoj tački,

70

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 67/275

 NAČIN PRONALAŽENJA I OTKLANJANJA GREŠAKAKOD TRANZISTORSK1H PRIJEMNIKA

Pre nego što počnemo sa sistematskim pregledom evo još ne

koliko korisnih saveta prilikom preuzimanja aparata od stranke.Prvo ćemo se obavestiti da li, slučajno, rad aparata nije prestao

usled pada, pregrejavanja ili kakvog drugog uzroka.

Obavezno treba izmeriti napon baterije pod opterećenjem (tj.sa uključenim aparatom) i struju koju troši aparat (ona srne da budeveća za 15% od vrednosti iz šeme). Ukoliko je ona mnogo veća,treba proveriti NF stepene (o čemu će biti posebno govora).

Izvršićemo potom vizuelni pregled aparata, pri čemu možemo

lako ustanoviti mehanička oštećenja, prekide veza, prelom pertinaks--ploče sa štampanim vezama u slučaju pada prijemnika, prekid antenskog voda ili štapa feritne antene, koroziju priključaka na bateri

 jama itd.

Blagim savijanjem štampane ploče pokušaćemo da vidimo dali ima vodova koji su u prekidu ili takvih koji povremeno čine kratakspoj. Mali otpornici snage 1 /8 ili 1/10 W često se lome i tako dovodedo prekida strujnih kola.

Teži sastavni delovi, kao što su NF transformatori, često seodvajaju od štampane ploče i tako kidaju svoje priključne vodove.Kod uključenog aparata probati, pritiskivanjem svakog takvogdelà u raznim pravcima, da li dolazi do krckanja u zvučniku. Sumnjive provodnike proveriti premošćavanjem komadom žice na čijimsu krajevima pričvršćene igle.

Kondenzatori i međufrekventni transformatori prouzrokujuviše kvarova nego mnogo šta drugo u prijemnicima. Kondenzatorise često kratko spajaju ili u njima dolazi do prekida. MF transfor

matore treba proveriti — da li se mogu podešavati okretanjem VF jezgra (pri tom paziti da se ono ne polomi), pa ako se ne može naćimaksimum, MF transformator je neispravan.

lzvežbano oko će pre nego laik, ustanoviti da li je aparat ranije popravljan jer i to može biti uzrok raznih kvarova.

 Na kraju, ako pregledom ne možemo da ustanovimo uzrokgreške, moramo uz pomoć električne šeme proveriti napone na pojedinim tranzistorima i tako lokalizovati grešku.

71

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 68/275

Utvrđivanje uzroka greške proverom napona

Promenjene vrednosti RC elemenata. Posmatraćemo šemu nasi. 3.11. Radna tačka tranzistora data je razdelnikom napona sa R1

i R2, koji određuje napon baze.

Dozvoljena su odstupanja r.a- pona baze do 20% od vrednostidatih u šemi, a veća odstupanjaukazuju na neispravnost nekog RCelementa. Ako je napon kolektora osetno viši od predviđene vrednosti,oslabila  je struja kolektora zbogmanjeg napona baze, do koga jetokom vremena došlo usled pove

ćane vrednosti R1 ili smanjenevrednosti R2. Rastaviti R1 od R2i om-metrom proveriti njihove vrednosti.

Moguće je i da se vrednost otpornika Rk vremenom smanjila, a to dovodi do povećanog napona kolektora.

Obrnuto, ako merenjem nađemo manju vrednost napona kolektora to ukazuje na povećanu struju kolektora, a to u RK izaziva veći

 pad napona. Do ovoga može doći usled poremećenih vrednosti deli-

telja napona R1/R2, povećanog R2 ili smanjenog Rl, usled čegase povećao bazni napon, a time i struje kolektora.

Struja kolektora će narasti i ako se smanjio R E, a do ovogamože doći ako u CE  nastane delimičan ili potpun spoj, pa CE  premošćuje R e. Odlemiti jedan kraj od CE  i om-metrom proveriti is

 pravnost CE.Ako je na kolektoru izmeren napon napajanja a na R E  je nula 

napona, to znači da nema kolektorske struje usled prekida veza usamom tranzistoru ili neispravnosti tranzistora.

Oštećen tranzistor. Ako je u tranzistoru došlo do delimičnogspoja baza-kolektor, smanjuje se vrednost Rl, baza dobija veći na pon i struja kolektora se povećava. U tom slučaju odlemićemo bazusa razdelnika R1/R2, i ako se pri tom napon na razdelniku vraćana pravu vrednost, znači da je tranzistor oštećen.

I unutrašnji spoj emitora i baze dovodi do smanjenja vrednostiR2 (manjeg napona baze). Opet ćemo odlemiti bazu, pa ako se na

 pon na razdelniku vrati na pravu vrednost znači da je oštećen tranzistor. U oba slučaja tranzistor treba zameniti.

72

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 69/275

Ispravnost tranzistora, ugrađenog u aparatu, praktičar najlakše proverava na taj način što će pincetom spojiti bazu sa emitorom i pritom meriti napon kolektora. Kod ispravnog tranzistora uvek pritome dolazi do blokiranja, tj. opadanja kolektorske struje, pa zbog

toga napon kolektora osetno naraste.A sada da vidimo kako ćemo pronaći grešku u pojedinim slučajevima. Počećemo sa najjednostavnijim aparatom, malim džepnim prijemnikom, čija je šema prikazana na si. 3.12. Prijemnik imasamo jedno talasno područje i 6 tranzistora, od kojih prvi radi kaoulazni pojačavač, mešač i oscilator, drugi i treći kao MF pojačavač,četvrti kao pogonski stepen, a peti i šesti kao izlazni stepen u protiv-fazi.

ODREĐIVANJE GREŠKE PREGLEDOM PRIJEMNIKA(NAPAJANOG IZ BATERIJE)

P r i j e m n i k n e r a d i — »n e m je«

Proveriti napon baterije pri uključenom aparatu. Ako je naponopao za više od 20%, zameniti bateriju novom. U 90% slučajevakrivica je do oslabljene baterije. Radi provere dobro je imati sveže

 baterije istog napona, ili stabilisan ispravljač koji će dati razne na pone od 2 do 25 V, i struje 0,5—1,5 A.Ukoliko aparat ne radi sa ispravnim naponom napajanja, izva

diti štampanu ploču iz kutije i proveriti sve napone na pojedinimtačkama (prema fabričkom uputstvu). Ako nema napona na izlaznom stepenu, proverite kontakte prekidača (koji se obično nalazena potenciometru), zatim proveriti priključke na bateriji — da kontakti nisu korodirani ili da žice od priključka baterije nisu u prekidu.

Sada na štampanoj ploči pronaći kondenzatore Cl i C2 (si.

3.12) i om-metrom proveriti (pri isključenom aparatu) ispravnostelektrolitskih kondenzatora: da li nisu probili. Pri tom paziti na polaritete, kako ne bi došlo do pogrešnog pokazivanja om-metra.

Ako smo voltmetrom ustanovili ispravne napone na svim tačkama (prema servisnom uputstvu), a aparat je i dalje »nem«, proveritidovod zvučnika. Ton-generatorom dovodimo signal od 1 kHz, na pona 0,5 V, na priključak samog zvučnika. Ako zvučnik pri tom is pravno radi, vodimo signal iz ton-generatora na sekundar izlaznogtransformatora čime smo proverili ispravnost gnezda za slušalice.

73

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 70/275

Kod ispravnog gnezda, kadanije utisnuta slušalica, kontakti1—2 su zatvoreni i zvučnik tre

 ba da reaguje. Pri utisnutom uti-

kaču slušalice isključuje se zvučnik (otvaraju se kontakti 1—2) iuključuje slušalica na kontakte3—1. Ukoliko zvučnik ne radi, pincetom malo savijemo kontakteda bi došlo do spoja 1—2. U toku daljeg ispitivanja ustanoviće-mo ispravnost izlaznog (T2) i pogonskog transformatora (TI) — dovođenjem signala od 50 —100 mV iz ton-generatora piekoC = 50—100 nF na baze izlaznih tranzistora. Ukoliko iza jednog od tranzistora nema tona uzvučniku (ili je ton slabiji), značida taj tranzistor nije ispravan, paga treba zameniti. Prilikom za-mene jednog izlaznog tranzistora treba odmah zameniti oba(da se ne bi kvarila simetrijaizlaznog stepena).

Dalji tok ispitivanja vršimo prema si. 3.12. Signal od 30 —50 mV ton-generatora dovodimo

 preko C = 50nF na bazu pogonskog tranzistora. Na štampanoj ploči moramo prethodno prona

ći pogonski tranzistor i njegovu bazu. Ako je taj tranzistor ispravan, na zvučniku se mora čuti

 jači ton. Ako nema tona, om--metrom proveriti ispravnost primarnog i sekundarnog namotajaod TI. Ako su namotaji u redu,znači da je neispravan pogonskitranzistor, pa ga treba zameniti.

74

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 71/275

Potom ćemo premestiti signal ton-generatora na gornji kraj potenciometra P, čime proveravamo ispravnost C3. Pri tome poten-ciometar mora daje potpuno otvoren, tj. daje klizač u gornjem položaju (si. 3.12). Ako se pri tom više ne čuje ton u zvučniku ili je onmnogo slabiji, znači da je C3 izgubio kapacitet, odnosno u unu

trašnjosti C3 došlo je do prekida kontakta usled korozije, što ječest slučaj kod elektrolitskih kondenzatora. C3 treba zameniti is pravnim kondenzatorom i pri tome voditi računa o polaritetu.

Prilikom okretanja dugmeta potenciometra ulevo oslabiće tonu zvučniku. Ako pri tom dođe do krčanja ili mestimičnog prekida, znači da je potenciometar neispravan, pa ga treba zamenitiili kontakt očistiti sprejom.

Kod zamene nekog od navedenih delova ponovo upozoravamo na sve ono što je o tome ranije rečeno, da ne bismo ne

 pažnjom oštetili koji drugi deo u aparatu ili štampanu vezu.P r i j e m n i k n e p r i m a s t a n i c e , a l i i m a š u m a , »živ je«

Niskofrekventni deo aparata. Ako se pri uključenom prijemnikuu zvučniku čuje šum, znači da mu radi NF deo. Možemo još ton--generatorom proveriti, prema prethodnoj tački, da li radi ceo NF stepen. Kod većine aparata novije proizvodnje u NF delu se ne ko-liste transformatori, već se izlazni stepen izvodi bez transformatorasa komplementarnim tranzistorima u klasi B (prema si. 3.16). Ispiti

vanje celog NF dela prema si. 3.16  biće bliže objašnjeno docnije.Zvučnik se priključuje na emitor preko kondenzatora C63. Najpre proveriti struju mirovanja bez ulaznog signala. Mili-

ampermetar uključuje se u kolektorsko kolo (na mesto koje je običnonaznačeno u servisnom uputstvu) i trimerom podešava struja mirovanja na odgovarajuću vrednost. Nedovoljna struja mirovanja dovodi do izobličenja, a velika struja mirovanja do velike potrošnje ioštećenja izlaznih tranzistora. Ukoliko je potrošnja još uvek velika,krivica jc do izlaznih tranzistora pa ih treba zameniti. Uvek zameniti

oba izlazna tranzistora — da bi se sačuvala simetrija. Novi tranzistori treba pa su upareni (da bi se dobila potpuna simetrija).A sada još neka reč o šumu koji se ponekad javlja u NF delu i

kod potpuno zatvorenog potenciometra za jačinu. Ako je to ravno-meran šum, on dolazi od nekog oštećenog tranzistora. Šum koji je praćen pucketanjem potiče od oštećenog otpornika koji se nalaziu kolu baze ili od kolektora nekog NF tranzistora. Mesto šuma lakose lokalizuje ako se jednim elektrolitskim kondenzatorom (od oko10—50 ¡jlF),  vezan jednim polom za masu, redom dodirnu baze,

a zatim i kolektori pojedinih NF tranzistora ispred izlaznog stepena.75

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 72/275

Posle dodira kolektora mora se odmah isprazniti kondenzator —da se ne bi oštetio sledeći tranzistor pri dodiru napunjenog kondenzatora sa njegovom bazom. Šum odmah prestaje čim kondenzatorom dotaknemo defektni tranzistor ili otpornik pa ih treba zameniti.

Međufrekventni deo aparata. Prema servisnom uputstvu pro-verićemo sve napone, pa ćemo iz tog zaključiti koji je deo u prekidu.Ako je tu sve u redu a aparat ne radi, dovodimo signal od 0,1 — —0,2 mV iz signal-generatora (koji je modulisan sa tonskom frekvencijom 1 kHz, a podešen na međufrekvenciju aparata) preko bloka30—50 nF na kolektor »K3«, a zatim na bazu »b3« tranzistora IIMF stepena.

Ako je sve u redu, čućemo u zvučniku ton pri potpuno otvorenom potenciometru. Taj ton je jači jer se signal pojačava u tranzis

toru. Ako nema tona to znači da su ovi delovi (dioda ili tranzistor)neispravni i treba ih izmeniti.Sada prelazimo sa signalom na I MF stepen, na tačku »b2« i

»k2«, pri čemu će se, ako je sve u redu, čuti još jači ton. Zatim prenesemo signal, ali umanjen na 30—50 ¡FV, opet preko bloka na tačku»bi« ulaznog tranzistora. Ako pri tom u zvučniku nema tona, greška

 je u tom delu i pronaći ćemo je daljim ispitivanjem R i C elemenatau tom delu. Ako je pak sve u redu, prelazimo na proveru ispravnostioscilatora i ulaza.

c) Deo oscilatora i ulaza. Ulazni tranzistor pojačava signaleiz feritne antene, a vezan je kao oscilator sa kolom L0/L0C0  (si.3.12). U tom tranzistoru se mešanjem ulaznog signala i signala oscilatora dobija međufrekventni (MF) signal koji se izdvaja sa I MFtransformatorom. Na štampanoj ploči pronađemo sve delove oscilatora i prema servisnom uputstvu proveravamo sve napone. Akooscilator radi, na bazi će biti VF napon, vršne vrednosti reda 0,2 do0,8 V.

U slučaju da su naponi ispravni a stanice se ne primaju om-

-metrom proverićemo kalemove u oscilatoru na prekid i ispravnost promenljivog i trimer-kondenzatora CG. Naravno, prethodno semora odlemiti stator.

Treba proveriti i kontakte na tastaturi (ako je ima), da li kontakti nisu korodirali ili su možda izgubili elastičnost, pa se uopštene dodiruju. Ovo se često dešava kod starijih aparata.

Sada još proveravamo om-metrom namotaje na feritnoj antenii ispravnost ulaznog kondenzatora (Cu). Ako je do sada sve u redu,a prijema nema i oscilator ne radi, znači da je tranzistor oštećen pa

ga treba zameniti.76

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 73/275

P r i j e m j e s l a b i l i i z o b l i č e n

Prvo treba proveriti napon baterije, čija nedovoljna vrednostnajčešće dovodi do slabog i izobličenog prijema.

Ako je napon u redu, treba sistematski »produvati« NF stepensignalom iz ton-generatora, a MF stepen signalom iz signal-genera-tora pa će se pronaći koji je deo defektan.

Slab prijem dolazi još i od razdešenosti MF ili ulaznog kola,u kom slučaju ova kola treba podesiti kako je to objašnjeno u poglavlju »Podešavanje tranzistorskih aparata«.

Može se desiti da je naprsnuo štap feritne antene i da se razdvojio, pa je to dovelo do razdešenosti ulaznog kola. Feritni štaptreba zalepiti ili zameniti drugim.

I kratak spoj navoja na feritnoj anteni dovodi do slabljenja.

Do ovog može doći i od metalnog držača-obujmice, koja se ponašakao kratko spojen navojak.

Ovo se lako proverava navlačenjem na feritni štap kratko spo jenog navoj ka neke druge žice. Ako pri tom dolazi do slabljenja —nema kratkog spoja obujmice, a ako se ne primećuje nikakva pro-mena. negde postoji kratak spoj navoja (ili obujmice).

P r i j e m n i k s t a l n o o s c i 1 u j e

Ovo se poznaje po zviždanju prilikom traženja stanica. Najčešće je razlog povećan unutrašnji otpor baterije, čiji je napon opao.Voltmetrom proveriti napon baterije pri uključenom aparatu.

Do oscilovanja dolazi i ako su u prekidu kondenzatori koji suvezani paralelno bateriji Cl (si. 3.12), ili za filtraciju (C2), ili u koluemitora (C5, C4), ili u kolu automatske regulacije pojačanja (C6).

Bateriju treba zameniti novom i pri tom se treba uveriti da je»nova« zaista ispravna (baterije često stoje duže vremena po radnjama, pa pokazuje pun napon ako nisu opterećene). Zato napon

treba meriti samo pri uključenom aparatu.Kondenzatori Cl do C6 mogu vremenom izgubiti kapacitetušled unutrašnjeg prekida izazvanog korozijom. Pri ispitivanju svakom od ovih kondenzatora vežemo paralelno drugi iste vrednosti.Pri tom moramo paziti na polaritet jer su sve to elektrolitski kondenzatori. Kondenzatori se ispituju paralelnim vezivanjem ispravnihkondenzatora sličnog kapaciteta.

I prekid u kondenzatoru C6, kao i otpornika u kolu regulacijeautomatskog pojačanja, može dovesti do oscilovanja. Ako je napon

za regulaciju pojačanja mali, kod jačih stanica dolazi do izobličenja.

77

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 74/275

 Najzad, i gubitak kontakta oklopa MF transformatora sa »masom« štampane veze može često biti uzrok nestabilnom radu i zviždanju.

Često se pojavljuju oscilacije zbog neželjenih sprega između

feritne antene i MF stepena, što se dešava ako ostaci MF naponadođu preko sprega u NF deo, pa se neke žice (na primer — za priključivanje zvučnika) približuju feritnoj anteni. Dovoljno je ove žicemalo odmaknuti, pa će odmah nestati oscilovanje.

Do oscilovanja može doći i u slučaju ako je poremećena neutralizacija u jednom od MF stepena, najčešće usled promene vrednostiCn. Ako se menja tranzistor, mora se najčešće ponovo podesitii odgovarajući neutralización i kondenzator (ukoliko ga ima), jerizmeđu pojedinih tranzistora daleko su veće tolerancije nego kod

cevi.Neutralizacija MF stepena

 Neutralizacija se izvodi na sledeći način: signal-generator (SG) podešen na međufrekvenciju tipa aparata koji je u pitanju, priklju-

78

SI. 3.13

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 75/275

čuje se preko C = 47 nF na kolektor tranzistora, ili na vruć krajsekundarnog namotaja MF transformatora, a oklop dovoda spojisa masom aparata (si. 3.13).

 Napon signal-generatora treba da je 20 do 100 mV. Selektivni

cevni voltmetar (CV) ili VF cevni milivoltmetar (do 10 mV opsega)spoji se sa bazom tranzistora, a oklop dovoda sa masom prijemnika.Kondenzator za neutralizaciju Cn podesi se na minimum otklona CV.

Detaljnije o ovome u okviru opisa pojedinih fabričkih apaiata.

Prijem je nestabilan ili krči

Do krčanja može doći iz sledećih razloga:

1) Usled labavog kontakta ili tzv. »hladnog« lemljenja pojedinih

elemenata aparat ne radi stabilno (jače, slabije ili prekida). Pažljivim pregledom i drmanjem pokušati da se pronađe slabo mesto (koro-dirani kontakti baterije).

2) Ista pojava nastupa i usled prekida otpornika u kolu AFR,ili prekida nekog oklopa sa masom. Svaki deo pažljivo pregledatii pincetom prodrmati.

3) Zaprljani i neispravni kontakti talasnog preklopnika (očistiti benzinom ili kontakt-sprejom).

4) Usled lokalnih ili atmosferskih smetnji.

Prijem isprekidan ili krči zbog neispravnosti pojedinih elemenata

 Najčešće greške su usled neispravnosti sledećih elemenata: potenciometra, talasnog preklopnika, promenljivog kondenzatora,zvučnika i labavih kontakta bilo na pomenutim elementima, bilona nekom otporniku, kondenzatoru, ili ma na kom drugom mestuu aparatu.

Potenciometar se upotrebljava za menjanje jačine i boje tona.Vremenom se grafitni sloj na potenciometru izliže ili se zaprlja klizačna grafitnom sloju ili na mestu gde se kontakt prenosi sa klizača nasrednji priključak potenciometra. U svim ovim slučajevima čuje se

 pri okretanju grebanje koje se u zvučniku, pri daljem habanju potenciometra, pretvara u krčanje, pa i povremeni prekid prijema.

Ova se greška često može otkloniti čišćenjem kontakta tzv.kontakt-sprejom: cevčicu spreja prisloniti na otpor potenciometragde izlaze 3 priključka i malo uštrcati sprej.

79

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 76/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 77/275

Prijem ne zadovoljava po selektivnosti, stanice su pomerene na skali

Uzrok može biti električne ili mehaničke prirode.

E l e k t r i č n i u z r o c i n e z a d o v o l j a v a j u ć ei o s l a b l j e n e o s e t l j i v o s t i

 Najčešći je slučaj rnzdešen aparat bilo u međufrekventnim, bilo u visokofrekventnim stepenima. Do ovoga dolazi iz sledećihrazloga:

1) pomeranje jezgra u kalemovima ili promena kapacitetakondenzatora;

2) kratkog spoja pojedinih navojaka u kalemovima, što dovodi

do promene induktiviteta i razdešenosti;3) slab kontakt oklopa kalemova ili oklopa MF transformatora

sa masom, zbog čega su kola razdešena.U navedenim slučajevima mogu i stanice biti pomerene sa svo

 jih mesta na skali. Podešavanje se vrši prema izlaganju u poglavlju:»Podešavanje«.

M e h a n i č k i u z r o c i p o m e r a n j a m e s t a n as k a l i

Ove greške treba tražiti u zavisnosti od vrste mehanizma pogona kazaljke i načina vođenja kanapa. Međutim, najčešći je slučajda su olabavljeni zavrtnji (1 i 2) koji na osovinu promenljivog kondenzatora fiksiraju bubanj (3) (točak) preko koga je prebačen kanap(4). Prilikom okretanja dugmeta (5) (si. 3.14) bubanj se okreće, asa njim i kazaljka (6), ali promenljivi kondenzator (7) se pomera saizvesnim zakašnjenjem, tako da položaj kazaljke ne odgovara više

 položaju kondenzatora, što mora dovesti do pomeranja stanica sa

svog mesta na skali (8). U takvom slučaju, na primer, kondenzatortreba rukom dovesti na lokalnu stanicu, zatim dugmetom (5) dovesti kazaljku na istu stanicu na skali i zatim stegnuti i lakom osigurati zavrtnje (1 i 2).

Pored toga, vremenom može da se istegne i kanap skale (4), pada se kondenzator pomeri a kanap (4) da klizi, tako da ponovo nedođe do poklapanja stanica. Ovo se dešava ako su u pitanju 2 kanapa prema si. 3.15. Kanap (5) je dobro zategnut za bubanj, a kanap (4), je olabavljen.

6 Opiavka radio-aparaiu 81

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 78/275

 Najzad, i sama kazaljka može da bude labavo zakačena iliomotana oko kanapa, pa ako se ona negde malo zakači — kazaljkazaostaje i ne poklapa se sa stanicom. U svim ovim slučajevima trebakanap (4) malo skratiti — kako bi ga spiral-opruga više zatezala.

 Na kraju kanap (4) može da bude u prekidu, a pogonski kanap(5) daje ispravan (si. 3.15). U tom slučaju kazaljka će stajati najednom mestu na skali, a prijem stanica je moguć. Aparat moramo izvaditi iz kutije i prekinuti kanap kazaljke zakrpiti ili bolje zamenitinovim.

SI. 3.15

Pošto ima veoma različitih pa često i dosta komplikovanih pogona skale i kazaljke, treba prethodno, na osnovu nađenih položaja točkica, na hartiji rekonstruisati način vođenja kanapa i tekonda pristupiti poslu.

82

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 79/275

 Napomena: Maii džepni aparati nemaju komplikovan mehanizam za pokretanje promenljivog kondenzatora. Obično je diskdirektno ili preko jednostavnog prenosa u vezi sa osovinom promenljivog kondenzatora, a skala (najčešće samo u kHz) na samom

disku. U tom slučaju treba samo olabaviti zavrtanj koji drži disk zaosovinu promenljivog kondenzatora, zatim disk pomeriti u pravi položaj i opet stegnuti zavrtanj.

ODREĐIVANJE GREŠKE PREGLEDOM PRIJEMNIKA NAPAJANOG IZ BATERIJE I MREŽE

Ovde razlikujemo dva slučaja: 1. Pored baterijskog napajanja

moguće je i napajanje iz posebnog ispravljača, koji se specijalnimutikačem (tzv. »džekom«) priključuje u za to predviđeno gnezdo(si. 3.16). 2. Mogućnost napajanja iz mreže preko ugrađenog mrežnog transformatora sa ispravljačem i stabilizatorom napona (premasi. 3.18 i 3.18a). Ovakav način napajanja nalazimo kod prenosnihaparata srednje veličine i malih prenosnih magnetofona i kaseto-fona.

Prijemnik, napajan prema si. 3.16, ne radi (»nem je«)

Ako je pri baterijskom napajanju napon baterije ispravan, anije utisnut utikač posebnog ispravljača — proveriti da li kontakti1—2 u gnezdu zatvaraju (si. 3.16), jer u protivnom se baterija neuključuje. Pincetom ćemo malo doterati oprugu kontakta (2) danalegne na kontakt (1).

Ispitivanje  NF delà sa si. 3.16. Ako smo popravkom kontakta1—2 u gnezdu dobili odgovarajući napon na kolektoru tranzistoraT10 (prethodno ga pronaći u štampanoj ploči), a aparat je i dalje

»nem«, om-metrom proveriti ispravnost kondenzatora C63, zvučnika i da li su zatvoreni kontakti gnezda (SL) za priključivanje slušalice. Ako je i to u redu, pronaći na štampanoj ploči tranzistoreT8—Tll i voltmetrom proveriti da li naponi emitora i kolektoraodgovaraju vrednostima sa šeme (si. 3.16). Na mestu gde to nijeslučaj — lokalizovaćemo grešku ispitivanjem otpornika om-metromili tranzistora na način prikazan na si. 3.12. Kada je tako pronađenai otklonjena greška, možemo još signalom od 50—100 mV iz ton--generatora proveriti ispravnost rada NF stepena, dovodeći signal

6* 83

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 80/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 81/275

Ispitivanje NF delà sa si. 3.16 pri napajanju iz posebnog isprav-ljača. Kod utisnutog utikača ispravljača u gnezdo mora se isključitiugrađena baterija otvaranjem kontakta 1—2 u gnezdu. U slučajuda aparat, pri radu sa ispravljačam koji je priključen na električnu

mrežu ostaje »nem«, treba proveriti da li na utikaču »U« ispravljačaima jednosmernog napona (si. 3.17). Ukoliko nema napona — pro-verava se ispravljač.

Ispitivanje ispravljača za napajanje prijemnika iz mreže

Semu dva jednostavna stabilisana ispravljača vidimo na si. 3.17.Pre uključivanja ispravljača na mrežu, om-metrom kontrolisati na

mrežnom utikaču prolaz struje kroz primarni namotaj mrežnogtransformatora. Ako nema prolaza struje, proveravamo kontakt gajtana u mrežnom utikaču i na primaru transformatora. Ako je i to uredu moramo (pri utisnutom utikaču u mrežu) na sekundarnom namotaju transformatora dobiti naizmenični napon (Us) veličine premaservisnom uputstvu. Ako napona nema, u prekidu je sekundarninamotaj (proveriti om-metrom pri isključenom ispravljaču iz mreže),

 pa to prvo popraviti.Ako smo na sekundaru dobili napon, onda proveriti jedno-

smerni napon na izlazu iz ispravljača na kondenzatoru (C) i videtida li mu je vrednost prema servisnom uputstvu. Možda je pregoreoosigurač ili su oštećene diode u ispravljaču. U slučaju da na kondenzatoru (C) ima napona, a izlaz (utikač U) je bez napona, om-metrom proveriti ispravnost ostalih elemenata. Kod ovih elemenata može biti i neki hladno lemljeni spoj. Isto tako om-metrom proveriti is pravnost gajtana od izlaza ispravljača do utikača (U) i da nije negdehladno lemljen spoj. Ovakvim sistematskim pregledom lako ćemolokalizovati grešku.

 Na si. 3.17a prikazanje ispravljač sa 4 diode u mostnom spojui za jačinu struje do 300 mA. U zavisnosti od spoja A ili B dobija sestabilisan jednosmerni napon od 9 V ili 7,5 V. Druga varijanta is

 pravljača za struje do 150 mA prikazana je na si. 3.17b, sa neštoizmenjenim elementima. Prikazane varijante su za 9 i 6 V. Primenomkapacitivnog razdelnika mogu se dobiti i naponi 2 x 4,5 i 2 x 3 V,a što je ponekad potrebno za napajanje prijemnika starije proizvodnje.

85

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 82/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 83/275

Mrežni deo prijemnika sa ugrađenim ispravljačem i transformatorom

 Na si. 3.18 vidimo mrežni deo prijemnika sa transformatorom,mostnim ispravljačem i tranzistorom Tll koji sa cener-diodom D5

služi za stabilizaciju ispravljenog jednosmernog napona na 9,7 V.U gnezdu mrežnog natikača nalazi se »nokat« (N) koji se pri utiskivanju natikača diže i prebacuje naviše srednji kontakt (preko kojegse napaja prijemnik) da bi došao u spoj sa kontaktom (2) koji je uvezi sa ispravljenim i stabilisanim naponom. Istovremeno se prekidaspoj sa kontakta (»1«) sa + pola baterije i tako se pri napajanju izmreže isključuje ugrađena baterija.

Dok mrežni natikač nije utisnut, »nokat« (N) je u položaju kaona šemi (si. 3.18a) i preko kontakta (1) napaja se prijemnik iz ba

terije. Ako, dakle, pri baterijskom ili mrežnom napajanju prijemnik 

SI. 3.18a

KK<! L3«i

87

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 84/275

ne radi, grešku treba potražiti u preklopniku gnezda koji pokreće»nokat« (N). U slučaju da aparat ne radi pri mrežnom napajanju,ispitaćemo ceo mrežni deo (transformator, ispravljač i stabilizator).

Drugu varijantu mrežnog dela vidimo na si. 3.18b, koja nema

gnezdo za natikač mrežnog gajtana. Ugrađena baterija od 6 V vezana je paralelno mrežnom ispravljaču preko tranzistora TS 11 komesu baza i kolektor tako spojeni da radi kao dioda. Zadatak te diode

 je da isključi bateriju pri mrežnom napajanju, što se i dešava, jer jedioda provodna samo u pravcu »—« pol baterije — prijemnik, aneprovodna je za struju iz ispravljača kroz bateriju, pa tako ne opterećuje ispravljač ako vremenom opadne napon baterije.

Prijemnik se uključuje prekidačem SK-8. Naponi niži od 6 Vza pojedine stepene prijemnika dobijaju se padom napona u otpor

nicima R44, R53, R45 i diodama D7/D8. Ako prijemnik ne radi pri mrežnom napajanju ispitaćemo ceo mrežni deo.

PRENOSNI PRIJEMNIK SREDNJE VELIČINE SA VIŠETALASNIH OPSEGA, NAPAJAN IZ BATERIJE

Kao primer je prikazan prenosni prijemnik »Blaupunkt« sašemom na si. 3.19, za UKT, ST i DT područje. Na šemi je talasni preklopnik u položaju UKT. Na tom se opsegu koristi teleskop-an-

tena. UKT tuner radi sa tranzistorom VI kao VF pojačavačem, iV2 kao oscilatorom i mešačem. MF signal od 10,7 MHz ide iz MFtransformatora L3/L4 (preko C23 i kontakta talasnog preklopnika16—15) na bazu tranzistora V3, koji radi kao IMF pojačavač saL9/L10. Zatim sledi II MF pojačavač V4 sa L11/L12 i III MF pojačavač V5 sa racio-detektorom LI3/LI5/L17 i diodama D4/D5.Demodulisani NF signal sa odvoda L17 vodi se preko C30, kontakta12—11 talasnog preklopnika i C74 na potenciometar R45 za jačinuu NF stepenu. NF stepen sa tranzistorima V7 do VIO izveden je

slično kao kod prijemnika na si. 3.12. Na AM području (ST i DT) koristi se feritna antena sa ulaznim

kalemom L28 za ST i L30 za DT. Tranzistor V3 radi kao ulazni pojačavač i mešač, a ulogu lokalnog oscilatora vrši tranzistor V6, čijise signal (preko C64, odnosno C65) vodi na emitor V3. U V3,mešanjem sa ulaznim signalom, nastaje MF signal od 460 kHz, kojise preko MF transformatora L19/L21 dalje pojačava u V4 sa L22//L24 i u V5 sa L25/L27. Demodulisani signal iz D6, preko R27 ikontakta 10—11, ide preko C74 u NF pojačavač.

88

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 85/275

89

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 86/275

Način pronalaženja i otklanjanja greške kod prijemnika »Blaupunkt«

Počinjemo istim redosledom kao kod džepnog prijemnika pro-

verom napona baterije, kontakta u nosaču baterije i proverom zvučnika i ispravnosti NF stepena pomoću ton-generatora. Ako je pritom aparat ostao »nem«, izvadićemo štampanu ploču iz kutije i u

 NF delu proverićemo sve napone koji treba da su približno istevrednosti kao u šemi (si. 3.19). Naravno, pre toga moramo te tačke pronaći na štampanoj ploči. Ako je ceo NF deo u redu (signal doveden na tačku »9« potenciometra R45) (si. 3.19), proverićemo is

 pravnost međufrekventnog stepena za FM područje. Radi togauključujemo UKT opseg i iz FM signal-generatora (podešenog na

10,7 MHz i modulisanog sa 1 kHz, koraka 50 kHz) dovodimo signalod 0,1 do 0,5 mV preko C = lOnF na bazu tranzistora V5 (pronaći bazu na štampanoj ploči). Tada se mora čuti ton u zvučniku prisasvim otvorenom potenciometru R45. Ako nema tona, proveritinapone (prema šemi) na tranzistoru, a om-metrom diode D4 i D5.Sada preneti signal na bazu V4, i ako je sve u redu — čućemo jačiton u zvučniku. Zatim prelazimo signalom (sada smanjenim na30—50 ¡J.V) na bazu V3 i ako ga čujemo u zvučniku prenesemo signalna kolektor V2. Naravno, pre toga, sve ove tačke pronaći na štam

 panoj ploči. Deo iza kojeg nema signala je defektan, pa ćemo i proverom napona i RC elemenata lokalizovati grešku.

Ako je dotle sve u redu, izvlačimo teleskop-antenu i okretanjem promenljivog kondenzatora potražimo neku UKT stanicu. Akonema prijema, proverićemo kontakte na talasnom preklopniku (eventualno očistiti kontakte sprejom), a zatim i sve napone na tranzistorima VI i V2 na UKT tuneru. Ako su naponi u redu a prijemanema, videti da li radi oscilator V2, kod koga treba da je VF napon90—100 mV u mernoj tački »5« (mereno cevnim voltmetrom). Ako

nema VF napona neispravan je V2, neki kondenzator ili kalem L7.Da bismo proverili rad AM područja, prebacićemo prijemnik

na ST ili DT opseg i iz AM signal-generatora, podešenog na 460 kHzi modulisanog sa 1 kHz, dovedemo preko C = 10 nF signal od 0,1 —0,5 mV na bazu tranzistora V5, pri čemu u zvučniku treba da sečuje ton (pri potpuno otvorenom potenciometru R45). Akonema tona, diodu D6 proveriti om-metrom. Zatim prelazimo signalom od 30—50 gV na baze tranzistora V4 i V3, i ako je tu sve u redučućemo ton u zvučniku. Ako nema tona, om-metrom ispitati MF

90

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 87/275

transformatore L19-L21, L22-L24. Sada uključujemo ST i pri okretanju promenljivog kondenzatora mora se čuti lokalna stanica, a naDT neka druga stanica. Ako toga nema, proveriti kontakte talasnog

 preklopnika (kako je već objašnjeno) i sve napone na tranzistorima

V3 i V6. Ako oscilator V6 radi, nastaje VF napon od 80—100 mVkoji se meri cevnim voltmetrom u tački »2« (emitor od V3). Jedno-smerni napon na emitoru V3 je 0,5 V. Ako na ST ili DT nema pri

 jema, najčešći uzrok leži u tome što ne radi oscilator V6, a to može biti usled defektnog nekog C elementa ili prekida kalemova oscila-tora L32/34 (za ST) ili L36/38 (za DT).

Om-metrom proveíavamo ispravnost kalemova ulaznog delana feritnoj anteni. Ostale neispravnosti (slab prijem, izobličenje,stalno oscilovanje, krčanje, pomerene stanice na skali) otklanjaju

se na način prikazan ranije.

RAZNI STON1 PRIJEMNICI NAPAJANI IZELEKTRIČNE MREŽE

Ima više varijanata ovakvih prijemnika:

Prijemnici srednje klase. Ovih prijemnika ima najviše na tržištui oni zamenjuju nekadašnje cevne prijemnike; imaju 3 do 4 talasnaopsega, a izlazna snaga im je 2—5 W.

Prijemnici sa ugrađenim časovnikom. Prijemnici se izrađuju uraznim varijantama, sa jednim ili više talasnih opsega i sa ugrađenimdigitalnim časovnikom. Takav se prijemnik može koristiti kao budil-

nik, koji se sam, u određeno vreme, uključuje. Kao primer — u 8.glavi detaljno su opisani prijemnici: L1PICA SSU 2080 (»Iskra«) iETIDA AUTOMATIK, IDEAL IC5 AUTOMATIK, RS4011.(»Ei«) i Sono Clock 660 (Grundig).

Specijalni Hi-Fi prijemnici. I ovih prijemnika je sve više na tržištu, a predviđeni su za reprodukciju velike vernosti (Hi-Fi). Najčešćesu ovi prijemnici predviđeni za stereofonski prijem, sa odvojenimzvučnim kutijama i izlaznom snagom od 2 x 20 i više vati. Podesni

91

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 88/275

su za rukovanje, a biranje stanica je dirkama ili senzorima. Skupljimodeli izrađuju se i sa daljinskim upravljanjem pomoću teleko-mandi na bazi ultra-zvuka ili infracrvenih zraka. Telekomandom

 prijemnik se može uključiti (isključiti, birati željena stanica, podeša

vati jačina i boja zvuka, preći sa mono na stereo-prijem, itd.). Hi-Fi prijemnici detaljnije su opisani u glavama 8. i 9. u okviru prikazadomaćih i stranih aparata.

Specijalni muzički centri. Pod ovim nazivom prodaju se Hi-Fi prijemnici kombinovani sa gramofonom i kasetofonom u jednukompaktnu celinu. I muzički centri izrađuju se u poslednje vreme satelekomandom, kojom se (po želji) može uključiti prijemnik, gramofon ili kasetofon i na njima izvršavati sve funkcije. Ovi muzički centri

opisani su detaljno u glavama 8. i 9. u okviru prikaza domaćih istranih aparata.

Prijemnici srednje klase napajani iz električne mreže

Električna šema ovakvog prijemnika prikazana je na si. 3.20,a kao primer uzet »Melos« od Ei-a (za UKT, KT i ST opseg). Ta-Iasni opsezi uključuju se dirkama na tastaturi, pri čemu se zatvara

njem odgovarajućih kontakata uključuju kalemovi odgovarajućegtalasnog opsega. Ako se utisne dirka za ST, zatvaraju se kontakti5b-5c i 6b-6c čime se uključuje jedan kraj oscilatorskog kalema STona C4, a drugi preko kontakta 2a-2b (koji je zatvoren, pošto dirkaUKT nije utisnuta) na 03 i 04. Kako ostale dirke nisu utisnute,zatvoreni su kontakti 4a-4b i 3a-3b, čime je uključen ulazni kalem.STu. Preko kontakta 3d-3e slabo je spregnuta spoljna antena zaferitnu (preko L3). Spoljna antena je predviđena za prijem KT.

Kontaktom 4d-4e spaja se oscilator sa MF transformatorom

L7/L8 za 460 kHz. Tranzistor TI radi kao ulazni oscilator i mešač,a preko 2h-2g vezan je tranzistor T201 kao prvi MF pojačavač na460 kHz. Baza TI dobija preko kontakta ld-le i 7a-7b odgovara

 juću polarizaciju. Pojačani MF signal iz tranzistora T201 i T202, saMF transformatorima L204/L206 i L210/L211, posle demodulacijeu D203 ide preko kontakta la-lb i 8a-8b u NF deo prijemnika. Naanalogni način uključuju se kalemovi za KT i UKT opseg — pritis-kivanjem odgovarajuće dirke. Za UKT opseg priključuje se dipol--antena, ugrađena u samoj kutiji prijemnika. UKT tuner radi sa

92

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 89/275

93

   S   I .

   3 .   2

   0

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 90/275

tranzistorima T101 i T102, iza kojih slede MF pojačavači za 10,7MHz sa tranzistorima T201 i T202, sa MF transformatorima L201 //203 i L207/209 i racio-detektorom D201/202. NF deo prijemnikastandardno je izveden sa tranzistorima T301 do T306. Između T301

i T303 leži regulator za visoke P302 i niske tonove P301 i za jačinuP303.Pri utiskivanju dirke GR/MAG prekida se veza 8a-8b i spaja

se 8b-8c, čime se NF deo prekida od MF dela i spaja sa gnezdom za priključivanje gramofona (magnetofona). Mrežni deo je izvedenstandardno. Iz mostnog ispravljača dobija se jednosmerni naponod 19,6 V, koji se cener-diodom D401 snižava i stabilizuje na 12,6 Vza prvi NF stepen i sve VF stepene prijemnika.

Način pronalaženja i otklanjanja grešaka kod prethodno opisanog prijemnika

Uključiti prijemnik pritiskom odgovarajuće dirke i videti da li prolazi struja kroz mrežni deo, tj. da li svetli skala lampe. Ako sijalice ne svetle, proveriti ispravnost osigurača 0401. Kod ispravnog prijemnika mora se, pritiskom dirke ST i pri otvorenom potencio-metru za jačinu, okretanjem kondenzatora čuti lokalna ili nekadruga stanica. Ukoliko nema prijema, pritisnuti dirku GR i dodirom

 pincete kontakta 1 ili 3 u gnezdu GR mora se u zvučniku čuti krčanje,

što je znak da je NF deo u redu. U slučaju da toga nema, ton-gene-ratorom na samom zvučniku proveravamo njegovu ispravnost. Tre ba proveriti i ispravnost kontakta »4« u gnezdu za priključivanjespoljnog zvučnika.

Ako su zvučnik i gnezdo u redu, moramo izvaditi štampanu ploču iz kutije (pošto prethodno oslobodimo zavrtnje). Sada proveravamo napon na ispravljaču, koji treba da je oko 20 V. Ako nemanapona — neispravan je mostni ispravljač ili je probio C403/404što proveravamo om-metrom. Sada proveravamo naizmenični na

 pon ispred ispravljača (oko 15 V). U slučaju da nema naizmeničnognapona, a skala-lampe svetle, znak je da je u prekidu sekundarninamotaj mrežnog transformatora. Može se desiti da prijemnik nereaguje ni na GR priključku. Tada ton-generatorom dovedemo signal na bazu T303 (prethodno T303 pronaći na štampanoj ploči), iako je sve u redu — čućemo ton u zvučniku. Ako nema tona, moramo redom proveriti sve napone u NF delu (prema šemi) i po potrebiom-metrom proveriti ispravnost RC elemenata, pa ćemo tako loka-lizovati grešku.

94

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 91/275

Ispravnost tonskih regulatora proveravamo tako što signal od100 i 1000 Hz dovodimo iz ton-generatora na GR priključak i okretanjem P301 i P302 kontrolišemo njihovo reagovanje. Tek ako je NF deo prijemnika u redu, možemo preći na ispitivanje MF dela.

Ako je ceo MF stepen u redu, pritisnemo UKT dirku i tada, priokretanju promenljivog kondenzatora, moramo čuti neku UKTstanicu. Ako toga nema, nije u redu UKT tuner ili su zaprljani kontakti na tastaturi, što proveravamo naizmeničnim pritiskivanjem STi UKT dirke i čišćenjem kontakta sprejom. Ako i to ne dovede dorezultata, moramo na štampanoj ploči tunera pronaći sve mernetačke i proveriti napone prema šemi. U slučaju da, na primer, nakolektorima T101, T102 nema napona od 12,6 V, voltmetrom proveriti sve veze preko kalemova i kontakta tastature le-lf, koji preko

7a-7b dobijaju napajanje sa cener-diode D401. Kada je pronađenai otklonjena greška u UKT tuneru, prelazimo na AM područje uključivanjem dirke ST ili KT.

AM signal-generatorom podešenim na 460 kHz proveravamodrugi i prvi MF stepen na način prikazan ranije. Ako je ceo MFstepen u redu, na ST opsegu treba da čujemo neku stanicu. Pritiskivanjem KT dirke i stavljanjem komada žice od 1 m kao anteneu antenski priključak — moramo i ovde, okretanjem promenljivogkondenzatora, dobiti neku KT stanicu. Ukoliko na oba opsega nema

 prijema, greška može biti u kalemovima, otpornicima (proveritiom-metrom) ili u zaprljanim kontaktima na tastaturi.I sam tranzistor TI može biti oštećen, što ćemo utvrditi prove-

roni napona elektroda prema šemi.

TABELARNI PREGLED RAZNIH GREŠAKAAM I FM PRIJEMNIKA

U pregledu koji sledi sakupljene su do sada navedene greškei druge neispravnosti sa uzrocima kod AM/FM prijemnika. Pregledće pomoći bržem Iokalizovanju i otklanjanju grešaka.

95

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 92/275

 7 

 O pr  a  vk  a r  u d i   o- a  p a r  a l   a 

vCOs Pregled grešaka i njihovi uzroci

l Vrsta Napajanje NF pojačavač i izlaznigreške i stepen sa zvučnikom

Demodulator j MF pojačanje!

Ulazni i oscilator-ski stepen

Prijemnik

ne radi(»nem«je).

Istrošena bate

rija, slab kontakt na priključku baterije.

Prekinut otpornik u kolu baze, emitora ili kolektora. Prekid u namotaju transformatora. Neispravan prenosni kondenzator ili

kondenzator za blokiranje. Neispravan potenciometarza jačinu. Prekid u dovoduzvučnika. Neispravan tranzistor.

Prekinut radniotpornik, ili ot pornik za ARP.U prekidu elektrolit za prenos

 NF. Neispravnadioda.

Prekid u MFtransformatoruili kratak spojizmeđu primarnog i sekundar

nog namotaja. Neispravantranzistor.

Prekid u kolu oscilatora. U kratkomspoju trimer ili promenlj. kondenz. Neodgovarajući

napon. Neispravantranzistor.

Šum nasvimtalas.

; područ jima.

Pogrešna baterija previsok na pon napajanja.

 Neispravan potenc. za regulator jačine.

 Neispravnadioda.

 Nepodešen MFstepen.

Polomljen feritništap. Prekid oscilatora (ostalo kao kod

 prethodne greške).

Slab prijem.

i

Stara baterija,

mali napon na pajanja.

 Neodgovarajući naponi(videti servisno uputstvo).Prenosni kondenz. izgubiokapacitet.

Radni otporniku prekidu. Prenosni kondenz.izgubio kapacitet.

Razdešeni MFtransformatori.Veliki naponARP. Neodgovarajući napon

na pojedinimtačkama. Neis pravan tranzistor.

Razdešeno ulaznokolo. Neodgovara

 jući naponi. Neis pravan tranzistor.

Povremen prekidoscilatora.

Istrošena baterija.

Razdešen prviMF transformator.

Mali napon na osci-latoru. Promenljivkondenz. povremeno u spoju.

Vrstagreške

 Napajanje  NF pojačavač i izlaznistepen sa zvučnikom

Demodulator  MF pojačanje Ulazni i oscilator-ski stepen

Prijem sa prekidima.

Slab kontakt baterije ili u prekidaču.

Slab kontakt u nekom ste- penu. Povremen prekidsloja na štampanoj ploči.Slab kontakt u gnezdu zaslušalice.

Labav kontaktu demodulatoru.

Slab kontakt uMF stepenu.

Slab kontakt na tastaturi. Povremenspoj promenlj. kondenzatora.

Slab pri jem naKT.

Oslabila baterija.

 —   —   — U prekidu dovodteleskop antene. Neispravan tranzistor.

Pomeranjastanicana skali.

 —   —   —   — Olabavljen pogon

 promenlj ivog kondenzatora.

Mešanjestanica.

 —  Razdešeni MFtransformatori.

Razdešeno oscilat.kolo. Prekid ulaznog kola.

 Na ćelom područjusamo

 jednastanica.

 —   —   — Razdešeni MF

transformatori.  Ne radi oscilator.

Oscilo-van(zviždanje)na svim područ jima.

Stara baterija.Kondenz. koji blokira bateriju izgubio kapacitet ili

 je u prekidu. — 

Razdešeni MFtransformatoriili oklop nije uspoju sa masom.U prekidu kon-

den. ili otpornici za neutralizaciju.

Oscilatorski stepenima preveliki na

 pon. Sprega izmeđuveza MF trafoa i

feritne antene.

>c

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 93/275

Vrstagreške

 Napajanje  NF pojačavač i izlaznii stepen sa zvučnikom

Demodulator 1|

MF pojačanje Ulazni i oscilator-ski stepen

Izobličenjena jačimstanicama.

 —   — 

 Neispravan prednapon diode, prekid ot pornika kod demodulator.

Mala vremenska konstantaARP. Defektniotpornici za prednapon.

 Neispravna diodaza indirektnu regulaciju (između MFstepena).

Motor  boting

efekat.Slaba baterija.

Mali kapacitet kondenz.koji blokira bateriju, ilikoji blokira emitor.

 —   —  — 

Izobličenje preko ćeleskale.

Slaba baterija.

Struže membrana zvučnika. U spoju kondenz. za blokiranje emitora. U prekidu otpornik u kolu baze.

 Neispravnadioda. Neispravan prednaponza diodu.

Loš kondenzator za blokiranje ARP.

 — 

Slab nisko-frekventnisignal.

 —  Prenosni kondenzator izgubio kapacitet.

Prenosni kondenzator izgu bio kapacitet.

 —   — 

Greške kod

 Nema prijemaniti karakteristič

nog šuma.

UKT prijemnika

Slaba baterija.  —  — 

Prekid u MFtrafou za10,7 MHz.

 Ne radi oscilatoru UKT tuneru,neispravan tranzistor.

Ima šum,ali bez prijema.  —   —   —  kao gore

 Ne radi VF stepenu tuneru. Prekinut priključak UKT antene. Neispravantranzistor u UKTtuneru.

Vrstagreške  j

 Napajanje  NF pojačavači i izlaznistepen sa zvučnikom

Demodulator  MF pojačanje Ulazni i oscila-torski stepen

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - i

Izobličen prijem.

 —   — 

 Nepodešendiskriminator,ili racio detektor. Neispravnediode u tomstepenu.

 — 

1- - - - - - - - - - - - - -   - -   - - - - 1

Prijemsa jakimšumom.

—  — 

Slabo potiski

vanje AM, elkokod diskrimi-natora, odnosno racio detektora izgubiokapacitet.

 — 

Razdešeno ulazno ! 

kolo. Neispravni ;tranzistori u UKT J

 

tuneru.

Slab prijem.

Mali naponnapajanja, stara baterija.

 Neodgovarajući naponi.Prenosni kondenz. izgu

 bio kapacitet.

 Neispravnediode u raciodetektoru. Elkoiz racio detektora prema NFstepenu izgubio

 j kapacitet.

Razdešeni MFtransformatoriza 10,7 MHz.

U prekidu jedan pol antene zaUKT područje.

1

vCsC

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 94/275

 NOVA ELEKTRIČNA REŠENJA KOD Hi-FiUREĐAJA I MUZIČKIH CENTARA

Kod novijih Hi-Fi uređaja primenjuju se razna električna reše-

nja — uglavnom radi komfornijeg rukovanja. Tako se kod prijemnika podešavanje stanica vrši sa PLL sintisajzerom, a umesto dirkikoriste se senzori. Podešavanje stanica vrši se, pored kontinualnognačina, još i na određenim frekvencijama u rasteru na razmaku od9 kHz (na ST), a na UKT u razmaku 25 ili 50 kHz. Frekvencija primljene stanice pokazuje se optički na digitalnom LED displeju.Jačina polja prikazana je takođe LED indikacijom. Primer takvog prijemnika je i »F102« (Gorenje), UKT Tuner »SR1000« (Grundig)Hi-Fi tuner »22AH109« i »F2233« od »Philips«-a prikazani u glavi

9. Mikroprocesor upravlja traženjem stanica.Pored direktnog biranja stanica, kontinualno tastaturom ili

senzorom na samom prijemniku, moguće je podešavanje i teleko-mandom. Telekomandom se ujedno kontroliše jačina, boja tona i

 prelazi sa mono na stereo-prijem.

Većina sklopova (MF stepen, stereo-dekoder, NF stepen), izvedena je sa integrisanim kolima. Često su pojedina integrisana kolasakupljena u izmenljive module, tako da ceo uređaj sadrži samo

nekoliko modula, koji se u slučaju kvara lako i brzo zamenjuju.MF i NF sklopovi, kao i zvučni sistemi (boksovi), dimenzioni-

sani su tako da se postiže maksimalna vernost u reprodukciji. Izlaznasnaga kreće se između 2 x 25 do 2 x 100 W kod izobličenja manjihod 0,1%. Izlazni NF stepeni zaštićeni su elektronskim kolima od

 preopterećenja i kratkog spoja u kolu zvučnika. U tzv. aktivnimzvučnim boksovima ugrađeni su, pored zvučnika, i pojačavači.Pretpojačavač i izlazni stepen izvedeni su iz dva dela — jedan zaduboki frekventni opseg, a drugi za srednji i visokofrekventni (tonski) opseg. Tako se postiže optimalno prilagođavanje zvučnom sistemu bez primene frekventne skretnice. Aktivni zvučni boksovidirektno se napajaju iz električne mreže, a uključuju se na mrežudovođenjem NF signala.

O novim električnim rešenjima primenjenim u muzičkim centrima, u kojima su pored Hi-Fi uređaja ugrađeni kasetofon i gramofon, biće detaljnije govora u okviru opisa domaćih i stranih aparatau glavama 8. i 9.

100

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 95/275

TELEKOMANDE ZA Hi-Fi UREĐAJE

Telekomanda je najpre uvedena na televizorima, kako bi senjima moglo rukovati sa većeg rastojanja. Sada je počela primenatelekomande i u Hi-Fi uređajima više klase i skupljim muzičkimcentrima. Telekomandni sistem sastoji se iz predajnika i prijemnika.

Telekomandni predajnik, u vidu male kutije sa tastaturom i matricom, u kodiranom obliku predaje informaciju posredstvom ultrazvuka (a u novije vreme i posredstvom infracrvenog zračenja) Hi-Fiuređaj u kome se nalazi telekomandni prijemnik. »Srce« predajnikačini jedno CMOS-integrisano kolo u kome se kodira informacija,koja se zatim u 1—2 tranzistora pojačava i tako pojačanim signalom

moduliše se ultrazvučni pretvarač — ako se radi ultrazvukom, ili se pobuđuje dioda infracrvenog zračenja. (Predajnik će biti detaljnijeopisan kod Hi-Fi uređaja ukoliko rade sa telekomandom).

Telekomandni prijemnik kod ultrazvučnih sistema ima na ulazu mikrofon, u kome se primljene informacije pretvaraju u električne signale.Sistemi posredstvom infracrvenog zračenja imaju na ulazu specijalnudiodu osetljivu na infracrveni spektar, u kojoj se informacije pretvarajuu električne signale. Iza diode sleduje pretpojačavač, najčešće u viduintegrisanog kola, zatim prijemnik u užem smislu u vidu integri-sanog CMOS-kola, u kome se signal dalje obrađuje, dekodira i vodi perifernim organima, preko kojih se u Hi-Fi uređaju izvršavaju irealizuju komande dobijene sa telekomandnog predajnika. I periferni organi se često izvode u vidu integrisanih kola.

Ceo telekomandni prijemni uređaj sa izmenljivim modulima,smešten je na posebnoj štampanoj ploči koja se nalazi u Hi-Fi uređaju i napaja se iz njega. (U okviru opisa pojedinih Hi-Fi uređajau glavi 9, ukoliko rade sa telekomandom, biće detaljnije opisan i pri

 jemni telekomandni sistem). Telekomandnim sistemom može seuključiti/isključiti Hi-Fi uređaj, birati nekoliko programiranih stanica, podešavati jačina i boja zvuka i balans kod stereo-uređaja,

 preći sa mono na stereo-prijem, kod muzičkih centara može se uključiti kasetofon ili gramofon i na njima izvršavati sve manipulacije.

Sve telekomande su tako izvedene da se preko ugrađene tastature na samom Hi-Fi uređaju mogu i ručno izvršavati sve komande.Te komande se najpre unose ručno u prijemni telekomandni sistem i preko njegovih perifernih organa se dalje prenose u Hi-Fi uređaj.

101

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 96/275

AUTOMOBILSKI PRIJEMNICI

Zbog svoje namene i uslova rada u vozilu ovi prijemnici odstupaju u mehaničkom i električnom pogledu od do sada opisanih pri

 jemnika. Auto-antena je pri kretanju vozila često izložena jako pro-menljivom polju elektromagnetnih talasa, zbog čega auto-prijemnikima na ulazu uvek VF pojačavački stepen. Iz mehaničkih razloga,zbog vibracija u kolima, oscilatorna kola u prijemniku se podešavaju promenom induktiviteta kalema (pomeranjem VF jezgara), a ne promenljivim kondenzatorom. Ovakvi prijemnici se danas izrađujuod onih jednostavnih (samo za ST), do najkomplikovanijih, sa višetalasnih područja, za stereofonski prijem, sa automatikom za traženje stanica i ugrađenim kasetofonom, ili dodatnim kasetofonom

konstruisanim za automobile. Prijemnik se napaja iz automobilskogakumulatora, sa minus-polom najčešće na masu vozila.

Jednostavni auto-prijemnik 

Kao primer je prikazan auto-prijemnik AT 101 (Ei) sa šemomna si. 3.21. Auto-antena je koaksijalnim kablom spojena za prijemnik i preko kondenzatora Cl spregnuta za ulazno kolo L2/C2 VF

 pojačavača sa tranzistorom TI. U kolektorskom kolu TI leži drugooscilatorno kolo sa L3, vezano na bazu tranzistora T2, koji radi kaooscilator i mešač sa kolom L4/L5. Podešavanje se vrši tzv. vario-metrom, tj. promenom induktiviteta kalemova L2, L3 i L5. DiodaDl prigušuje kolo L3 kod jačih ulaznih signala, a diodi D2, se prekoC18 dovodi VF napon iz kolektora T3, koji se u diodi ispravlja ikoristi za ARP (automatsku regulaciju pojačanja) tranzistora TI.

Tz kolektorskog kola T2 izdvaja se međufrekventnim transformatorom MFI signal od 452 kHz, koji se dalje pojačava u T3 saMFII i demoduliše sa D3. NF signal se preko C23 vodi na potencio-metar R23 u NF deo prijemnika. NF deo prijemnika izveden je standardno, sa tranzistorima T4—T7, od kojih poslednja dva rade u pro-tivfaznom spoju. Zvučnik se napaja preko C32. Prijemnik se napajasa plus-pola akumulatora, čiji je minus-pol u vezi sa masom vozila.Upisani naponi u šemi odnose se na napon akumulatora od 14 V

 pri punjenju u kolima. U RC kolima R33/C27, R28/C24, R21/C19snižava se i filtrira napon za pojedine stepene prijemnika (radi izbe-gavanja sprege između njih).

102

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 97/275

rî 

53

103

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 98/275

Pronalaženje i otklanjanje grešaka kod prijemnika AT 101

Prijemnik sa zvučnikom treba izvaditi iz kola, zatim šasiju izvaditi iz kutije prijemnika i priključiti je preko ampermetra do 2 A naizvor napajanja napona 14 V. Ne smemo zaboraviti da i zvučnik

 priključimo. Zatvaranjem prekidača SK1 kontrolišemo potrošnju prijemnika, koja treba da je oko 0,2 A, bez ulaznog signala (bez priključene antene). Pri tome se mora čuti i šum u zvučniku. Akonema šuma proveriti om-metrom na tačkama »1« i »2« kalemove L6i L7 a preko njih i zvučnik. Potpuno otvoriti potenciometar R23 idodirom pincetom baze tranzistora T4 (prethodno ga pronaći naštampanoj ploči) ili dovođenjem signala iz ton-generatora na bazuT4 — proveriti rad NF dela. Ako je pri tome NF deo »nem« moramo proveriti sve napone na elektrodama T4 do T7, koje ćemo prethodno pronaći na štampanoj ploči. Neodgovarajući napon ukazujekoji je tranzistor ili otpornik oštećen, pa ga treba zameniti.

 Neispravnost jednog od izlaznih tranzistora T6/7 vidi se po njegovom jačem grejanju i većoj potrošnji od 0,2 A, i taj tranzistor tre

 ba zameniti. Do veće potrošnje može doći onda kada propuštajukondenzatori C29, C27, C24 i 09. Oni se ispituju om-metrom priisključenom aparatu. Struja mirovanja izlaznih tranzistora podešavase sa R35 na 60 mA, bez signala na bazu T4. Miliampermetar seuključuje u kolo kolektora T6, koje se na mestu »x« prekida radiuključivanja miliampermetra (si. 3.21).

Kada je proradio NF deo prijemnika, stavimo komad žice dužine 1 m u antenski priključak i vidimo da li ima prijema. Ako tonije slučaj, ispitaćemo MF deo prijemnika signalom od 452 kHz izAM signal-generatora, modulisanim sa 1 kHz (na način na koji je toopisano kod prethodnih aparata). Signal dovedemo na bazu T3

 preko C = 20nF , a zatim na kolektor T2. Tranzistor iza kojeg nemasignala je oštećen ili je bez napona. Kada je MF deo prijemnikadoveden na red, pokušaćemo prijem stanica. Ako nema prijema,

 proverićemo sve napone na tranzistorima TI i T2, eventualno om--metrom proveriti ispravnost kalemova (LI, L2, L3, L4, L5), pričemu paziti na smer om-metra zbog diode Dl kod kalema L3. Ako i

 pored ispravnih napona i kalemova nema prijema, neispravni suTI ili T2, pa ih treba zameniti.

Složeniji automobilski prijemnici

Većina auto-radija ima danas nekoliko talasnih opsega, oba

vezno UKT opseg i dirke za biranje stanica pored dugmeta za kon-

104

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 99/275

tinualno podešavanje. Skuplji modeli imaju ugrađenu raznu auto-matiku u vidu mehaničkih ili elektronskih rešenja (sami traže staniceda bi se vozač oslobodio podešavanja i potpuno se posvetio vožnji).Poslednjih godina ima i sve više stereo-auto-radija. Skuplji modeli

izrađuju se sa ugrađenim kasetofonom. Zbog zbijene konstrukcijeauto-radija u njima sve više nalazimo ugrađena integrisana kola.Evo i nekoliko primera ovih prijemnika.

A u t o - r a d i o » P r o g r a m a t i k AT 302« (Ei)

Šema prijemnika data je u prilogu šema na kraju knjige. Prijemnik ima specijalni mehanizam sa dirkom »Programatik«. Pritiskomove dirke mehanizam se svaki put okreće za ugao od 60°, te se tako

mogu izabrati 6 unapred programiranih stanica. Pored toga, moguse i dugmetom kontinualno tražiti stanice. Prijemnik ima 3 talasnaopsega (UKT, ST i DT). Radi stabilnijeg rada na AM i FM području predviđeni su odvojeni MF stepeni, za AM na 452 kHz i za FM na10,7 MHz. (Detaljan opis električne šeme dat je u glavi 8. u okviru

 prikaza Ei prijemnika). Pronalaženje i otklanjanje grešaka vrši seanalogno načinu prikazanom u prethodnoj tački.

A u t o - r a d i o s a i n t e g r i s a n i m k o l i m aAP 130 (»Č a j a v e c«)

Šema prijemnika prikazana je na si. 3.22. Ima samo 2 tranzistora u UKT tuneru i 3 integrisana kola, a predviđen je za UKT iST prijem. MF signal od 10,7 MFlz iz tunera, preko MF transformatora Lll i L12 i keramičkog filtra F2, vodi se u integrisano koloCA 3089 E, koje sadrži 3 MF stepena, racio-detektor i jedan NFstepen. Sa nožice »7« integrisanog kola uzima se napon za AFCvarikap-diodu D2 u tuneru. Između nožica »5« i »12« vezano je RCkolo, kojim se može blokirati NF stepen za vreme traženja stanica.

 NF signal ide preko R10/C68 u NF pojačavač, koji je sastavljeniz integrisanog kola TBA 810S sa 14 tranzistora. Kolo daje izlaznusnagu od 4 W. Pojačan signal preko C73 odlazi u zvučnik. Za STopseg ugrađeno je integrisano kolo TBA 651 sa 17 tranzistora. Kolosadrži ulazni VF pojačavač sa LI7, mešač i oscilator sa LI8 i LI9,kao i MF stepen za 455 kHz sa spoljm'm transformatorom L20/L21i keramičkim filtrom F1 i transformatorom L22/23 sa demodula-torom D3.

105

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 100/275

106

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 101/275

Pronalaženje i otklanjanje grešaka kod ovog aparata, zbog ugrađenih integrisanih kola, znatno je uprošćenije. Opet počinjemo sa NF delom prijemnika. Zvučnik ispitamo na ranije opisan način.Ako je zvučnik u redu, dovodimo signal iz ton-generatora na gornji

kraj potenciometra R25, pri čemu sa otvorenim potenciometrommoramo čuti ton u zvučniku. Ako nema tona, oštećeno je kolo TBA810 S, pa ga treba zameniti. Prijemnik prebacimo na ST i ako nema

 prijema sa komadom žice u antenskom priključku nije u redu inte-grisano kolo TBA 651, koje treba zameniti. Na UKT području, dovođenjem signala od 10,7 MHz iz FM signal-generatora na kolektorT2, proveravamo ispravnost kola CA 3089 E. Ako tog signala nema,nije u redu integrisano kolo. U slučaju da je kolo u redu a nemaUKT stanica, grešku treba tražiti u UKT tuneru, u kome ćemo pro-

veriti napone na elektrodama tranzistora TI i T2.

A u t o - r a d i o s a s a v r e m e n i me l e k t r i č n i m i e š e n j i m a

Kao primer uzećčmo auto-prijemnik »Grundig Weltklarg«W2010 i 2510 VD, čija je šema data u prilogu na kraju knjige, a detaljan opis u 9. glavi (prikaz stranih aparata). Ugrađeno je 7 tranzistora, 5 integrisanih kola i 13 dioda i jedna LED. Prijemnik je pred

viđen za UKT i ST opseg. Ugrađeno je kolo ESA kojim se kod jačihsmetnji blokira NF stepen za vreme trajanja impulsa. Sem toga postoji i mogućnost prijema ARI (Auto/Radio/Informacija), tj. speci

 jalnih saobraćajnih informacija, radi čega je ugrađen specijalni de-koder koji prebacuje prijemnik, prilikom davanja ARI, sa koncertnena ARI stanicu.

A u t o - r a d i o s a u t o m a t i k o m z a t r a ž e n j es t a n i c a

Prvi prijemnici ove vrste radili su sa mehaničkim rešenjem, bilomalim elektromotorom koji je pokretao kazaljku prijemnika i zaustavljao se kada se naišlo na neku stanicu, bilo mehanizmom saspiralnom oprugom koja se na početku skale zatezala pomoću elek-tromagneta. Zategnuta opruga polako pokreće kazaljku. Kada kazaljka naiđe na stanicu, elektronskim putem se stopira dalje kretanjemehanizma. Ovakvo rešenje primenjeno je kod auto-radija »BeckerGrand Prix 240« (čiji je detaljan opis rada prikazan u ranijem izdanju

107

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 102/275

ove knjige). Potpuno elektronsko rešenje automatike, bez mehaničkihdelova, ima auto-radio »Bamberg Electronic« (Blaupunkta), čiji

 je detaljan opis dat u 9. glavi, a šema na kraju knjige. Novijaelektronska rešenja primenom mikroprocesora i digitalnih kola

korišćena su kod skupljih auto-radija. Primer takvog rešenja je»Washington SQR 32« (Blaupunkt) prikazan u poglavlju 9.

A u t o - r a d i o s a k a s e t o f o n o m

Skuplji modeli auto-radija imaju ugrađen kasetofon radi snimanja radio-programa, a kod nekih je predviđen i mikrofon (radisnimanja akustičkih događaja). Većina ovih prijemnika može da

 primi i stereo-emisije na UKT, tako da je i kasetofon dvokanalni.Evo nekoliko primera ovakvih auto-radija: »ATK 801« (Ei), zatim»Bamberg CR« i »Washington SQR 32« (»Blaupunkt«), prikazaniu glavi 9.

108

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 103/275

G l a v a 4.

PODEŠAVANJE I KVALITATIVNO ISPITIVANJETRANZISTORSKIH APARATA

PRIJEMNICI ZA AM PRIJEM

Pošto je aparat pregledan i doveden u red, na osnovu onog što je rečeno u glavi 3. može se pristupiti proveravanju podešavanja iostalim ispitivanjima koja daju sliku o kvalitetu aparata. Zbog toga

 je ovo poglavlje podeljeno na sledeće odeljke:1) Podešavanje.2) Ispitivanje osetljivosti.

3) Ispitivanje selektivnosti.4) Ispitivanje niskofrekventne karakteristike, izlazne snage inapona brujanja.

Podešavanje aparata

Pri podešavanju aparata idemo ovim redom: međufrekventnistepen, antenski MF filtar (ukoliko ga ima), oscilator i ulazni stepen,a eventualno i predstepen (ako ga ima).

P o d e š a v a n j e m e đ u f r e k v e n t n o g s t e p e n a

Potrebni su ovi instrumenti i pribori:a) Signal-generator sa oklopnim visokofrekventnim dovodom. b) Autputmetar ili cevni voltmetar ili univerzalni instrument

ukoliko aparat nema optički indikator podešavanja.c) Garnitura pribora za podešavanje trimera i visokofrekven-

tnih jezgara bilo u vidu odvrtke (si. 4.1a) ili cevastog ključa (si. 4.1b),

109

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 104/275

čije dimenzije treba da odgovaraju raznim veličinama jezgra i trimera na koje nailazimo u praksi. Radi izbegavanja promene induk-tivnosti ili kapacitivnosti ove alate ne treba raditi od metala, već odizolovanog materijala (fibera, tvrde gume, pleksiglasa), a eventualno

na vrhu umetnuti mali metalni komad (si. 4.1a i b). Najzad, dobro jeimati i probne štapiće (si. 4.1c), koji najednom kraju imaju umetnuto visokofrekventno jezgro, a na drugom kraju navučenu bakarnucevčicu.

Pripremne radnje. U većini slučajeva moraćemo aparat izvaditiiz kutije i na štampanoj ploči pronaći kojim redom idu MF transformatori i tranzistori. Dovod signal-generatora SG preko C = 20nFspojimo krokodil-spojkom za bazu tranzistora TI (si. 4.2). Oklopdovoda spojimo drugom krokodil-spojkom za oklop MF transformatora ili za »masu« na štampanoj ploči. Prethodno na štampanoj ploči pronaći TI i njegovu bazu.

Autputmetar, ili univerzalni instrument priključiti paralelnozvučniku.

Proces podešavanja1) Signal-generator, modulisan sa 400 Hz, sa atenuatorom na

20—50 [jlV,  podesimo na međufrekvenciju aparata. Ukoliko ne ras polažemo potrebnim fabričkim podacima, moramo signal-generato-rom da obiđemo opseg između 450—490 kHz.

2) Čim je nađena na signal-generatoru međufrekvencija prikojoj je na autputmetru maksimalni otklon (na primer 460 kHz),

 počinje podešavanje najpre MF III transfoimatora (si. 4.2). Podešavanje vršimo pomeranjem jezgra.

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 105/275

1 1 1

   S   I .

   4 .   2

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 106/275

3) Specijalnom alatkom sa si. 4.1a polako vrtimo naviše ilinaniže jezgro na MF III — dok se ne dobije maksimalno skretanjena autputmetru ili optičkom indikatoru.

4) Isto ponoviti sa primarnom stranom MF III (ukoliko MF

ima 2 podešena kola).5) U slučaju da se ni pri položaju jezgra u sredini kalema nemože postići maksimum skretanja, znači da je nedovoljna kapaci-tivnost Cl4, te mu treba paralelno vezati mali kondenzator (keramički) od 20—50 pF i ponoviti podešavanje. Ako i to ne pomognetreba kondenzator Cl 4 najednom kriju odlemiti i proveriti njegovuvrednost, koja često može jako da opadne. Sumnjive kondenzatorezameniti novim (iste vrednosti i vrste).

6) Na isti način kao kod 3) i 4) podesiti MF II i MF I transfor

mator. Posle završenog rada jezgra zaliti voskom.Podešavanje MF transformatora koji ima spregu jaču od kritične.

Rezonantna kriva jednog pojasnog filtra (a to je u stvari i MF transformator koji ima dva podešena kola) prikazana je na si. 4.3 (kriva

a). Ukoliko je sprega izmeđuoba oscilatorna kola slabija(više razmaknuti kalemovi), biće kriva oštrija (kao na pri-mer kriva b na si. 4.3), ali ti

me je i manje pojačanje MFstepena. Sem toga, će zbog

 jakog slabljenja bočnih signala, visoki tonovi biti dostaoslabljeni (na si. 4.3) odnosizmeđu Umax i Ua i Ub.Ovakva sprega poznata jekao potkritična, a sprega čija

 je kriva a — kao kritična.

Ako spregu pojačavamo preko kritične vrednosti, do- bićemo rezonantnu krivu c;takva sprega se naziva preko-kritična. Vidimo da ova kriva

ima dve grbe, što znači da se maksimalni napon dobija na dvamesta kod frekvencije fl i f2, dok je kod međufrekvencije fO,kao što se vidi, napon manji. Ovo dolazi usled uticaja uzajamneinduktivnosti između oba kalema kod jače sprege. Tako je postig-

112

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 107/275

ii uto proširivanje rezonantne krive i njeno približavanje idealnomčetvorougaonom obliku sa strmim bočnim stranama. Na taj načinse, pored selektivnosti, zadrže i bočni signali i ne oslabe visoki tonovi.

A sada opis podešavanja MF transfoimatora sa spregom jačom

od kritične. Frekvencije pri kojima se javljaju maksimumi jesu fl if2, one zavise od jačine sprege i obično kod MF transformatora odstupaju za 2—3 kHz. Da se ne bi dešavalo da prilikom podešavanjaumesto fO uhvatimo fl ili f2, dok podešavamo jedno kolo, drugokolo moramo veštački da razdesimo. Ovo se najjednostavnije radina taj način što se primarnom kolu MF paralelno veže kondenzatorC od 500—1000 pF za vreme dok se podesi sekundarna strana. Pri

 podešavanju primarne strane priključuje se isti kondenzator paralelno sekundarnoj strani. Na si. 4.2. MF transformatori imaju samo

 jedno podešeno kolo. Međutim, dosta ima prijemnika sa MF transformatorima u vidu pojasnog filtra.

P o d e š a v a n j e a n t e n s k o g M F f i l t r a

 Neki aparati imaju na ulazu serijski filtar, podešen na među-frekvenciju radi prigušivanja ulaznih frekvencija bliskih međufrek-venciji.

 Na si. 4.2. takav filtar nije ucrtan. Ako ga ima, podešavanje sevrši ovako:

1) Signal-generator, koji je podešen na međufrekvenciju, priključimo preko veštačke antene na antenski priključak A (si. 4.2), aautputmetar ostaje uključen kao ranije. Zbog delovanja ovog filtra,moramo dosta povećati ulazni visokofrekventni napon na signal--generatoru (na 100—500 g.V).

2) Kako je filtar sa promenljivom induktivnošću, pomeranjem jezgra kalema tražimo rezonanciju, koja se poznaje po minimumuskretanja autputmetra. Aparat može pri tom da bude podešen na1000 kHz (300 m).

Takav je MF filtar ugrađen u prijemniku »IDEAL 1C4« odEi-a, a prikazan je u glavi 8. sa šemom u prilogu.

P o d e š a v a n j e o s c i l a t o r a i u l a z n o gs t e p e n a

Tek kad su MF stepeni i antenski MF filtar dobro podešeni — može se pristupiti podešavanju ostalih stepena. Pošto većinaaparata ima danas nekoliko frekventnih područja, potrebno je naj-

1 138 Opravku radio-aparulu

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 108/275

 pre pronaći na tastaturi sve tiimere i kalemove koji pripadaju jednom području.

Pre podešavanja proveriti ispravnost rada oscilatora prekoćele skale (prijemom stanica). Ukoliko nema prijema, ili ga ima deli-

mično, proverićemo oscilator. Ovo, naravno, prethodno treba proveriti na svim frekventnim opsezima.

 b

SI. 4.4

U zavisnosti od konstrukcije prijemnika, VF signal iz signal--generatora dovodi se na dva načina na ulaz prijemnika. Većinamalih i prenosnih prijemnika ima ugrađenu feritnu antenu za srednjei duge talase, na kojoj su smeštena i ulazna kola. Takvim prijem

nicima VF signal se dovodi preko standardnog okvira, koji se premasi. 4.4a priključuje za signal-generator.

Standardna okvirna antena, prečnika 250 mm, ima 3 navojaCuL žice prečnika 1 mm. Okvir se montira na malo postolje, a kra

 jevi okvira se spoje sa izlazom iz signal-generatora (si. 4.4a). Okvirse postavi tako da se njegova osovina poklapa sa osovinom feritneantene, a razmak između okvira i prijemnika treba daje oko 600 mm.

U nedostatku standardnog okvira možemo koristiti i komadPVC žice, debljine 0,3—0,5 mm i dužine 0,5—1 m, koju spojimo

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 109/275

sa izlazom iz signal-generatora, a žicu položimo duž feritne antene prema si. 4.4b.

Ako je prijemnik većeg tipa (stoni modeli) on pored feritne anteneima priključak za spoljnu antenu, ili, ako je prenosnog tipa, ima

teleskop-antenu. Sada se VF signal iz signal-geneiatora preko veš-tačke antene dovodi na antenski priključak prijemnika, ili na utisnutu teleskop-antenu. Veštačka antena ima ugrađene RC elementei ona treba da nadoknađuje uticaj prave antene na ulazno kolo pii-

 jemnika. Podešavanje vršimo ovim redom:

Srednji talasi.  Na prijemniku se uključi srednje talasno područje(kao na si. 4.2).

1) Signal-generator, modulisan sa 400 Hz 30%, podesiti na jednu frekvenciju između 1500—1400 kHz i na istu frekvenciju postaviti

kazaljku na skali prijemnika. VF signal na SG treba da je 1—2 mVako se radi sa standardnim okvirom. Ukoliko se ne poklapa baždarenje, korekturu izvršiti trimerom CT4 na oscilatoru (si. 4.2). Trimer pažljivo okretati dok se ne dobije maksimalno skretanje.

2) Maksimalnu osetljivost pri toj frekvenciji izvući, na isti način, trimerom CT2 na ulaznom stepenu.

3) Signal-generator podesiti na jednu frekvenciju između 540—600 kHz i na istu frekvenciju postaviti kazaljku na skali prijemnika.Sada korekturu izvršiti, ako treba, jezgrom na oscilatornom kale-

mu L4.4) Maksimalne osetljivosti postići pomeranjem jezgra na ulaz

nom kalemu L2. Ukoliko se VF signal dovodi standardnim okvirom(prema si. 4.4a), maksimum osetljivosti dobija se pomeranjem ulaznog kalema L2/L2' duž feritne antene.

5) Ceo postupak ponoviti još jednom do dva puta (kako na početku, tako i na kraju skale), a zatim voskom osigurati trimerei jezgia. Ako je jezgro sa gumenim končićem zalivanje voskom nije

 potrebno.

Kratki talasi. Uključiti na prijemniku kratke talase.

1) Prijemnik i signal-generator podesiti na jednu frekvenciju(15—20 MHz) na početku skale i baždarenje kazaljke po potrebikorigovati trimerom CT3 na oscilatoru.

2) Osetljivost izvući trimerom CT1 na ulaznom delu.

3) Sada podesiti signal-generator na jednu frekvenciju (5,5—6 MHz) pri kraju skale i baždarenje izvršiti jezgrom L3 na oscilatoru.

8*115

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 110/275

4) Osetljivost podesiti na ulaznom delu jezgrom LI.

Ceo postupak još jednom ponoviti.

Napomena. Treba paziti da na ovom području podešavamo na prvu frekvenciju signal-generatora, a ne na njegov harmonik ilina simetričnu frekvenciju. Simetrična frekvencija je ona frekvencijakoja se od ulazne frekvencije razlikuje za dvostruki iznos među-frekvencije. Zbog toga simetrična frekvencija može sa oscilatorskomfrekvencijom prijemnika da da istu međufrekvenciju. Ako je, na

 primer, MF = 460 kHz, a ulazna frekvencija 15 MHz, simetiičnafrekvencija biće 15000 + 920 = 15,920 MHz. Ova frekvencija safrekvencijom oscilatora u prijemniku od 15,460 MHz takođe dajemeđufrekvenciju od 460 kHz.

A sada da vidimo, prvo, kako se prava frekvencija razlikujeod harmonika. Prava se frekvencija ovako proverava: aparat se podesi na neku frekvenciju na kraju skale, na primer na 6 MHz(50 m) prema signal-generatoru. Tada, ne dirajući frekvenciju nasignal-generatoru, prelazimo na prijemniku na drugi harmonik, iako je sve bilo u redu, moramo na 12 MHz (25 m) na skali ili blizuovog mesta čuti signal-generator koji će, naravno, imati slabije skretanje na autputmetru.

Prilikom podešavanja na početku skale prava se frekvencija

 poznaje ovako:Signal-generator se podesi, na primer na 15 MHz (20 m), a

trimerom CT3 na skali aparata kazaljku doteramo na 20 m. Sada podesimo aparat za dvostruki iznos MF naniže. Ako je MF = 460kHz, treba dakle podesiti 15000 — 920 = 14080 kHz, tj. kazaljku

 pomeriti na 21,30 m, gde se signal-generator mora čuti slabije. Akona tom mestu ne čujemo signal-generator, ali ga čujemo na 15,920MHz (18,8 m), znači da nismo prvi put podesili na pravu frekvenciju15 MHz, već na njenu simetričnu. Zato moramo trimerom izvršiti

 popravku.Dugi talasi. U primeru na šemi si. 4.2 nema DT područja. Ako

 prijemnik ima i to područje, postupa se ovako: Na prijemniku uključiti duge talase.

1) Signal-generator i prijemnik podesiti na jednu frekvencijuizmeđu 300—330 kHz na početku skale. Baždarenje kazaljke po

 potrebi korigovati trimerom na oscilatoru.

2) Osetljivost izvući trimerom na ulaznom kolu.

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 111/275

3) Signal-generator i prijemnik podesiti na frekvenciju između140—150 kHz na kraju skale i baždarenje izvršiti jezgrom kalemaoscilatora.

4) Osetljivost podesiti jezgrom na ulaznom kalemu. Ceo pos

tupak još jednom ponoviti. Ukoliko se VF signal dovodi standardnim okvirom, osetljivost se podešava pomeranjem ulaznog kalemaza duge talase duž feritne antene.

Podešavanje auto-prijemnika

Ovi se prijemnici razlikuju od prenosnih i stonih prijemnika po konstrukciji, imaju uvek VF predstepen radi postizavanja većeosetljivosti i optimalnog prilagođavanja auto-antene na ulazno kolo

 prijemnika. Zbog vibracija, kojima je prijemnik izložen u kolima,stanice se najčešće podešavaju promenom induktiviteta kalema, pomeranjem jezgra u tzv. variometrima, a ne promenljivim kondenzatorom. Prilikom traženja stanica okretanjem dugmeta — prekomehanizma se pomeraju jezgra u variometru.

Radi podešavanja prijemnik se mora izvaditi iz kola i iz njegovekutije, a spolja se napaja iz posebnog ispravljača ili auto-akumu-latora.

Međufrekventni transformatori se podešavaju na isti način kao

što je ranije opisano.Podešavanje oscilatora, mešača i ulaznog kola vrši se prema

si. 4.5 koja predstavlja deo šeme auto-radija RČ124.SG se preko veštačke antene priključuje za priključak auto-

-antene.

Srednji talasi.  Na prijemniku se uključuje ST i na štampanoj ploči pronađemo odgovarajuće trimere i kalemove za to područje.Proveru rada oscilatora vršimo prema prethodnoj tački.

SG, modulisan sa 400 Hz 30%, podesi se na 508 kHz i na istufrekvenciju (590 m) pomeri se i kazaljka na skali prijemnika. Zavr-tanj Z4(S421) polako se okreće tako da CV, priključen na zvučnik, pokaže maksimum otklona. Zatim se podesi SG na 600 kHz i kazaljka prijemnika se pomeri na 500 m, pa se zavrtnjem Z3 i Z2 (S420i S416) nađe maksimalni otklon na CV. SG se prebaci na 1450 kHz, prijemnik na 206,9 m i okretanjem trimera C432 nađemo maksimalni otklon na CV. (Prethodno sve navedene delove pronaći naštampanoj ploči).

117

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 112/275

Dugi talasi. Prijemnik se prebaci na DT područje. Na SG se podesi 145 kHz, a prijemnik na 2068 m i pomeranjem jezgra naS422 nađemo maksimalni otklon na CV. SG podesimo na 260 kHz, a

118

   S   I .   4 .

   5

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 113/275

 prijemnik na 1153 m i jezgrom na S419 i S418 nađemo maksimalniotklon na CV. Zatim SG podesimo na 170 kHz, a prijemnik na1758 m i zavrtnjem Z1 (S4I7) nađemo maksimalni otklon na CV.Još jednom ponovimo sve operacije na ST i DT, pa zatim zalijemo

zavrtnje Zl— Z4.Kratki talasi. Ukoliko auto-prijemnik ima i KT područje, pos

tupamo na analogni način. Na početku skale podešavanje vršimo pomoću trimer-kondenzatora, a na kraju skale pomeranjem jezgra.Ovde treba paziti da se prijemnik podesi na pravu frekvenciju SG,a ne na simetrični. Kako se to radi — pokazano je na str. 120 (pri podešavanju kratkih talasa).

Važna napomena. Prikazani prijemnik nema trimer-konden-zatore u kolu oscilatora i VF pojačanju, već samo trimer C432 naulazu, pa se podešavanje svih kola, sem ulaznog, na početku i nakraju skale vrši pomeranjem jezgara na kalemovima. Ukoliko sukola auto-prijemnika konstruisana i sa trimerima u oscilatoru i VF

 pojačanju, podešavanje vršimo trimerima i jezgrima. Neki proizvođači (»Blaupunkt«) preporučuju u svojim uput-

stvima podešavanje trimerom na kraju skale (pri manjoj frekvenciji), a jezgrom na početku skale (veća frekvencija).

Drugi proizvođači (Philips, Becker i većina japanskih proizvođača) u svojim servisnim uputstvima daju instrukcije kao za po

dešavanje prenosnih i stonih prijemnika. Oni na višim frekvencijama podešavaju kola trimer-kondenzatorima, a na nižim, pomeranjem jezgra kalemova.

Ispitivanje osetljivosti tranzistorskih aparata

O s e t l j i v o s t n a u l a z u p r i r a z n i mf r e k v e n t n i m o p s e z i m a

Kada je prijemnik opravljen i podešen, može se pristupiti ispitivanju njegove osetljivosti.

Pod osetljivošću se podrazumeva onaj ulazni visokofrekventni na-pon na antenskom priključku (meren u mikrovoltima i modulisan30% sa 400 Hz) koji je potreban da se na izlazu aparata (pri potpunootvorenom potenciometru i položaju tonskog regulatora na srednju boju tona) dobija snaga 50 mW kod stonih aparata, ili 10 mW kodmanjih prenosnih aparata.

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 114/275

Visokofrekventni napon dovodi se sa signal-generatora okloplje-nim kablom preko veštačke antene na antenski priključak A (si. 4.2).

Autputmetar ili univerzalni instrument prebačen na opseg, priključiti paralelno zvučniku. Ako je omska otpornost treperećeg

kalema, na primer, 4 Q možemo za impedansu uzeti 25% više, dakleR = Q. Da bismo imali snagu P = 50mW = 0,05 W na ulazu instrument treba da pokaže napon koji se dobija po obrascu.

U = 1 P.R = I 0,05 • 5 - 1-U25 = 0,5 V

Signal-generator, podešen na 15 MHz, 30% modulisan sa400 Hz, priključi se preko veštačke antene (koja se sastoji iz otpora400 ii,  a i kapaciteta 200 pF vezanih na red). Aparat se podesi na15 MHz, prema max skretanja instrumenta. Na aparatu mora po-

tenciometar biti na maksimumu a ton-generator, ako ga ima, nasrednju boju tona. Sada oslabljivačem na signal-generatoru reguli-šemo izlazni visokofrekventni napon dok na autputmetru ne dobi-

 jamo 0,5 V. Ako to nastupi pri 10 mikrovolti, znači da naš aparat na15 MHz ima osetljivost 10 mikrovolti.

Ponovimo to i na početku i na kraju skale za sve frekventneopsege, pa dobijene rezultate pribeležimo i tako dobijamo, na primer, ove vrednosti:Frekvencija: 15 6 MHz 1500 600 375 150 kHz

Osetljivost: 10 25 p.V 8 10 15 12 ¡jlVVidimo da se osetljivost kreće između 8—25 mikrovolti.Često se osetljivost ne daje u mikrovoltima, već u decibelima

(dB). Decibel je logaritam odnosa dvaju napona.Ako se za nulti nivo (OdB) uzima 1 p.V, imaćemo prema tabeli

3 iz 10. poglavlja sledeće vrednosti osetljivosti u dB u gornjem slučaju:

Osetljivost u (iV 8 10 12 15 25

Osetljivost u dB (p,V) 18 20 21,5 24 28 Neki proizvođači uzimaju kao nulti nivo (OdB) 1 V, pa će gornjaosetljivost iz tabela 4 i 5 biti ovako izražena:

Osetljivost u [iV 8 10 12 15 25Osetljivost u dB (V) —105 —100 —97 —95 —93Da vidimo još kako se izražava osetljivost ako je u prijemniku

ugrađena feritna antena, pa se VF signal dovodi preko standardnogokvira (prema si. 4.4) u vidu VF električnog polja, koje se meri u

mikrovoltima po dužnom metru (tj. txV/m).120

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 115/275

Ako je napon na izlazu iz signal-generatora U dat u p.V, dobijase jačina polja E u ¡¿V/m po obrascu E = U/10.

Prema tome, ako osetljivost merimo na piijemniku sa feritnomantenom (prema si. 4.4) i za 50 mW izlazne snage trebalo je na SG

izlaznog VF napona od, recimo, 1200 p.V, osetljivost prijemnika biće: 1200/10 = 120p.V/m. Izraženo u dB (prema tabeli 3) to će biti 41,2 dB (p.V/m), a ako se za nulti nivo uzme 1 V, osetljivost iztabele 4 i 5 biće: — 79dB(V/m).

O s e t l j i v o s t n a b a z i u l a z n o g t r a n z i s t o r az a m e đ u f r e k v e n t n i s t e p e n

Ovo je visokofrekventni napon, doveden na bazu tranzistora

TI za mešanje, frekvencije MF stepena i modulisan 30% sa 400 Hz,a potreban za postizanje izlazne snage (pri potpuno otvorenom po-tenciometru i srednjem položaju ton-regulatora) od 50 mW. Običnose ovaj napon od signal-generatora (bez upotrebe veštačke antene)vodi preko kondenzatora od 20 nF direktno na bazu TI (si. 4.2)za mešanje. Aparat je obično pri tome prebačen ili na početak ilina kraj srednjetalasnog opsega.

Ako tako postupimo u pređašnjem primeru, trebaće na primerza 0,5 V na izlazu, oko 30 ¡FV na signal-generatoru i tolika je oset

ljivost na bazi tranzistora za mešanje za međufrekventni signal.

O s e t l j i v o s t n a p r i k l j u č k u z a g r a m o f o n

Ovo je niskofrekventni napon od 800 Hz, doveden sa ton-gene-ratora na gramofonski priključak aparata, potreban za izlaz od50 mW pri otvorenom potenciometru i srednjem položaju ton-gene-ratora. Impedansa ton-generatora mora odgovarati impedansi

 priključka za gramofon.

Osetljivost zavisi od pojačanja celog niskofrekventnog stepena.Obično je ova osetljivost između 20—40 mV (kod aparata srednjeveličine).

Ispitivanje selektivnosti aparata

Pod selektivnošću se podrazumeva osobina aparata da više ilimanje odvaja dve stanice bliske po frekvenciji. Selektivnost pokazujeodnos slabljenja dvaju napona UI/U2, gde je UI veličina naponakod rezonantne frekvencije, a U2 veličina napona pri određenom

121

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 116/275

odstupanju od rezonantne frekvencije na primer ± 4,5 kHz (si. 4.6).Drugim recima: selektivnost je broj koji nam pokazuje koliko se

 puta ulazni napon, pri izvesnom razdešavanju, mora povećati da bi na izlazu ostao isti napon.

Ovde je zato uzet kao primer razdešavanja od ± 4,5 kHz, što je razmak u frekvenciji 9 kHz između dveju radiodifuznih stanica.Pri takvoj širini propusnog opsega MF stepena stanice neće smetati

 jedna drugoj, a propušteni tonski spektar iznosiće 30—4 500 Hz,što je dovoljno za srednji kvalitet reprodukcije.

Međutim, za kvalitetnu reprodukciju potreban je tonski spektar od 30—8000 Hz, a to se ostvaruje MF stepenom širine od 16 kHz.Ovo se kod luksuznih aparata postiže promenljivom selektivnošćuu MF stepenu. Udaljene stanice se primaju većom selektivnošću MF

stepena (9 kHz), a za prijem lokalne stanice selektivnost se smanjuje,tj. proširuje se propustljivost MF stepena do 16 kHz.

Selektivnost aparata možemo proveriti na ulazu u MF stepeni na antenskom priključku.

1) Za merenje selektivnosti potreban je signal-generator i aut- putmetar. Ako se ispituje selektivnost MF stepena, priključuje sesignal-generator preko kondenzatora C = 20F/nza bazu TI (sl.4.2).Za postizanje izlaza od 50 mW potrebno je, na primer, 50 p.V. Pri

tome treba isključiti ARP kratkospajanjem kondenzatora C8 (si. 4.2).Signal-generator, 30% modulisan sa 400 Hz, podešen je na MF == 460 kHz; njegovim oslabljivačem dozirali smo visokofrekventniizlaz na 50 p,V. Sada razdesimo signal-generator za 4,5 kHz navišeili naniže od MF, pri čemu će izlazni napon na autputmetru od 0,5 V(koliko je bilo potrebno za 50 mW) pasti skoro do nule. Da bismodobili 0,5 V, moramo izlazni napon na signal-generatoru povećati,na primer od 50 ¡xV na 500 jjiV, dakle 10 puta.

Ako bismo povećali razmak ±9 kHz slabljenje će biti 100 puta,

tako da ulazni napon moramo povećati na 5000 p,V.2) Sada proveravamo selektivnost na ulazu, pri čemu signal-

-generator priključujemo preko veštačke antene na antenski priključak A (prema si. 4.2). Aparat i signal-generator podesimo, na

 primer, na 1000 kHz (300 m) i pretpostavimo da je za 50 mW izlazadovoljno 10 ¡jlV. Pri razdešavanju bilo signal-generatora, bilo aparataza ±9 kHz nastupiće slabljenje od 120 i toliko puta treba na signal--generatoru povećati izlaz (na 1200 aV  = 1,2 mV) da bismo opetdobili 50 mW.

122

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 117/275

Objašnjenje decibela. Veličina slabljenja pri razdešavanju odrezonantne frekvencije za iznos ± 4,5 k Hz u gornjem primeru iznosila je 10. Ako je napon pri rezonanciji bio U[, a napon U2  10 putaslabiji, slabljenje će biti dato odnosom U1/U2  = 10. Umesto da se

slabljenje prikaže kao odnos napona U1/IJ2, veoma često se upotrebljava Brigsov logaritam tog odnosa, a to je bel. Kako je bel velika vrednost, upotrebljava se 10 puta manja vrednost, i to je deci bel (dB).

Za odnos dveju snaga P1 i P2, prema tome biće:

 bel = log — ili dB- lOlog-1-P2  P2

Ako umesto snage dajemo odnos napona ili struje, decibel će

 biti dat izrazom:

dB = 20 log ^ ili dB=201og-1-U2 

6 I2

Primer: 1) Pojačanje ili slabljenje 10 puta (U[ = 10 U2) bićedakle izraženo sa:

20 log—k = 20 log -2 - 20 log 10 = 20 x 1 - 20U, U2

decibela.2) Pojačanje 100 puta (dakle za Ui = 100 U2) biće u decibe

lima 20 log — = 2 0 log 100 = 20 • 2 = 40 decibela.U2

3) Pređašnji primer slabljenja do 120 biće u decibelima izražen20 log 120 = 20 x 2,08 = 41,6 dB.

Prikazivanje pojačanja ili selektivnosti pojedinih stepena (ilicelog aparata) u decibelima pruža to preimućstvo što se prilikom

računanja množenje i deljenje pretvara u sabiranje i oduzimanjevrednosti decibela.

 Najzad, si. 4.6 prikazuje rezonantnu krivu celog međufrekvent-nog stepena. Kriva je prema onoj na si. 4.3 okrenuta, a kao razmera

 je uzeta logaritamska podela. Odnos slabljenja nanesen je na vertikalnu stranu. Kriva pokazuje selektivnost međufrekventnog ste pena: vidimo da pri odstupanju za ±4,5 kHz slabljenje iznosi oko 10 puta ili 20 dB; kod ±   8 kHz iznosi oko 100 puta ili 40 dB, a kod 4:10 kHz oko 500 puta ili 54 dB.

123

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 118/275

4) Od selektivnosti ulaznog kola zavisi i reagovanje aparata nasimetričnu frekvenciju, koja je od ulazne frekvencije uvećana zaiznos dvostruke međufrekvencije. Ako uzmemo pređašnji primer 

SI. 4.6

124

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 119/275

od lOOOkHzgde je bilo potrebno 10 p.V, i ako sada aparat ne diramo,a signal-generator podesimo na 1000+ 920 = 1920 kHz, moraćemona signal-generatoru povisiti napon na recimo, 1000 p.V, dakle 100

 puta, da bi ostao nepromenjen izlaz od 50 mW. Ovaj odnos zavisi od

konstrukcije kalemova i različit je za razne frekvencije (kao što pokazuje tabela).

FrekvencijaSlabljenje

15 6 MHz 1500 1000 600 375 150 kHz

simetr. frekv. 4 6 40 100 300 1000 7000U decibelima 12 15 32 40 50 60 78

Ispitivanje niskofrekventne karakteristike, 

izlazne snage i napona brujanja aparata

1) Ton-generator priključiti na gramofonski priključak Gr (si.4.7). Na ton-generatoru podesiti niskoomni izlaz. Potenciometaraparata je na maksimumu. Na izlaz aparata priključiti paralelnozvučniku autputmetar. Odabrati na ton-generatoru frekvenciju800 Hz, i izlazni napon ton-generatora tako dozirati oslabljivačemda se dobije 50 mW. Sada, ne dirajući oslabljivao, ton-generator podesiti na razne, niže naznačene frekvencije, i za svaku frekvencijuočitati izlazni napon na autputmetru. Međutim, kako se boja tonamože regulisati od »tamno« do »svetio« ova merenja treba izvršiti uoba krajnja položaja regulatora boje tona. Prema tome dobija seovakva karakteristika.

Frekv. u Hz 60 120 300 800 2000 7000 5000 10000 Naponu V na zvučniku kod

 polož. »tamno«

Isto kod

0,63 0,2 0,70 0,65 0,5 0,30 0,05 0,00

 položaja»svetio« 0,35 0,6 0,56 0,65 0,77 0,80 0,90 0,20

Ako se dobijene vrednosti unesu na milimetarsku hartiju, dobi- jaju se krive prema si. 4.8. Vidimo da su kod položaja tonskog regulatora »tamno« naponi dubokih tonova (60—150 Hz) iznad srednjegnivoa od 0,65 V*), a da posle 800 Hz visoki tonovi naglo slabe.

*) Napon na zvučniku impedanse 8 Q kod 50 mW.

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 120/275

SI. 4.7

Kod položaja »svetio« duboki tonovi su prigušeni, a visoki su poja-čani.

Umesto da se razmera na levoj vertikalnoj strani daje u napo-nima, može se to učiniti i u decibelima, što je izvedeno na desnojvertikalnoj podeli si. 4.8. Kao nulti nivo uzet je nivo kod 800 Hz,sve iznad toga predstavlja pojačanje i obeleženo je sa + dB, a ispodtoga nivoa je slabljenje i obeleženo je sa — dB. Vidimo da se visokitonovi od 5000 Hz pojačaju za + 3 dB, a tonovi učestanosti 8000 Hz

 padnu za — 3,0 dB.

126

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 121/275

Primer na si. 4.8 treba samo da pokaže kako se snima NF karakteristika. Međutim, kod današnjih Hi-Fi prijemnika, primenomnegativnih reakcija u NF kolima postignuta je regulacija svetlih(sopran) i tamnih (bas) tonova u daleko širem obimu — od 40—

10000 Hz (si. 4.9). Sopran se kod 10 kHz može pojačati za + 12 dB,a na 100 Hz oslabiti za — 12 dB. Basovi se kod 40 Hz mogu pojačatiza + 13 dB, a kod 10 kHz oslabiti za — 16 dB.

Dobar NF stepen treba ravnomerno da pojačava što veći tonski

spektar (si. 4.10). Kvalitetni Hi-Fi pojačavao u aparatu ravnomerno pojačava u opsegu 80—15000 Hz. Kod graničnih frekvencija naponne sme da opadne više od 30%, dakle Ugr ne srne da bude manje od0,7 Umax, gde je Umax vrednost napona kod 1000 Hz. Dakle, odnos slabljenja graničnih frekvencija ne sme da prelazi vrednost Umax/Ugr = 1/0,7 = 1,43 puta, ili 3 decibela. Na si. 4.10 donja graničnafrekvencija je kod 20 Hz, a gornja kod 30.000 Hz.

SI. 4.10

127

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 122/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 123/275

sa voblerom i oscilografom, ali se međufrekventni transformatorimogu podesiti i običnim AM*) signal-generatorom, kojim raspolaže većina servisnih radionica. Zato ćemo ovaj način najpre objasniti.

Podešavanje aparata

P i i j e m n i k p r e b a c i t i n a U K T o p s e g

I ovde idemo istim redom kao kod AM područja: MF stepen,MF filtar (ukoliko ga ima), ulazni VF stepen sa oscilatorom.

Podešavanje MF stepena pomoću AM signal-generatora. Potrebni su sledeći instrumenti: AM signal-generator sa opsegom od10,7 MHz, cevni voltmetar (osetljivosti 50 kQ/V) ili univerzalni instrument i garnitura pribora za podešavanje (si. 4.1).

 Na si. 4.11 pokazana je principijelna šema MF stepena jednog AM/FM prijemnika sa ulaznom UKT jedinicom (tune-rom). NF stepen, mrežni deo i sva kola AM dela su izostavljeni.

Podešavanje MF stepena. a) MF transformator L11/L13 i L8//L9. Pod istim oklopom smešteni su i L14 i L10/L11 za AM(njih ne diramo).

CV jednosmernog napona do 10 V priključiti na tačku »A« imasu (si. 4.11). L13 razdesiti odvrtanjem jezgra za 2—3 navoja.

Signal-generator SG, nemodulisan, podešen na 10,7 MHz, prekoC od 20 nF vezati oklopljenim kablom za bazu T3, si. 4.11.VF napon na signal-generatoru podesiti oko 1— 20 mV. Sa jezgromod L12 i L8/L9 postići maksimalni otklon na CV.

Podešavanje simetrije »S« krive. CV se sada veže za tačku »B«i masu. Na LI3 podesiti jezgro na najmanji otklon na CV.

Proveravanje AM potiskivanja. — Sada se na signal-generatoruuključi AM modulacija. Jezgrom LI3 traži se minimum otklonana CV. Na taj način biće svedene na minimum smetnje koje potiču od paljenja svećica automobila.

 Napomena: Položaj jezgra LI3 pri najboljem AM potiskivanju ne mora biti isti kao kod najbolje simetrije S krive, te u obaslučaja treba izabrati jednu sredinu.

 b) MF transformator L5/L6 (smešten često u UKT jedinicu).Signal 10,7 MHz, nemodulisan, napon 1 —10 mV, dovodi se prekoC = 20 nF na emitor T2. CV se vrati na »A« i masu. Pomoću jezgraL5 i L6 dotera se maksimalni otklon na CV.

*) AM = amplitudno modulisan.

9 Opravka radio-aparata129

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 124/275

SI. 4.11

130

Podešavanje ulaznog UKT tu- nera. Za ovo se ne može koristitiamplitudno modulisan signal-generator. U nedostatku FM signal--generatora može se ulazni deo po

desiti pomoću UKT stanica poznatefrekvencije. Postupak je sledeći: priključi se dipol-antena, kazaljka senamesti na skali na frekvenciju stanice i pomoću trimera Cl 3 i C5 (ako

 je frekvencija veća od 96 MHz), ili jezgra L4, L2 i LI (za frekvencijumanju od 96 MHz) dotera se maksimalni otklon na CV, ili autputmetar

koji priključimo paralelno zvučniku.

P o d e š a v a n j e p o m o ć uF M s i g n a l - g e n e r a t o r a i

o s c i l o g r a f a

Potrebni su sledeći instrumenti:FM signal-generator sa mogućnošćuvoblovanja i oklopljenim dovodom

i člankom za simetriranje (ako je prijemnik sa dipol-antenom), ili veš-tačkom antenom za 75 Q (ako je u

 prijemniku teleskop-antena), zatimoscilograf, garnitura pribora za podešavanje i cevni voltmetar.

Podešavanje MF stepena. a) MFtransformator L12/L13 i L8/L9. Sasignal-generatora (podešenog na

10,7 MHz, modulisanog sa 400 Hz)i frekventnog koraka 75 kHz — dovodi se preko C = 20 nF VF signalnapon od 1—5 mV na bazu T3 (si.4.12a). Oznake na si. 4.12a su istekao na si. 4.11. Napon za horizontalno skretanje vodi se oklopljenimkablom HP sa signal-generatora nahorizontalni pojačavač »HP« oscilo-

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 125/275

grafa. Vertikalni pojapavač »VP« spaja se okloplienim kablom VPna A ili B (si. 4.12a).

Da bismo dobili rezonantnu krivu ovog stepena, VP se spaja natačku A, elektrolitni kondenzator C56 treba odlemiti (mesto »x« nasi. 4.12a). Kalem LI3 razdesiti odvrtanjem jezgra za 2—3 navoja.

Jezgrom L12 i L8/L9 (si. 4.11) postiže se maksimalna amplitudarezonantne krive. Podesna širina i položaj krive dobija se regulacijomhorizontalnog pojačanja oscilografa i faznog regulatora u signal--generatoru. Visina krive reguliše se vertikalnim pojačavačem naoscilografu. Rezonantna kriva prikazana je na si. 4.12b i c.

Proveravanje simetrije S-krive. Priključi se dovod VP oscilografa za tačku B, C56 se opet zalemi, a CV se veže na tačku A (si.4.11). Frekventni korak se poveća na 100—150 kHz i uvrtanjem u

 jezgru LI3 doteramo simetriju tako da sredina pravolinijskog dela

leži na H — H osovini (si. 4.12d). Delovi ab i ac treba da ostanu pod jednaki i da budu pravi do razmaka 300 kHz, što odgovara frekventnom koraku 150 kHz. L12 podesi se jezgrom na maksimalni otklon CV, pri tome pazimo da se ne poremeti S kriva, a po potrebikorigujemo sa LI3.

Proveravanje AM potiskivanja. — Signal-generator se prebacina AM rad 30%, a jezgro LI3 se dovede do minimum otklona CV,

9*

SI. 4.12

131

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 126/275

vezan na tačku B. I ovde treba naći kompromis između položaja jezgra L13 za simetriju S krive i AM potiskivanja.

Isti postupak ponoviti i pri podešavanju MF transformatoraL5/L6 u tuneru, pri čemu se signal dovodi preko C = 20 nF na emi-tor T2 u tuneru (si. 4.12a). Oscilograf dolazi na tačku »A«. Jezgrom

L5/6 podešava se maksimalna visina rezonantne krive (si. 4.12b i c).Podešavanje ulazne UKT  jedinice (tunera). Kod svih današnjih

aparata ulazni VF deo je izveden kao posebna jedinica, zajedno satranzistorima.

Signal-generator SG se priključi preko članka za simetriranjena ulaz za dipol-antenu. Ako je za UKT teleskop-antena, SG se

 priključuje preko veštačke antene (75 £2 impedanse) na utisnututeleskop-antenu. Oscilograf nije više potreban, a CV ostaje stalno priključen paralelno zvučniku. Prijemnik i signal-generator se po

dese na jednu frekvenciju na donjem delu skale npr. na 90 MHz. Nasignal-generatoru se podesi frekventni korak 15—50 kHz i VF napon10—50 p.V, pa se pomeranjem jezgra na L4, L2 i LI traži maksimalniotklon na CV. Sada se signal-generator i prijemnik podese na 98—100 MHz, a maksimum se dobija korekcijom trimera C5 i C13. Dane bismo podesili simetričnu frekvenciju, C13 treba sasvim otvoritii prvi maksimum biće prava frekvencija.

Ceo postupak još jednom ponoviti, a zatim fiksirati jezgra itrimere.

Provera osetljivosti

Kada je aparat potpuno podešen proverava se osetljivost. Zatu svrhu se mora koristiti FM signal-generatot, koji se priključi preko članka za simetriranje (impedanse 240 £2) na priključke dipol--anten; (si. 4.12a), ili preko veštačke antene 75 £2 na teleskop-antenu.Signal-generator i prijemnik se podese na 94 MHz. Regulator jačinena maksimum, a boje tona na srednju boju. Cevni voltmetar je prik

ljučen na zvučnik. Na signal-generatoru je frekventni korak 22,5 kHz, modula

cija 400 Hz, a oslabljivaeem se tako podesi VF izlaz da se dobija50 mW izlazne snage. Kako se izlazna snaga određuje iz napona naimpedansi zvučnika Rzv, taj napon se dobija u voltima, po obrascu:

U = 1^0,05 x R 2V 

gde je R zv dato u omima.

132

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 127/275

 Na isti način se određuje osetljivost i za 90 i 98 MHz.Napomena: Pored ove osetljivosti, za izlaz 50 mW daje se često

 još i drugi veći ulazni VF napon za dobijanje jednosmernog naponaod 6 V na elektrolitnom kondenzatoru C56 racio-detektora (si. 4.11),

mereno sa CV. Najzad kod laboratorijskih ispitivanja meri se osetljivost pri

datom NF razmaku od 26 dB između signala i šuma kod ulaznogVF napona, modulisan sa 1000 Hz pri 12 kHz frekventnog koraka.Kako su prema CCIR propisima za ova merenja potrebni još posebni filtri, to ne dolaze ona u obzir za servisne radionice.

133

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 128/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 129/275

Prema teme, stereo-prijemnik zrači složeni, tzv. multipleks(MPX) signal (prikazan na si. 5.1), koji je sastavljen iz zbira (L + D),razlike (L —D) i pilotske frekvencije od 19 kHz.

Blok-šema stereofonskog prijemnika

Blok-šema stereo-prijemnika prikazana je na si. 5.2. Šema seod mono FM prijemnika razlikuje samo po tome što posle racio--detektora ima još stereo-dekoder i dva NF kanala. UKT tuner sene razlikuje od UKT tunera FM prijemnika. Ima, obično, radi postizanja veće stabilnosti, 3 tranzistora, od kojih je prvi VF pojačavač,drugi je mešač, a treći oscilator. Podešavanje tunera vrši se običnovarikap-diodama. Zbog veće širine primljenog stereo VF signala,

MF stepeni moraju da se dimenzionišu za veći propusni opseg. Semtoga, veća selektivnost od susednih kanala zahteva propusnu krivustrmijeg oblika, pa se pored MF transformatora primenjuju i keramički filtri za 10,7 MHz.

Posle demodulacije MF signala, u racio-detektoru imamo nanjegovom izlazu MPX (si. 5.2) — dakle (L + D), (L — D) i pilotsku frekvenciju od 19 kHz. U stereo-dekoderu treba MPX signalrazložiti na L i D kanal. Ovo je moguće izvesti na nekoliko načina,ali ćemo ovde pomenuti samo matrični način, koji je primenjivankod svih dekodera u stereo-prijemnicima elektronike široke potrošnje. Pored matričnog, u novije vreme se uvodi i dekoder po PLL principu, izveden u vidu integrisanog kola. I matrični dekoderi sesve više proizvode u integrisanoj tehnici.

Matrični dekoder. Blok-šemu vidimo na si. 5.3. Na ulazu imamo pojačavač sa tri filtra: dubokopropusni, koji propušta frekvencijeu opsegu od 0,04—15 kHz (signal L + D), zatim propusni filtar 

135

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 130/275

opsega 23—53 kHz za signale (L — D) i filtar za pilotsku frekvenciju od 19 kHz. U drugom kolu ova se frekvencija udvostručava radidobijanja noseće frekvencije od 38 kHz. Signal od 38 kHz dalje sevodi sa signalom (L+D) u stepen za mešanje i demodulaciju, pa sedobija signal (L — D). Sabiranjem i oduzimanjem signala (L -I- D)i signala (L — D), što se radi u matrici, dobijamo na izlazu

(L + D) + (L-D) = 2L(L + D)-(L-D) = 2D iz dekoderaodvojene NF signale levog (L) i desnog (D) kanala. Matrica je običnosastavljena od 4 diode vezane u krug.

U dekoderu se nalazi i prekidački tranzistor kojim se pali sijalica prilikom prijema stereo-programa. Ako se stereo-prijemnikom prima mono-program, dobijamo iz dekodera na oba kanala mono--NF signale, koji se pojačavaju u oba kanala NF pojačavača. U nekim dekoderima novije konstrukcije ugrađen je posebni tranzistorza blokiranje NF dela prijemnika za vreme traženja stanica. Ovim se postiže prigušenje šuma dok se sa jedne stanice prelazi na drugu.

Detaljan opis i šema matričnih dekodera data je u okviru opisastereo-prijemnika domaće i strane proizvodnje.

Prvih godina rađeni su stereo-dekoderi sa diskretnim polupro-vodnicima, kao na primer, kod stereo-prijemnika HSR 40 (Ei), »Pio-nir-stereo« (poljski), AM/FM tuner 730 (RIZ).

Međutim, sa razvojem integrisane tehnike, konstruisana suintegrisana kola za stereo-dekodere (npr. TCA 290, TBA 450, MC1304 i dr.), gde je potrebno izvan dekodera dodati samo nekolikoRC elemenata i LC kola za 19 i 38 kHz. Takvi su dekoderi ugrađeni u prijemnicima »Philips« 22 »RH 741«; »Becker-Europa IIstereo«; »Blaupunkt Bamberg CR«. Poslednjih godina dekoderi

 po PLL sistemu rade bez dodatnih LC kola, tako da otpada svakonaknadno podešavanje. Takav je dekoder MC 1310 (»Motorola«),ugrađen u prijemnik »Blaupunkt-Mlinster Stereo«.

136

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 131/275

S t e r e o f o n s k e k o m b i n a c i j e

Ovo su stereo-prijemnici sa ugrađenim dvokanalnim pojačava-čem snage 2 x 10 W, 2 x 25 W (i većih snaga) sa dodatnim zvuč

nim kutijama. Ovakve se stereo kombinacije izrađuju sve više, a priopisu domaćih i stranih modela dati su svi tehnički podaci.

Isto tako proizvode se i kombinacije stereo-prijemnika, gramofona ili kasetnog magnetofona i pojačavača — sve ugrađeno u kom paktnu celinu (muzički centar). U tehničkim opisima aparata domaće i strane proizvodnje prikazane su i ovakve kombinacije.

P o d e š a v a n j e s t e r e o f o n s k i h p r i j e m n i k a

Podešavanje UKT tunera i međufrekventnih stepena izvodi sena isti način kao kod svakog drugog FM prijemnika.

Za podešavanje dekodera potreban je stereo-koder za dobijanjemultipleks (MPX) signala kojim se moduliše FM signal-generator.

Kod većine stereo-prijemnika opisan je i postupak podešavanjadekodera. Postupci podešavanja u servisu razlikuju se kod pojedinih

 proizvođača stereo-prijemnika, a opisani su u uputstvu za podešavanje prijemnika. Međutim, ukoliko servis ne raspolaže potrebnim

instrumentima, bolje je da se dekoder ne dira — da se ne bi razdesioi time pokvario stereofonski prijem.

P r i g u š i v a n j e s m e t n j i u N F d e l u

s t e r e o f o n s k o g p r i j e m n i k a A S U

E S A, E I C

Svi stereo-prijemnici skuplje klase, a naročito autostereo-pri-

 jemnici, imaju ugrađena tzv. kola za isključivanje (prigušivanje)smetnji. Ova kola imaju različite oznake (skraćenice su stranog naziva). Tako npr. Blaupunkt svoje kolo naziva ASU (Automatische — Stör — Unterdrückung); Grundig — ESA (Elektronische — Stör  — Austastung), a kod Philipsa je to EIC (Electronic-Interferenc —  — Control). Ovakva su kola prvih godina primene izvođena na pločici sa diskretnim poluprovodnicima, a danas se izvode u viduintegrisanih kola. Kola su detaljno opisana u okviru prikaza stranihstereo-prijemnika.

137

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 132/275

Pronalaženje i otklanjanje grešaka na stereo-prijemnicima

Stereo-prijemnik je obično kombinovan kolima za AM i FM prijem, a NF deo za priključak gramofona i magnetofona je zajed

nički (kao što se vidi iz blok-šeme na si. 5.4). Deo za AM i FM pri jem ispituje se na način kako je navedeno kod AM/FM prijemnika.

SI. 5.4

Prilikom stereo-prijema treba proveriti balansne potenciometreBP1 i BP2: da li rade na oba kanala. Kod nekih stereo-prijemnika

 postoji i poseban prekidač M/S za prelaz sa mono na stereo-prijem. NF deo prijemnika možemo ispitati test-stereo-pločom, ili stereo--test-trakom, ako na prijemnik uključimo gramofon ili magnetofon,a preklopnik Pr2 prebacimo na odgovarajući položaj (si. 5.4). Ovase ispitivanja vrše kao sva druga NF ispitivanja.

U sledećoj tabeli date su najčešće greške na stereo-prijemnicimai način kako se one otklanjaju.

Otklanjanje grešaka na stereofonskim prijemnicima

Red. br.

Vrsta greške | Mogući uzrokgreške

i

 Način otklanjanjagreške

1 1 2 3 4

i Stereo-prijem praćen jakim šumomi smetnjama. Ste-reo indikator nesveti i ili svetli sa prekidima.

 Nedovoljni VF naponna ulazu UKT tuner,mala osetljivost VFdelà prijemnika.

Proveriti da li je prik-ključena antena. Umestougrađene antene upotre-

 biti spoljnu antenu.Proveriti VF deo pri

 jemnika.

138

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 133/275

1 2 3 4

2 Otežano podešavanje stanica, imaizobličenja na jednom ili oba kanala.

Mali propusni opseg iloša kriva, MF ctepe-na usled razdešenosti pojedinih kola. Sred

nja tačka S krive ne poklapa se sa 10,7MHz. Loš oblik Skrive usled razdešenosti kola racio-de-tektora.

Proveriti oblik i širinu propusnog opsega i položaj S krive (pomoćuoscilografa).

3 Stereo-indikatorsvetli, ali nema izlaza iz jednog kanala.

Slab kontakt u Pr2na si. 5.4. Greška uu dekoderu.

Pregledati Pr2. Premaelektričnoj šemi proveriti napone u dekoderui servisna uputstva.

4 Izmenjena mesta

kanalima.

 Nepravilno priključe

ni zvučnici.

Izmeniti mesta utikača

zvučnika.5 Reprodukcija je bez

niskih tonova.Zvučnici nepravilno priključeni u kutijama(nisu u fazi).

Proveriti baterijom zvučnike; prilikom priključivanja baterije na zvučnik treba sve membraneda krenu na istu stranu(napred ili nazad). U protivnom odlemiti vezei izmeniti mesta priključaka.

6 Ima preslušavanja islaba lokacija zvučnog izvora.

 Nema izobličenja.

U dekoderu nije podešeno preslušavanjena min.; neki C ukolu za dimfazis jeneispravan. Smanjeno pojačanje stepenau dekoderu za pomoćni signal.

Prema servisnom uput-stvu podesiti preslušavanje. Proveriti sve na pone u dekoderu (premašemi).

7 Veliko izobličenjestereo-prijema. Mo-no-prijem u redu.

Indikator ne svetli.

 Nedostaje pomoćniregenerisani nosilac udekoderu.

U dekoderu neispravandeo za izdvajanje 19 kHzi dupliranje na 38 kHz.

Razdešena kola. Postupiti po servisnom uputstvu

 proizvođača.

8 Stereo-emisija re- produkuje se kaomono, svetli stereo--indikator.

 Neispravan prekidačM/S(sl.5.4.).Ne radi,u dekoderu automatsko prebacivanje.Nije podešen minimum preslušavanja.Ne radidemodulacija L i Dsignala u dekoderu.

Pregledati prekidač. Pregled kola za izdvajanje,

 pojačavanje i demodu-laciju pomoćnog signala. Podesiti preslušavanje prema servisnomuputstvu proizvođača.

139

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 134/275

1 2 | 3 4

9 Stereo-emisija prima se kao mono,ne svetli stereo-indikator.

Kolo za indikacijuneispravno. Ne radideo za izdvajanje i pojačavanje pomoćnog signala.

Pregledati kolo indikatora i podešenost svihoscilatornih kola u dekoderu (prema fabričkojšemi). Proveriti sve na pone.

10  Na nižim frekvencijama veliko preslušavanje.

Mala vrednost sprež-nih C elemenata nadelu L + D.

Zamena C kondenzatorima većih vrednosti.

11 Stereo-prijem je loš,sa slabom lokaci

 jom zvučnika. Stereo-indikator radi

normalno.

 Nema prolaza signala na delu L + D udekoderu.

Isključiti stereo-automa-tiku i proveriti prijemmonostanice u NF delu.Ako nema reprodukcije,

 pregledati šemu i svenapone proveriti.

12 Loše razdvajanjekanala na visokimtonovima.

 Neodgovarajuće vred-nosti za C u korekcijiL + D dela. Granične frekvencije pojedinih filtara nemajuodgovarajuće vređ-nosti.

Isključiti stereo-automa-tiku i proveriti prijemmono stanice. Ako su visoki (niski) tonovi jakoistaknuti, vrednosti C ufiltrima su male (velike).Proveriti C i po potrebizameniti ga.

13 Veliko izobličenjestereo-prijema kod jakih stanica.

Zagušenje prijema. Veliki ulazni VF naponu prijemnik. Koristi unutrašnju antenu. Smanjitideliteljem ulazni naponu dekoder.

14 Dekoder oscilujena 19 ili 38 kHz.

Postoji sprega kale-mova (magnetna ili puno vodova za na pajanje).

Vezati C između vodovanapajanja i mase, a ispred ¿otpornike radi de-kuplaže oscilatornih kola.

15 Stereo indikatorsvetli i kod mono prijema.

 Neispravni tranzistorza indikator. Lošatemperaturna stabilizacija, pa je velika in-verzna struja tranzistora za indikator.

Zameniti tranzistor indikatora.

Napomena: U opisima pojedinih modela stereo-prijemnika dati su, pored podataka za podešavanje i razna uputstva proizvođača za otklanjanje specifičnih grešaka.

140

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 135/275

G l a v a 6 .

SISTEMATSKI NVČIN PRONALAŽENJA IOTKLANJANJA GREŠAKA NA MAGNETOFONU

I KASETOFONU

Razlika između magnetofona i kasetofona sastoji se u načinukorišćenja trake. Kod magnetofona je traka namotana na dva kotura, koji se stavljaju na vretena tanjira za namotavanje i odmcta-vanje. Prilikom rada, traka se prolazeći pored glave za brisanje isnimanje/reprodukciju, namotava na jedan, a odmotava sa drugogkotura.

Kod kasetofona su oba kotura sa namotanom trakom smeš-tena u kasetu, koja sadrži i ostale mehaničke delove za precizno vođenje trake. Kaseta je manjih dimenzija u odnosu na koturove magnetofona, a traka u kaseti je potpuno zaštićena. Uvlačenjem kasete u

SI. 6.1141

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 136/275

kasetofon otpadaju problemi koji se javljaju pri nameštanju trakekod magnetofona sa koturovima.

Kretanje trake u kaseti 1 prikazano je na si. 6.1. Traka 3 odmotava se sa kotura 2, prelazi preko koturića za vođenje 4 i 11 i namo-tava se na koturu 12. Na kaseti su ostavljena 3 otvora, za prolazglave za brisanje 5, glave za snimanje/reprodukciju 6 i pogonskogvretena 7. Gumeni točkić 8 pritiskuje traku na pogonsko vretenoi tako obezbeđuje konstantno kretanje trake. Motor preko gumenogka: sa pokreće pogonsko vreteno.

Svi mehanizmi izvan kasete (za pokretanje trake u kaseti, za promenu smera i brzine kretanja trake i za ostale komande) u principu su isti kod magnetofona i kasetofona, pa ćemo ovde prikazatimehanizme magnetofona.

MEHANIČKI DEO MAGNETOFONA (KASETOFONA)Glavni mehanički sklopovi — mehanizmi

Uglavnom, magnetofon (kasetofon) ima sledeće sklopove-me-hanizme:

1. Tastatura sa svojim mehanizmom (dirkama, polugama itd.)za uključivanje pojedinih vrsta rada: reprodukcija, snimanje, stop, brzo namotavanje u jednom i drugom smeru.

2. Frikcioni pogonski sklopovi sa frikcionim točkićima i tanji-

rima, kaišnicima i gumenim pogonskim vrpcama.3. Mehanizam za kočenje radi trenutnog zaustavljanja tanjira pri pritisku stop-dirke.

4. Mehanizam za pritiskivanje plastičnog točkica na pogonskovreteno (koje pokreće traku).

5. Mehanizam za promenu smera i brzine obrtanja pogonskih tanjira sa vretenima za koturove sa trakom, odnosno za kalemoveu kaseti.

6. Mehanizam za prihvatanje i izbacivanje kasete.

Svi ovi sklopovi predstavljaju veoma precizne mehanizme i odnjihovog tačnog justiranja (reglaže) i pravilnog održavanja i podmazivanja zavisi ispravan rad magnetofona (kasetofona).

Potreban alat. Za dalje otklanjanje grešaka potrebna je garnitura finog mehaničkog alata, i to: nekoliko cdvrtki raznih veličina,šiljasta pljosnata klešta, pincete, eventualno razni cevasti šestostraniključevi i imbus-ključevi. Pored ovoga poželjno je izvesno iskustvou poslovima precizne mehanike. Sa malo pažnje i dobre volje sveovo se može lako postići.

142

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 137/275

Najčešće mehaničke greške i način njihovog otklanjanja

Od raznih modela i fabrikata magnetofona (kasetofona) ovde suskupljeni karakteristični i najčešći slučajevi kvarova, a zatim objašnjeni najverovatniji uzroci kvara i način opravke. Ova će uputstvadobro doći onim čitaocima koji nemaju iskustva u mehaničkim op-ravkama magnetofona. Možda oni neće u praksi naići na identičneslučajeve, ali ovde izneti prirr.eri pokazaće im kako da što lakšeustanove kvar i izvrše opravku.

SI. 6.4

134

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 138/275

Vrsta greške Uzrok i način otklanjanja

1. Traka se ne kreće. 1. Pogonski kaiš (guma) 83 klizi, nije zategnut (izdužen je) ali je ispao iz žleba (si. 6.2.).Zameniti kaiš novim, namestiti kaiš na svoje mesto.

2. Zamajac (48) teško ide, zaprljan je ili je pritisnutležaj na nosaču 69. Pregledati ležaj, podmazati ležaj(kako je navedeno pod tač. 3 b).

2. Traka ide napreddobro, ali u suprot om smeru neide, od osno teškoide.

1. Nedovoljni obrtni momenti tanjira 1 usled slabogtrenja filca 2 o donji tanjir 3 (si. 6.3). Povećavatitrenje izvijanjem zvezdaste opruge 4. Po potrebizameniti filcani prsten (koji se vremenom izlizao).

2. Olabavljen kaiš 92 (ako ga ima) ili spao sa zateznog točkica 102. Vratiti kaiš u žleb točkica (si. 6.4).

3. Pritisak točkica 102 na kaiš 92 može se doteratioprugom 103 (si. 6.4).

4. Nekada se umesto kaiša prenosi obrtanje na donjitanjir 3 preko prenosnog točkica 4 (si. 6.5). Nedovoljan pritisak pogonskog točkica 5 usled slabozategnute spirale opruge 6. Skinuti oprugu 6 satrna 7 i oprugu kleštima-sečicama skratiti za 2 — 3navojka, kraj žice saviti u kukicu i oprugu ponovozakačiti za trn 7. Treba podmazati ležišta oba točkica 4 i 5.

3. Traka se krećeneravnomernom brzinom.

i■ii

1. Nedovoljno podmazane osovine rotacionih delova.Pažljivo sva mesta podmazati jednom kapi ulja.

2. Pogonsko vreteno za traku 52 (si. 6.6.) ili plastičrifrikcioni točkić 94 — misni su. Oorisati ih tkaninom (ne vatom) natopljenom sa malo alkohola.

3. Nedovoljan pritisak točkica (94) na vreteno 52.52. Povećati pritisak točkica za to predviđenomoprugom.

4. Deformisan ili izlizan točkić 94. Zameniti ga ovim.

5. Pogonsko vreteno 52 je ekscentrično ili u ležištu

ima veliki zazor (ležište izlizano). Zameniti oba dela6. Prejak obrtni moment frikeio.iog pogona (si. 6.3).

Smanjiti trenje ispravljanjem zvezdaste opruge 4.

7. Deformisan gumeni pogonski kaiš. Izmeniti kaiš.

8. Jedan od pogonskih točkica dodiruje povremenodruge delove ili je slabo podmazan. Pažljivo prove-riti kretanje točkica, otkloniti uzrok kvara.

9. Kod kasetofona neispravna kaseta koju treba zameniti.

144

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 139/275

Vrsta greške Uzrok i način otklanjanja

4. Traka se ne 1  a-motava dovoljnoubrzano na pred

ako je pritisnutadirka »Brzo na- pred«.

1. Usled nedovoljnog trenja tanjira 3 ra tanjir 1 (si.6.3) nedovoljni obrtni momenat. Izvijanjem zvez-daste opruge 4 povećati trenje.

2. Nedovoljno zategnuti gumeni kaiš usled izduženja.Zameniti kaiš.

3. Zaglavljene papučice kočnice (si. 6.7). Ispitati mehanizam kočnice i kleštima izviti (saviti) deo —krak da ne dođe do zaglavljivanja.

5. Traka se ne vraćadobro unazad, ako

 je pritisnuta dirka»Brzo vraćanje«.

Isti uzroci i otklanjanje kao pod tač. 4.

6. Koturi na trakamane zaustavljaju setrenutno kad je pritisnuta dirka»Stop«.

Olabavljena kočnica (si. 6.7) »ne hvata« usled izlizane

ili zaprljane (masne) papuče na kraku, ili olabav-ljene (izdužene) spirale stezne opruge. Ispitati radkočnice i neispravni deo dovesti u red, po potrebiskratiti spiralnu oprugu. Alkoholom očistiti papuču.

7. Slab ton kod reprodukcije.

1. Nedovoljan pritisak jastučeta B pritiskivača trake40 (si. 6.8) na čeonu površinu A glave za brisanje150 i glave za snimanje (reprodukciju 148). Kleštima(veoma pažljivo) malo saviti lim pritiskivača, takoda oba jastučeta B dobro naležu na glave (samokod magnetofo. a).

2. Zaprljane su površine glava feritnim prahom zatrake. Glave (prema si. 6.9) veoma pažljivo obrisati platnenom trakom (ne vatom) natopljenom alko-holom, pri čemu ne oštetiti ili izgrebati poliranu površinu glave. Kod kasetofona koristiti specijalnekasete sa trakom za čišćenje glave.

10 Opravka radioaparata 145

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 140/275

SI. 6.8

146SI. 6.9

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 141/275

Mehanička reglaža (justiranje) i podmazivanje delova. Potreban pribor

Pored alata navedenog na str. 147 potrebni su, još jedan dina-mometar za merenje sile do 300 p = 2,94 N*) i posudica sa pipetomza podmazivanje. Upotrebljavati samo fino ulje za šivaće (pisaće)mašine.

R e g l a ž a d e l o v a

1. Kočnica pogonskih tanjira za kalemove. Razmak papuče kočnice do oboda tanjira treba da je 0,5—1 mm kod nepritisnute dirke»stop«. U zavisnosti od konstrukcije kočnice (vidi si. 6.7), odgovarajuće poluge pomeriti (ako je to konstrukcijom predviđeno) ilikleštima saviti (izviti) krak — polugu da se postigne razmak kojiće omogućiti da kod pritisnute dirke »stop« kočnica odmah ukočitanjir.

ZAVRTNJ) B

2. Razmak između pera prekidača i potisnih poluga dirki. Nasi. 6.10 vidimo primer jednog prekidača koji se aktivira pritiskom

 poluge 1. Razmak A u nepritisnutom položaju treba daje 0,5—1 mmu zavisnosti od konstrukcije. Odvrtkom olabaviti zavrtanj B i sklop prekidača pomeriti na potrebno rastojanje.

*) 1000 p = 9,81 N

10* 147

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 142/275

3. Pritisak plastičnog točkica na pogonsko vreteno. Pritisak ovogtočkica (94) sa si. 6.6 treba da je P = 2—2,5 N. Radi provere ovoga — kuka dinamometra se zakači za osovinu točkica i dinamometarse  povlači u  pravcu strelice (si. 6.11) dok se točkić ne odvoji sa vretena 52. Na dinamometru pri tom očitamo pritisak.

P O G O N S K O V R E T E N O 5 2

Doterivanjem potisne opruge 4 (uvijanjem ili izvijanjem — uzavisnosti od konstrukcije) dovesti pritisak točkica na potrebnu meru.

4. Pritisak trake na glave za snimanje. Pritiskivao 40 (si. 6.8)treba svojim jastučićima da traku pritisne sa 0,2—0,25 N za površinuglave. Dinamometar zakačiti za osovinu 50 (si. 6.8 i 6.12) i povlačitiga u suprotnom smeru, dok se jastučići ne odvoje od glave 148 i 150,

 pa pročitati pritisak. Po potrebi korigovati pritisak za to predviđenom oprugom na pritiskivaču 40.

Napomena: Kod malih magnetofona i kasetofona nema pritis-kivača trake na glavu.

5. Proveravanje obrtnog momenta tanjira za koture. Obrtni mo-menat gornjeg tanjira 1 (si. 6.3) zavisi od sile trenja sa donjim tanji-rom 3. Radi provere obrtnog momenta staviti na desni tanjir mernidisk (prečnika 2") za koji je zakačen kanap dinamometra (si. 6.13a).

148

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 143/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 144/275

Uključiti dirku za reprodukciju, pa na dinamometru meriti silu za-tezanja P. Obrtni momenat jednak je proizvodu sile P i kraka R (unašem slučaju R = 2 54 cm). Ako izmerimo npr. P = 0,2 N, obrtnimoment iznosi 0,5 Ncm. Umesto mernog diska možemo uzeti jedan

 prazan kotur za koji se zakači kanap dinamometra (si. 6.13b).U položaju »brzo namotavanje« obrtni momenat treba da je

1,5—2 Ncm.Kod kasetofona obrtni momenat iznosi 0,35—0,45 Ncm (35

 —45 pcm) u položaju »reprodukcija«, a oko 0,8—1 Ncm (80—100 Pcm) u položaju »brzo namotavanje«.

SI. 6.14

150

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 145/275

Ukoliko dobijemo manje (odnosno veće) vrednosti obrtnogmomenta treba povećati (odnosno smanjiti) silu trenja tanjira 1

 prema tanjiru 3 (si. 6.3).Sve navedene vrednosti se odnose na konstrukcije prikazane

na slikama. U slučaju druge konstrukcije frikcionog prenosa, obrtnimomenti mogu da imaju druge vrednosti.

Važna napomena: Ukoliko radio-mehaničar nema iskustva uintervencijama fine mehanike, bolje je za reglažu, ako je ona već

 potrebna, pozvati u pomoć nekog ko u tome ima potrebno iskustvo.Dobri magnetofoni (kasetofoni) ostaju dugo reglirani, pa ih uopštene treba dirati.

6. Reglaža glave. Odvrtkom olabaviti zavrtnje koji drže pločicuglave i glavu dovesti u položaj da vertikalna linija glave bude normalna na pravac kretanja trake (položaj B na si. 6.14). Podesiti ras-tojanje otvora glave u odnosu na traku (prema si. 6.22). Tačnu reglažu glave izvršiti pomoću standardne test-trake (test-kasete), frekvencije 3000—5000 Hz, koja se pušta preko magnetofona (kaseto-fona) pri položaju reprodukcija, a na izlazu se napon meri univerzalnim instrumentom. Zavrtnjima podesiti visinu glave tako da sedobija maksimum jačine izlaza na instrumentu. O standardnoj test--traci i kaseti govorićemo detaljnije u odeljku »Električno ispitivanje«.

 Neki proizvođači kasetofona daju posebne merne šablone zareglažu dubine glave u kasetofonu.

P o d m a z i v a n j e d e l o v a

Treba da su podmazani ležajevi svih točkica (ukoliko nisu kug-lični), kao i osovine oko kojih se pokreću poluge pojedinih mehanizama. Za podmazivanje koristiti samo fino ulje za šivaće (pisaće)mašine. Podmazivanje vršiti malom pumpicom, koja pušta samo

 jednu kap ulja pod pritiskom prstiju.

 Na si. 6.15a pokazani su strelicom ležaji osovina pogonskihtanjira. Pri podmazivanju ležaja pogonskog vretena 52 (si. 6.15b) paziti da se ne zamasti plastični točkić ili vreteno. O tome voditiračuna i prilikom podmazivanja osovine plastičnog točkica 94 koji pritiskuje magnetofonsku traku uz vreteno (si. 6.15c).

Podmazivanje osovine zateznog točkica 102 vidimo na si. 6.15d.1 ovde paziti da ulje ne dođe do pogonskog gumenog kaiša 92, usledčega bi prestalo trenje sa donjim delom tanjira. Najzad se (na si.6.15e) vidi ležište zamajca i podmazivanje ležišta.

151

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 146/275

Razmagnetisanje gvozdenih delova magnetofona (kasetofona)

Za ovo postoje specijalni kalemovi, tzv. demagnetizeri sa otvo

renim magnetnim jezgrom, koji se uključuju na mrežu napona 220 V.U servisu se može umesto toga koristiti i izlazni transformator odcevnih radio-aparata (npr. od EL84), kome skidamo I deo jezgratako da ostaje samo kalem sa E jezgrom. Primarni namotaj se gajtanom dužine 2—3 m priključuje na 220 V.

Ovakav kalem, zbog otvorenog jezgra, trošiće mnogo više strujenego što je dimenzionisana žica pa zato srne da ostane uključen samo3—5 s (da ne bi pregorela žica). Za razmagnetisanje svih delovadovoljne su 2—3 sekunde.

152

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 147/275

Postupak je sledeći:1. Magnetofon (kasetofon) se postavi u horizontalan položaj

na sto.2. Demagnetizer se uključi na rastojanju najmanje 2 m od mag

netofona u mrežu i prinese magnetofonu (kasetofonu) na visinu20—30 cm sa otvorom E jezgra okrenutim nadole.3. Polako, kružeći horizontalno demagnetizerom, spustiti se

do rastojanja 5—10 cm od magnetofona (kasetofona), napravitinekoliko krugova nad magnetofonom i opet se udaljiti podižući demagnetizer u kružnom kretanju.

4. Isključiti demagnetizer tek na udaljenosti 2 m od magnetofona (kasetofona).

Napomena: Ako bi se demagnetizer uključio ili isključio nadmagnetofonom (kasetofonom) postigli bismo usled naglog postanka,odnosno prestanka magnetnog polja suprotno dejstvo delovi bimogli da se namagnetišu.

ELEKTRIČNI DEO MAGNETOFONA (KASETOFONA)

U električnom pogledu magnetofon (kasetofon) je NF pojača

vao koji prilikom reprodukcije pojačava signale iz glave za reprodukciju i pojačan NF signal vodi u zvučnik. Na glavu za reprodukcijunaleže snimljena traka, i prilikom njenog prolaza indukuje se u glavielektrični signal koji je magnetno zapisan na tragu trake.

Pri snimanju signal iz mikrofona prolazi kroz isti pojačavači potom dovoljno pojačan, odvodi se u glavu za snimanje (koja služii za reprodukciju) u kojoj se električni signali pretvaraju u promen-ljivo magnetno polje. Ovo polje magnetiše deliće traga na traci, kojanaleže na glavu prilikom prolaza i tako »zapisuje« signal iz mikrofona na traku.

Pored NF pojačavača, jedan VF oscilator proizvodi VF struju,koja u glavi za brisanje briše raniji snimak na traci. Glava za snimanje se ovom VF strujom i predmagnetiše (radi dobijanja boljihuslova za snimanje). Elektromotor pokreće mehanizme za pogontrake. Kod većine današnjih magnetofona (kasetofona) postoji elektronska regulacija broja obrtaja motora.

153

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 148/275

Kao primer je prikazan manji tip kasetofona, Ei-reporter (si.6.16). Kontakti za snimanje obeleženi su sa »I«, a za reprodukciju

sa »II«. U gnezdo BU1 dolazi mikrofon, a u BU2 spoljni ispravljač.Pri utiskivanju ispravljača otvara se SK2 i isključuju baterije od7,5 V.

Prilikom snimanja (zatvoreni kontakti I) signal iz mikrofonadolazi preko R527 i ¿727 na bazu TS426, pojačava se u pojačavačuTS426, 427, 428, 430 i 431a/b, a posle toga odlazi preko C751, C746i R553 u glavu za snimanje Kl. Oscilator TS429 preko C735 i R437

 predmagnetizira glavu Kl, a ujedno napaja glavu K2 za brisanje prethodnog snimka. Nivo snimanja podešava se ručno sa R435, a

kontroliše se na instrumentu ME koji dobija ispravljeni napon saD433.

Napomena: Ovde se regulacija nivoa snimanja vrši ručno saR435. Međutim, regulacija nivoa snimanja najčešće se vrši automatski. Primer takve regulacije imamo kod kasetofona RB3200(proizvodnje »Iskra«) koji je prikazan u glavi 8.

Pri reprodukciji (zatvoreni kontakti II) signal iz glave Kl prolazi preko II/7-1 kroz isti pojačavač, a zatim preko C751 i 11/19-20ide u zvučnik. Jačina reprodukcije podešava se potenciometrom

R436. Na šemi vidimo i kontakte 1/11-13 i 11/11-12. Prvim kontaktima

se prilikom snimanja između TS427 i 428 uključuju razni RC elementi, a drugom, prilikom reprodukcije — drugi RC elementi, i timese koriguje frekventna karakteristika pri snimanju i reprodukciji.

Elektronska regulacija broja obrtaja motora. Ovo je postignuto pomoću TS437 i 438 i diodama D435/436. Na uprošćenoj šemi (si.6.17a) objašnjen je rad regulacije.

Ako napon napajanja raste, baza od TR437 postaće manje pozitivna u odnosu na emitor, jer dioda D održava konstantan potencijal emitora. TR437 tada manje provodi, pa zato manje provodii TR438. Zbog toga, pri većem naponu, struja kroz motor opada, pamotor zadržava prvobitni broj obrtaja. Pri padu napona napajanja baza TR437 postaje pozitivnija u odnosu na emitor, TR437 i TR438 postaju provodniji struja motora raste i motor zadržava isti brojobrtaja.

Dodavanjem otpornika R između diode i kolektora TR438(si. 6 17b) dobija se regulacija u zavisnosti od opterećenja motora.

Kompletna šema jednog kasetofona

154

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 149/275

155

   S   I .   6 .

   1   6

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 150/275

Pri većem opterećenju motor će povući veću struju, napon na njemuće se smanjiti, pa će se time smanjiti i broj obrtaja. Da bi se to spre-čilo, napon na motoru treba da raste sa opterećenjem, a to se postižeotpornikom R. Sa većim opterećenjem raste i struja kroz R i pad

napona u njemu. Baza TR437 postaje pozitivnija prema emitoru.Zbog toga TR437 i TR438 više provode, struja kroz emitor rastei broj ostaje nepromenjen. Smer obrtanja motora menja se prome-nom polariteta preklopnika SKI.

SI. 6.17

Napomena: Većina kasetofona ima ovakvu (ili na sličan načinizvedenu) elektronsku kontrolu broja obrtaja, koja je detaljno opisana u okviru prikaza kasetofona u glavi 9.

Često je elektronska kontrola broja obrtaja kombinovana sa još jednim elektronskim kolom sa impulsnim prekidačem i relejomkoji služi za zaustavljanje motora i izbacivanje kasete na kraju trake.Ovakva kola su opisana u okviru prikaza u glavi 9. kod prijemnika

»Blaupunkt-Bamberg CR« i »Bamberg elektronik, RFT Compact1100«.

Pronalaženje i otklanjanje greške na električnom delu

Kako je u pitanju NF pojačavač, postupićemo analogno pronalaženju greške kod NF dela prijemnika. Prethodno se magnetofon(kasetofon) mora izvaditi iz kutije. Om-metrom proveriti ispravnostzvučnika i gnezda BU3 (kontakt SK3). Kaseta se može izvaditi iz:

aparata.156

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 151/275

A

SI. 6.22

157

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 152/275

Kod pritisnute dirke REPRODUKCIJA dovesti signal iz ton--generatora na R436, a zatim u gnezdo BU1. Ako u zvučniku nematona, proveriti sve napone i ispravnost kontakta II.

Pritisnuti dirku SNIMANJE i sasvim otvoriti R436, a R435do pola. Signal iz ton-generatora dovesti na kontakt 1—4 gnezda

BU1. Okretanjem klizača na R435 na indikatoru nivoa (instrumentME) mora se pomeriti kazaljka, a instrumentom u tački »b« na glaviKl mora se dobiti napon. Ako toga nema — proveriti sve kontakte »II«.

Rad oscilatora TS429 za brisanje proverava se merenjem napona (cevnim voltmetrom) na glavi K2 (napon treba da je oko 15 V).U slučaju da motor ne radi, proveriti sve napone na TS437/438 i is

 pravnost kontakta preklopnika SK1, kao i to — da li ima napona načetkicama motora.

Sada možemo staviti kasetu i proveriti reprodukciju i snimanje.Ukoliko pri tom nešto ne bude u redu, pokušaćemo da nađemogrešku prema tabeli, gde je navedeno 12 različitih grešaka i načinnjihovog otklanjanja.

Najčešće električne greške u vezi sa elektromehaničkim delovima

Vrsta greške Uzrok i način otklanjanja

1. Traka se ne krećekada je pritisnutadirka »Reprodukcija« ili »Snimanje«.

1. U prekidu napajanja sa baterijom, korodirani kontakti u nosaču baterija, istrošena baterija. Pregledati veze i korodirane kontakte očistiti, premazativazelinom i zameniti bateriju.

2. U prekidu vodovi do motora. Na motoru oštećenečetkice. Pregled i opravka vodova.Zamena četkica na motoru i čišćenje kolektora (vidi»Održavanje magnetofona«).

3. Kontakt a pera A i B (si. 6.18) ispod dirke za re produkciju ili snimanje ne zatvaraju ako je pritisnutadirka. Olabaviti zavrtnje 158 i opruge dovesti u pravi položaj.

4. Kontakti A i B na gnezdu daljinskog prekidača

»Remote« (si. 6.19) nisu u dodiru. Kontakt A kleš-tima malo saviti u pravcu strelice — da dođe dospoja ova dva kontakta.

5. Proveriti isprav ost lemljenja dovodnih žica zakontakte A i B (si. 6.19).

6. U gnezdu mrežnog utikača (si. 6.20) opruga 2 mora biti u kontaktu sa oprugom 3. Kleštima justiratiopruge.

7. Ako je napajanje iz mreže — pregledati i opravitiosigurač. Oštećen ispravljač. Zamena osigurača,odnosno ispravljača.

158

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 153/275

Vrsta greške Uzrok i način otklanjanja

2. Traka se ne krećekod priključenogmikrofona.

1. Utikač prekidača na mikrofonu ne dodiruje kontakte A i B u gnezdu daljinskog prekidača (si. 6.19).Saviti kontakte tako da dođu u dodir sa utikačem.

2. Prekidač na mikrofonu je neispravan ili su veze od prekidača do utikača u prekidu. Sve pregledati ioštećeni deo popraviti.

3. Može se reprodu-kovati snimak, alise ništa i.e možesnimiti.

1. Oštećen preklopnik »snimanje/reprodukcija«. Pregledati i opraviti.

2. Oštećen gajtan mikrofona, utikač. Pregled — popravka.

3. Oštećeno gnezdo mikrofona. Pregled-popravka.4. Neispravan rad oscilatora za predmagnetisanje.

Prostudirati šemu, lokalizovati grešku.

4. Može se snimatiali nema reprodukcije.

1. Ne zatvaraju kontakti A i R u gnezdu za priključivanje slušalice. Ovo je gnezdo slično gnezdu RE-MOTF daljinskog prekidača (si. 6.19).

2. U prekidu je veza anezda za slušalice sa zvučnikom.Vezu pregledati, zalemiti.

3. Oštećen zvučnik — pr gledati zalomiti.4. Glava za brisanje je namagneiisana spoljpim mag

netnim poljem. Raziagnetisati glavu.

5. Traka se kreće, aline može ni da se

snimi niti da se re- produkuje.

1. U prekidu je neka žica do glave za snimanje/re produkciju. Pregled dovoda do glave. Žicu zalemiti

(si. 6.21).2. Neispravna glava, u prekidu je. Om-metrom prove-riti namotaj glave, pri čemu jedan dovod isključiti.Zameniti glavu.

3. Neispravan mikrofon. Zameniti ga.4. Neka greška u električnoj šemi. Pažljivo prostudi

rati šemu i instrumentom lokalizovati grešku.

6. Ima reprodukcije,ali se si ibo čuju visoki tonovi i meša-

 ju se snimci sa gornjeg i donjeg traga.

1. Neispravan položaj glave za snimanje/reprodukciju.Ispravan položaj pokazuje si. 6.22. Odvrtkom đote-rati zavrtnje glave u pravi položaj. Više o tome u

okviru justiranja (si. 6.14).2. Ne radi oscilator za predmagnetisanje. Vidi šemu.

7. U reprodukciji sečuje raniji snimak(ne briše glava za brisanje).

1. Podešen položaj glave za brisanje — vidi prethodnutačku.

2. Glava za brisanje u prekidu — proveriti om-metrom.3. Zaprljana glava za brisanje. Očistiti glavu (si. 6.8)

i 6.9).4. Glava se ne napaja strujom, greška u električnoj

šemi. Prostudirati šemu magnetofona (kasetofona)i instrumentom pronaći grešku i otkloniti je.

159

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 154/275

Vrsta greške Uzrok i način otklanjanja

8. Reprodukcija sla ba, sa jakim šumom.

1. Zaprljana glava za snimanje/reprodukciju ili nedovoljno naleganje trake na glavu (vidi si. 6.8 i 6.9).

2. Greška u pojačavaču — prostudirati šemu.

3. Namagnetisana glava za snimanje/reprodukciju.Razmagnetisati.

9. Reprodukcija sa brujanjem pri raduiz električne mreže.

Glava nedovoljno oklopljena od magnetnog polja.Popustio omotač. Zameniti glavu.

10. Reprodukcija sla bog kvaliteta.

1. Slabo naleganje trake na glavu ili je zaprljana glava prahom sa trake (si. 6.8 i 6.9).

2. Neodgovarajuća frekvencija oscilatora za pred-magnetisanje. Videti šemu, proveriti elemente u

oscilatoru.3. Električna greška u šemi, RC elementu ili u nekom

tranzistoru. Ispitati napone na pojedinim mestimainstrumentom, lokalizovati grešku.

11. Preslušavanje sa jednog traga nadrugi.

1. Rđav položaj vodica (valjaka) trake, koja ne na-leže pravilno na glave (vidi si. 6.22). Ispraviti položaj valjak — vodica trake.

2. Neispravan položaj glave za snimanje/reprodukciju.Korigovati položaj glave, (si. 6.14 i 6.22).

12. Slaba reprodukcija.

1. Oštećena glava, mikrofon ili zvučnik. Ove delovena ranije opisan način ispitati i po potrebi zamenitiih.

2. Oštećen oscilator za predmagnetisanje. Prostudiratišemu, ispitati sve napone i lokalizovati grešku.

3. Prekid u vezama u šemi usled nekog mesta hlad ,oglemljenja. Pregledati pažljivo štampanu ploču.

4. Oštećen neki RC element ili tranzistor. Pregledatišemu, instrumentom izmeriti sve napone.

160

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 155/275

ELEKTRIČNA ISPITIVANJA MAGNETOFONA(KASETOFONA)

 Na popravljenom i mehanički regliranom magnetofonu (kase-tofonu) mogu se izvršiti sledeća električna ispitivanja i merenja:

1 — merenje osetljivosti pri reprodukciji i snimanju,2 — merenje struje predmagnetisanja i struje brisanja,3 — merenje izlazne snage,4 — merenje struje potrošnje,5 — provera frekventne karakteristike,6 — provera brzine kretanja trake.Kod proizvođača se još ispituje preslušavanje sa jednog traga

na drugi, efekat brisanja, odnos signal/šum, izobličenje pojačavačai još neki parametri, ali kako servisi ne raspolažu specijalnom opre

mom, o tome ovde neće biti govora.

Potrebni instrumenti

Uglavnom dolaze u obzir svi instrumenti navedeni u I glavi,a uz njih i sledeći:

1 — standardna traka (kaseta) za proveru brzine kretanjatrake,

2 — standardna traka (kaseta) za proveru frekventne karakte

ristike,3 — ručna štoperica. Na dva primera prikazaćemo sva električna ispitivanja na mag

netofonu (kasetofonu).

Merenje osetljivosti pri reprodukciji

Osetljivost pri reprodukciji je napon frekvencije 1 kHz, izraženu dB (pri 0 dB = IV), potreban da se dovede na glavu za reprodukciju da bi se na izlazu zvučnika (najčešće impedanse 4—8 £2)dobio napon od 1 V, pri regulatorima za jačinu i boju na maksimumu.

Veza između napona i dB pri 0 dB = 1 V data je u tabeli 5 nakraju knjige.

Potreban je ton-generator (TG) sa atenuatorom (AT) za doziranje izlaznog napona do 100 p.V i elektronski (cevni ili tranzis-torski) voltmetar (CV).

11 Opravka radio-aparata161

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 156/275

Izlaz ton-generatora priključi se (prema si. 6.23) na namotajglave za snimanje/reprodukciju, a elektronski voltmetar se priključi

 paralelno zvučniku. Regulator jačine na maksimum, a boja tona nasvetio. Magnetofon, bez trake (kasetofon bez kasete), prebačen jena reprodukciju. Na ton-generatoru dotle povećati atenuatorom AT

izlazni napon dok se ne dobije 1 V na CV.

SI. 6.23

Pojedini proizvođači unekoliko odstupaju od ovog merenja iza proveru osetljivosti daju vrednost ulaznog napona na GSR i izlaznog napona na zvučniku. Tako za Ei-Reporter daju se sledeće vred-nosti: signal napona 45—72 mV od 1 kHz, doveden preko otpornika22kii na tačku 6 utičnice BU2 (videti šemu Reportera na si. 6.16)treba na zvučniku da da napon od 630 mV.

Grundig kod ovog merenja dovodi signal od 1 kHz na otpornik

od 10 £2, koji je vezan između hladnog kraja glave i mase (si. 6.24),a napon meri na linijskom izlazu (si. 6.25) ili na zvučniku (si. 6.26).Tako za kasetofon RR200 ulazni napon od 15 mV od 1 kHz daje

SI. 6.24, 6.25, 6.26

162

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 157/275

na linijskom izlazu 100 mV. Ako se meri na zvučniku frekvencijaulaznog napona iznosi 333 Hz i on se tako dozira da na zvučnikudaje 2,2 V.

Napomena: Umesto merenja na ulaznim naponima iz ton-gene-ratora proizvođači daju i svoje test-trake i test-kasete sa potrebnim

uputstvima.

Merenje nivoa (osetljivosti) pri snimanju

Osetljivost pri snimanju je onaj ulazni napon u dB frekvencije1 kHz, na mikrofonskom priključku, kojim se u glavi za snimanjedobija struja od 40 p.A, što predstavlja standardni nivo snimanja.

Potrebni su isti instrumenti kao u prethodnom slučaju. TG se

 priključi u gnezdo mikrofona (si. 6.27), kolo glave GSR prekida sei veže na red otpornik od 100 £2, a paralelno njemu se veže CV. Pritom je isključen oscilator, a magnetofon, bez trake, ili kasetofon bez kasete, prebačen je na snimanje. Na atenuatoru polako povećavamo izlazni napon dok CV ne pokaže 4 mV, što znači da u glaviteče struja od 40 p.A (40 (iA = 0,04 mA daju na 100 O pad naponaod 4 mV). Posle toga opet uključimo oscilator.

SI. 6.27

I od ovog merenja proizvođači nekad odstupaju u servisnimuputstvima. Kod Ei-Reportera dovodi se signal od 1 kHz prekootpornika 1 Miž na tačku 1 utičnice BU1 (videti šemu si. 6.16) anapon se meri na tački 6 — BU2. Pri tom je jednim krajem isključena glava za brisanje GB. Ulazni napon od 70—100 mV daje utački 6 — BU2 4 mV.

i i * 163

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 158/275

Grundig merenje osetljivosti snimanja izvodi ovako: na tačke1—2 gnezda BU (si. 6.28) dovodi napon iz TG od 333 Hz, a CV priključak je na kontrolnu tačku A prema (si. 6.29). Glava GB je isključena. Ulazni napon od 38 mV treba u tački A da da napon od 0,4 V.Videti i šemu kasetofona RR200 gde je naznačena tačka A.

Napomena: I za ova merenja proizvođači daju test-trake i test--kasete sa potrebnim uputstvima.

Merenje struje predmagnetisanja u glavi za snimanje/reprodukciju

CV je priključen paralelno otporniku od 100 ii (si. 6.27), samo je isključen ton-generator. Magnetofon je prebačen na snimanje.Kod Ei-Reportera treba trimer-potenciometrom R437 (videti šemu)

 podesiti napon 22 mV u tački 6 — 

BU2. To predstavlja u stvari padnapona na R530 = 22 ii iz čega sedobija struja I = 22 x 10 _3/22 == 1 mA. Grundig meri struju kao

 pad napona na otporniku od 100 ii(si. 6.30). Pomoću R150 (videti šemu RR200) podesi se napon od10 mV/100 ii kod signala od 1 kHzkoji se dovodi na tačke 1,2BU

(si. 6.28).Merenje struje brisanja u glavi za brisanje

Za ovo treba prekinuti kolo glave za brisanje i uključiti na redmA-metar, ili mesto toga (kao na si. 6.31) vezati otpornik od 10 iii paialelno njemu priključiti CV. Kod Ei-Reporter-a ne meri se uglavi za brisanje struja, već napon na glavi u položaju snimanja,i on treba da je oko 16 V kod frekvencije oscilatora između 47,5— 57,5 kHz.

164

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 159/275

SI. 6.31

Mercnje izlazne snage magnetofona (kasetofona)

Koristimo instrumente i šemu sa si. 6.27. Na mikrofonski priključak se iz AT dovodi napon od —45 dB = 5,5 mV frekvencije1 kHz. Na magnetofon se stavlja traka i magnetofon prebaci nasnimanje i pusti da radi 5—10 sekundi.

Zatim se traka vrati natrag i prebaci na reprodukciju, a snimljeni signal reprodukujemo pri regulatoru jačine na maksimum i boje

na svetio, pa se na CV, priključenom na zvučnik, očita napon. Takose dobija maksimalna izlazna snaga. Za Ei-Reporter ta snaga iznosioko 0,4 W, što na CV odgovara naponu od

U=/r TP = K870/1 = V3,2=1,8 V

Pored ove proizvođači daju i snagu kod izobličenja 10%, koja je manja od maksimalne za 15—20%. Ova se snaga meri pri naponuiz ton-generatora od — 55dB=l,8mV. Opet se prvo snimi signaliz TG, pa se posle magnetofon vrati na reprodukciju i signal repro-dukuje pri istim uslovima kao gore. Tako smo na CV dobili naponod 1,68 V, a to odgovara snazi od P = U2/R = 1,682/8 = 0,35 W.

Merenje struje potrošnje

Struja potrošnje meri se sa uključenim miliampermetrom nared sa napajanjem. Kod Ei-Reporter-a nađene su sledeće vrednosti:

 bez signala oko 85 mA, sa signalom kod snage od 400 mW oko180 mA.

165

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 160/275

Provera frekventne karakteristike

a) Provera ton-generatorom. Koristimo istu šemu kao na si. 6.27.Reporter prebacimo na snimanje. Na atenuatoru smanjimo izlaznisignal od 1 kHz na —85 dB = 55 ¡j.V,  kako bismo dobili kod re

 produkcije izlaznu snagu od 50 mW. Tome odgovara napon na CV, priključenom na zvučnik:

U = l/0^05 ~8 = VOA  = 0,63 V

i to ćemo uzeti kao nulti nivo izlaznog napona iz kasetofona.Pošto smo oko 5 sekundi snimali ton od 1 kHz, prelazimo na

ton-generatoru na nižu frekvenciju (na 200 Hz), regulišući atenua-torom izlaz na 55 pV. To pustimo 5 sekundi, a zatim odaberemogornju frekvenciju od 8 kHz na ton-generatoru, pa opet podesimona 55 pV i to pustimo 5 sekundi.

Sada prebacimo kasetofon na reprodukciju i regulatore jačinei boje postavimo na maksimum, a traku vratimo natrag da bismoreprodukovali sve tri frekvencije. Kod tona od 1 kHz pročitali smona CV 0,63 V, kod 200 Hz 0,4 V, a kod 8 kHz 0,8 V. U dB izraženo: —4 dB za 200 Hz i +2 dB za 8 kHz. Vidimo da je ton od 200 Hzslabiji za —4 dB, a ton od 8 kHz jači za +2 dB od referentnog tonaod 1 kHz, koji je reprodukovan na 0 dB. Dobri magnetofoni imajufrekventni spektar od 50—10000 Hz sa ±3 dB u odnosu na 1 kHz.

Grundig proverava frekventnu karakteristiku pojačavača beztrake kod snimanja i reprodukcije. Podaci za prijemnik RR200 kodsnimanja: Ulazni signal od 333 Hz iz TG, doveden prema si. 6.28,treba tako dozirati da se u tački A (si. 6.29) dobija napon od 100 mV= 0 dB. Sa tom vrednošću ulaznog napona dobijaju se kod pojedinihfrekvencija sledeći naponi u tački A: za 125 Hz i 1 kHz + 0,5 dB;za 8 kHz + 9,5 dB; za 10 kHz + 12 dB.

Kod reprodukcije signal od 333 Hz se dovodi iz TG na 10  D,  (si. 6.24), a izlazni napon meri se sa CV na izlazu (si. 6.25). Ulazni

napon od 14,5 mV treba da da izlazni napon 100 mV = 0 dB. Za pojedine frekvencije isti ulazni napon treba da daje sledeće izlaznenapone: za 125 Hz + 8 dB; za 1 kHz — 8 dB; za 8 kHz — 12 dB;za 10 kHz - 11 dB.

Ako se proverava frekventna karakteristika i za izlazni stepen,izlazni napon na zvučniku meri se prema si. 6.26, za 3 položaja regulatora boje (tamno, srednje i svetio).

 b) Provera standardnom test-trakom (test-kasetom). Umestoda sami snimimo frekvencije iz tačke a), možemo koristiti standar

166

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 161/275

dnu test-traku sa snimljenim standardnim frekvencijama kod nivoa —85 dB. Merenjem napona za svaku frekvenciju sa CV dobijamoodmah frekventnu karakteristiku. Sve fabrike koje proizvode magnetofonske trake — proizvode i standardne test-trake (test-kasete)

koje se mogu dobiti i kod nas.Provera brzine kretanja trake

a) Provera štopericom (izvodljivo samo kod magnetofona).Ako proveravamo brzinu od 4,75 cm/s, obeležićemo na traci prethodno dužinu od 4,75 m sa dva komadića bele hartije 5x5 mm,koje nalepimo selotejpom na traku. Traku vratimo na kalem i obakalema namestimo na magnetofon.

Sada pustimo magnetofon da radi i pripremimo štopericu. Čimnaiđe prva bela hartija, pritisnemo štopericu i pazimo da je zaustavimo kod druge bele tačke. Iz proteklog vremena vidimo brzinukretanja trake. Ako je prošlo tačno 100 sekundi od jedne do druge belege na traci, brzina trake iznosi 4,75 cm/s, jer je dužina trake bila 100 x 4,75 cm = 4,75 m.

Da smo na štoperici pročitali 8,5, odnosno 120 sekundi — bila bi brzina veća, odnosno manja od 4,75 cm/s. Svi proizvođači dozvoljavaju toleranciju od 1—2% u odstupanju brzine kretanja, ali brzina mora biti potpuno konstantna — da ne bi došlo do promenau visini tona.

 b) Provera standardnom test-trakom (kasetom). Za ovakvu pro-veru treba paralelno zvučniku uključiti digitalni brojač frekvencije(umesto cevnog voltmetra). U magnetofon (kasetofon) stavimostandardnu test-traku (kasetu) poznate frekvencije (npr. od 3 kHz),koju smo koristili kod mehaničkog justiranja glave.

Magnetofon (kasetofon) uključimo na reprodukciju i merimofrekvenciju izlaznog napona. Ako brojač pokazuje 3000 Hz, brzinatrake iznosi tačno 4,75 cm/s. Proizvođači dozvoljavaju odstupanjado ±1—2% u brzini kretanja trake, tako da se brzina od 4,75 cmsmatra ispravnom — ako brojač frekvencije pokaže 2970 do 3030 Hz.

ODRŽAVANJE MAGNETOFONA I KASETOFONA

a) Magnetofonske glave i mehanizmi. Posle 50 časova rada trebaizvršiti sledeća čišćenja: platnenom trakom, natopljenom alkoholom, pažljivo brisati sve vodice preko kojih prelazi traka (samo kod magnetofona), zatim površine glava, pogonsko vreteno za pokretanje

167

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 162/275

trake i obod plastičnog točkica koji pritiskuje traku uz pogonskovreteno. Filc koji se nalazi na pritiskivaču trake prema glavi očetkatimekom suvom četkicom (samo kod magnetofona).

Posle 1000 časova rada podmazati finim uljem sve pogone, osovine, Iežajeve. Klizne površine poluga podmazati vazelinom. Frik-cione površine i gumene kaiševe čistiti platnenom krpicom natopljenom alkoholom.

Ako se prilikom popravke pojedini delovi dodiruju alatimakoji mogu biti odranije namagnetisani, može se desiti da se glaveili drugi delovi nehotice namagnetišu. Zbog toga treba, posle čišćenja, kružno preći demagnetizerom nekoliko puta nad magnetofonom (kasetofonom).

Pritiske pojedinih frikcionih točkova proveriti dinamometrom. b) Četkice motora. Posle 1000 časova rada proveriti položaj i

 pritisak četkica. Zaprljan kolektor treba očistiti komadićem platnanatopljenog u alkoholu i savijenog na vrh pincete. Ukoliko se kolektor ne može tako očistiti, uzeti najfiniju šmirglu i drvcetom očistitikolektor, posle čega sve dobro izduvati i prebrisati krpicom.

Ako su potrebne nove četkice, uzeti samo one koje su iste tvrdoće kao original. Četkica se mora brušenjem (podmetanjem šmir-gle između četkica i kolektora, pri čemu »ljutu« stranu okrenuti prema četkici) dovesti na krivinu kolektora. Posle toga dobro izduvati motor — da bi se odstranio svaki trag ugljenog praha sa četkice.

c) Baterije. Posle 50 časova rada kontrolisati napon i stanje baterije. Ako napon opadne pri uključenom aparatu za više od 15% bateriju treba promeniti.

 Naročito paziti da ne dođe do izlivanja elektrolita iz baterijeu unutrašnjost aparata. Ovakve baterije treba odmah baciti a ovla-žena mesta dobro očistiti i premazati vazelinom. Korodirane kontakte u držaču baterija očistiti i premazati vazelinom, ili ako sumnogo korodirani, zameniti ih novim.

168

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 163/275

G l a v a 7.

PRONALAŽENJE I OTKLANJANJE GREŠAKA NA GRAMOFONU

MEHANIČKE I ELEKTRIČNE GREŠKE

Pronalaženje i otklanjanje grešaka na gramofonu nije kompli-kovano, sem ako je u pitanju gramofon sa automatskim menjanjem

 ploča. Ovde ćemo ukazati na greške koje se u praksi najčešće jav-ljaju.

Najčešće mehaničke greške

Vrsta greške Uzrok i način otklanjanja

i) Tanjir se ne okrećeili se teško okreće. 1) Ne radi mehanizam (zaglavljen ili nepodmazan) sa polugom i frikcionim točkićima za prenos okretajamotora na obod tanjira (diska). Ispitati funkciju

 pojedinih poluga i točkica pa grešku lokalizovatii otkloniti.

2) Zaribane neke poluge ili točkici mehanizma. Pregledati, podmazati finim uljem. Paziti da pri tomulje ne dođe na površine frikcionih prenosa.

3) Frikcione površine zamašćene uljem ili vazelinom.Površinu oprati krpicom natopljenom alkoholom.

4) Zaprljano (zaribano) ležište tanjira. Oprati ležište

alkoholom i i amazati vazelinom.2) Tanjir se okreće,

ali se periodičnočuje »tu « u reprodukciji.

1) Naprsla ploča i igla upada u naprslinu pri okretanju. Ovakvu ploču odmah odstraniti jer upropaš-ćuje vrh igle.

2) Po obodu frikcionog plastičnog točkica utisnut ježleb od pogonskog vretena motora, jer je točkićostao priljubljen za vreteno za sve vreme dok gramofon ije radio, pošto ručica za izbor broja okretanja nije bila postavljena na »0«. Zameniti frik-cioni točkić ncvim.

169

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 164/275

Vrsta greške Uzrok i način otklanjanja

3) Ne može da se me-nja ručicom brojobrtaja diska.

Pregledati mehanizam i pronaći grešku (obično jereč o zaglavljenim ili zaribanim polugama).

4) Motor ne možeda se uključi nitiisključi posle odsvirane ploče.

Zaglavljen ili (još češće) razdešen (deregliran) mehanizam za pokretanje prekidača. Dobro ispitatimehanizam i otkloniti kvar.

5) Reprodukcija praćena stalnom vari

 jacijom u visinitona

1) Neravnomeran broj okretaja diska usled nepod-mazanih delova. Delove podmazivati.

2) Ploča ne naleže dobro na tanjir, nema dovoljnotrenja, pa povremeno »klizi«. Očistiti površinudiska mekanom suhom četkom.

3) Neispravna ploča.

6) Jako deformisanai ubrzana reprodukcija.

Disk se okreće sa većim brojem obrtaja (45) negošto je broj obrtaja ploče (33). Vratiti ručicom diskna broj obrtaja ploče.

7) Reprodukcija jakousporena i sa du bokim tonovima.

Disk se okreće sa manjim brojem obrtaja (33) negošto je broj obrtaja ploče (45 ili 78). Ručicom vratitidisk na odgovarajući broj obrtaja.

Mehanička reglaža i podmazivanje delova

a) Reglaža (justiranje) delova. Kod gramofona nema mnogoreglaže. Može se desiti da motor ne isključuje kada je igla ručicedošla u za to predviđen žleb (kanal) na ploči. U zavisnosti od konstrukcije gramofona — olabaviti zavrtnje i doterati položaj polugetako da nos sa glavčine diska zakači polugu i aktivira prekidač.

Pritisak zvučnice na ploču reguliše se (u zavisnosti od konstrukcije) za to predviđenim oprugama ili pomeranjem (duž ručice) posebnog tega. Prostudirati konstrukciju i pomoću dinamometra, kakav

 je upotrebljavan kod magnetofona, podesiti pritisak igle na pločutako da odgovara tehničkim karakteristikama datim od proizvođača. Pritisak obično iznosi 0,02—0,05 N, kod normalnih ploča i0,01—0,02 N za mikroploče.

Za proveru broja obrtaja diska potrebna je specijalna strobo-skopska ploča. Postupak je opisan na str. 174.

 b) Podmazivanje delova.  — Ovde uglavnom vredi sve ono što je o tome ranije rečeno kod magnetofona i što je izneto u poglavlju»Održavanje gramofona«.

170

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 165/275

Najčešće električne greške

Vrsta greške Uzrok i način otklanjanja

1) Tanjir se ne okre

će.

1) U prekidu je napajanje iz baterija ili mreže, koro-

dirani kontakti u držaču baterija, prekid u vezama,istrošena baterija. Detaljan pregled, zamena baterije, čišćenje korodiranih kontakta.

2) U prekidu vodovi do motora. Motor oštećen iliistrošene četkice. Pregled, zamena četkica na motoru(vidi »Održavanje«).

3) Dereglirane poluge koje aktiviraju prekidač prilikom pomeranja ručice udesno. Mehanizam ispitati, pregledati da li zatvaraju kontakti prekidača.

4) Oštećen preklopnik kojim se napajanje sa baterija

 prebacuje na mrežu. Videti sličnu grešku kod magnetofona, si. 6.20.

5) Ako je napajanje iz mreže, pregledati dovodni gajtan, preklopnik za prebacivanje na mrežu, osigurači ispravljač u mrežnom delu. Detaljan pregled ovihdelova i zamena (opravka) oštećenog dela.

2) Tanjir se okrećeali nema reprodukcije ili reprodukcije u jednom ka

nalu kod stereo-zvučnice.

1) Prekid u jednom kanalu dovoda zvučnice do ulazau pojačavač. Zvučnica ispala iz nosača na ručici.Detaljan pregled svega.

2) Prekid od pojačavača do zvučnika, oštećen zvučnik.

Pregled vodova, zamena zvučnika.3) Neuključeni spoljni zvučnici (ako je u pitanju ste-

reo-gramofon).

4) Greška u pojačavaču, detaljan pregled električnešeme, lokalizovati grešku.

3) Reprodukcija sa prekidima.

1) Povremeni prekid u vezama (slabo letovano) odzvučnice do pojačavača. Pregled veza.

2) Zvučnica nije dobro nalegla u svom nosaču na ručici. tako da opruge ne dodiruju kontakte zvučnice. Namestiti zvučnicu na nosač.

3) Povremen prekid u vezama do zvučnika ili u samom zvučniku. Pregled i opravka (lemiti loše kontakte).

4) Povremen prekid u pojačavaču. Pregled šeme. Lokalizovati kvar.

4) Reprodukcija krči pri okretanju po-tenciometra za jačinu ili boju tona.

Oštećeni su potenciometri (treba ih zameniti).

171

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 166/275

Vrsta greške Uzrok i način otklanjanja

5) Slaba reprodukcija.

1) Oslabila baterija. Zameniti bateriju.2) Oštećena zvučnica. Zameniti zvučnicu.

3) Oštećen pojačavač. Pregled električne šeme (postupak je isti kao prilikom ispitivanja NF dela radio-prijemnika).

6) Reprodukcija praćena jakim šumom.

1) Oštećena zvučnica, polomljena i istupljen vrh igle.Zamena zvučnice, odnosno igle.

2) Oštećena (stara) ploča.3) Odabrana omaškom neodgovarajuća igla, mikro-

igla za normalnu ploču, ili obratno. Okrenuti odgovarajuću iglu prema ploči.

ELEKTRIČNO ISPITIVANJE GRAMOFONA

 Na opravljenom i regliranom gramofonu mogu se, po potrebi,izvršiti sledeća električna merenja i ispitivanja opremom kojom ras polaže seivis:

1 — merenje osetljivosti pojačavača,2 — merenje izlazne snage pojačavača,3 — provera frekventne karakteristike,4 — provera broja obrtaja diska za ploču,

5 — merenje struje potrošnje.Za ostala merenja: provera povratne konstante igle zvučnice, provera skating-efekta na ručici gramofona, kao i razna merenjastereo-reprodukcije — potrebna je specijalna oprema kojom servisiobično ne raspolažu pa ćemo stoga takva ispitivanja ovde izostaviti.

Potrebni instrumenti

U obzir dolaze svi instrumenti navedeni kod magnetofona, a

zatim i sledeći: dve standardne test-ploče sa upisanim frekvencijama(jedna za mono, a druga za stereo-reprodukciju), stroboskopska ploča i neonska lampa.

Merenje osetljivosti pojačavača

Osetljivost se meri na isti način kao kod magnetofona. Na ulaz pojačavača, tj. paralelno zvučnici (si. 7.1) priključi se ton-generator,a na izlaz, paralelno zvučniku, cevni voltmetar ili univerzalni instrument.

172

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 167/275

 Na atenuatoru ton-generatora, podešenog na 1000 Hz, dozirase toliki izlazni napon u mV da se pri potpuno otvorenom regulatoru jačine i boje tona dobije izlazna snaga P = 50mW. Ako jeimpedansa zvučnika R = 8Q, napon na zvučniku biće:

U = ]'? ■ R = )/0,05 • 8 = j/0,40 = 0,63 V

Osetljivost pojedinih gramofona kreće se u zavisnosti od poja-čavača (između 10 i 30 mV).

SI. 7.1

Merenje izlazne snage pojačavača

Merenje se izvodi po istoj šemi kao na si. 7.1, samo je sadaulazni napon u gramofonu 50—lOOmV. Izlazna snaga P dobija se

 po obrascu P = U2

/R. Ako je na CV nađen napon od 2,8 V, bićeP = 2,82/8 = 7,8/8= 1 W.

Provera frekventne karakteristike gramofona

 Na gramofon se stavi standardna test-ploča, a na izlaz se priključi (paralelno zvučniku) cevni voltmetar. Gramofon se podesi nanaznačen broj obrtaja test-ploče (najčešće 33 obrtaja u minuti).

Gramofon se uključi i dok se čuje referentni ton od 800 ili1000 Hz potenciometar za boju podesi se na maksimum, a za jačinuna 50 m\V izlazne snage, tj. na 0,63 V na CV. Dalje se potenciometrine diraju i očitava se napon kod svih sledećih frekvencija i zabeleži.

Tako smo npr. dobili sledeće napone za pojedine frekvencijesa test-ploče:

1000 60 200 500

0,63 0,3 0,35 0,5

2000

0,85

5000 10000 15000 Hz

0,8 0,5 0,25 V.

173

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 168/275

Da bismo ove vrednosti izrazili u dB, moramo prvo naći vred-nost odnosa ovih napona prema referentnoj frekvenciji od 1000 Hza to je:

Frekv. 1000 60 200 500 2000 5000 10000 15000 Hz

Odnos 1 0,48 0,55 0,8 1,35 1,28 0,55 0,4

Tome odgovara sledeći broj dB:

1000 60 200 500 2000 5000 10000 15000 Hz0 -5,5  — 5,5 -2 + 2,5 + 2,4 -5,5 -8 dB

Napomena: Ako se ispituje stereo-gramofon prethodna tri me-renja izvršiti odvojeno za levi i desni kanal.

Provera broja obrtaja diska za ploču

Za ovo je potrebno priloženu stroboskopsku sliku (si. 7.2) iseći po spoljnom krugu i iseći srednju rupu, pa sliku nalepiti na nekustaru gramofonsku ploču. Tako pripremljenu ploču treba osvetlitifluorescentnom (neonskom) lampom napajanom iz mreže frekvencije 50 Hz.

 Na ploči su snimljena po 3 kruga za 33,45 i 78 o/min. Ako sedisk okreće tačno sa 45 o/min, srednji krug iz grupe za 45 obrtaja//min treba da miruje, a spoljašnji da se okreće polako udesno, dok

se unutrašnji okreće ulevo.Ako se sva 3 kruga okreću udesno, disk se obrće brže od 45obrtaja u minutu, a ako krugovi idu ulevo, broj obrtaja diska jemanji od 45 u minutu.

Broj obrtaja diska leži još u toleranciji koju daje proizvođač — ako se dva kruga okreću u jednom, a treći u suprotnom smeru.

Kod motora koji se napajaju iz električne mreže, broj obrtajadefinisan je frekvencijom same mreže i obično je u dozvoljenim tolerancijama. Motori sa baterijskim napajanjem imaju elektronsku ili

elektromehaničku regulaciju sa centrifugalnim prekidačem. Brojobrtaja se reguliše (kod elektronske regulacije) za to predviđenimtrimer-potenciometrom, a kod elektromehaničke regulacije — podešavanjem opruge centrifugalnog prekidača.

Merenje struje potrošnje

Struju potrošnje gramofona merimo na isti način kao kod magnetofona, tj. uključivanjem miliampermetra na red sa izvorom na

 pajanja.

174

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 169/275

ODRŽAVANJE GRAMOFONA

Baterije. Posle 50 časova rada kontrolisati napon i stanje baterije. Ukoliko napon opadne za više od 15%,  bateriju treba promeniti. Naročito paziti da ne dođe do izlivanja elektrolita iz baterije u unu

trašnjost gramofona, što bi dovelo do oštećenja štampane ploče.Sva mesta sa tragovima elektrolita treba dobro očistiti i premazatilakom. Korodirane kontakte očistiti, premazati vazelinom ili zame-niti novim.

Mehanizam. Klizne površine pojedinih poluga treba posle 1000časova rada podmazati čistim vazelinom. Osovine oko kojih se poluge okreću podmazati finim uljem (za šivaće, pisaće mašine) kanutisamo jednu kap (kako je objašnjeno kod magnetofona).

Površine trenja u frikcionim prenosima (obodi točkica i diska)

očistiti vrhom pincete na kome je komadić platna natopljen alkoholom. Ležaj tanjira i ležaji motora su u fabrici dobro podmazanii njih, po pravilu, ne treba dirati.

Četkice motora. Posle 1000 časova rada proveriti položaj i pritisak četkica, kao i zaprljanost kolektora. Postupiti ovde u svemukako je detaljno objašnjeno u vezi sa održavanjem motora i četkicakod magnetofona.

175

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 170/275

G l a v a 8 .

OPIS I SERVISNI PODACI APARATA DOMAĆE PROIZVODNJE

Ovde dajemo opis (s potrebnim servisnim podacima) aparatarađenih u zemlji uglavnom po hronološkom redu njihove izrade(do sredine 1981. godine). Zbog ograničenog prostora izostavljenisu aparati proizvedeni pre 1978. godine (prikazani u ranijim izdanjima ove knjige).

Prikazujemo aparate proizvodnje »Elektronske industrije« — Niš, »Iskre« — Kranj, »Radio-industrije« — Zagreb, »Čajaveca« —Banja Luka i »Gorenja« — Titovo Velenje.

OPŠTA NAPOMENA ZA SVE TEHNIČKE OPISEI PRINCIPIJELNE ŠEME

Tehnički opisi aparata ovde su u nekoliko izmenjeni u odnosuna ranija izdanja. Opisi sadrže, uglavnom, opšte karakteristike aparata. Opis principijelne šeme dat je samo kod komplikovanih aparata, ili ako je kod aparata nešto specifično, nešto što odstupa odstandardnog izvođenja.

Kod nekih principijelnih šema dat je i raspored kontakta tastature i tonskog preklopnika i raspored kalemova radi podešavanja.

Podaci o podešavanju nalaze se na kraju knjige.Da bi se tekst iz knjige lakše pratio na šemi, a i da bi se moglekoristiti u radionici, šeme su izdvojene u vidu priloga na kraju knjige.

A P A R A T I » E L E K T R O N S K E I N D U S T R I J E«—N I Š

PRIJEMNIK RP 4011

Stoni prijemnik za AM/FM područje, savremenog dizajna,napajan iz elektronske mreže.

176

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 171/275

Frekventni opseg: UKT 87-108 MHz, KT 5,8-7,43 kHz,ST 525-1605 kHz,

Izlazna snaga: 3 W sa 5% izobličenja.

Napajanje: 220 V, potrošnja oko 11 W.

Principijelna šema

U električnom pogledu šema je ista kao kod prijemnika IDEALIC4, gde je dat detaljan opis.

RADIO I GRAMOFON RG 4011

Prijemnik RP 4011 je kombinovan gramofonom u kutiji savre-

menog dizajna. Opis prijemnika dat je kod RP 4011.Gramofon radi sa tri brzine (78, 45 i 33 obrtaja/min). Ima kris

talnu zvučnicu sa safirnom iglom.

RADIO-SAT RS 4011

Stoni AM/FM prijemnik kombinovan digitalnim časovnikomu kutiji savremenog dizajna. Prijemnik je u električnom pogledu istikao ETIDA AUTOMATIK, čiji je detaljan opis dat.

Satni modul koji vreme pokazuje na cifarskom displeju isti jekao kod ETIDE AUTOMATIK, gde je pokazano kako se određujevreme na displeju kao i ostale funkcije časovnika. Za podešavanjesvih funkcija časovnika predviđeno je 7 posebnih dirki, postavljenihispod cifarskog displeja.

PRIJEMNIK IC 2

Prenosni AM/FM prijemnik (ugrađen u plastičnu kutiju istog

oblika kakvu ima prijemnik HAITI) sa 2 tranzistora i 2 integrisanakola za UKT i ST.

Frekventni opseg: UKT 87,5—108 MHz, ST 515—1620 kHz,MF: 455 kHz i 10,7 MHz.

Antena: feritna i teleskop.

Izlazna snaga: do 500 mW sa 10% izobličenja.

Napajanje: 6 V (4 mono-ćelije R6) i mogućnost priključivanjaispravljača od 6 V radi napajanja iz mreže.

12 Opravka radio-aparata177

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 172/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 173/275

PRIJEMNIK IC 2a

Prenosili AM/FM prijemnik sa dva tranzistora, 2 diode i jednimintegrisanim kolom, napajan iz baterija. Po spoljašnjosti je aparatisti kao prijemnik IC 2 i ugrađen je i u kutiju istog dizajna.

Frekventni opseg: AM 515—1620 kHz, FM 87,5—108 MHz.MF 455 kHz i 10,7 MHz.

Osetljivost: AM 80 ¡xV, FM 8 ¡jlV,  u oba slučaja za 50 mWizlazne snage.

Izlazna snaga: 250 mW.Antena: teleskop za UKT i feritna za ST.Napajanje: 6 V (4  baterije R6) i mogućnost priključka spoljnog

ispravljača od 6 V napajanog iz mreže.

Principijelna šema

U odnosu na prijemnik IC 2 razlikuje se po tome što su obaintegrisana kola iz prethodnog aparata zamenjena samo jednimkolom tipa TDA 1083, koje vrši i ulogu NF pojačavača.

Šema standardnog tipa za integrisano kolo TDA 1083, kojesadrži sve aktivne elemente za AM VF pojačavanje, AM oscilator imešač, AM i FM demodulator, međufrekventni AM i FM poja-

čavao i NF pojačavač.UKT tuner isti je kao kod prethodnog aparata. MF signal od

10,7 MHz iz tunera vodi se dalje preko MF transformatora TI, ke-ramičkog filtra SFE na PIN 2 u integrisano kolo za dalje MF poja-čavanje sa spoljašnjim MF transformatorima. Posle demodulacije NF signal sa Pin 8 ide na regulator jačine Pl, pa se sa njegovogklizača vraća na Pin 9, radi NF pojačavanja u integrisanom kolu. Najzad pojačan NF signal sa Pin 12 odvodi se u zvučnik.

 Na AM području signal iz feritne antene FA vodi se na Pin 6 i 7integrisanog kola, u kome su aktivni elementi ulaza, oscilatora imešača sa kolom T2, kao i MF pojačavač za 455 kHz sa transfor-matorom T3, keramičkim filtrom SF2, MF transformatorom T4,T5 i T6 i demodulatorom. NF signal izlazi sa Pin 8 i dalji tok signala

 je kao kod signala sa FM područja.Predviđeno je još gnezdo za slušalicu. Postoji i gnezdo za prik-

ljučak spoljnog izvora od 6 V, u kom se slučaju isključuje ugra-đena baterija.

12* 179

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 174/275

DŽEPNI PRIJEMNIK IC 1

Džepni prijemnik AM/FM dimenzija 172 x 82 x 42 mm sa2 tranzistora, 2 diode i jednim integrisanim kolom, napajan iz baterije 6 V. Frekventni opseg, kao i sve ostale karakteristike su istekao kod prijemnika IC 2a.

Principijelna šema

U električnom pogledu šema je veoma slična sa šemom prijemnika IC 2a izvedena sa integrisanim kolom TDA 1083.

Razlika u odnosu na IC 2a je sledeća: UKT tuner rađen je sadrugim tranzistorom. Na mesto keramičkog filtra za 10,7 MHz došao je (jlF transformator. Isto tako i na AM području keramički filtarSF2 za 455 kHz zamenjen je MF transformatorom. Zbog ovih iz-mena pretrpela je i šema malu promenu i izmenjen je raspored de-lova na štampanoj ploči.

»IDEAL IC 4«

Stoni tranzistorski prijemnik za AM/FM područje, savremenogelektričnog rešenja, sa integrisanim kolom, koje zamenjuje mnogediskretne elemente. Svi su poluprovodnici upisani na šemi.

Frekventni opseg: UKT 87—108 MHz, KT 5,8—7,43 MHz,ST 525—1605 kHz, MF 465 kHz na AM i 10,7 MHz na FM.

Osetljivost: FM ispod 6 p.V, KT ispod 30 p.V i ST ispod 40 p.V.Izlazna snaga: 3 W sa 5% izobličenja.Napajanje: 220 V, potrošnja oko 11 W.

Principijelna šema

Koncepcija konstrukcije prijemnika zasniva se na integrisanomkolu TBA 570 koje sadrži sledeće stepene: AM mešač, AM oscila-tor, MF pojačavač i AM detektor, kompletan AM/MF pojačavačsa limiterom i kolom za stabilizaciju napona baza tranzistora, zatim NF pretpojačavač i pojačavač. Ima 3 talasna opsega: UKT, KT,ST, kao i priključke za gramofon/magnetofon i spoljni zvučnik. Na šemi su ucrtani kontakti tastature pri pritisnutoj dirki UKT.

UKT tuner  je isti kao kod prijemnika »MELOS«. MF signalod 10,7 MHz odvodi je iz UKT tunera (preko MF transformatora

180

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 175/275

LI07/108 i kontakta tastature lk—11 i C209) na nožicu »2« IC201(TBA 570), u kome su aktivni elementi za MF pojačanje, sa spoljnimMF transformatorima L208/C219 L210/C224. Kalem L208 vezan

 je preko kontakta 2h — 21 za nožicu »1« 1C201. MF signal se vraćaiz MF transformatora preko C223 na nožicu »15« 1C201. PojačanMF signal u IC201 odlazi sa nožice »7« u oscilatorno kolo L212/213racio-detektora sa diodama D201 /202.

Demodulisani signal, preko kontakta tastature lf — le, 7a — — 7b i C227, ide na bazu NF pretpojačavača T201, koji treba da nadoknadi slabljenje NF signala u četvoropolu sa P201/202 za regulaciju boje i P203 za jačinu. Pojačani signal u T201 vraća se prekoC246 i R223 u IC201 na nožicu »12« radi daljeg NF pojačavanja.

Pojačani signal sa »11« odvodi se preko C252 i R237 na bazu pobudnog tranzistora T202, koji pobuđuje izlazni komplementarnistepen T203/204. Sa R236 postignuta je DC negativna povratnasprega na ulaz NF pojačavača, radi temperaturne stabilizacije, manjeg izobličenja i stabilizacije srednje tačke.

Za AM područje izvedeno je ulazno kolo sa feritnom i spoljnomantenom. Za ST imamo na ulazu L203, a za KT kalem L201. KalemL202 služi za prijem preko spoljne antene na ST i on je labavo spregnutsa feritnim štapom. Ulazni signal ide preko MF filtra L204/C206i L205/C207, čiji je zadatak da potisne MF signal. ST signal ide sa

ulaza L203, preko kontakta 4b—4c, L204, kontakta lk—lj i prekoC209 — na nožicu »2« (baza mešačkog tranzistora u IC 201). STsignal iz lokalnog oscilatora L207 ide sa jedne strane preko 5h—5gi R203 na nožicu »4« a s druge strane, preko 5d—5e, 2h—2g i C212,na nožicu »3« IC201. Kalem lokalnog oscilatora za KT je L206.

Za AM su predviđeni MF transformatori za 465 kHz L209//C220, L211/C225 i keramički filtar F201, a aktivni elementi nalazese u 1C201. Demodulacija MF signala vrši se u samom IC201, i demodulisani signal ide sa nožice »5«,  preko R218/219 i kontakta

le—ld i 7a—7b, na bazu NF pretpojačavača T201. Dalji tok NFsignala je isti kao kod FM područja.

Instrumentom 1201 vrši se indikacija podešavanja: signal seza to dovodi, sa jedne strane — sa nožice »5« preko R246, a sa drugestrane — sa hladnog kraja kalema L212, preko R245, za indikaciju

 podešavanja FM područja.

Mrežni deo  je standardno izveden sa mostnim ispravljačem irednim stabilizatorom napona sa T205 i D208.

181

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 176/275

»MELOS LUXE IC«

Ovo je prijemnik IDEAL IC4 sa ugrađenim gramofonom.

»ETIDA«

U električnom pogledu je kao »IDEAL IC4« samo što u NFstepenu, ispred komplementarnog izlaznog stepena, nema tranzistorkao NF pretpojačavač. Električna šema je kao kod »ETIDE AUTO-MATIK«, sem što je mrežni deo izveden kao kod »IDEAL IC4«.

»ETIDA AUTOMATIK«

Prijemnik sa ugrađenim digitalnim časovnikom. Prijemnik

 je u električnom pogledu kao ETIDA, ali je mrežnom transformatoru dodat još jedan sekundarni namotaj za napajanje časovnika.Kako je zbog časovnika potrebno da prijemnik bude stalno uključenna mrežu prekidač P1 za uključivanje/isključivanje prijemnika vezan

 je iza stabilizatora napona, a ne u primaru mrežnog transformatora.

Principijelna šema

Prijemnik se može uključiti ručno, preko P1 (dirka UK/IS) iautomatski preko časovnika u unapred podešeno vreme. Kod auto-matskog uključivanja P1 ostaje uključen, a dirka RUČ/AUTOMnepritisnuta (zatvoreni kontakti 22a—22b). Prijemnik se sada uključuje kada sa nožice »25/27« MOS kola digitalnog časovnika bazatranzistora T401 dobije pozitivnu polarizaciju, pa T401, a sa njimei T402, provode. Preko T402 prijemnik dobija napon napajanja.Kod ručnog uključivanja, pored Pl, i dirka RUČ/AUTOM mora da bude pritisnuta (zatvoreno 22b/22c).

U mrežnom delu stabilizuje se jednosmerni napon na 18 V za prijemnik i MOS kolo časovnika. Sa drugog sekundarnog namotajamrežnog transformatora dobija se naizmenični napon za sinhro-nizaciju časovnika sa 50 Hz iz mreže.

Elektronski digitalni časovnik. Ugrađeno je standardno integri-sano MOS kolo MM5316, konstruisano specijalno za digitalne ča-sovnike ugrađene u radio-prijemnike. U tom kolu, koje je sinhroni-zovano iz mreže, ugrađena su sva potrebna pojedinačna integrisanakola za rad časovnika (brojači za sekunde, minute i časove, zatimkola za izvršavanje raznih komandi, dekoderi i drajveri za rad LED

182

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 177/275

displeja). Ugrađen je LED displej tipa LI-LT-16. Prve dve cifre pokazuju časove, a druge dve minute, (a po potrebi i sekunde).

Preko 7 dirki tastature časovnika (vidi u prilogu tastaturu išemu prijemnika) dovode se nožice 34, 33, 32, 31, 30, 28, 26 i 24MOS kola na 18 V i u MOS kolu se izvršavaju niže navedene ope

racije. Već smo videli kako se dirkom RUČ/AUTOM vrši ručno iautomatsko uključivanje/isključivanje prijemnika. Željeno vremeuključivanja postavlja se na časovniku.

Za postavljanje vremena na displeju predviđene su dve dirke.Pri uključenju prijemnika, a kada dirke za postavljanje vremenanisu pritisnute, pojaviće se na displeju prva cifra koja će treperiti,što je znak da treba postaviti vreme. Dirkom »brzo postavljanje«displej se dovodi na približno vreme (časovi i minuti), a za tačno podešavanje minuta pritisne se dirka »sporo podešavanje«. Dirkom

»sekunde« prebacuju se druge dve cifre — da pokažu sekunde iz tekućeg minuta. Kada časovnik pokaže tačno vreme (na primer premaTV-u), otpustimo dirku »sporo postavljanje« i časovnik će startovatisa tačnim vremenom TV-a.

Ako bi došlo do prekida struje iz mreže — rad časovnika prestaje. Pri ponovnom napajanju treptaće prva cifra, što znači da trebana gore opisan način postaviti vreme na displeju. Da bi se »izbrisalo« pokazano vreme, tj. da bi se cifre na displeju dovele na nulu,treba istovremeno  pritisnuti sve 3 dirke. Ako se sada otpusti dirka za

 brzo i sporo postavljanje, a ostaje utisnuta samo dirka za sekunde,časovnik će raditi kao štoperica i beležiće vreme samo u sekundama.Dirkom »alarm« prijemnik se može uključiti preko časovnika uunapred programirano vreme. Za ovo se prvo otpusti dirka »ruč//autom« (zatvoreni 22a—22b), a pritisne dirka »alarm« i dirkama zasporo i brzo postavljanje vremena na displeju podesi se vreme ukome treba da se uključi prijemnik.

Po otpuštanju dirke »alarm« prijemnik će se uključiti u programirano vreme, ali će raditi samo 1 čas, pa će se isključiti. Da bi duže

radio, posle automatskog uključenja treba pritisnuti dirku »ruč//autom«. Da bi se automatski uključen prijemnik sam isključio treba pritisnuti dirku DREM. Prijemnik će se odmah isključiti, ali će se posle 10 minuta ponovo uključiti.

Da bi se prijemnik uveče kada zaspimo sam isključio, treba gauključiti ručno preko automatike, pritisnuti dirku SPAVANJE ikratko dodirnuti dirku za sporo postavljanje. Prijemnik će se odmahuključiti, ali posle jednog sata (kada smo već zaspali) sam će se isključiti. Pri svim navedenim vrstama programiranja ne remeti se

normalan rad časovnika. 183

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 178/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 179/275

U MF stepenima sa TS428/c i TS423 pojačava se MF signalod 10,7 MHz, koji se demoduliše u racio-detektoru D451a/b. DiodaD450 postaje provodna kod većih signala i prigušuje S483.

 Na AM području TS425a je VF pojačavač, a TS425b je mešači oscilator. U MF stepenu sa TS425c pojačava se MF signal od 452

kHz i demoduliše u D457. Sa D456 ispravlja se VF napon sa C602,koji se posle filtriranja koristi za ARP u VF i MF stepenima.

 NF stepen je standardno izveden sa 4 tranzistora sa komplementarnim izlaznim stepenom. Struja mirovanja podešava se sa R746 na60 mA, a simetrija sa R742.

 Napon akumulatora od 12 V filtrira se u nekoliko RC članakaza AM i FM područje i snižava cener-diodama D446 na 6,2 V.

STEREO-MAGNETOFON M 2407 S

Stereo-magnetofon sa trakom na koturu sa odvojenim zvučnimkutijama.

Brzina trake: 19,05 i 9,53 cm/s.

Broj traga: 4.

Frekventni opseg: 40—16000 Hz kod brzine 9,5 cm/s,40—18000 Hz kod brzine 19 cm/s.

Prečnik kotura: max 180 mm. Vreme sviranja 2, odnosno 4časa pri stereo-reprodukciji, ili 4, odnosno 8 časova kod mono.

Ulazi: 50—300 mV/4 kii za mikrofon,10—100mV/4kQ za radio,0,1—5 V/l Mii za gramo-kristalnu zvučnicu,2 mV—50 mV/47 kii za gramo-magnetnu zvučnicu.

Izlazni napon: 0,7 V ± 3 dB.

Izlazna snaga: 2x4 W kod 5% izobličenja, 2 x l O W muzičkasnaga.

Napon napajanja: 220 V, 80 W.

Principijelna šema

 Na šemi je preklopnik Z-O-L za vrstu rada na SNIMANJE i preklopnik za izbor traga na 1—4. Pratićemo tok signala levog kanala. Signal iz radija ili gramofona, koji se snima, stiže kontaktomB3—2, Dl—2, vezom d—e, kontaktom el—2, ZOL6—5, prekoR201/C201 na bazu tranzistora T201 u kome se pojačava. Iz kolektora T201 signal ide preko C211, R215, klizača potenciometra R109

185

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 180/275

(kojim se podešava nivo snimanja), kontakta ZOL9—8 na ulazPin 9 integrisanog kola TBA231. Sa izlaza »13« stiže signal prekoC227 u tranzistor T203 i sa njegovog emitora, preko C239, LI, R273,ZOL21—20, R253/251 u glavu za snimanje, trag 1—4.

Iz emitora T203 preko C237 vodi se signal u instrument za

indikaciju nivoa snimanja.Iz oscilatora T205/206 napaja se kontaktom ZOL23—34 glava

za brisanje, a preko C235/R221 predmagnetiše se glava za snimanje.Ako se vrši REPRODUKCIJA koriste se isti tranzistori i integri-sano kolo a preklopnik ZOL je u levom položaju. Signal iz glave preko kontakta 4—5, R201/C201 stiže u tranzistor T201. Sa emitora T203 preko C239, LI, R273, ZOL 17-16, S5a-6a, ZOL13 —14, R267, kontaktom 11 —10 i vezom 3—2 stiže signal preko regulatora jačine i boje tona na ulaz Pin 7 integrisanog kola MDA 2020

koje sadrži pojačavač snage. Zvučnici se mogu isključiti i umestonjih uključiti stereo-slušalica.

Motor se napaja mrežnim naponom. Uloga elektromagneta»15« opisana je kod magnetofona M 2205 S.

STEREO-MAGNETOFON M 2405 S

Stereo-magnetofon sa trakom na koturu je sa odvojenim zvučnim kutijama. Ostale karakteristike su uglavnom slične kao kod

M 2407 S jedino što nema priključka za stereo-slušalicu.

Principijelna šema

 Na šemi je preklopnik Kl — K2 — K3 za vrstu rada u položajuREPRODUKCIJA. Pratićemo tok signala levog kanala. Signal izglave »4« kontaktom 6—4 segmenta IV preko Kl— 4—3—2 i C2stiže u pojačavač TI /T2, zatim preko C4, kontakta 9—8 i C9 odlaziu pojačavač T3—T5. Preko C13 i R20 dolazi signal na regulatore

za jačinu i boju tona, a odavde na ulaz Pin 8 integrisanog kolaUL1481 T.Ako je preklopnik Kl—K2—K3 u položaju SNIMANJE (iz

mikrofona, gramofona ili radija) signal iz gnezda Gnl preko Kl — 1—2 i C2 stiže u pojačavač T1/T2. Iz njega preko C4, R46 idesignal na regulator nivoa snimanja Rl, a sa njegovog klizača prekoKl—7—8 u pojačavač T3—T5. Iz T5 preko C13, Kl— 20—19,R41, kontakta 4—5 segmenta III stiže signal u glavu »4«. Istovremeno iz emitora T5 preko C13, C29 ispravlja se signal u Dl i odavde

186

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 181/275

 preko Kl— 16—17 vodi u instrument »11« radi kontrole nivoasnimanja.

Iz oscilatora T15/T16 odlazi VF signal kontaktom segmenta Ii preko C49/R70 u glavu »4« radi predmagnetisanja. Oscilator ta-kođe napaja i glavu za brisanje prethodnog snimka.

Motor se napaja direktno iz mreže. U transformatoru Tr40/53snižava se napon i ispravlja a sa T6/T7 stabilizuje na 17,5 V za elektronska kola magnetofona.

 Na šemi vidimo još elektromagnet EL koji se aktivira prekoT601. Do toga dolazi u dva slučaja: ili kada traka dođe do kraja injen metalizovani sloj zatvara kontakt, ili kada se ručica za izbor

 brzine trake okrene u nulti položaj i time se zatvara kontakt St6.Aktiviranjem elektromagneta kotva deluje na mehanizam kojim seoslobode utisnute dirke i ujedno deluje na prekidač kojim se

isključuje struja kada je traka došla do kraja.

STEREO-GRAMOFON GS523

Stereo-gramofon je ugrađen u kutiju savremenog dizajna, za priključak na mrežu sa odvojenim zvučnim kutijama.

Broj obrtaja gramofona je 33 i 45 o/min. Pogon tanjira je kaišem.Stereo-zvučnica je tipa KS231 sa safirnom iglom.

Frekventna karakteristika pojačavača: 50—18000 Hz.

Izlazna snaga: 2x5 W.

Pojačavao se može koristiti i za pojačavanje signala iz radija imagnetofona (kasetofona), pa je radi toga predviđeno posebnognezdo.

Principijelna šema

Prikazan je samo desni kanal. Kao NF pojačavač koristi seintegrisano kolo A210 K. Sa R103 podešava se jačina a sa R108

i R i l i boja tona. Motor se napaja iz mreže. Uključenje gramofonaindicira LE dioda.

STEREO-GRAMOFON GS923

U električnom pogledu je isti kao GS523, ugrađen samo u kutiju drugog dizajna. Karakteristike su mu uglavnom kao kod GS523.Postoji mogućnost priključka stereo-slušalice u kom se slučaju isključuju zvučne kutije. Ove mogućnosti nema kod GS523.

187

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 182/275

Stereo-prijemnik kvalitetne klase za pet talasnih područja, sa33 tranzistora i 17 dioda, kombinovan sa stereo-pojačavačem izlaznesnage 2 x 20 W. Uz prijemnik idu odvojene zvučne kutije.

Tranzistori: Upisani su na šemi. Kod novije serije zamenjen jemost B30C250 sa dve diode AAZ21.Frekventni opseg prijemnika: UKT 88—108 MHz, KT1 6,7—

15,4 MHz, KT2 5,6—6,6 MHz (49 m) ST 500-1605 kHz i DT150—350 kHz. Međufrekvencija 450 kHz i 10,7 MHz.

Osetljivost prijemnika: UKT mono 1,5 ¡J.V, UKT stereo 8 pV,KT 10 ¡xV, ST 20 ¡iV, DT 50 ¡xV.

Antene: Ugrađena feritna antena i priključak za dipol-antenu.Izlazna snaga: Sinusna 2 x 16 W, muzička 2 x 20 W, na

otporu 4 ii i 1% izobličenja.Frekventni opseg pojačavača: 20 Hz — 30 kHz po DIN 45500.Ulazna osetljivost pojačavača: Gramo-magnetna zvučnica

4 mV na 47 ki2, gramo-kristalna zvučnica 400 mV na 470 kfi, magnetofon 400 mV na 470 kQ.

Zvučnici: 2 zvučne kutije ZK40 snage 20 W, impedanse 4Q.Regulacija boje tona: Kontinualna za visoke i duboke tonove

sa ±14 dB kod 40 Hz i 15 kHz. Napajanje: 110 do 240 V, potrošnja oko 80 VA.

Principijelna šema

Aparat je sastavljen od 5 modula: UKT modul sa 4 tranzistora(T101—T104); ulazni AM modul sa T201; MF modul za AM, FM

 područje sa 7 tranzistora (T301—T307); stereo-dekoder sa 3 tranzistora (T401—T403); NF pojačavač sa 2 x 9 = 18 tranzistora;mrežni deo.

Detaljan opis šeme aparata dat je u 13. izdanju ove knjige.

Hi-Fi STEREO-UREĐAJ »HSR 48«

U električnom pogledu je isti kao HSR 40, samo što ima i mogućnost priključka stereo-slušalice (u kom slučaju se isključuju spolj-ni zvučnici).

U mehaničkom pogledu dosta se razlikuje od prethodnog uređaja. Umesto obrtnih potenciometara za jačinu, boju i balans —ugrađeni su klizni potenciometri. Sem toga, u odnosu na HSR 40izmenjen je raspored nekih komandi sa prednje strane uređaja.

Električne karakteristike su uglavnom iste kao kod HSR 40.

Hi-Fi STEREO-PRIJEMNIK »HSR 40«

188

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 183/275

Stereo pojačavač kvalitetne klase, izlazne muzičke snage 20 W,sa više ulaza.

Tranzistori: Upisani su na šemi.Frekventni opseg: 15 Hz — 40 kHz, po DIN 45500.Osetljivost i ulazni otpori: 4 mV na 47 kii za gramo-magnetnu

zvučnicu ili za mikrofon, 350 mV na 350 kil za magnetofon ili kristalnu zvučnicu.

Ulazni priključci: Zvučnica gramofona, magnetna ili kristalna,magnetofon, mikrofon.

Izlazni priključci: Za 2 zvučne kutije sa zvučnicima za niske1 visoke tonove.

Izlazna snaga: 2 x 18 W sa 0,3% izobličenja, ili muzička snaga2 x 24 W.

Izlazna impedansa: 4—8 Q.Regulacija boje tona: Kontinualna za niske i visoke tonove sa

±17 dB kod 40 Hz i 18 kHz. Napajanje: 110—240 V, potrošnja oko 80 VA.Principijelna šema: Veoma je slična sa niskofrekventnim delom

aparata »HSR 40«.

Ima, sem toga, i priključak za mikrofon.

Hi-Fi STEREO-UREĐAJ »HSR 30«

U električnom pogledu je veoma sličan sa uređajem HSR 40, jedino mu je manja izlazna snaga, sinusna 2 x 10 W.

Ostali parametri kao i frekventni opseg, regulacija boje zvuka, preslušavanje i ostalo, je isto kao kod HSR 40.

Hi-Fi STEREO-TUNER »HT4011S«

AM/FM stereo-tuner za 5 talasnih opsega (DT, ST, KT1, KT2i UKT), izveden je bez NF pojačavača, tako da se koristi u kombinaciji sa nekim dodatnim NF pojačavačem (npr. sa Hi-Fi HA 4011S).

U električnom pogledu HT4011Sje izveden u svemu kao VFi MF deo uređaja HSR 40 i sa stereo-dekoderom, pa prema tome imai iste karakteristike u pogledu talasnog područja kao HSR 40.

Hi-Fi STEREO-POJAČAVAČ HSP 40

189

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 184/275

Hi-Fi NF pojačavač visokog kvaliteta, koji zadovoljava svekarakteristike standarda DIN 45500, izlazne muzičke snage 2 xx 40 W. Pojačavač je predviđen za rad u kombinaciji sa stereo-tu-

nerom HT 4011S.U električnom pogledu dosta je sličan sa HSP 40, ali je sa drugim tranzistorima (zbog veće izlazne snage). Ima, sem toga, ugrađena2 indikatora (levi i desni kanal) izlaznog nivoa i ugrađene filtre zasmanjenje brujanja i šuma kod prenosa ploča.

Pojačavač radi sa dve zvučne kutije ZK 40.

Hi-Fi STEREO-UREĐAJ HSR 70

Stereo-prijemnik kvalitetne klase sa 4 talasna područja, sa 30

tranzistora, 4 integrisana kola i stereo-pojačavačem izlazne snage2 x 20 W. Prijemni deo je u odnosu na ranije stereo-uređaje usavršen — mnogi diskretni poluprovodnici zamenjeni su integrisanimkolima. Uz prijemnik idu odvojene zvučne kutije.

Frekventni opseg prijemnika: UKT 87,5—108 MHz, KT 5,6— 7,5 MHz, ST 515 do 1620 kHz, DT 148-290 kHz, MF 455 kHz i10,7 MHz.

Osetljivost prijemnika: UKT mono 1,5 p.V, stereo 5 (jlV, KT10 ¡i.V, ST 20 ¡i.V, DT 50 pV.

Frekventni opseg pojačavača: 20 Hz do 30000 Hz.Osetljivost pojačavača: gramo-magnetna zvučnica 4mV/47 kfž,

kristalna zvučnica i magnetofon 0,4V/470kii.Izlazna snaga: 2 x 2 5 W sinusna, i 2 x 3 5 W muzička na 4 ii

i 1% izobličenja kod 1 kHz. Zvučne kutije HZK 4032. Napajanje: 220 do 240 V, potrošnja oko 80 VA.

Principijelna šema

FM područje. Ulazni UKT tuner izveden je sa 3 tranzistora, odkojih je jedan VF pojačavač, a drugi je oscilator, a treći mešač. Podešavanje sa varikap-diodama, može biti kontinualno sa klizača po-tenciometra R122, a sem toga mogu se 3 stanice programirati sa 3 potenciometra R119—121, čiji se klizači uključuju pomoću 3 dirke. Napon za ove potenciometre stabilizuje se sa T603 i TBA149S.Preko T302 postiže se bešumni prelaz prilikom biranja stanica dirkama. Podešavanje oscilatora održava se varikap-diodom D 105(AFC), a uključuje se za to predviđenom dirkom. Tačnost podeša

vanja pokazuje instrument I 301.

Hi-Fi POJAČAVAČ »HA 4011S«

190

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 185/275

MF signal od 10,7 MHz vodi se iz UKT tunera preko MF transformatora LI 11/LI 12 na nožicu »1« integrisanog kola CA 3053za MF pojačanje. Pojačan signal se preko uskopojasnog keramičkogfiltra KF 302 vodi na ulaz integrisanog kola CA 3089 E, koje sadrži

sve aktivne elemente za pojačanje MF signala. U kolu se detektujeMF signal, određuje napon za indikaciju tačne podešenosti na stanicu, obezbeđuje napon za AFC a sadrži i kolo za prigušenje šuma.Detektovani signal iz CA3089E odlazi sa nožice »6«, preko kontakta12h-i i C312, u tranzistor T301 i sa pojačanim MPX signalom, prekoC506, ide u stereo-dekoder MC 1310P. Stereo-dekoder pojačava iobrađuje MPX signal posredstvom oscilatora i delitelja frekvencije,te se na kraju dobija levi i desni NF signal sa nožica »4« i »5«. Obasignala odlaze dalje, preko filtra L501/C513 i L502/C514 za potis

kivanje MPX ostatka, na baze tranzistora T503, 504, a preko njih ulevi i desni kanal NF pojačavača.Stereo-dekoder automatski radi kao dekoder — ako se prima

stereo-signal, i kao pojačavač — ako se prima mono-signal. Da bise blokirao prijem slabih stereo-signala, dovodi se napon sa nožice»13« kola CA3089E preko R501, TP501, T501 i 502 (u kojima se

 pojačava) na nožicu »8« stereo-dekodera. Ovaj je napon u funkcijiulaznog signala i deluje na stereo-prekidač dekodera u smislu otvaranja ili zatvaranja. Sa TP501 podešava se nivo ovog signala.

AM područje.  Na šemi su označeni ulazni i kalemovi oscilatoraza KT, ST i DT opseg. Na ST su paralelno vezani ulazni kalemoviza ST (L202) i L204 (DT). Na tom se području koristi integrisanokolo TBA 570, koje sadrži sve aktivne elemente za prijem, mešanje,lokalni oscilator, zatim za MF pojačanje i demodulaciju AM signala. U ulaznom kolu vezana su još 2 filtra L205/C207 i L206/C208za potiskivanje ulaznog signala blizu međufrekvencije. Signal izulaznih kola vodi se preko C217 na nožicu »2«, a signal iz kola lokalnog oscilatora, preko C216, na nožicu »3« kola TBA 570.

MF signal od 455 kHz, dobijen u integrisanom kolu, prolazisa nožice »1« kroz MF transformator L302 i uskopojasni keramičkifiltar KF 301, pa se vraća u nožicu »15« na demodulator. Detektovani signal odvodi se sa nožice »5« i preko kontakta 12g-h i C312odlazi u tranzistor T301 u kome se pojačava, a zatim preko C506odlazi u stereo-dekoder u kome se dalje pojačava. Sa nožica »4« i»5« odvodi se mono NF signal, posle pojačavanja u T 503 i 504, udvokanalni NF pojačavač.

NF pojačavač.  NF pojačavač sastoji se od dva kanala, od kojih je na šemi prikazan samo jedan. Tastaturom se na pojačavač prik

191

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 186/275

ljučuju razni ulazi. NF pojačavač je isti kao kod prijemnika HSR 40(gde je dat i njegov opis).

Mrežni deo. Mrežni deo sadrži 2 mostna ispravljača, od kojih jači napaja NF pojačavač. Napon slabijeg ispravljača stabilizujese sa T601/602 na 12 V i tim se naponom napaja VF deo prijemnika.

U trećem tranzistoru T603, sa TBA 149 dobija se stabilisan naponod 20 V za podešavanje varikap-dioda u tuneru.

Hi-Fi STEREO-UREĐAJ »HSR 140«

Kvalitetni stereo-prijemnik vrhunske klase, u odnosu na prethodni prijemnik prima na UKT opsegu 6 stanica preko senzora,a izlazna snaga je povećana na 2 x 56 W (sinusna), odnosno 2 x 76 W(muzička). Ugrađeno je 48 tranzistora, 7 integrisanih kola, 22 diode.

Frekventni opseg prijemnika: kao kod prijemnika HSR 70.

Osetljivost prijemnika: UKT 2 [i.V, KT bolje od 30 ¡xV, ST boljeod 60 ¡aV, DT bolje od 80 [aV.

Frekventni opseg i osetljivost pojačavača: kao kod prijemnikaHSR 70.

Izlazna snaga: 2 x 5 6 W (sinusna) i 2 x 7 6 W (muzička). Napajanje i potrošnja: 110 i 220 V, 160 VA.

Principijelna šema

U električnom pogledu prijemnik je sličan prethodnim — uulaznom AM i FM delu i međufrekventnim stepenima, u kojima sukorišćena ista integrisana kola. Razlika je jedino u UKT delu i uveće dimenzionisanom NF pojačavaču i jačem mrežnom delu.

U UKT delu ugrađeni senzori omogućuju izbor 7 unapred podešenih stanica. Senzorski deo sadrži mehanički i električni deo.Mehanički deo (memostat) ima 7 potenciometara R402—408 i 7dioda. Pomeranjem klizača potenciometra određujemo napon za7 UKT stanica, koje se dodirom senzora uključuju. Sa klizača 8.

 potenciometra P401, koji se isto tako uključuje senzorom, mogu sekontinualno birati sve UKT stanice.Električni deo sastavljen je iz integrisanog kola SAS 560 S i

SAS 570 S, u kojima elektronski prekidači uključuju klizače potenciometra pri dodiru nekog od senzora. Istovremeno se pali odgovarajuća sijalica. Napon sa klizača se vodi na varikap-diode u tuneru.Diodom D405 vrši se dodatna temperaturna kompenzacija. Naponsa klizača P401 vodi se još i preko D401 na bazu tranzistora T401koji obezbeđuje dovoljno struje za instrumenat 1401 za indikacijukanala.

192

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 187/275

Da bi se otklonili pucnji pri prelazu sa jednog na drugi senzor — služi tranzistor T302. Skok napona pri paljenju sijalice na R342dovodi do kratkovremenog provođenja T303, koji nožicu »3« kolaCA3089E vezuje na masu i tako kratko spaja MF pojačavač. Zanožice »5« i »12« vezano je RC kolo za smanjenje šuma. Pritiskom

dirke »skvelč« postiže se maksimalno slabljenje šuma sa TP332.

NF deo je dvokanalni, a posredstvom tastature NF dela priključuje se na različite ulaze. Opisaćemo samo jedan kanal, pošto jedrugi identičan. Kao mikrofonski pretpojačavač radi T601. Za magnetnu gramo-zvučnicu pretpojačavač se sastoji iz T602 i 603. SaT604 kao prilagođavačem impedanse, prilagođava se ulaz NF poja-čavača na pojedine izvore informacija. Iza T604 nalaze se regulatoriP601 za visoke, P602 za duboke, zatim filtri za brum i šum. Između

njih je regulator balansa P603. Aktivni elemenat za filtre bruma išuma je T605, a filtri se uključuju odgovarajućim dirkama na tastaturi NF pojačavača.

U T606 i 607 kao pretpojačavaču nadoknađuje se pad pojačanjau kolu za regulaciju boje i u filtrima. Iza T607 sleduje regulator jačina P604. Kao selektivni NF pojačavač za 2,4—2,5 kHz radi T608,a jačina se reguliše sa P605. T608 uključuje se dirkom »prezens«.

T609 je prvi pojačavač u pojačavaču snage, a T610 je naponski pojačavač klase A. Mirna struja izlaznog stepena stabilizuje se sa

T611, a sa TP606 podešava se ona, bez ulaznog signala, na 40 mA.Sa T612 i T613 zaštićuje se izlazni stepen od preopterećenja i kratkog spoja u dovodu zvučnih boksova. Kod preopterećenja T612 i613 postaju provodni i kratko spajaju ulaz komplementarnim tranzistorima T614/615, sa kojima se pobuđuje izlazni stepen sa T616i T617.

Temperaturna stabilnost izlaznog stepena postiže se sa R680i 681. Za zaštitu od VF oscilovanja služe C635, C637, C639, C640i C641. Sa C642 i R682 blokira se ulaz VF signala u pojačavač preko

kabla koji spaja zvučne kutije.

Mrežni deo. Iz ispravljača GR802, koji daje 63 V, napaja se pojačavač snage, a iz GR801 ostali sklopovi prijemnika. Napon zanjih se stabilizuje u T801, T802, i T803 i cener-diodi D802 na 10 — 15V. koja se sa TP801 reguliše na 12 V. Za varikap-napon od20 V postoji posebni stabilizator sa T804 i D801, koji ujedno obez-

 beđuje i temperaturnu stabilnost tog napona.

13 Opravka radioaparata193

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 188/275

Ovaj je uređaj u električnom pogledu izveden kao »HSR 140«i ima iste karakteristike, sem stoje ugrađen u kutiju drugog dizajna.

APARAT FABRIKE »RUDI ČAJAVEC« - BANJA LUKA

AUTO-PRIJEMNIK »AP-130«Prijemnik za AM/FM područje sa 2 tranzistora i 3 integrisana

kola, napajan iz akumulatora 12 V sa minus-polom na masu.Svi poluprovodnici su upisani na šemi.Frekventni opseg: ST 508-1620 kHz, UKT 87,5—104 MHz.

MF 455 kHz i 10,7 MHz.Izlazna snaga: 4,5 W sa 10% izobličenja. Zvučnik od 4Q.

Detaljan opis sa šemom dat je u glavi 3. (si. 3.22). Šema za»Auto-radio RČ 125« čiji je opis dat u XII izdanju nalazi se u

 prilogu šema.

A P A R A T I » I S K R E « K R A N J

TRENTAStoni AM/FM prijemnik sa dvokanalnim NF stepenom, kom-

 binovan stereo-gramofon GR 61 sa dve odvojene zvučne kutijeSNZ 1120.

Frekventni opseg: UKT 87,5—108 MHz, KT 5,94—17 MHz,

ST 575-1620 kHz. MF 10,7 MHz i 476 kHz.Izlazna snaga: 2x3 W kod 10% izobličenja.Napajanje: 220 V, 50 Hz.U električnom pogledu prijemnik je isti kao SAVICA

SN 120/121, čiji je detaljan opis sa šemom dat. Jedina razlika je utome što kod TRENTE dolazi još jedan NF kanal pojačanja, takoda može da reprodukuje gramo-ploče i druge audio-signale u stereo--tehnici.

Gramofon  je tipa GR 61 sa keramičkom stereo-zvučnicom sa

safirnom iglom za mikrorez.RADIO ČASOVNIK »L1PICA SSU 2080«

Prijemnik za UKT i ST sa ugrađenim digitalnim časovnikom,koji osim pokazivanja vremena omogućuje i buđenje u unapred

 podešeno vreme. Svi elementi smešteni su na tri štampane ploče. Namodulu časovnika nalazi se elektronika digitalnog časovnika sa24-časovnim brojčanikom (displejom) i dirke za sva uključivanjačasovnika.

Hi-Fi »HSR 160«

194

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 189/275

Prijemnik ima odvojene ulazne stepene za FM i AM područja,zajednički MF pojačavač i odvojene FM i AM demodulatore.

UKT tuner radi sa tranzistorima TI i T2. U MF stepenu radetranzistori T3 do T5. Preklopnikom SI odabira se UKT ili ST opseg. Na šemi je preklopnik na AM području (ST opseg). Ulazni tranzis

tor na ST je T6, koji je ujedno i mešač i oscilator. U NF stepenu ima4 tranzistora T7 do T10 i taj stepen je standardno izveden.

Mrežni deo ostaje stalno priključen na mrežu, jer bi u protivnom prestao rad časovnika. U mrežnom delu jedan ispravljač na

 paja prijemnik, a drugi časovnik. U slučaju prekida struje iz mreže,ugrađena baterija od 9 V napaja časovnik, ali tada brojčanik nesvetli, dok je rad časovnika omogućen RC oscilatorom. Časovnikinače radi sa frekvencijom mreže od 50 Hz.

Ćela elektronika časovnika nalazi se u integrisanom kolu TMS

1944, koje je vezano za brojčanik (displej) CD — 15 N. Preklopnikom S2 uključuje se ili isključuje budilnik, a u položaju »autom« prijemnik se uključuje u programirano vreme. Napon se sa nožica»25« i »27« integrisanog kola dovodi do baze tranzistora Tl l , pa jeon otvori, propusti struju iz ispravljača i tako uključi prijemnik.Umesto muzike možemo pustiti i brujanje od 50 Hz iz mreže —

 prebacivanjem preklopnika S3 udesno. Časovnik se uključuje/isk-Ijučuje dirkom S4. Isto se dešava i pritiskom dirke »Uspavanje«(PS4). Dioda Dl6 omogućuje podešavanje vremena »Uspavanja«

i kada je otvoren prekidač S4 kod pritisnute dirke »Uspavanje«. Dirkom PSI podešavaju se časovi, dirkom PS2 minute, dirkom PS3isključuje se alarm, a dirkom PS5 prekida se rad alarma. Foto-ot- pornikom CDS podešava se jačina svetljenja displeja.

RADIO-KASETOFON »RB 3200«

Prenosni AM/FM prijemnik sa ugrađenim kasetofonom, sa15 tranzistora, jednim integrisanim kolom, 10 dioda i ugrađenimkondenzatorskim mikrofonom. Svi su poluprovodnici upisani na šemi.

Frekventni opseg prijemnika: KT 5,9—16 MHz, ST 510—1620 kHz, UKT 87,5—108 MHz, MF 465 kHz i 10,7 MHz.

Antena: Feritna za ST i teleskop za UKT i KT.Frekventni opseg kasetofona: 80—10000 Hz.Traka: Sa dva traga u kaseti, brzina kretanja trake 4,75 cm/s.Snimanje: Sa predmagnetizacijom i automatskom kontrolom

nivoa snimanja.Brisanje: Naizmeničnom strujom.

13» 195

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 190/275

Izlazna snaga: 1 W kod baterijskog i 1,5 W kod mrežnog na

 pajanja.Impedansa zvučnika: 8 0.Pogon: Jednosmerni motor sa elektronskom regulacijom broja

obrtaja.Priključci: Mikrofon 0,5—50mV/16kO, gramo 0,2—20 V/2 MQ.

 Napajanje: 9 V iz mreže 220 V.

Principijelna šema

Pri nik  — FM područje. UKT tuner radi sa 2 tranzistora islično je izveden kao kod radiokasetofona MK2500 (poljske proizvodnje). MF signal 10,7 MHz odlazi iz tunera preko ZFI/ZFII radidaljeg pojačavanja u T403, koji na tom području radi kao l.MF po

 jačavao. Preko ZFIV signal se dalje pojačava u dvostepenom poja-čavaču sa T504/505 i demoduliše u D503/504. NF signal zatim ide preko kontakta Ub2-b3 u NF pojačavač TBA 820.

AM područje. Sada T403 radi kao ulazni pojačavač, oscilatori mešač. MF signal od 465 kHz ide preko ZFII/ZFVIII u MF pojačavač, a posle demodulacije NF signal odlazi preko Ubl-b2 u NF pojačavač TBA 820.

NF pojačavač  je zajednički za prijemnik i kasetofon, a na ulazuse nalaze regulatori za boju i jačinu R 600 i 610. Ako se pojača signaliz mikrofona ili gramofona, signal se prvo propušta kroz T651 radi

 pojačavanja pre ulaska u TBA 820.

Kasetofon. Prilikom REPRODUKCIJE zatvoreni su kontakti»W«. Signal iz glave G1 ide preko W13-15, Wl-3, C101 i R102 na

 bazu T101 gde se pojačava. Zatim se signal dalje pojačava u T102—104i iz emitora T104, preko Cl 11, R128, W22—20, Rtg4—5 i prekoregulatora R600 i 610 — odlazi u TBA 820.

Pri SNIMANJU su zatvoreni kontakti »A«. Ako se snima izprijemnika,  NF signal sa izlaza odlazi iz demodulatora, preko Ub2--b3, R131, Rth2-h3, A3—5, C101, u NF pojačavač T101 do T104 i

 preko C l l l , A28-30, C133 i A17-15 u glavu Gl.Prilikom snimanja sa mikrofonom ide signal iz gnezda mikro

fona, preko kontakta »1«. »Rthl-2« »A3-5« i C101 u NF pojačavačT101 — 104, a dalje istim putem kao gore, u glavi Gl.

Pojačavač T101 —104 napaja se iz ispravljača sa odvoda »F«naponom koji se stabilizuje u T801 sa D801. Ovim se stabilizovanim

196

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 191/275

naponom napaja i oscilator sa T151 (frekvencije oko 70 kHz), kojidaje struju za brisanje i predmagnetizaciju. Struja za brisanje odvodise u glavu G2, a za predmagnetizaciju preko R150 i Cl 51, u glavu Gl.

 Nivo snimanja se reguliše automatski na sledeći način: NFsignal sa emitora T104 vodi se preko Cl 11 u diodu D151, u kojoj seispravlja, a odavde na bazu tranzistora TI 53 koji postaje provodan,a preko njega postaje provodan i T152. Kod jačih ulaznih signalaT152 više provodi i preko A12—10 prigušuje izlaz tranzistora T101,tako da se nivo snimanja održava konstantnim nezavisno od ulaznog NF signala.

Motor se isključuje kontaktom S200 kada traka dođe do kraja.Preko veze »FB« isključuje se motor prilikom snimanja — pritiskom odgovarajuće dirke na mikrofonu.

Elektronska regulacija broja obrtaja motora izvedena je saTI i T2 na sličan način kao kod kasetofona MK 125 (poljske proizvodnje), gde je dat i opis rada regulacije. Prilikom napajanja iz mreže, ugrađena baterija se isključuje uvlačenjem mrežnog natikača uza to predviđeno gnezdo.

RADIO-KASETOFON »MARTA RM 410«

Prenosni AM/FM prijemnik sa ugrađenim kasetofonom u

 plastičnoj kutiji savremenog dizajna, napajan iz mreže i baterija.Frekventni opseg prijemnika: UKT 87,5—108 MHz, ST 525—1605 kHz i KT 5,6-16 MHz. MF 10,7 MHz i 465 kHz.

Osetljivost: UKT 10 ¡jlV, ST 1,2 mV i KT 50 ¡jlV.

Antena: teleskop za UKT i KT i feritna za ST.Izlazna snaga: 750 mW pri 10% izobličenja.Frekventni opseg kasetofona: 50—10000 Hz.Napajanje: Mreža 220 V i 5 baterija R14 (7,5 V).

Principijelna šema

Šema je standardno izvedena za takav tip prijemnika. Na UKT opsegu signal iz antene dolazi u tuner sa dva tranzis

tora, T401 i T402. MF signal 10,7 MHz prenosi se MF transformatorom F401/402 u integrisano kolo UL 1211 N, koje sadrži sveaktivne elemente za MF pojačavanje. Pojačan MF signal filtromF205/206 stiže u racio-detektor. Demodulisan NF signal kontak

tom f2—3 i hl—2 stiže u NF pojačavač UL 1498K. 197

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 192/275

 Na AM području  prijemnik na KT radi sa teleskop-antenom, ana ST sa feritnom. Tranzistor T501 radi kao ulazni i oscilator. MFsignal od 465 kHz pojačava se dalje u istom integrisanom kolu, kojesadrži sve aktivne elemente i za MF signal AM područja. Demoduli-san NF signal sa kontakta f l — 2 i h l — 2 odlazi u NF pojačavačUL1498 K.

Principijelna šema kasetofona

1 ova je šema standardna. Preklopnik je u položaju REPRODUKCIJA. Signal iz glave S1AW kontaktom 7—8, 13—14 stiže u pojačavač sa tranzistorima T101, T 103 do T105. Iz pojačavača prekoCl 17, R133 i kontakta h2—3 stiže signal u NF pojačavač prijemnika.

Prilikom snimanja sa radija, signal preko kontakta g4—5 i

15—14 dolazi na C101. Ako se snima sa ugrađenim mikrofonomMEO-55, ili priključenim spoljnim mikrofonom u gnezdoGM745—2, signal kontaktom g6—5 i 15—14 stiže u C101. Odavdese pojačava u istom pojačavaču i iz T105 preko Cl 17, R104, kontakta 20—21, 9—8 stiže u glavu SA1W.

Istovremeno se signal preko C107 vodi u diode D103/104, paispravljen signal ide na tranzistor T102, kojim se preko D101/102 ikontakta 11 — 12 prigušuje tranzistor T101 i tako postiže automatskaregulacija nivoa snimanja.

Istovremeno iz oscilatora TI51, preko R155/Cl51 i kontakta20—21/8—9, glava SA1W, se VF predmagnetiše. Glavom S1L briše se raniji snimak sa trake. Motor, čiji se broj obrtaja elektronskikontroliše tranzistorom TI i T2, pokreće mehanizam za pokretanjei namotavanje trake u kaseti.

RADIO-KASETOFON RM 409

Ovaj je kasetofon u električnom pogledu isti kao kasetofonMK 2500, koji je prikazan kod aparata poljske proizvodnje u 13.izdanju ove knige.

»SAVICA« SN 120 i SN 121

Stoni tranzistorski prijemnik za AM/FM područje, sa 4 talasnaopsega i AFC regulacijom na UKT.

Frekventni opseg: UKT 87,6-108 MHz, KT 5,94-17 MHz,ST 515-1620 kHz, DT 150-300 kHz. MF 468 kHz i 10,7 MHz.Ostali podaci kao kod prijemnika SAVICA TE 47.

198

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 193/275

Principijelna šema

Zbog AFC regulacije na UKT opsegu UKT tuner ima varikap--diodu D201. Ulazni deo AM područja i kolo oscilatora proširenisu dodatkom DT opsega u odnosu na prijemnik »SAVICA« TE 47.Ostali deo šeme izveden je kao kod SAVICE (samo sa drugim polu- provodnicima). Sem toga dodat je još jedan tranzistor T209 — zastabilizaciju napona napajanja za VF i MF deo prijemnika.

»SAVICA« SSN 1310 i »PLANICA« SSN 2060

Ovo je verzija prijemnika, »SAVICA« SN 120, s tom razlikomšto nema DT područje, već samo UKT, ST i KT. Ostali deo šeme

izveden je kao kod prethodnog aparata.

»SAVICA« SSG 1320 i »PORTOROŽ« SSG 1300

U svemu je kao SSN 1310, s tim što ima ugrađen gramofontipa GR 61.

Hi-Fi STEREO-PRIJEMNIK »SST 2030«

Hi-Fi prijemnik kvalitetne klase, sa talasna opsega, sa stereo--pojačavačem izlazne snage 2 x 30 W, sa 44 tranzistora, 7 integrisa-nih kola i savremenog električnog rešenja. Na UKT mogu se 6 stanica programirati i birati senzorima.

Frekventni opseg: UKT 88-108 MHz, KT 5,95-7,5 MHz,ST 520-1620 kHz, DT 145-345 kHz, MF 455 kHz i 10,7 MHz.

Osetljivost: UKT mono 1,5 ¡i.V, stereo 20 p.V, KT 10 ¡aV, ST20 [LV, DT 30-50 ¡xV.

Frekventni opseg pojačavača: 20—30000 Hz.

Ulazna osetljivost pojačavača: magnetna zvučnica 5 mV, kristalna zvučnica i magnetofon 0,2 V.Regulacija jačine i boje tona: jednosmernim naponom preko

3 IK.Zvučnici: 2 zvučna boksa 35/50 W, 4Q.Slušalice: stereofonske, 2 para.Ostale osobenosti: Bešumno biranje stanica, filtri za potiski

vanje šuma, brujanja, za linearizaciju i za isticanje srednjih tonova.Elektronska zaštita izlaznih tranzistora od kratkog spoja.

199

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 194/275

Prijemnik je podeljen u 5 samostalnih jedinica: VF deo AM iFM sa svim NF ulazima, zatim senzorska jedinica, jedinica pret-

 pojačavača, jedinica pojačavača sa pripadajućim ispravljačem i je

dinica mrežnog dela. Pojedine jedinice povezane su prema šemi br. 5.UKT područje (vidi šemu br. 1). Na šemi su svi kontakti U zat

voreni (pritisnuta UKT dirka). UKT tuner FD-1 (na šemi samo naznačen) ima 3 tranzistora, od kojih je prvi VF pojačavač, drugi jeoscilator, a treći je mešač. Produkt mešanja, MF signal 10,7 MHz, preko MF transformatora L7/8 odlazi iz tunera u tranzistor T301,gde se pojačava, pa preko četvorostrukog MF transformatora Tr30l —304 odlazi u integrisano kolo TCA 420 A, koje sadrži sve aktivneelemente za MF pojačanje i kvadratni demodulator. Na nožicama

»1« do »4« vezani su još MF transformatori Tr305/306.Sa nožica »5« i »6« odvodi se NF signal i signal za AFC. Od

 pravilnog podešavanja svih MF transformatora zavisi Hi-Fi kvalitetFM dela. NF signal ide preko C382 i R382 na FET koji radi kao

 prekidač, i preko C401 odlazi na nožicu »11« stereo-dekodera TDA1005 A. Sa P301 simetriraju se približno jednaki NF naponi sa »5«i »6« radi podešavanja sredine krive kvadraturnog detektora. Jedno-smerni napon sa nožice »10« kola TCA 420 koristi se za uključivanjestereo-dekodera radi automatskog prelaza sa mono na stereo. a

 podešava se sa P302.Između nožica »8« i »9« vezan je instrument koji pokazuje tač-

nost podešene stanice (on radi na FM i AM). Na FM podešava senula instrumenta sa P303, a sa P304 podešava se puni otklon kodulaznog napona 10 do 30 mV. Na AM se, prvo, jednosmerni naponsa R112 pojača u T102, pa preko R117, P101, 102 dovodimo ga na+ priključak instrumenta. Sa P101 podešava se nula instrumenta, asa P102 puni otklon kod ulaznog napona 100 mV.

Stereo-dekoder TDA 1005 A  je PLL dekoder, koji radi po frek-

ventno-multipleksnoj metodi, gde su male smetnje interferencije.Frekvencija VCO od 76 kHz u dekoderu podešava se sa P402. Delje-njem sa 2 dobija se pomoćni nosilac od 38 kHz, na koji je podešenokolo Tr 401/C409. Sa P401 podešava se prelaz sa mono na stereo — u zavisnosti od pilotske frekvencije. Preko T401 uključuje se sijalica za indikaciju pilota. Na nožicu »14« dovodi se napon sa nožice»10« iz TCA 420 za automatski prelaz mono-stereo. Ručno prebacivanje sa stereo na mono vrši se dirkom MONO, zatvaranjem kontakta 6 na masu.

Principijelna šema

200

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 195/275

Sa nožice »2« i »3« levi i desni NF signal odlazi na tranzistoreT441 i 471, a iz njihovih emitora preko preklopnika (kontakti 403//405) na NF pretpojačavač kontakti 710 (levi) i 703 (desni).

Kolo TCA 750 je stabilizator jednosmernog napona (15 V) —

radi napajanja svih sklopova sem NF pojačavača. Naponom od+ 28 V upravljaju se varikap-diode u UKT tuneru. TranzistoromT501 pojačava se struja iz stabilizatora od 5,5 mA na 300 mA.

Kolo za tačno podešavanje UKT stanica sastavljeno je od tranzistora T351—355, sa pripadajućim elementima. Sa nožica »5« i »6«kola TCA420 vode se jednosmerni naponi na bazu diferencijalnog

 pojačavača T351/352. Ako je prijemnik tačno podešen, razlika ovihnapona je nula i diferencijalni pojačavač je zatvoren (blokiran):u protivnom — razlika ovih napona dovodi do provođenja diferen

cijalnog pojačavača. Tranzistori T353 i 354 provode samo kada je blokiran diferencijalni pojačavač. Jednosmerni napon sa »10« kolaTCA420 vodi se bazi T355, koji provodi sve dok napon ne dostigne vrednost od 0,6 V. U tom slučaju provodi T353 i 354 i led--dioda LD30/I svetli. Napon kolektora T355 ide na ulaz FET, koji postaje provodan i propušta NF signal na stereo-dekoder. DelovanjeFET prekidača može se isključiti dirkom AFC/MUT (tada je AFCuključen, a MUT-ing isključen).

Kolo za bešumno prebacivanje sastavljeno je od tranzistora T551

 —553 i tranzistorskih prekidača T740 i 790, koji su paralelno vezaniizlazu pretpojačavača i taj izlaz kratko spajaju kod raznih prebacivanja. T740/790 u normalnom radu prijemnika ne provode. Kada sena njihove baze dovodi napon preko D740 koji je iznad 10 V, postajuoni provodni i kratko spajaju izlaz pojačavača. T553 radi kao pomoćni prekidač; kada je blokiran na njegovom kolektoru je pun pogonski napon (15 V) i taj se napon preko priključka 554 (na šasiji prijemnika) i priključka 712 (šasija pretpojačava) dovodi na D740, pa T740 i 790 provode i kratko spajaju NF pojačavač. Pri uključenju 

mrežnog prekidača C553 se puni preko R557 približno za 1,4 s. Posletog vremena provodi T553 i sa T740/790 uključi NF pojačavač. Ovovreme kašnjenja je potrebno da se ne bi čuo prelaz preko UKT stanica prilikom rasta napona na varikap-diodama.

Pri prebacivanju talasnih opsega na tastaturi  posebni prekidač»V« trenutno se uključi i isprazni C553 preko R556 i D551 i tako blokira T553.

Pri dodirivanju senzora koristi se impuls koji nastaje na sijalicama senzora za blokiranje T553. Impuls se dovodi sa kontakta

201

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 196/275

907 (vidi senzorsku jedinicu) na kontakt 511 (šasija prijemnika) pa preko C551 na bazu T551, u kome se impuls pojača i otvori T552.C553 se isprazni preko T552 i blokira T553.

Pri isključenju mrežnog prekidača uključi se dodatni prekidač

»V« na mrežnom prekidaču i trenutno, preko R556 i D551, isprazniC553 i zatvori T553. Na šasiji prijemnika nalaze se još korekcioni pojačavači T601/

/602 i T651/652 za magnetne gramo-zvučnice (oni pripadaju samostalnoj jedinici pretpojačavača).

Senzorska jedinica (vidi šemu br. 2) je standardne izvedbe, saintegrisanim kolima SAS 560 i 570, u kojima elektronski prekidačiuključuju napon sa klizača potenciometra P901 do 906 za varikap--diode prilikom dodira senzora. Tada se ujedno pali sijalica odgova

rajućeg senzora.Za glavni pogon (kondenzatorsko podešavanje AM područja)mehanički je vezan klizač potenciometra P532. Napon sa njegovogklizača vodi se preko R543 i D532 na bazu tranzistora T541 za pokazivanje frekvencije podešavanja, a preko R531 na kontakt »8«UKT tunera za promenu kapaciteta varikap-dioda.

AM područje (vidi šemu br. 1). Signal iz spoljne antene (ili fe-ritne) podešava se na željenu stanicu u ulaznim oscilatornim kolimaza KT, ST i DT promenljivim kondenzatorom. Kalemovi za poje

dine talasne opsege obeleženi su na šemi. Signal iz ulaznog koladolazi preko Cl20 na nožicu »2« kola TBA 570 A, koje sadrži sve aktivne elemente za mešanje ulaznog signala i signala iz lokalnog osci-latora, kao i sve aktivne elemente za MF pojačanje i demodulaciju.

Kao lokalni oscilator radi T101 sa pripadajućim oscilatorskimkolima. Signal iz oscilatora ide preko Cl 19 na nožicu »3« kola TBA750. Za MF signal od 455 Hz predviđeni su MF transformatoriizvan integrisanog kola Trl08 i Trl09 i keramički filtar između njihF101. Demodulisani signal ide sa nožice »5« (preko R112)uT102—

radi daljeg pojačavanja i upravljanja indikatora podešavanja. S drugestrane, NF signal ide preko R113, 034, R114 i kontakta U4—5 nanožicu »11« stereodekodera TDA 1005 A, u kome se dalje pojačavai kao mono-signal odlazi sa nožica »2« i »3«, preko T441/T471, udvokanalni pretpojačavač.

Dvokanalni pretpojačavač (vidi šemu br. 3). Ovo je samostalna jedinica koja ima 3 integrisana kola za sve regulacije, sa pripadajućimelementima i filtrima. Korekcioni pojačavač za magnetne zvučnicesa tranzistorima T601/602 i T651/652 nalazi se u jedinici VF dela.

202

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 197/275

Kolo TCA 730 predviđeno je za elektronsku regulaciju jačinezvuka u oba kanala — uz pomoć jednosmernog napona sa samo jednim potenciometrom P2. Sa P1 podešava se balans oba kanala. Pritiskom dirke L (linear) postiže se linearna karakteristika pojača-vača pa se zatvaranjem kontakta »L« isključuje fiziološka korekcijakarakteristike.

Preko drugog integrisanog kola vrši se elektronska regulacijavisokih i dubokih tonova u oba kanala potenciometrom P3 i P4 — opet sa jednosmernim naponom. Iza tog kola sleduju RC filtriza smanjenje brujanja (ispod 200 Hz) — kontaktom R, i smanjenješuma — kontaktom Š, koji se uključuje odgovarajućim dirkama.Iza tih filtara tranzistori T720 i 770 odvajaju ove filtre od sledećihintegrisanih kola.

Trećim kolom TCA 740 izdiže se srednji frekventni spektar(od 2—4 kHz) potenciometrom P5, što je potrebno kada želimo da»izvučemo« glas pevača nad orkestrom. Najzad, iza tog kola imamoelektronske prekidače T740 i 790, kojima (kao što smo videli) blokiramo izlaz pretpojačavača kod raznih bešumnih prebacivanja.

Dvokanalni pojačavač snage (vidi šemu br. 4). Pojačavač pokanalu sadrži 7 tranzistora. U ulaznom stepenu (BC212B) radi T801 //851, a kao pobudni stepen u klasi A radi T802/852 (BC182B). SaP802 podešava se mirna struja izlaznog stepena na 15 mA. Tranzistor T803/853 (BC182B) stabilizuje struju praznog hoda izlaznog

stepena.Tranzistori T804/805 (BC182/212) služe za zaštitu od kratkog

spoja u izlaznom stepenu. Ovi su tranzistori u normalnom radu blokirani (neprovodni). Ako dođe do kratkog spoja u dovodu zvučnika,ili se izlazna snaga poveća preko 25 W, dolazi do provođenja T804//805, pa se time smanjuje bazna struja izlaznih tranzistora (oni tadamanje propuštaju). Početak delovanja zaštite podešava se sa P803.

U izlaznom stepenu imamo 2 komplementarna Darlington-tranzistora T806/807 (BD 647/BD648, ili 2N6041/2N6044). Zvučni

 boksovi se priključuju preko C800/C850.

STEREO-GRAMOFON SA POJAČAVAČEM SNG 1040/1050

Gramofon: Kod pojačavača tipa SNG 1040 ugrađen je gramofon GR 61, a kod tipa SNG 1050, gramofon SGR 1010.

Karakteristike gramofona: Broj obrtaja tanjira 33,45 i 78 o/min.Stereo-zvučnica keramička sa safirnom iglom. Pritisak zvučnice na ploču 33-50 mN.

203

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 198/275

Pojačavač: Izveden je dvokanalno sa integrisanim kolom TBA810 AS. Šema je standardna. Na ulazu svaki kanal ima svoj regulator

 boje tona i jačine. Iza zvučnice nalazi se gnezdo, tako da se snimakmože sa ploče snimiti i na magnetofon, ili da se u gnezdo dovedeneki drugi audio-signal radi pojačavanja u gramo-pojačavaču. Našemi gnezdo nije naznačeno, a u vezi je sa ulazima pojačavačL101, L102 i L103.

A P A R A T I R A D I O - I N D U S T R I J E — Z A G R E B

RADIO-KASETOFON »RAMA 8220«

Prenosni AM/FM stereo-prijemnik sa ugrađenim kasetofonom.Frekventni opseg: ST 510—1620 kHz, KT 5,8—16,2 MHz. i

UKT 87,5-108 MHz. Međufrekvencija 459 kHz i 10,7 MHz.Antena: teleskop za UKT i KT i feritna za ST.Izlazna snaga: 2 X 2 W.Napajanje: 220 V i 9 V iz ugrađene baterije.

Principijelna šema prijemnog dela

 Na FM području radi UKT tuner sa Q101 u predstepenu, saQ104 kao oscilatorom i Q102 kao mešačem. MF signal 10,7 MHz pojačava se u Q103 i preko keramičkog filtra ide u integrisano koloIC103, koje radi kao MF pojačavač. Demodulisani MPX signalodvodi se u stereo-dekoder IC 109, u kome se izdvaja levi i desni NF signal. NF signali zatim odlaze u L i D izlazni pojačavač saintegrisanim kolima IC 601 i IC701.

 Na AM području izdvojena su ulazna kola i kola oscilatora zaKT i ST, dok se aktivni elementi mešača i MF pojačavača nalaze uintegrisanom kolu IC 301 u kome se nalazi i AM demodulator. NFsignal prolazi kroz kolo IC 901 a zatim odlazi u oba NF izlazna pojačavača.

Preko gnezda K2601 može se NF delu dovesti i spoljni stereo--signal radi pojačavanja i reprodukovanja preko zvučnika, ili radisnimanja u kasetofonu.

Principijelna šema kasetofona

Kasetofon je izveden dvokanalno, tako da se može snimitistereo radio-program, ili preko gnezda K2601 dovedeni stereo audio--signal. Ako se koristi ugrađeni mikrofon snima se istovremeno na

204

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 199/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 200/275

Frekventna karakteristika: 20—18000 Hz.Izlazna muzička snaga: 2x22W.Zvučne kutije ZK 131, dvofazne, snage 30 W, sa dva ugrađena

zvučnika. Napajanje: 220 V, 50 Hz, potrošnja oko 60 W.

Principijelna šema

Prikazan je samo desni kanal. Na ulazu se nalazi korekcioni pojačavač zbog magnetne zvučnice. Preklopnikom Pri može seovaj pojačavač isključiti i preko gnezda U3 dovesti neki drugi audio--signal radi pojačavanja.

 Na ulazu u pretpojačavač sa tranzistorima T3, T4 nalazi seregulator jačine, a na njegovom izlazu imamo regulatore boje tonai balansa. Na ploči pretpojačavača nalazi se i priključak instrumenta

za kontrolu izlaza.Izlazni pojačavač tipa T-40 izveden je sa integrisanim koloniSTK 20. Verzije T-40a i T-41 imaju tranzistorski izlazni stepen sadva 2N3055. Na posebnoj ploči nalazi se mrežni deo sa ispravljačima i stabilizatorima napona.

Gramo-šasija tipa P—247 radi sa motorom jednosmerne strujei elektronskom regulacijom broja obrtaja. Šasija tipa P—232 imaugrađen asinhroni motor za 220 V.

STEREO-GRAMOFON SA POJAČAVAČEM»TURANDOT 42 GP7684«

Stereo-gramofon bolje klase sa gramo-šasijom G602. Pogontanjira preko kaiša. Električne karakteristike su uglavnom iste kaokod prethodnog gramofona. Zvučnica je magnetna tipa Mf—100Unitra. Pritisak igle na ploču (2—4g) podešava se protivtegom.Uz gramofon idu dve dvofazne zvučne kutije tipa ZK 132, impe-danse 4 O i snage 30 W.

Principijelna šema

Korekcioni pojačavač i pretpojačavač su isti kao kod prethodnog gramofona. Izlazni stepen izveden je sa tranzistorima kao kodT—40a i T—41. Motor na gramo-šasiji G602 ima elektronsku kontrolu broja obrtaja. Mrežni deo je slično izveden kao kod prethodnogaparata.

Podešavanje pritiska igle. Namestiti skalu protivtega da crvenacrta skale dođe na zarez ručice tonske glave. Zakretanjem protiv-

206

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 201/275

tega u smeru kazaljke na satu za jedan krug, biće pritisak iglena ploči 0,02 N, a to je optimalni pritisak za zvučnicu Mf—100. Na skali protivtega ima 5 podeoka. Okretanjem protivtega za

l podeok menja se pritisak za 0,0025 N. Okretanjem u smeru kazaljke na satu pritisak se povećava a okretanjem u suprotnom smeru,se smanjuje.

GRAMOFON SA POJAČAVAČEM»TRAVIATA GP2731«

U odnosu na stariju verziju »TRAVIATE«, čiji je pojačavačizveden sa diskretnim poluprovodničkim elementima, nova verzijasadrži integrisano kolo tipa TBA790 ili UL1493.

Gramofon je tipa GM106S, ima 33 i 45 obrtaja. Kristalna stereo-

-zvučnica je tipa S2. Pritisak ručice na ploči 0,06—0,08 njutna.Pojačavač daje izlaznu muzičku snagu od 5 W na impedansizvučnika od 4 ii po kanalu.

Frekventna karakteristika 50—18000 FIz. Napajanje: Mreža 220 V, potrošnja oko 30 W.

Principijelna šema

Oba kanala izvedena podjednako sa integrisanim kolom. Sa

P2 podešava se jačina, a boja sa Pl. Pored integrisanog kola, pojačavač ima još nekoliko RC elemenata koji određuju njegovu frekventnu karakteristiku.

Iz namotaja motora, napona 9 V, ispravlja se napon za napa janje pojačavača.

GRAMOFON SA POJAČAVAČEM»TRAVIATA GP2830«

U električnom pogledu gramofon i pojačavač su isti kao prethodni — sem što je ugrađen u kutiju drugog dizajna.

A P A R A T I » G O R E N J E « — T I T O V O V E L E N J E

Hi-Fi GARNITURA »100«

Garnitura se sastoji iz Hi-Fi stereo-tunera T 100, Hi-Fi kaset-deka C 100 i Hi-Fi stereo-pojačavača A 100.

207

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 202/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 203/275

Sa izlaza stereo-dekodera Pin 4 i 5 odvode se NF signali u izlaznognezdo za priključak pojačavača A 100.

Na AM području signal iz antene se pojačava u FET-u i zatimsa sorsa odlazi na Pin 10 kola TD A 1045, koje sadrži aktivne elementeza VF pojačanje, oscilator i mešač kao i MF pojačavač. Ulazno

kolo podešava se varikap-diodom D2008. Prekidačkim diodamaD2006, 2007 i 2009 uključuje se DT ili ST.

Sa Pina 11 odvodi se signal za AM indikaciju a sa Pina 15 (osci-latora) odvodi se signal u T2023 gde se pojačava. Odavde ide signalza digitalnu indikaciju frekvencije AM dela. Sa Pina 6 odlazi NFsignal u stereo-dekoder koji se preko T3127 prebacuje na mono. Saizlaza 4 i 5 stereo-dekodera odlazi AM—NF u gnezdo za pojačavačA 100.

Regulacija pojačanja ulaznog dela postignuta je sa T2022 i

T2024. Sa sorsa FET-a preko C2083 vodi se VF signal u T2022 ukome se pojačava, pa ispravljen u D2018/2019 odlazi u T2124 kojikod većih ulaznih signala postaje provodan i reguliše pojačanje.

Podešavanje je izvedeno varikap-diodama naponom od 3,5 do17,5 V na FM i 1 do 15 V na AM području, sa klizača potencio-metra R 500, koji je vezan za panel 11063. Na R 500 dovodi se sta- bilisan napon iz kola ¡jt.A723.

Talasni opsezi se uključuju prekidačkim diodama sa dirki sa panela 11063 i to: DT dirkom IV i diodom D2012 (na panelu 11044),ST dirkom V i diodom D2013 i UKT dirkom VI preko koje se dovodi i napon napajanja na panel 11065.

LED indikacija jačine polja (Signal). Za ovo se kod FM uzimanapon sa tačke »2« panela 11065, a kod AM sa tačke »AM-ind« sa panela 11044. Napon se preko R4009/D4059 i R4028/R4029 vodisa tačke »3« panela 11063 na panel 11071, na Pin 7 kola U237, kojeradi kao A/D konvertor i koje redom pali, prema jačini polja, nizod 5 LED (»Signal«).

LED indikacija tačnosti podešavanja (Tuning) na FM postižese pomoću AFC i integrisanog kola 16889 P iz kojeg se napajaju5 LED (4 crvene i jedna zelena). Kod tačnog podešavanja sveti izelena LED.

Digitalna indikacija frekvencije primljene stanice ostvarena je izsignala oscilatora na AM i FM području. Signal AM oscilatora vodise na ulaz Pin 5 preddelitelja SAA1058 gde se deli učestanost sa 32, pa se preko R6012 vodi na ulaz Pin 12 brojačkog kola SAA1070.

14 Opravka radio-aparata 209

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 204/275

Da bi se iz brojača dobila stvarna frekvencija stanice, mora seod frekvencije oscilatora oduzeti međufrekvencija od 460 kHz. Prema toj međufrekvenciji se brojačko kolo dalje programira. Tako

 pročitana frekvencija iz kola SAA1070 (koje zadrži i 7-segmentnidekoder i drajver) pokazuje zatim na petocifarskom displeju HA1141,/l 142 Na AM području prikazuje se frekvencija u kHz.

Signal sa FM oscilatora vodi se na ulaz Pin 4 preddelitelja, izkojeg se zatim na gore opisan način signal dalje prerađuje u koluSAA1070 i zatim frekvencija stanice (u MHz) prikazuje na displeju.

Hi-Fi KASETDEK C100

Hi-Fi kasetdek savremenog električnog rešenja, predviđen zarad sa tunerom T 100 i pojačavačem A 100.

Frekventni opseg: sa Fe trakom 20 do 15000 Hz, sa CrCL i FeCrtrakom 20—16000 Hz.

Odnos signal /šum: 52 dB za Fe, 53 dB za Cr i 57 dB za FeCrtrake, sa dolbi sistemom: 61, 62 i 65 dB.

Frekvencija oscilatora: 105kHz.Brzina trake u kaseti: 4,75 cm/s.Ulazni napon za puno pobuđivanje: 14 mV.Izlazni napon: 0,775 V.

Indikacija izlaznog nivoa: sa dva instrumenta.Ostale osobenosti: Ugrađen dolbi NR sistem, MPX-filtar za

 potiskivanje interferentnih smetnji prilikom snimanja iz tunera,dva odvojena motora, jedan za pogon trake, drugi za premotavanje.Elektronska kontrola pogona preko dirki za izbor vrste rada.

Principijelna šema (šema 1)

Šema je realizovana na više panela. Pojačavač za snimanje,

/reprodukciju sa dolbi NR sistemom smešten je na panelu 11090,dok je oscilator na panelu 11091. Panel 11093 u vezi je sa gnezdom»ulaz«, regulatorima nivoa i izlaznim gnezdom »izlaz«. Panel 11094 i11095 sadrži kolo SAS 6800, dirke i LED za uključivanje pojedinihfunkcija i vrsta rada sa raznim trakama. Mrežni deo sa ispravljačima i stabilizatorima napona nalazi se na panelu 11092.

 Na posebnom panelu 11133 i 11134 (vidi šemu 2) smešten jeelektronski deo sa logičkim kolima za upravljanje radom pogonatrake u kaseti. Motorom W-M se premotava traka, a drugi motor 

210

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 205/275

C—M predviđen je za pogon trake. Oba motora su sa elektronskomregulacijom.

Prikazaćemo tok signala kod reprodukcije i snimanja. Sva se prekopčavanja izvode elektronskim preklopnicima sa integrisanimkolima TL 607, koji se aktiviraju dirkama sa panda 11095 (šema 1).

 Na šemi je preklopnik u položaju REPRODUKCIJA. Signaliz glave H2331 ide preko Cl 107 u tranzistor TI 156 gde se pojačava,zatim preko Cl 108 i preklopnika TL 607 u dolbi sistem (¡jlA7300) ihibridno kolo (331239). Odavde ide signal preko Cl 125, TL 607 iCl 102 u izlazno gnezdo, a iz njega u pojačavač A 100.

Prilikom SNIMANJA signal iz mikrofona priključenog u ulazno gnezdo, kontakt 3, vodi se u pojačavač TI 154/1155, zatim u regulator nivoa R501/502, preklopnik TL 607 (kontakt 6—4), dolbisistem, Cl 125, TL 607 (kontakt 4—6), Cl 127, R1008, C1089 i u

glavu H2331. Nivo snimanja se kontroliše na instrumentu od 180 p,A,koji je vezan za tranzistor TI 165. Istovremeno se dovodi VF pred-magnetizacija preko R235 iz oscilatora koji sa druge strane napajaglavu CL-7 za brisanje ranijeg snimka.

Hi-Fi STEREO-POJAČAVAČ A 100

Pojačavač A 100 upotpunjuje garnituru »100« i predviđen je da pojačava signale iz tunera 100 ili kasetdeka C 100. Izveden je sa

savremenim električnim rešenjima.Izlazna snaga : na 4 Q, 2 X 50 W sinusna ili 2 X 80 W muzička.Frekventna karakteristika : 12 do 50000 Hz.Ulazi za: tuner, kasetofon, gramo i univerzalni ulaz (Aux).Ulazna osetljivost: kod 1 kHz, gramo 2mV/47kfi, tuner,

kasetofon 150mV/450kO i AUX 150mV/47kiî.Izobličenje: 0,3% kod nazivne izlazne snage.Ostale osobenosti: Elektronski preklopnik za izbor željenog

ulaza. Loudness korektura, kontrola Duo-Selectorom, isključivanje

zvučnika kod rada sa slušalicama, elektronska zaštita izlaznog ste- pena.Principijelna šema

Pojačavač je realizovan na 8 panela. Ulazni deo (panel 11056)sadrži 2 elektronska preklopnika TDA 1029, za izbor vrste ulaza.Mehaničkim preklopnikom Monitor i Function aktiviraju se kolaTDA 1029 uz LED indikaciju na panelu 11055. U kolu NE 542nalaze se 2 operaciona korekciona pojačavača kod rada sa gramo

14 *211

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 206/275

fonom sa magnetnom zvučnicom. Na panelu 11054 smešteni suregulatori jačina, boje tona i balansa kao i ulazni pojačavač sa kolom NE 542. Pretpojačavač i izlazni stepen nalaze se na panelu 11053.Kolektori izlaznih komplementarnih tranzistora vezani su za +32 i —32 V a sredina emitora ide direktno (bez kondenzatora) na zvuč

nik. Elektronska zaštita izlaza ostvarena je tranzistorima T360 i 361.Zvučnici se uključuju releom K241 preko tranzistora T238.

Posebnim prekidačem »Speaker off« mogu se isključiti zvučnici pri radu sa slušalicom.

Panel 11099 sadrži pojačavač koji omogućuje uz pomoć Duo- -Selectora  praćenje jednog audio-izvora, dok se u A 100 pušta drugiaudio-izvor. Osim toga pri položaju preklopnika Function na LRS(Life Sound Recording) možemo snimati direktno sa zvučnika bezupotrebe posebnog mikrofona.

Hi-Fi STEREO-GARNITLTRA »102«

Ova je garnitura veoma slična sa prethodnom garniturom. Sastoji se iz Hi-Fi stereo-tunera T 102, Hi-Fi kasetdeka C102 i Hi-Fistereo-pojačavača PA 102.

Hi-Fi STEREO-TUNER T 102

AM/FM prijemnik savremenog električnog rešenja, predviđenda radi sa nekim NF stereo-pojačavačem.

Frekventni opseg, osetljivost i ostale karakteristike su kao kodT 100. Od T 100 razlikuje se po tome što se 16 stanica mogu biratidirkama na AM ili FM području. Pored digitalne indikacije frekvencije primljene stanice na displeju, kao i LED indikacije jačine poljai tačnosti podešavanja, moguće je ručno i automatsko elektronsko

 pretraživanje stanica na bazi frekventne sinteze.

Principijelna šema

Prijemnik je realizovan na nekoliko panela. Ulazni i MF deona AM i FM području na panelu 11165 i 11100 izvedeni su kao kodT 100 čiji je detaljan opis dat. Isto tako i LED indikacija podešavanja i jačine polja ostala je nepromenjena.

Kola za biranje 16 stanica sa 16 dirki sa digitalnom indikacijom broja dirki smeštena su na panelu 11106. Paneli 11167, 11103 i 11102

212

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 207/275

sadrže potrebna kola za elektronsko pretraživanje stanica. Mrežnideo sa ispravljačima na panelu 11166 razlikuje se od odgovarajućegkod T 100.

Biranje 16 stanica. Dirke 1 do 16 u vezi su sa ulazom Pin 1 do 8

integrisanog kola M 190. U ovom se kolu redni brojevi dirki pretvaraju u digitalni kod, koji se sa izlaza Pin 13 do 16 prenose u koloSAB 2064. Ovo kolo sadrži dekoder za 7-segmentni displej i drajver, preko kojeg se na dvocifarskom displeju HAl M4/1143 prikazuje broj utisnute dirke.

Izlazi 13 do 16 kola M 190 vezani su za Pin 5 do 8 kola M 193koje sadrži sintezator i elektronsku programiranu memoriju za 16stanica. Iz memorije dotične stanice nastaje u sintezatoru odgovara

 jući napon Uđ  za varikap-diode, koji se sa Pin 15 odvodi preko

tranzistora T81, D63/64, kola LM 358, D61/62 do priključka »17«(prelaz na panel 11166), a zatim do priključka »13« za FM (Ud  =3,2 do 26,8 V) i priključka »2« za AM (Ud = 2,2 do 16.2 V).

Ručno i automatsko pretraživanje stanica dato je uprošćeno. neulazeći u detaljniju analizu šeme.

Ručno pretraživanje na AM i FM. Za ovo su predviđene dirkena šemi označene »Sl<« i »Sl>« (»Sl« = Suchlauf, znači pretraživanje, a znak < i > znači naniže i naviše). Pritiskom prve dirkemenjaće se u kolu Ml93 varikap-napon Ud  naviše, pa će se naviše

 pretražiti frekventni opseg prijemnika, a pritiskom druge dirke, naniže. Kada naiđemo na neku stanicu otpustimo dirku i time prestajedalje pretraživanje. Pritiskom dirke STORE možemo nađenu stanicustokirati u memoriju kola M 193. Brzinu pretraživanja povećavamo dirkom SPEED.

Automatsko pretraživanje (samo na FM). Potrebno je kratkotrajno dodirnuti dirku START i jednu od dirki SI (naviše ili naniže). Prijemnik će sada sam pretražiti frekventni opseg dok ne naiđena neku stanicu odgovarajuće jačine, pa će preko kola TDA 4431

dobiti na Pin 22 stop-signal i dalje pretraživanje prestaje. Za dalje pretraživanje ponovo dodirnuti dirku START. Dirkom STOP isključuje se automatsko pretraživanje.

Hi-Fi KASETDEK C 102

Hi-Fi kasetdek savremenog električnog rešenja predviđen za radsa tunerom T 100 ili T 102 i pojačavačem A 100 ili PA 102.

Frekventni opseg: sa Fe trakom 20 do 1700 Hz, sa Cr02  tra

kom 20 do 18000 Hz.

213

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 208/275

Odnos signal/šum: 52 dB za Fe, 53 dB za Cr i 57 dB za FeCrtrake, sa High com sistemom: 74, 76 i 78 dB.

Ulazni napon za puno pobuđivanje: 9 mV.Indikacija izlaznog nivoa sa LED lancem, u svakom kanalu po

 jedan.Ostale osobenosti: ugrađen High com sistem, dok su ostalekarakteristike kao kod kasetdeka C 100.

Principijelna šema

l ovde je šema realizovana na više panela. U električnom pogledu šema se malo razlikuje od šeme C 100, zato što je umesto dolbisistema ugrađen High com sistem za potiskivanje šuma. Sem togaza indikaciju izlaznog nivoa uzet je LED lanac sa po 14 dioda usvakom kanalu. Svaki se lanac pali iz integrisanog kola UAA 180.Ukoliko je veći ulazni nivo više je dioda upaljeno. Šema LED lancasa UAA 180 je ista kao kod pojačavača PA 102.

Hi-Fi STEREO-POJAČAVAČ SNAGE PA 102

Pojačavao upotpunjuje garnituru »102« i predviđen je da po jačava signale iz tunera T 102 ili kasetdeka C 102. Izveden je sasavremenim električnim rešenjima.

Izlazna snaga na 4£i: 2xl00W sinusna i 2xl50W muzička.Frekventna karakteristika: 16 do 60000Hz.Ulazna osetljivost kod 1kHz: 1,5 V za punu izlaznu snagu

od 150 W.Izobličenje: 0,3% kod nazivne izlazne snage.Ulaz: sa kombinovanog gnezda u koje se može uključiti i ek-

vilajzer.Izlazi: za dve grupe zvučnika A i B sa preklopnikom za rad

sa A, B ili A-f-B.Pored elektronske zaštite od preopterećenja postoji i termička

zaštita.

Principijelna šema

Pojačavač je realizovan na 5 panela. Na ulazu se nalazi diferencijalni pojačavač, iza kojeg dolazi komplementarni pretpojačavač, pogonski stepen za izlazni stepen, koji je izveden sa po dva paralelno vezana komplementarna tranzistora snage PT 6090/6091.

Elektronska zaštita od preopterećenja postignuta je sa BC 337/327.214

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 209/275

Zvučnici se priključuju sa sredine emitorskih otpornika prekorelea, koje se aktivira preklopnikom, kojim se po želji mogu uključitigrupe A, B ili obe grupe zajedno. Sa izlaza se vodi signal u LEDlanac koji se pali preko kola UAA 180. Pored toga se pali i jedna

krajnja LED ako se izlazna snaga poveća do maksimalne vrednosti.Pored elektronske zaštite postoji: termička (prekidači) na hladnjacima kod 15°   C i u mrežnom transformatoru kod 105° C. Mrežnideo ima dva mosna ispravljača koji daju ±23 V za predstepene i-n;43 V za izlazni stepen.

215

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 210/275

G l a v a 9.

OPIS I SERVISNI PODACI APARATA STRANE PROIZVODNJE

Ovde dajemo opis (sa potrebnim servisnim podacima) onihstranih aparata, koji su poslednjih godina uvezeni u većim količinama. I ovde je zbog ograničenog prostora izostavljeno dosta stari

 jih tipova. Obuhvaćeni su tranzistorski prijemnici svih vrsta, gramofoni, kasetofoni i Hi-Fi stereo-uređaji, kao i muzički centri.

A P A R A T I F A B R I K E » P H I L I P S «

STEREO-KASETDEK F 6233Stereo-kasetofon modernog dizajna sa dolbi sistemom, pred

viđen da radi sa nekim pojačavačem, napajan iz mreže.Frekventna karakteristika: za metalne i Cr trake 30—15 000 Hz,

za normalne trake 30—13 000 Hz.Odnos S/N: Bez dolbi prema DIN 45500, sa dolbi NR bolje

od 56 dB, za metalne i Cr trake, bolji od 54 dB za normalne trake.Ulazna osetljivost: Za mikrofon 0,4mV/2kfž, za liniju

30 mV/150 kfž.Izlazni nivo: za liniju veći od 0,5 V, za slušalice 0,2 W/8— 600 flNapajanje: 220 V, 50 Hz, potrošnja 13 W.

Principijelna šema

Šema je standardnog tipa sa tranzistorima i integrisanim kolima.Pratićemo tok signala levog kanala. Preklopnik za vrstu rada SK1

 je na šemi u položaju REPRODUKCIJA. Signal iz glave Kl odvedi se preko kontakta 27—25, 22—20 u pojačavač TS426, 428 pa

216

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 211/275

 prekoC734, R542 i R469a stiže u dolbi sistem sa kolcm NE645B.Dirkom SK3 može se isključiti dolbi jedinica. Iz dolbi sistema signalide na izlazno gnezdo BU6, radi pojačanja u posebnom pojačavaču.U tranzistoru TS 430 pojačava se signal za slušalicu koja se prik

ljučuje u BU8.Prilikom SNIMANJA signal iz gnezda BU1 ili BU2 prekokontakta 16—18 vodi se u isti pojačavač. Sada se sa R469a podešavanivo snimanja koji se kontroliše LED indikacijom. Posle prolazasignala kroz dolbi jedinicu, pojačava se u kolu RC4558 i preko C794,R474, R606 i L466 vodi se u glavu Kl. Ujedno se ispred C794 odvodi signal preko R632 i C796 u kolo U404 sa LED lancem radi indikacije nivoa snimanja. Bliži opis tog kola pokazan je kod opisastereo-pojačavača F4225.

Iz oscilatora TS432/433 napaja se glava za brisanje K2, a ujedno i preko R476/C800 vodi se VF struja radi predmagnetisanjaglave Kl. Dirkama SK4, SK5, SK6 podešava se struja oscilatora prema vrsti trake.

Motor koji pokreće pogon trake ima elektronsku regulaciju broja obrtaja iz kola TDA 1059 B. Dirkom SK62 pušta se u radmotor, a isključuje dirkom SK63. Mrežni deo sa ispravljačem daje

 jednosmerni napon za kasetofon, motor i LED lanac.

RADIO-KASETOFON D7323Prenosni AM/FM prijemnik sa 4 talasna opsega sa kasetofo-nom.

Frekventni opseg: FM 87,5—108 MHz, ST 520—1605 Hz,KT1 2,3—7,3 MHz, KT2 9,5-21,7 MHz. MF 10,7 MHz i 455 kHz.

Antena: teleskop za KT i UKT, feritna za ST.Napajanje: 9 V (6 x R20), ili iz mreže 220 V.

Principijelna šema prijemnog delaŠema je standardnog tipa za prenosne aparate.FM područje: UKT tuner radi sa 2 tranzistora 7111 i 7112. MF

signal iz tunera odlazi preko MF trafoa 5041 i keramičkog filtra1004 u kolo TDA 1220A, koje sadrži sve aktivne elemente za MF

 pojačavanje, detekciju, aktivne elemente za ulaz oscilatora i mešanjei MF pojačavanje za AM područje.

AM područje: Na šemi je preklopnik na ST opsegu. Ulazno

kolo je 5003 a oscilator 5006. Demodulisan NF signal sa oba pod217

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 212/275

ručja, preko kondenzatora 2509 i regulatora za jačinu 3515 i boju3518, odlazi u kolo TBA820 koje sadrži sve elemente za NF pojača vač.

Šema kasetofona

Za kasetofon služi preklopnik SK—B. Sa SK—C se aparat prebacuje sa prijema na kasetofon. Pojačavač sa tranzistorom 7401i 7402 služi za snimanje i reprodukciju. SK—B je u položaju SNIMANJA. Kod snimanja se koristi i kolo TBA820. Signal, posle

 pojačanja u tranzistoru 7402 preko kondenzatora 2508, R-3701,kontakta BI 1 — 12 odlazi u TBA820, pa preko kontakta BI7—18 uglavu Kl. Istovremeno ispravlja se signal u 7221 i preko tranzistora7422 i 7421 postiže se automatska regulacija nivoa snimanja.

Tranzistor 7421 kod većih ulaznih signala provodi i prigušujetranzistor 7402. Kroz glavu K2 dovodi se kod zatvorenog kontaktaB15—14 jednosmerna struja za brisanje prethodnog snimka.

Prilikom REPRODUKCIJE sa trake zatvara se BI—B2 i otvaraB2—B3 i zatvara B4—B5, a otvara B5—B6 i BI 1 — B12, pa signal izglave Kl preko B4—B5 odlazi u pojačavač 7401/7402 i preko C2 —C4 ide u TBA820. Sada se može regulisati jačina i boja reprodukcije.

Hi-Fi TUNER 22AH109

Hi-Fi AM/FM stereo-prijemnik vrhunske klase, sa digitalnim podešavanjem stanica (kontrolisano mikroprocesorom). Tuner jeugrađen u kutiju savremenog dizajna, visine 50 mm, a predviđen

 je da radi u kombinaciji sa pretpojačavačem tipa 22AH209 i izlaznim pojačavačem snage tipa 22AH309.

Frekventni opseg: UKT 87,5—108 MHz, ST 520—1605 kHz.MF 450 kHz i 10,7 MHz.

Osetljivost: 1,2 ¡¿V na UKT i 150 ¡¿V na AM (ST).Izlazni napon: 1 V na FM i 250mV na AM.

Frekventni korak kvarcno kontrolisanog sintezatora na AM je 9 kHz, a na FM 50 kHz. Moguće je kontinualno podešavanje stanica pritiskom dirke SEARCH, i to podešavanje naviše ako se pritisne dirka TUNING UP, i naniže — pritiskom dirke TUNINGDOWN. Sem toga, 7 programiranih stanica mogu se odabrati pomoću 7 dirki, a dirkom STORE ove se stanice mogu stokirati umemoriju digitalnog dela prijemnika. Displej daje indikaciju frekvencije stanice na AM i FM području, kao i jačinu polja primljenestanice i indikaciju o stereo-prijemu. MUTING dirkom postiže se

218

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 213/275

 bešumno prelaženje sa jedne na drugu stanicu. Ugrađeni mikro procesor upravlja digitalnim podešavanjem, displejom, stokira-njem stanice u memoriju i ostalim komandama oko unošenja frekvencije i drugih podataka u displej.

Principijelna šema prijemnog delà (šema br. 1)

FM područje. Kao ulazni VF pojačavač radi FET sa dva gejtaTS101, mešač je TS102, oscilator je TS103, a TS104 je pretvaračimpedanse radi odvođenja signala oscilatora od 98,2—118,7 MHz(preko Cl 19) u preskaler IC404 u digitalnom delu prijemnika (šema br. 2). Varikap-diodama D101 —104 dovodi se napon podešavanjaod 3—21 V iz sintezatora IC 403 (iz digitalnog delà), kojim upravljamikroprocesor IC401.

U mešaču TS102 dobija se MF signal od 10,7 MHz, koji se preko MF transformatora S105 i keramičkog filtra XR201 odvodiu MF pojačavač IC201 (TA7060 P). Zatim, se MF signal preko TS201(u kome se pojačava) i preko keramičkog filtra XR202 i 203, vodiu IC202 (HA11225) za dalje MF pojačavanje i demodulaciju. Sanožice »15« tog kola odvodi se napon za ARP, sa »13« napon zaindikaciju jačine polja (preko displeja), sa »6«  se odvodi MPX signal

 preko S209 i veze 14 i C302 na nožicu »2« IC301 stereo-dekodera(U.PC1161). U dekoderu izdvojeni L i D NF signali preko C313 i

314 i S301— 302, idu u TS302/303, a sa njihovih emitora idu u levii desni izlaz. Ispred izlaza imamo radne kontakte releja RE701 (kojise nalazi kod digitalnog delà), koji su kod MUTING otvoreni i

 prekidaju signal od izlaza.AM područje. Kolo ulaza S203, mešača S204 i kolo oscilatora

5205 — podešavaju se varikap-diodama D206a,b,c. U IC203(HA 1197) nalaze se svi aktivni elementi za pojačanje ulaza, za mešači za oscilator, kao i za MF pojačavanje sa MF transformatorom5206 i demodulatorom. Signal iz oscilatora od 981—2052 kHz sa

emitora pretvarača impedanse TS205 — odvodi se preko C231u sintezator IC403 digitalnog delà prijemnika.

Sa nožice »15« odvodi se napon za indikaciju jačine polja naR292, a sa njegovog klizača, preko veze 6, u IC703 digitalnog delà

 prijemnika. NF signal iz IC203 odlazi na nožice »14«, preko FET-aTS301 (koji je provodan na AM), u stereo-dekoder IC301, a iz njega, preko C313 i 314, na oba izlaza. Tranzistori TS204, 202 i 203, kao iTS207 i 206, sudeluju u procesu kontinualnog traženja stanica(SEARCH) naviše i naniže.

219

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 214/275

Principijelna šema digitalnog déla (šema br. 2)

Srce sistema je mikroprocesor IC401 (tipa MN1400SJ) kojiupravlja radom digitalnog sistema, a koji se sastoji od sintezatoraIC403 (MN6142), memorije IC402 (MN1203) i preskalera IC404(AN6821). Preko tastature (dirke navedene u prijemnom delu),ovde označene sa SK2b, SK3b, SK6, SK7, SK8 do SK15 — dajuse potrebne informacije preko veza Al do A4 u mikroprocesorIC401 i u memoriju IC402.

U periferne organe spadaju: kolo IC701 (TC5066—7—seg-mentni dekoder), IC702 (N54517) i IC703 (LB1405) sa pratećimtranzistorima i RC elementima.

Kolo IC701 dobija iz IC401 informaciju o frekvenciji primljenestanice, koju prenosi u vidu cifara na displej FL401. Drajveri za

cifre displeja su tranzistori TS701—706, a TS707 je drajver za LEDD701—708, koje indiciraju jednu od 8 pritisutnih dirki SK8 do SK15(7 dirki za biranje stanica i jedna dirka STORE). Ove se LE-dicdeuključuju preko kola IC702 (N54517), koje iz IC40I dobija informaciju o pritisnutoj dirki SK8—SK15.

 Na displeju iznad cifara imamo indikaciju o jačini polja. Zato služi kolo IC703 (LB1405) sa drajverima TS709 do 713. Poslednjidrajver TS714 služi za STEREO-indikaciju na displeju. Kolo IC703dobija na nožici »3« napon jačine polja, preko veze 6, sa D208 R227

 prijemnog déla (IC202, nožica »13«),U mrežnom delu nalazi se posle mostnih ispravljača nekoliko

stabilizatora napona za pojedina kola prijemnog i digitalnog dela.A sada nekoliko reči o toku digitalnog podešavanja prijemnog

dela. Frekvencija FM oscilatora vodi se preko Cl 19 (vezom 3) u preskaler IC404, u kome se deli sa 20, pa tako smanjena ide sa nožice »9« preko C408 u sintezator 1C403. Frekvencija AM oscilatora sa C231 (vezom 4) dolazi na D410 i preko C408 ide u sinte-sajzer.

U sintezatoru se frekvencija oscilatora deli deliocem koji određuje mikroprocesor. Tako dobijena nova frekvencija upoređujese sa referentnom frekvencijom u sintezatoru. Ako su oba signalau fazi, u sintezatoru se dobija jednosmerni napon (varikap napon)koji odgovara frekvenciji podešene stanice koju smo jednom oddirki (SK8—15) odabrali na mikroprocesoru.

Ako sada biramo neku drugu stanicu, na primer dirkom 4,mikroprocesor će »pročitati« iz memorije delilac, koji odgovarafrekvenciji te stanice. U mikroprocesoru nalazi se referentni delilac

220

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 215/275

(36 za FM i 10 za AM), koji je potreban da se u sintezatoru dobijereferentna frekvencija 2,5 Hz za FM i 9 kHz za AM.

Iz mikroprocesora se vodi u sintezator referentni delilac i deli-lac uzet iz memorije. U sintezatoru se oscilatorska frekvencija podešene stanice podeli novim deliocem, ali rezultat deljenja još ne

odgovara referentnoj frekvenciji. Zato sintezator preko loop filtra, povećava ili smanjuje varikap-napon — dok se ne poklope obefrekvencije. Kada je tako dobijena tačna frekvencija podešavanja,mikroprocesor prenosi informaciju o podešenoj frekvenciji prekodrajvera TS701—708 i IC701 na displej, na kome se cifarski pojavljuje frekvencija podešene stanice.

Ako se pritisne dirka SEARCH (tražiti), a zatim dirka za biranje naviše, ili naniže, delilac u mikroprocesoru se kontinualnosmanjuje ili povećava. Novi delilac se istovremeno prenosi u sinte

zator i varikap-napon se smanjuje ili povećava na isti način.Čim se naiđe na neku stanicu, mikroprocesor daje stop-ko-mandu, pa se tako zaustavlja dalja promena delioca u sintezatoru.Da bi se ova stanica stokirala u memoriji, pritiskom dirke STORE,mikroprocesor prosledi frekvenciju i delilac te stanice u memorijuradi stokiranja.

Ovde je ukratko prikazan tok kretanja informacija i pojedinihkomandi iz mikroprocesora u pojedine periferne organe prilikomdigitalnog podešavanja. Međutim, u sam rad mikroprocesora, me

morije, sintezatora i drugih organa ovde ne možemo ulaziti detaljnije jer je za to potrebno poznavanje digitalne elektronike.

Hi-Fi DIGITALNI TUNER F2233

Hi-Fi AM/FM stereo-prijemnik vrhunske klase sa digitalnim podešavanjem stanica, kontrolisan mikroprocesorom. Tuner je predviđen da radi sa nekim drugim pojačavačem.

Frekventni opseg: UKT 87,5—108 MHz, ST 513—1611kHz,

DT 146-263 kHz. MF 450 kHz i 10,7 MHz.Osetljivost: UKT mono 0,9 ¡j.V (26 dB S/N), stereo 20 p.V

(46 dB S/N), AM 150 <jlV (26 dB S/N).Izlazni napon: 300 mV kod 30% modulacije.Podešavanje je moguće ručno (Manual) i automatsko (Search),

dodirivanjem dirke UP (naviše) ili DOWN (naniže). Osim toga semože uključiti unapred podešena stanica (Frequency preset mode).Svaka se stanica može stokirati u memoriji. Predviđeno je i bešumno

221

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 216/275

(Muting) prelaženje sa jednog na drugo talasno područje, kao i kodtraženja stanica i prilikom uključivanja mreže.

Displej pokazuje frekvenciju primljene stanice kao i AM i FM podešavanje. Ugrađeni mikroprocesor upravlja digitalnim podešavanjem, stokiranjem stanica u memoriju, radom displeja i ostalim

komandama pri traženju stanica.

Principijelna šema analognog (prijemnog) dela (šema 1)

FM područje:  Na ulazu kao VF pojačavač radi MOSFET 7101,lokalni oscilator je ostvaren sa 7103, čiji se signal pojačava u tranzistoru 7104 i prenosi u mešač 7102. Iz mešača sedobija MF signal,od 10,7 MHz, koji se preko MF trafoa 5105 i keramičkog filtra5109 dovodi u tranzistor 7115, odakle odlazi na Pin 17 kola TDA1576 za dalje MF pojačanje i demodulaciju. Sa Pin 13 tog kola odvodi se napon za ARP koji se pojačava u tranzistoru 7107 i vodi naG2 MOSFET-a.

Iz digitalnog dela dovodi se varikap-napon od 1,6—11,3 V.Preko tranzistora 7105 odlazi FM signal iz oscilatora u digitalni deo.MPX signal sa Pin 8 odvodi se u stereo-dekoder TDA1578A i sanjegovog izlaza Pin 15 i 16 odlazi levi i desni NF kanal u izlaznognezdo. Sa Pin 2 odvodi se napon u LED 6128 za stereo-indikaciju.

Tranzistorima 7111, 7123, 7113, 7114, 7143 i 7144 postiže se blokiranje (Muting) izlaza prilikom uključivanja tunera i promenetalasnog područja. Pri pomeranju kontakta SK20—SK23 za talasna

 područja zatvara se kontakt 3—5 od mutinga, kojim se aktiviraju pomenuti tranzistori. Ujedno se sa tog kontakta vodi veza i na Pin23 mikroprocesora (šema 2).

O izvodima L i K sa Pin 8 i 9 iz kola LM324 N biće govora koddigitalnog dela.

AM područje: Iz feritne antene odlazi signal u FET 7116 radi pojačavanja. Zatim dolazi signal na Pin 15 kola TDA 1072, koje sadrži aktivne elemente za oscilator, mikser i MF pojačanje, detektori NF pojačavač. NF AM signal odvodi se sa Pin 6 na Pin 6 stereo--dekodera. Signal AM oscilatora sa Pin 10 odlazi u digitalni deo.

Frekventna područja se uključuju dirkama i to: FM dirkomSK20, ST-SK21, DT-SK22. Dirkom SK23 (Manual/Search)odabira se ručno ili automatsko pretraživanje stanica. Na šemi jeSK23 u položaju »ručno«. Dirke SK20 i SK22 su u vezi i sa Pin 21i 22 mikroprocesora (šema 2).

222

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 217/275

Mrežni transformator ima tri sekundarna namotaja: jedan saispravljačima za prijemni deo, drugi za digitalni deo, čiji su ispravljači prikazani na šemi 2 i treći namotaj za napajanje displeja.

Principijelna šema digitalnog delà (šema 2)

Ovde ćemo ukratko prikazati kretanje pojedinih informacija izmikroprocesora COP420JQJN u ostale organe digitalnog delà prilikom digitalnog podešavanja. Rukovanje se izvodi sa četiri dirke:freq/pres, down, up, memory, koje su vezane za Pin 9, 19, 10, 20, a preko veza S, T, U (preko T7375) idu i na Pin 27, 28 i 26. Ove veze,sa diodama 6150—6155 i 6379—6381 predstavljaju ulaznu matricutako da se informacije unose u mikroprocesor u digitalnom obliku.

U PLL sintezatoru SAA 1057 dovodi se frekvencija AM i FMoscilatora na Pin 11 i 8. Posle prerade ovih signala u deliteljimafrekvencije, prema direktivama dovedenim Data Busom (CLK,DLEN 2) iz mikroprocesora, nastaje u sintezatoru varikap-naponza AM od 0,6—7,8 V i FM od 1,6—11,3 V koji se odvodi sa Pin 6sintezatora u prijemni deo (šema 1).

Drugim Data Busom (DLEN 1, Data i CLK) iz sintezatora imikroprocesora odvode se informacije u brojačko kolo COP 470 Nsa dekoderima i drajverom za prikazivanje frekvencije stanice na

displeju F1P728.Kod ručnog  pretraživanja stanica dodirom dirke UP ili DOWN prelazimo frekventno područje naviše ili naniže, dok ne naiđemona neku stanicu i tada otpustimo dirku, i time prekidamo prekomikroprocesora dalji rast/opadanje varikap-napona. Dodirivanjemdirke Memory stokiraćemo primljenu stanicu u memoriju. Kasnijimdodirivanjem dirke Freq/pres možemo ponovo dobiti stokiranu stanicu. Na AM—FM tuning-indikatoru (LED 6127) (na prijemnojšemi) možemo pratiti oštrinu podešavanja.

Ako prebacimo preklopnik SK23 na Search, dovoljno je samoda trenutno dodirnemo dirke UP/DOWN i automatski će prijemniksam dalje da pretražuje naviše ili naniže. Pri nailasku na stanicudobiće se sa krajeva L i K (Pin 8 i 9 kola TDA 1576 na šemi 1) izdevijacije MF signala napon, koji se dalje prerađuje u kolu LM324 N,te na izlazu Pin 1 preko otpora 3240 dobijamo LED indikaciju podešavanja. Preko razdelnika 3241 /3242 napon Search stop, se vodina Pin 16 mikroprocesora i time se prekida dalje pretraživanje stanica. Za drugu stanicu dovoljno je ponovo trenutno tipkati dirku

223

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 218/275

UP ili DOWN. I ovde.možemo primenom dirke memory nađenustanicu stokirati u memoriju, i kasnije je ponovo naći dirkom freq/ /pres.

Hi-Fi PRETPOJAČAVAČ 22AH209

Pretpojačavač je predviđen da signale iz opisanog tunera (ilinekog drugog audio-izvora) pojača na potreban nivo radi pobuđivanja izlaznog pojačavača snage, koji je izveden u posebnoj kutiji.Pretpojačavač je mehanički izveden u sličnom dizajnu (visine 50 mm)kao Hi-Fi tuner.

Osetljivost za izlazni napon od 1 V:Magnetna gramo zvučnica: 2,5mV/50kfi.Ostali ulazi (tuner i magnetofon): 250 mV/100 kfž.Izlazni napon: 2 V.

Principijelna šema

Za magnetnu zvučnicu predviđen je korekcioni pretpojačavačsa diferencijalnim ulazom, sa tranzistorima TS501/502 i dodatnimTS503 — radi postizanja što boljih Hi-Fi karakteristika. Kao pogonski stepen radi TS504 sa komplementarni par TS505/506. Na pretpojačavač se nadovezuju regulatori za jačinu i balans. Tuner imagnetofon se priključuju direktno na regulatore jačine R952 i ba-

lansa R951. Posle toga sleduje NF pojačavač sa IC901 (TA7322P)sa kontinualnim regulatorima za visoke (R953) i duboke (R954)tonove. Sem toga, može se filtrima od RC članaka uključiti/isključiti fiziološka korekcija zvuka i filtar za niski i visoki tonski spektar.

Ispred izlaza nalazi se radni kontakt releja RE801, koji uključuje izlaz tek kada se svi naponi stabilizuju na svoju krajnju vrednost.Relej se uključuje preko tranzistora TS803/804 za kašnjenje od1—2 sekunde. U mrežnom delu, posle mostnog ispravljača, nalazise stabilizator napona sa TS801 /802 i 805/806.

Hi-Fi STEREO-POJAČAVAČ SNAGE (22AH309)

Pojačavač snage, ugrađen u kutiju savremenog dizajna (visine100 mm), koji sa već navedenim tunerom i pretpojačavačem čini

 jednu električnu celinu. Izlazna snaga je 2x70 W kod 0,7% izobličenja, kod izlazne impedanse 4Q, a mogu se priključiti opterećenja do 16 £1. Na fluorescentnom displeju vidi se pri radu izlaznasnaga i vršna vrednost nivoa oba kanala.

224

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 219/275

Principijelna šema

 Na ulazu imamo dvostruki FET, TS601, vezan kao diferencijalni pojačavač. U nastavku sleduju još dva diferencijalna pojača-vača (TS603/604 i TS605/606). Ovakvim rešenjem se postižu što

 bolji Hi-Fi parametri. Tranzistori TS607/608 rade kao pobudnistepen za komplementarni par TS609/610, kojim se pobuđuje izlaznistepen sa TS611/612.

Zvučnik se priključuje bez uobičajenog kondenzatora, jer se pojačavač napaja iz dva razdvojena jednosmerna izvora (2x42 V),čija se sredina (»masa«) nalazi između bipolarnih elektrolita C803//804 odmah iza mostnog ispravljača. Tako se postiže podjednakoopterećenje izlaznih tranzistora.

Zaštita izlaznog stepena ostvarena je tranzistorima TS613/614

i TS615/616. Pri kratkom spoju u izlazu ili preopterećenju, ovi tranzistori postaju provodni i kratko spajaju ulaz pobudnim tranzistorima TS609/610. Pored toga postoji i termička zaštita sa termičkim prekidačima SK6, 7, 8.

Zvučni boksovi se uključuju preko releja RE601, koji se uključuje sa grupom tranzistora TS401—406. Posebnim prekidačem SK4i 5 mogu se uključiti zvučne grupe A i B. U posebno gnezdo dolazistereo-slušalica.

Fluorescentni displej FL401 daje optičku indikaciju o izlaznoj

snazi i vršnoj vrednosti nivoa oba kanala. Radi ovoga se signal sazvučnika dovodi u IC401, 402, preko kojih se na sredini displejadobija indikacija o jačini izlaza. Iznad i ispod ove indikacije imamovršne vrednosti izlaznih nivoa levog i desnog kanala. Kako je urealizaciji ove indikacije primenjena digitalna elektronika, nećemodetaljnije ulaziti u njen opis.

Mrežni deo je izveden sa dva mostna ispravljača i sa C803/804koji daju 2 izdvojena napona +42 i —42 V. Prvim naponom napajase levi, a drugim — desni kanal.

Hi-Fi STEREO-POJAČAVAČ F4225

Pojačavač je predviđen za pojačavanje više audio-signala. Izveden je sa savremenim električnim rešenjem sa integrisanim kolimana ulazu i izlazu i elektronskom zaštitom.

Frekventni opseg: 20—20000 Hz sa izobličenjem ispod 0,04%.Osetljivost: gramo 2,5 mV/47 kQ, kaseta, tuner ili C-disk

150 mV/47 kfl.

15 Opravka radio-aparata225

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 220/275

Izlazna snaga: 2x50 W ma 8 fl.Ulazi: Gramo, kaseta 1, kaseta 2, tuner i C-disk.Izlaz: 2x2 zvučna boksa po 8 fi i slušalica.Napajanje: 220 V/50 Hz.

Principijelna šema

U svakom kanalu postoji ulazno gnezdo za priključak gramo(BU2), tunera (BU1), C-diska (BU5), po dve trake BU3, BU11 —ulaz i BU4, BU12 — izlaz. Željeni audio-izvor uključuje se dirkamaSK46, SK43, SK44, SK42, SK54, SK50, SK49. Dirkama SK41 i SK53uključuju se filtri dubokih i visokih tonova. Sa SK52 prigušuje seulaz. Sa SK46 uključuje se fiziološka karakteristika ulaza.

Ulazni signal posle regulacije jačine i balansa stiže u prvo intc-

grisano kolo AN/7060 koje sadrži pretpojačavač. Ovo se kolo na paja iz tačke »—2A«. Tu su priključeni i regulatori basova i visokihtonova.

Sa Pin 6 signal se vodi u drugo integrisano kolo STK2250 saizlaznim pojačavačima. Kolo se napaja iz tačke »— 1«, »-f B«, »-i- 2B«i »—A«. Signal sa Pin 4 odlazi u zvučnik. Dirkama SK47 i 48 moguse uključiti grupe zvučnika A i B. Preko otpornika 3543/3545 priključuje se slušalica. Iz tačke »A514« odvodi se napon u LED indikaciju sa integrisanim kolom IR2E02.

Kašnjenje signala od ulaza do izlaza u trajanju 2—4 s. Za ovosluži kolo sa tranzistorima 7411 i 7412 koje se napaja iz tačke »—C«i »—1«. Kolom se kontroliše napon tačaka »—A« i »—2A«, od kojihzavisi kašnjenje.

Kada se uključi pojačavač opadne u tački »C« negativni napon prema naponu u tačku »—1« zbog čega se puni kondenzator 2591 preko R3636. Dok se kondenzator puni provodi tranzistor 7411 atime blokira tranzistor 7412, i napon u tački »—A« poraste na —6 V, pa ulazni signal ne prolazi do izlaza. Posle dve do četiri sekunde

 poraste napon baze tranzistora 7411 zbog punjenja kondenzatora2591 toliko da 7411 blokira a 7412 provedi, pa se napon u tački»—A« vraća na —43,5 V.

Kada se pojačavač isključi napon u tački »C« odmah se vraćana prvobitnu vrednost. Zbog toga blokira tranzistor 7412.

Zaštita izlaznog stepena. Ako struja kroz emitorski otpor R t izlaznog stepena prelazi određenu vrednost zaštita će stupiti u dej-stvo. Kod veće struje kroz otpornik R e  dolazi do provođenja tranzistora 7407 ili 7408, što preko veze »Z« dovodi do provođenja tran

226

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 221/275

zistora7411 koji blokira 7412. Naponi u tački »—A« i »—2A«tako se menjaju da do izlaznog stepena više nema signala. Kakosada i kroz R e  ne teče više struja, blokira 7407 (7408) i usled toga

 blokira i 7411. Sada tranzistor 7412 ponovo provodi.Sve dok se ne otkloni preopterećenje izlaza (kratak spoj) ili

se opterećenje ne vrati na normalnu vrednost, ponovo će stupitiu dejstvo zaštita čim struja kroz otpornik R e  pređe dozvoljenu \red-nost

A P A R A T I F A B R I K E » G R U N D I G«

PRENOSNI STEREO RADIO-KASETOFON RR 1140

Prenosni stereoradio-kasetofon vrhunske klase sa 6 talasnih područja, ugrađenim kvarcnim časovnikom i digitalnom indikacijom frekvencije i vremena. Na UKT opsegu mogu se 8 stanica birati dirkama i stokirati u memoriju. Pored toga ima 3 KT opsega,ST i DT opseg. Ugrađenim kasetofonom CBF 145E može se snimati radio-program kao i reprodukovati sa trake. Ima dva ugrađena zvučnika i elektret mikrofon.

Frekventni opseg: UKT 87,5—108 MHz, ST 510—1620kHz,DT 145-280 kHz, KT1 5,9-6,2 MHz, KT2 6,1-13,2 MHz, KT312,9—23 MHz. Međufrekvencija 460 kHz i 10,7 MHz.

Antena: feritna za ST i DT, teleskop za UKT i KT.Izlazna snaga: 2xlOW.

Napajanje: 220 V i 9 V (6xl,5V monoćelije).

Principijelna šema prijemnika

AM područje:  Na AM području podešavaju se kola promen-ljivim kondenzatorom. Na ulazu je FET TI 1, a kao oscilator radiTI2. Pojedini talasni opsezi uključuju se dirkama, označenim sa U,

M, L, Kl—K3. Na šemi je uključeno M tj. ST opseg. DirkamaUl—U8 biraju se 8 programiranih UKT stanica. Predviđene su

 još dirke za stokiranje stanica u memoriju, za prebacivanje na mono,muting, za isključivanje AFC i za prebacivanje NF pojačavača namikrofon ili spoljni gramofon.

U integrisanom kolu 1C7 (TCA 440—1) vrši se mešanje i MF pojačavanje sa spoljnim MF transformatorima i keramičkim filtrima. Sa Pin 10 kola 1C7 odvodi se napon za indikaciju jačine polja.Taj se napon odvodi vezom »D« a zatim vezom »3« u instrument

15*227

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 222/275

39705 (na šemi prikazan u dnu desnog dela). Signal iz oscilatora pojačava se prvo u T10, pa se vezom »E« odvodi u brojačko koloSO 357 na Pin 4 radi digitalne indikacije frekvencije primljene stanice.

Međufrekventni signal iz kola IC7 demoduliše se u D17 i posle pojačavanja u T33, NF signal odlazi vezom »A« i »B« u stereo-de-koder IC8 (TCA 4510), gde se priključuje NF signalu FM područja.

FM područje:  je potpuno izdvojeno. UKT tuner podešava sevarikap-diodama Dl—D3 i D8. Prilikom ručnog kontinualnog podešavanja radi se to naponom sa klizača potenciometra R817, koji

 je mehanički spregnut sa promenljivim kondenzatorom.Podešavanje 8 stanica dirkama Ul—U8 vrši se pomoću kola

IC2 (SM 569), IC3 (MC-144101) i IC4 (S0453 A). Iz kola IC2koje sadrži memoriju, sintezator i druga kola, sa Pin 4 odvodi se

varikap-napon, koji se preko tranzistora T6 vodi u varikap-diode.Za indikaciju frekvencije primljene stanice uzima se signalsa oscilatora T4, koji se pojačava u T5 i zatim vezom »4« odvodina Pin 2 brojačkog kola, iz kojeg se posle obrade prikazuje frekvencija stanice na displeju.

MF signal 10,7 MHz iz tunera pojačava se u MF stepenu sa T3i preko keramičkog filtra F3, F4 ide u kolo IC1 (TDA1047), kojesadrži aktivne elemente za dalje MF pojačavanje. Iz tog kola sedobija i napon muting kao i napon za indikaciju jačine polja sa

Pin 14, i napon za prebacivanje na stereo-dekoder IC8 (TCA4510).Sa Pin 7 kola TDA 1047 odvodi se MPX signal vezom »1« na ulazPin 16 dekodera IC8 (TCA 4510).

Levi i desni NF signal dobijaju se sa Pin 10 i 9 stereo-dekoderai posle pojačavanja u tranzistorima T13—T19, NF signal se, prekoregulatora visokih R625 i niskih R623 i jačine R634, vodi u pojačavao snage sa kolima IC9/10 (TDA 1910). Na IC9/10 priključujese zvučnik i stereo-slušalica. Na ulazu u pretpojačavač nalazi segnezdo za priključivanje spoljnjeg gramofona, mikrofona ili drugogmagnetofona.

Časovnik: Časovnik sa svojim displejom čini kompaktnu celinuu kolu IC12, koje se napaja iz posebne dve (minjon) ćelije po 1,5 V.Sa druge strane je časovnik preko ALARMA vezan za NF pojačavači zvučnik.

Napajanje: Posle mrežnog ispravljača, ili ugrađene baterijeod 9 V, u posebnim kolima sa tranzistorima dobijaju se niži i sta- bilisani naponi za napajanje pojedinih sklopova prijemnika.

228

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 223/275

Principijelna šema stereo-kasetofona CBF 145E (vidi posebnu šemu)

Pratićemo tok signala prilikom REPRODUKCIJE (preklop-nici u položaju »W«) i to samo levog kanala. Od glave za snimanje/

/reprodukcija signal ide kontaktom W7—61, kondenzatorom C101u tranzistor T101, iz njega preko R109, W52—54 u tranzistore T103,T105, T107. Signal dalje ide sa emitora T107, preko C141 u poten-ciometar R193, i sa njegovog klizača preko Cl55, kola IC102, kondenzatora 051, R121, starta 1—3, W46—48 do spoja »3/II« sakojeg prelazi u prijemni deo (vidi šemu prijemnika). Od spoja »3//II« signal žicom »6« preko C637 dolazi u tranzistor T20 i sa njegovog emitora preko C638 i 639 ulazi u levi NF pojačavač a iz njegau levi zvučnik.

Prilikom SNIMANJA (položaj »A«) signal iz mikrofona iliradija (na šemi prijemnog dela) preko T14, T18, C636, R671, žicom»6« i spojem »3/II« stiže na šasiju kasetofona. Odavde kontaktomA48—47, 013, A56—54, 021, stiže u pojačavač T103, T105 iT107. Iz emitora T107 signal ide kroz 041, R193, 1002, 051,R127, R123/125, L101, A 8—7 u glavu za snimanje/reprodukciju.Istovremeno dolazi u glavu iz oscilatora TI 12 VF predmagnetiza-cija u zavisnosti od vrste trake (Fe, FeCr), preko veze VMLi i 005.Automatska regulacija nivoa snimanja postiže se tranzistorom Tili,koji dobija sa A32—30 preko Dl 11/113 ispravljen napon, postaje provodan i preko A19—21 prigušuje tranzistor 107. Raniji snimak briše glava za brisanje, napajana iz oscilatora TI 12.

Hi-Fi RESIVER R1000

Stereo-prijemnik savremenog električnog rešenja sa 3 talasnaopsega; na UKT 7 stanica se može birati dirkama, indikator podešavanja LED lancem, bešumno podešavanje i prekopčavanje, ugra

đen u kutiju savremenog dizajna, izlazne snage 2x60W. Mogućnost priključivanja 4 zvučna boksa.

Frekventni opseg: UKT 87,5—108 MHz, ST 510—1620 kHz,DT 145-320 kHz. MF 460 kHz i 10,7 MHz.

Antene: Dipol od 300 ii i mogućnost za 75 ii i spoljne antene.Izlazna snaga: Muzička 2x60W na 4 ii i 2x40W na 8 ii,

sinusna 2x35 W na 4 ii i 2x20 W na 8 ii. Izobličenje 0,05% kod1 kHz sinusne snage, ili 0,2% kod 40—12000 Hz.

 Napajanje: 220 V.

229

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 224/275

Principijelna šema

FM područje. UKT tuner izveden je standardno sa 3 tranzistora, podešavanje varikap-diodama, kontinualno, sa klizača R20,

i preko memostata, izbor 7 stanica dirkama Ul—U7. Dirkom Use uključuje R20.Tranzistorom T502 postiže se bešumni prelaz sa jedne dirke

na drugu. Baza T502 uključuje se kontaktom Z—Y na tastaturi.T502 deluje preko veze »10«, D14 i veze »6« na tranzistore T23/24u NF pojačavaču, koji postaju provodni i kratko spajaju NF ulaz.

MF signal iz tunera ide preko transformatora FI u T4, gde se pojačava i preko FII i keramičkog filtra FIII stiže u integrisanokolo (IC2) TCA420A, gde se dalje pojačava i demoduliše u kvadra-

turnom detektoru. Demodulisani signal ide preko »6« i C62 u stereo--dekoder (IC4) TCA290A. Sa nožice »10« kola IC2 uzima se naponza automatsko prebacivanje sa mono na stereo u kolu IC4. Sa nožice »9« kola IC2 uzima se napon koji se preko operacionog pojača-vača IC1 (LM358N) dalje vodi vezom »14« u kolo IC601 (UAA180),koje radi kao drajver za indikator podešavanja sa LED lancemD603—616. Diode se pale redom, u zavisnosti od jačina ulaznogVF signala. Na istoj se ploči nalazi i LED D601 kao indikator ste-reo-signala. Iz stereo-dekodera IC4, sa nožica »9« i »10«, odvodi se

razdvojeni L i D NF signal, koji se pojačava u T14 i 15 i odlazi udvokanalni NF pojačavač prijemnika.

AM područje. Signal iz antene dolazi preko veze »9« na ulaznokolo za ST i DT. Ovo je kolo vezano preko »1« i »2« za IC3 (TCA440), koje radi kao mešač i MF pojačavač. Kao lokalni oscilatorvezan je T10, sa oscilatornim kolima vezanim za »4«, »5«  i »6«. MFsignal se još jednom pojačava u T5, koji se preko FVI i keramičkogfiltra FVII vraća u IC3. Za »7«  je vezan treći MF transformatorFVIII i Dl3 za đemodulaciju.

 NF signal se pojačava u TI3 i preko C92, R106, R110 i kontakta 7—8 i h7—8 odlazi u NF deo prijemnika. Sa nožice »10« kolaIC3 uzima se napon, koji se preko IC1 kola, vezom »14« vodi udrajver IC601 koji napaja LED-indikator podešavanja kao kodFM područja.

 NF deo prijemnika. Ovaj je deo izveden dvokanalno, a ovde će biti prikazan samo jedan kanal. Odgovarajućim dirkama mogu se preko gnezda TBI, TBII, TA uključiti gramofon ili magnetofonna pojačavač i isključiti prijemni deo.

230

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 225/275

U ulaznom pojačavaču sa TI6, 18 i 21 pojačava se dolazeći NFsignal. Zatim se sa R716 podesi jačina, sa R718 balans, sa R193i 201 duboki i visoki tonovi.

Kod bešumnog podešavanja provodi T23 i spaja klizač poten-

ciometra R116 za masu. U T25/27 pojačava se signal, a T29/32treba da nadoknadi gubitak pojačanja u regulatorima boje zvuka. NF signal se dalje pojačava u diferencijalnom pojačavaču T34/38.Diferencijalnim pojačavačem se stabilizuje napon u sredini izlaznihtranzistora, gde se priključuje zvučnik. Signal se dalje pojačava uT41 i T43. Pobudni tranzistor T45 pobuđuje komplementarni izlazT47/57 i T51/58. Sa R254 podešava se, bez ulaznog signala, mirnastruja izlaza oko 22 mA, što odgovara padu napona od 10 mV između emitora T57 i T58 (tačke A—B). Tranzistori T48 i 49 zaštićuju

izlazni stepen od preopterećenja i kratkog spoja (tada postaju provodni i zatvaraju baznu struju u T47 i T51).Prednja i zadnja zvučna grupa priključuju sa prekidačem LSI

1 LS2. U posebno gnezdo dolaze stereo-slušalice.

Mrežni deo. Mrežni transformator ima 2 sekundarna namotajasa ispravljačima GL1 i GL2. Iz prvog se napaja pojačavač, a iz drugog prijemni deo. U posebnom stabilizatoru sa T62/56 stabilizujese napon za kolo IC5, iz kojeg se dobijaju više stabilisanih naponaza kritična mesta u prijemniku.

UKT STEREO-PRIJEMNIK SR 1000

Prijemnik vrhunske klase izveden u pljosnatom Slim-Line dizajnu, visina kutije 50 mm, predviđen samo za prijem UKT stanicana bazi frekventne sinteze. Ugrađen mikroprocesor upravlja radomoko podešavanja i drugih funkcija prijemnika, kao i prikazivanjafrekvencije primljene stanice.

Frekventni opseg: 87,5—108 MHz. Međufrekvencija 10,7 MHz.

Osetljivost: za mono 0,65 p.V kod 26 dB S/N, stereo 30 ¡xVkod 46 dB S/N.

Snaga izlaznog dela: sinusna 2 x 2 5 W na 4/8 Q, muzička2 X 40 W.

Izobličenje: ispod 0,1% za 40 Hz do 20 kHz.

Ostale osobenosti: pored kontinualnog automatskog biranjastanica naviše i naniže, mogu se šest stanica odabrati dirkama i me-morisati. Postoji digitalna indikacija frekvencije primljene stanice,

231

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 226/275

LED indikacija pritisnutih dirki i LED indikacija jačine polja. Izveden je muting kod prelaza sa jedne na drugu stanicu i prilikomuključivanja i isključivanja prijemnika, kao i priključivanja audio--izvora na NF delu prijemnika. Mogu se priključiti dve grupe zvuč

nika. Principijelna šema (deo 1 i 2)

UKT tuner sadrži tri tranzistora i podešava se varikap-diodamanaponom iz mikroprocesora UPD 1703, koji sadrži još delitelj frekvencije, memoriju i drajver-stepen za digitalnu indikaciju frekvencije. Mikroprocesor sa preddeliteljem UPB 553AC i eksternimLUP filtrom predstavlja PLL sintezatorski sistem za podešavanje

 prijemnika. Iz oscilatora T302 vodi se signal preko T303 i TI 01 naulaz Pin 2 preddelitelja, a iz njega na Pin 26 mikroprocesora, radi

dalje obrade.Mikroprocesor, nazvan još i kontroler, izveden je u DIP ku

ćištu sa 28 nožica. Ne ulazeći u unutrašnju blok-šemu (koja je izdvo jeno prikazana u desnom uglu šeme) daćemo vezu pojedinih priključaka (Pin-a) sa ostalim sklopovima u šemi.

Pin 1 i 2: izlaz faznog komparatora EOl i E02 koji sa eksternim aktivnim lup-filtrom daje jednosmerni napon za varikap-diode.

Pin 3: Ulaz CE kojim se kod L-nivoa kontroler prebacuje na»stand-by«.

Pin 4: iz njega se preddelitelj UPB553AC iz mikroprocesora podešava na određen odnos deljenja.

Pin 5 i 6: priključak kristala 4,5 MHz koji daje takt kontro-leru.

Pin 7: Stop-signal kod nailaska na stanicu.Pin 8: Muting izlaz iz kontrolera radi bešumnog prelaženja

između stanica.Pin 9—13: Priključak Dl—D5 za 5 drajver tranzistora za peto-

cifarski digitalni displej.

Pin 14: Napon napajanja 4,5 V—5,5 V.Pin 15—21: Priključak za drajver tranzistore za segmente

 brojača. Ovi priključci sa priključcima KO—K3 tastature predstavljaju ujedno i matricu tastature.

Pin 22—25: Priključak tastature (6 dirki) za biranje stanica.Redni brojevi »1« —»6« dirki ulaze u kontroler u binarnom kodu.

Pin 26: Ulaz signala oscilatora iz preddelitelja.Pin 27: Priključak mase.Pin 28: Ulaz oscilatora AM dela (ovde nema tog ulaza).

232

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 227/275

Ručno biranje pritiskom jedne od šest dirki. Dirke »1—6« priključene su na Pin 22—25 kontrolera. Pritiskom dirke, iz memorijese dobija frekvencija dotične stanice, koja se preko izlaznih priključaka Pin 9—13 i tranzistora T102—T106 vodi u digitalni displej.

Redni broj dirke prenosi se u BCD kodu sa izlaza 15—17 prekoD209, 211 i 212 na ulaz memorije IC202, a odatle u BCD dekoderIC201, iz kojeg se pale LED 201—206. Sa druge strane u kontro-leru se na izlaz Pin 2 dobija odgovarajući napon za varikap-diode,koji se preko lup-filtra IC103 vodi vezom »17« preko R329 u varikap-diode D301, 302, 303.

Automatsko biranje. Pritiskom dirke U (UP = naviše) ili D(Down = naniže) u kontroleru dolazi do promene napona za vari

kap-diode, koji se u prvom slučaju penje naviše, u drugom naniže,i koji se sa Pin 2 preko lup-filtra vodi u varikap-diodu. Pri nailaskuneke stanice odgovarajuće jačine, zaustavlja se dalje traženje, što

 je postignuto preko diksriminatora kolom IC302. Pritiskom dirkeM (Memory) stokira se ova stanica u memoriji kontrolera.

 Napomena: Opisani način biranja stanica prikazan je jako up-rošćen, izostavljena su pri tome razna kola za eliminisanje naponskihsmetnji, kao i fazni komparator u kontroleru radi provere tačnostifrekvencije podešene stanice.

Muting:  Napon sa Pin 8 kontrolera koristi se za bešumno uključivanje prijemnika i bešumnog prelaza sa jedne na drugu stanicu.Prilikom uključivanja prijemnika, leži neinvertujući ulaz Pin 5 kola301 (na šemi u levom gornjem uglu 2. delà) na 1 ¡2 napona napajanja,a invertujući ulaz Pin 6 biće preko C415 na masi. Zbog toga će izlazPin 7 biti na H nivou. Tranzistor T319 a preko njega i 315—318 provode i kratko spajaju NF ulaz. Ovo traje 1—2 sekunde u zavisnosti od vremenske konstante C415/R436, pa ulaz Pin 6 postaje pozitivniji od ulaza Pin 5, a izlaz Pin 7 prelazi na L nivo čime se pre

kida muting.Prilikom isključivanja prijemnika dolazi opet (1—2 sekunde)

ulaz Pin 6 na L nivo zbog čega izlaz Pin 7 prelazi na H i dovodi doisključivanja NF delà. Kod ručnog biranja stanica može se pritiskom dirke muting postići bešumni prelaz sa jedne na drugu stanicu.

Ostali deo šeme: Međufrekventni signal iz mešača T304 tunera prelazi u MF stepen sa tranzistorima T305, 308 i keramičkim filtrom. U kolu IC302 MF signal se demoduliše posle čega se u PLLdekoderu IC302 izdvajaju levi i desni NF signali. Sa Pin 13 kola

 Način biranja stanica

233

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 228/275

302 izdvaja se napon za indikaciju jačine polja, koji se vodi vezom»14« u IC203 za koje je vezan niz od 5 LD, koje se pale redom prema.ačini polja.J Iz PLL dekodera, preko niskopropusnih filtara kojima se blo

kira 19 i 38 kHz, NF signali preko pojačavača T313, 314 odlaze u NF pojačavač (vidi drugi deo šeme). Na ulazu se nalaze četiri dirkeza izbor audio-izvora (gramo, traka, radio). Za magnetnu gramo--zvučnicu predviđen je trostepeni korekcioni pretpojačavač sa tranzistorima T320—325 sa niskoomskim izlazom.

Kao pretpojačavač slede tranzistori T501—504 na koje se nado-vezuju regulatori jačine sa R603/604, a zatim regulatori visokih iniskih tonova i na kraju balansa. Pojačavač snage radi sa ulaznimdiferencijalnim pojačavačem T 1001/1003. Izlazni protivfazni stepensa T1011/1012 elektronski je zaštićen od preopterećenja. Preklop-nikom na ploči »D« mogu se po želji uključiti jedna ili dve grupezvučnika.

Mrežni deo daje potrebne jednosmerne napone za napajanja pojedinih sklopova prijemnika. Izlazni NF stepen napaja se sa +22 Vi —22 V a ostali deo NF sa 52 V. U stabilizatoru IC 901 snižava senapon na 5 V za napajanje kontrolera i drugih integrisanih kola.Za osetljiva mesta napon se prethodno stabilizuje.

Za kontroler su predviđene još i dve alkalne mikroćelije od po1,5 V, kako bi se u MOS memoriji zadržale stokirane informacijeako se isključi prijemnik.

RADIO-ČASOVNIK »SONO-CLOCK 660«

UKT prijemnik kombinovan sa digitalnim časovnikom. Ča-sovnik pored pokazivanja vremena na LED displeju može da služii kao budilnik (sa alarmom ili radio-prijemom).

Prijemni deo (vidi šemu 1)

Tuner prijemnika podešava se varikap-diodama preko memo-stata kojim se mogu programirati 7 stanica i koje se uključuju dirkama. Za memostat se stabilizuje napon za podešavanje na 30 V u

kolu TAA550. Na UKT tuner se nadovezuje MF pojačavač za10,7 MHz sa kolom TBA120, koje sadrži i FM demodulator. NFsignal preko regulatora tona i jačine odlazi u NF pojačavač sa kolom TBA810, a iz njega u zvučnik.

2 34

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 229/275

Časovnik ostaje stalno uključen na mrežu. Prijemni deo seuključuje dovođenjem napona napajanja iz mrežnog ispravljača

 preko tranzistora T16, D14, na NF pojačavač TBA810, a preko R43se napon dovodi u VF i MF deo prijemnika. Ovo se postiže postav

ljanjem preklopnika Pr 1 (šema 2) u položaju EIN. Sa Pin 13 logičkog kola IC102 (MC14572) dovodi se L signal preko veze »7« na bazu tranzistora T17 (šema 1) koji zbog toga, a sa njime i T16, provodi i uključuje prijemni deo.

Tranzistorima T10, 13 i 14 se postiže bešumno prelaženje (muti ng) sa jedne na drugu stanicu, pri uključivanju jedne od 7 dirki.Otpornik R23 jednim krajem je preko kontakta memostata u vezisa masom, kada dirke miruju. Pri uključivanju ma koje dirke prekida se za momenat spoj R23 sa masom, što dovodi do trenutnog provođenja T10, T13 i T14. Tranzistor T14 spaja time ulaz NF po- jačavača na masu.

Tranzistorom TI 5, koji postaje provodan dovođenjem vezom»6« L nivoa na njegovu bazu iz kola IC102, ostaje samo izlazni ste- pen TBA810 na napajanju. Ovo se dešava kod položaj preklopnikaPri na »buđenje« (Wecken). Tada se blokira vezom »7« tranzistorTI6, a emitor TI5 je preko Dl5 u vezi sa plus polom ispravljača.Pri tom položaju Pri, iz modula digitalnog časovnika (šema 2) do- bija se alarm iz zvučnika radi buđenja. Vreme buđenja podešava se preklopnikom Pr2 u položaju »vreme buđenja« (Weckzeit).

Ako je preklopnik Pri u položaju »buđenje sa muzikom« ostajeuključen i tranzistor T16, a time i prijemni deo, pa se buđenje obavljamuzikom sa radija.

Deo’digitalnog'časovnika (šema 2)

Pored napajanja iz mreže (koja ostaje stalno uključena) postojii dopunsko napajanje iz dve baterije od 9 V za slučaj kratkotrajnog prekida mreže. Napon iz baterija je stabilizovan sa T102/T103.

Časovnik radi i kod položaja Pri na AUS.»Srce« digitalnog časovnika je MOS kolo IC101 LM 8361D,

čip sa 40 priključaka u kome se nalaze brojačka kola za časove, minute i sekunde, dalje dekoder sa drajverima sa 4 digitalna cifarskamesta sa 7 segmenata LED displeja. Prve dve cifre pokazuju časovea druge dve minute. Sem toga se iz MOS kola dobijaju i pojedinekomande za uključivanje pojedinih funkcija časovnika, kao i podešavanje vremena na displeju, vreme buđenja, vreme dremeža itd.Časovnik se sinhronizuje taktom od 50 Hz iz mreže. Pri ispadanju

235

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 230/275

mreže takt ostvaruju 2 invertora iz kola IC103 a frekvencija od 50 Hzse podešava sa R133.

Otpornikom R107 podešava se preko T104 jačina svetljenjaLED displeja. Foto-otpornikom R104 prilagođava se automatskisvetio displeja okolini.

Primene ostalih preklopnika, prilikom podešavanja ostalihfunkcija časovnika, objašnjene su u uputstvu za rad sa digitalnimčasovnikom.

RADIO-ČASOVNIK »SONO-CLOCK 670 SP«

Ovaj je časovnik u prijemnom delu isti kao prethodni, za UKT područje sa memostatom za 7 stanica.

Deo digitalnog časovnika, sadrži pored MOS kola LM8361D

 još digitalno MOS kolo UAA 1002—1 za sintezu govora, kojim se postiže izgovaranje tačnog vremena kroz zvučnik. Kolo sadrži zaovu svrhu sva potrebna memorijska kola za stokiranje do 20 reči.Izgovorene reči dobijaju se preradom digitalnih informacija sa 7--segmentnog displeja u memoriji, posredstvom digitalno analognihkonvertora, koji te digitalne informacije pretvaraju u analogne, tj.u sintetizovan govor.

AUTOSTOPER »WELTKLANG W2010 VD i 2510 VD«

Auto-prijemnik, prilagođen savremenim zahtevima — da poredradiodifuznih emisija može primiti i specijalne emisije sa saobraćajnim informacijama (ARI — auto — radio — informacije). Ovo jeomogućeno priključkom specijalnog dekodera. Sem toga, prijemnikne srne da reaguje na kratkotrajne impulse smetnji, što je postignutospecijalnim kolima sa oznakom ESA ili ASU, o kojima je bilo većgovora kod auto-prijemnika »Blaupunkt«, tipa »Bamberg«. ESAkolo pri pojavi impulsa smetnji za to vreme blokira NF deo pri

 jemnika.Prijemnik ima 7 tranzistora, 5 integrisanih kola, 13 dioda i 1LED.

Frekventni opseg: ST 515—1620 kHz, UKT 87,5—104 MHz.MF 460 kHz i 10,7 MHz.

Tip WK2010 ima 3 dirke za ST i dve za UKT — biranje stanica, dok tip WK2510 ima dve dirke za ST i tri za UKT.

Izlazna snaga: 5 W kod jednog i 7 W kod dva priključena zvučnika od po 4 Q.

 Napajanje: 12 V, sa minus-polom na masu.236

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 231/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 232/275

stanica koja daje takvu informaciju ima sledeće »znake prepoznavanja«: stalno zrači uz program tzv. SK signal od 57 kHz, zatim

 jedan BK signal od 23,75—53,98 Hz (u zavisnosti regiona u komese stanica nalazi). Za vreme emitovanja informacije zrači i DK signalod 125 Hz, kojim je amplitudno modulisan SK signal.

Zadatak VD4 (Verkehrsrundfunk — Decoder) dekodera, kojise u vidu adaptera priključuje na auto-radio u gnezdu gde dolazimagnetofon, u tome je da optički signalizira prisustvo ARI stanice,što nastupa pri pojavi SK i BK signala. Kada počinje ARI informacija, DK signal dekodera na auto-radiju automatski isključuje prijemkoncertne stanice i prebacuje NF deo auto-radija na ART informaciju.

 Na šemi je dekoder prikazan ispod IC2 kola. Dekoder se sastojiiz operacionog pojačavača TDA1054, koji dobija SK signal sa no

žice »6« kola TDA1001, koji se preko veze »F« vodi na ulaz »4«kola TDA1054, u kome se SK signal dalje prerađuje i pojačava.Za identifikaciju BK signala predviđeni su elementi sa T4—T6 i potrebna RC kola (u čiji rad ovde ne možemo bliže ulaziti). Pri primanju ARI informacije svetli LED Dl5. Kako u našoj zemlji jošnije uveden ARI sistem informisanja VD dekoder ostaće bez dejstva.

A P A R A T I F A B R I K E » B L A U P U N K T «

AUTO-RADIO »FRANKFURT SUPER ARI MAT«

AM/FM prijemnik sa 33 tranzistora i 4 integrisana hibridnakola, sa ugrađenim dekoderom za prijem ARI informacije. Frekventni opseg kao kod prethodnog aparata, uz dodatak KT 5.96— —6,2 MHz. Izlazna snaga: 2x5 W.

Principijelna šema

UKT tuner je izveden slično kao kod prethodnog aparata.MF signal iz tunera vodi se preko keramičkog filtra Q6 u hibridnointegrisano kolo V7, gde se pojačava, pa se preko Q7 vodi u MF pojačavač sa V9 i VI1 i najzad se demoduliše u Dl 1/12.

 NF signal, dalje, prolazi kroz ASU kolo sa 2 hibridna kola(V21 i V20) i 2 tranzistora V25/26. Uloga ASU-kola objašnjena jekod prethodnog aparata. NF signal, po prolazu kroz ARI-dekođerna ploči PL64, ulazi preko kontakta »5« utikača P3/N3 u NF deo prijemnika na ploči PL13.

238

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 233/275

ARl-dekoder je predviđen za prijem ARI (automobilske radio--informacije) na UKT području, a njegov detaljan opis je dat kodauto-radija »Grundig«, »Weltklang W2010 VD i 2510 VD«.

Demodulisani napon iz MF transformatora racio-detektora pojačava se u VI4 i koristi se za ETC (AFC) u UKT tuneru. Na ploči PL02 nalazi se i tranzistor VI5 za stabilizaciju napona na 8,5 V(za napajanje VF delà prijemnika).

AM područje. Ulazni deo izveden je slično kao kod prethodnogaparata, sa V4 kao VF pojačavačem, V5 kao mešačem i V6 kaolokalnim oscilatorom. MF signal vodi se kroz 2 na red vezana keramička filtra (Q3/Q4) do V9 i VI1 u kojima se pojačava. Posledemodulacije u D7/D8 NF signal ide preko C105 i V26 u ARl-dekoder, pa dalje istim putem kao kod FM područja, ide u NF deo prijemnika.

NF deo prijemnika.  Na ulazu se nalaze regulatori za boju i jačinu R202 i R203. NF pojačavač je izveden standardno sa 5 tranzistora V201 do V205.

AUTO-RADIO »WASHINGTON SQR 32«

AM/FM prijemnik savremenih rešenja sa ugrađenim kaseto-fonom.

Frekventni opseg: AM 531 —1620 kHz, FM 87,5—108 MHz.

Osetljivost: AM 40 p.V, FM 5 p.V, smanjena osetljivost kodlokalnog prijema AM 400 [xV, FM 50 fj,V.

Izlazna snaga: 4x5 W sinusna ili 4x7 W muzička. NF karakteristika : 40 do 15000 Hz.Napajanje: 12 V akumulator u kolima.Ostale osobenosti: Optička indikacija frekvencije stanice, ručno

i automatsko pretraživanje stanica, podešavanje varikap-diodamaiz PLL sintezatorskog sistema, kojim upravlja mikroprocesor, 6stanica se mogu programirati i birati dirkama, elektronsko uprav

ljanje pogona trake u autoreversnom kasetofonu sa dolbi sistemom,mogućnost korišćenja raznih vrsta traka.

Principijelna šema prijemnog delà (šema 1)

Prijemnik je realizovan na nekoliko štampanih ploča (PL).AM deo: Signal se vodi iz antene preko utikača P/N 200 i L 200

(PL02) na gejt FET-a V200. Preko tranzistora V210 signal odlaziu kolo za podešavanje sa pojasnim filtrom L 230 i 235 sa varikap-

239

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 234/275

-diodama D230 i D235. Za kontrolu velikih ulaznih signala služetranzistori V220 do V222 i grupa otpornika W 210, preko kojih sesmanjuje pojačanje FET-a V 200 kod velikih ulaznih signala.

Oscilator je integrisan u kolu V 260 (TDA 1072) i podešava se

kolom L 250 varikap-diodoin D 250. Sa Pin 10 vodi se signal izoscilatora preko N/P 260 i N/P 1801 u tranzistor V 1800, a iz njega, preko C 1803 na Pin 28 PLL kontrolera (mikroprocesora) V 1809radi digitalne indikacije. Napon za podešavanje varikap-dioda A Uod 1,4 do 8,2 V dovodi se iz PL 25 preko P/N 1801. O dobijanjunapona A U biće reci kasnije.

MF signal od 450 kHz pojačava se u kolu V 260 sa MF trafoomF 260 i trostrukim keramičkim filtrom Q 260. Posle demodulacijeu V 260, izlazi NF signal sa Pin 6 i preko P/N 260 vodi se na Pin 3

hibridnog kola W1890. Ovim se kolom stopira napon »SL« (Such-lauf = pretraživanje) kada prijemnik nailazi na neku stanicu. I okolu W 1890 biće reči kasnije. Posle pojačanja NF signala u tranzistoru V 290, vodi se signal preko D 1003 u stereo-dekoder V 600(TCA 4511), iz kojeg dalje ide kao FM—NF signal u NF pojačavač.

FM deo: Signal iz antene preko Cl i C20 odlazi na G1 FET-aVI u kome se pojačava. U mikseru V2 (SO 42 P) mesa se sa signalom iz oscilatora V3.

Sva se kola u tuneru podešavaju varikap-diodama Dl do D3.

Sa L8 odvodi se signal oscilatora preko C 1805, V 1804 i V 1805 uPLL sistem za pretraživanje stanica. Sistem se sastoji iz preddeli-telja V 1807 (PB553 AC) i kontrolera V 1809 (mikroprocesora PD170). Signal oscilatora ide iz V 1807 na Pin 26 kontrolera. Naponza podešavanje A U od 1,2 do 7,6 V dovodi se iz PL 25 preko P/N1801. O dobijanju A U biće reči kasnije.

MF signal 10,7 MHz iz miksera trafoom F1 ide u pojačavačW41, pa preko F42 u W42 a odatle u racio-detektor F91. Iz MFtrafoa F42 ispravlja se napon u D101/102 i preko R101 i R615 vodi

u stereo-dekoder V600 za prebacivanje mono-stereo.MPX signal i S-napon odvode se preko R70 i R71 u hibridnokolo W 400 i W410. U ovim kolima nastaje ASU napon za elimini-sanje napona smetnji. Sa Pin 7 kola W 400 odlazi prečišćen MPXsignal preko C 413 u stereo-dekoder V 600. Iz dekodera se sa Pin 9i 10 izdvaja levi i desni NF signal. Preklopnikom H2111 (na PL 73)može se blokirati tranzistor V 602, pa dekoder prelazi na mono rad.Kod FM prijema može se smanjiti osetljivost kod automatskog

 prijema stanica.

240

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 235/275

Dalji tok kretanja NF signala: Levi i desni NF signal iz dekodera prolazi kroz elektronski preklopnik V 1000, hibridno kolo W 1202//1203 a odatle na ploču PL 12—1 i PL 12—2 (vidi šemu 2) sa regulatorima jačine, boje tona i balansa. Na kraju NF signal dospeva uizlazni pojačavač V 1630 i 1660, na koji su priključeni levi prednji izadnji i desni prednji i zadnji zvučnici. Tandem-potenciometrom»Fader« R1625 i R1678 prilagođava se jačina prednjih i zadnjihzvučnika.

Elektronskim preklopnikom V 1000 (CD 4052) — vidi šemu 1, prekopčava se NF pojačavač na radio, kasetofon ili na muting, uzavisnosti od logičkih nivoa na ulazima Pin 9 i 10. Ako je Pin 10na L, a Pin 9 na H nivou, pojačavaće se radio-prijem. Kod oba ulazana L nivou radiće kasetofon, a ako su oba ulaza na H nivou bićemuting, tj. NF pojačavač biće isključen, stoje slučaj kod brzog pre-motavanja trake.

PLL sistem za podešavanje: Na šemi 1 videli smo kako signalAM i FM oscilatora dolazi na Pin 28 i 26 kontrolera V 1809, kojisadrži mikroprocesor, memoriju, sintezator i kola za prikazivanjefrekvencije na digitalnom displeju. Sa Pin 1 i 2 dobijaju se naponiA U (iz sintezatora) za podešavanje. Sa Pin 1 ide napon na aktivnidubokopropusnik VI825/1826, a sa Pin 2 vodi se napon na tranzistore VI827/1828.

 Na Pin 14 dolazi stabilisan napon 5 V radi zadržavanja svihinformacija u memoriji, a na Pin 3 pogonski napon 5 V. Na Pin 5i 6 je vezan kvare od 4,5 MHz. Sa Pin 4 upravlja se odnosom de-ljenja preddelitelja V 1807. Na Pin 7 je ulaz stop-signala, a sa Pin 8se aktivira muting. Sa Pin 9—13 upravlja se preko P/N 2102 i drajve-ra 2100 (na PL44) digitalnom indikacijom frekvencije. Izlazi Pin 15 — —21 i ulazi Pin 22—25 predstavljaju matricu za dirke H2101—2106(za biranje 6 stanica) i za klackalicu H2110 za pretraživanje naviše(up) i naniže (down). Isti PLL sintezatorski sistem za podešavanje

ugrađen je i kod prijemnika »Grundig SR 1000«.Posebnim prekidačima H 1801 do 1803 (na PL 25) prebacujese prijemnik na FM, AM i LOC (lokalni prijem), a sa H 2111 (PL73)se uključuje mono/stereo. Dirkom H2112 prebacuje se sa automatskog, na ručno pretraživanje stanica.

SL-stop hibridno kolo W1800 sadrži komparator, flip-flop ineka logička kola. Pin 1 i 2 u vezi su preko P/N 2103 sa klackalicomH 2110. Na Pin 13 i 14 dovodi se referentni napon 4,3 V i S-naponiz racio-detektora F91, a na Pin 3 dolazi napon iz AM demodula-

16 Opravka radio-aparata241

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 236/275

tora. Kada prijemnik nailazi na sredinu AM ili FM stanice, nastajena izlazu Pin 5 SL-stop-signal (H nivo), koji se prenosi na ulaz Pin7 kontrolera u kome se zaustavlja dalja promena AU napona.

Digitalna indikacija frekvencije primljene stanice. Iz brojačafrekvencije u kontroleru sa Pin 9—12 odlaze upravljački signali preko P/N2102 u drajver V 2100 za digite. Sa Pin 15—21 vode seupravljački impulsi za segmente u pretvarač impedanse W 2100 aodavde u displej Y 2100. Upravljanje se vrši vremenskim multi-

 pleksom.

Odnos deljenja, raster i podešavanje preddelitelja

AM: podešavanje se vrši promenom odnosa deljenja u deli-telju mikroprocesora. Podešavanje se vrši u rasteru (skokovima)

od 9 kHz. Ulazna frekvencija leži između 531 — 1620 kHz. Kod MFod 450 kHz leži frekvencija oscilatora između 981—2170 kHz. Zadonju frekvenciju je potrebno deljenje sa 109 (981:9) a za gornjusa 230 (2071:9). Odnos deljenja od 109 do 230 podešava se iz memorije mikroprocesora.

FM: Preddelitelj V 1807 deli u odnosu 16 ili 17, što se podešavaiz programabilnog delitelja u mikroprocesoru i predaje se sa Pin 4mikroprocesora na Pin 6 kola V 1807. Za FM vrši se podešavanjeu rasteru od 25 kHz.

Proces podešavanja je sledeći: Preklopnik H2121 je na šemi(PL73) u položaju automatsko  podešavanje. Dodirom klackaliceH2110 u položaju up (naviše) delitelj u mikroprocesoru polakomenja odnos od 109 do 230 za AM, pa se iz sintezatora sa Pin 1dobija napon AU, koji preko tranzistora VI825/1826 daje naponod 1,4 do 8,2 V, kojim se u skokovima od 9 kHz podešava prijemnikna AM području. Ako se pri tome nailazi na neku stanicu, dobija seiz hibridnog kola W1890 stop-signal tačno na sredini frekvencijestanice. Ovaj se signal sa Pin 5 prenosi na Pin 7 kontrolera. Ovim

stop-signalom se u sintezatoru prekida dalja promena napona A U.Pri ponovnom dodiru klackalice ide dalje pretraživanje sve dok sene pojavi druga stanica.

Upravljanje kasetofonom (šema 1)

Sa upravljačkog hibridnog kola W 1205 upravlja se pogonomkasetofona. Broj obrtaja motora kontroliše kolo V 1220 (TDA 1151)sa prekidačkim tranzistorima V 1221 i 1223. Kod brzog premota-

242

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 237/275

vanja napred (H 1002) ili nazad (H 1001) u kolu W 1205 i V 1220 povećava se napon motora uz istovremeno uključivanje mutinga.

Kod normalnog rada postiže se promena smera kretanja trakeručnim prekidačem REVERS (na PL44, H 2109), koji je prekoP/N 2103 vezan za Pin 18 kola W 1205. Na izlazu Pin 10 pojavljujese + napon, koji preko tranzistora V 1223 aktivira reversni magnet,RM 1200. Ovim se magnetom mehanički menja smer kretanja trakea mehanizam prebacuje i prekidač H 1004 vezan za Pin 8 kolaW1200. U hibridnom kolu W 1200 elektronski se prebacuje drugi procep na glavi K 1200 za drugi trag. Za vreme prebacivanja narevers sa Pin 21 kola W1205 blokira se NF prebacivanje u koluV 1000.

Ako pri normalnom radu traka u kaseti dolazi do kraja dobijaPin 1 kola W1205, preko optokoplera, impuls pa dolazi do

automatske promene smera (autorevers) kretanja trake.Postavljanje i izbacivanje kasete. Prilikom uvlačenja kasete zat

vara se kasetni prekidač H 1203 i time se NF prekidačko kolo V 1000 prebacuje na rad sa kasetom. Na izlazu Pin 16 kola W 1205 javljase + napon usled koga provodi tranzistor V 1221. Pin 3 regulatoramotora V 1220 se uzemljuje i motor se pokrene. Zatvaranjem kaset-nog prekidača H 1203 uzemljuje se i Pin 14 kola W 1205 čime se uključuje magnet HM 1200, kojim se aktivira mehanizam za držanjekasete.

Radi ručnog izbacivanja kasete pritiskom dirke H 2108 (naPL44) uzemljuje se Pin 23 kola W 1205. Kaseta se automatski iz

 bacuje ako se ne aktivira reversni rad.

AUTO-RADIO »BAMBERG ELECTRONIC«

Stereo-prijemnik savremenog električnog rešenja, sa ugrađenimstereo-kasetofonom. Postoji elektronsko traženje stanica, sa mo

gućnošću biranja po dve na UKT i po jednu na ostalim talasnim područjima. Skala sa LED lancem. Talasni opsezi se uključuju elektronskim putem bešumno. Ugrađeno je ASU kolo i priključak zaARI dekoder.

Frekventni opseg prijemnika: UKT 87,5—104 MHz, KT 5,87—-6,25 MHz, ST2 900-1620 kHz, ST1 520-900 kHz, DT 150—

 —272 MHz, MF 455 kHz i 10,7 MHz.Frekventni opseg kasetofona: 40 Hz—13 kHz. Elektromotor

sa elektronskom regulacijom broja obrtaja.

16* 243

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 238/275

Izlazna snaga: 2x5 W. Napajanje: 12 V sa minus-polom na masu.

Principijelna šema prijemnog delà (šema br. 1)

Prijemnik podeljen na sledeće sklopove, montirane na zase bnim štampanim pločama (PL):

 — automatika sa ASU kolom sa elektronskim uključivanjemtalasnih opsega (PL1),

 — VF i NF deo sa kolom za prekopčavanje NF delà (PL2), — kasetofon sa elektronskom kontrolom broja obrtaja i ko

lom za izbacivanje kasete (PL3),^ — dvokanalni NF deo (PL4),

 — oscilator za brisanje (PL5),

 — tastatura sa kompletnom LED indikacijom (PL6), — memorije za programiranje stanica (PL7).Pojedini sklopovi povezuju se višepolnim utikačima P. . ./N. . .1. Kola za napajanje. Prijemnik se napaja sledećim naponima:

14 V (iz akumulatora), 8,7 V, 30 V i 7,6 V.Napon od 8,7 V dobija se iz stabilizatora V715 (na PL3) i njime

se kasetofon napaja i koristi za radnu tačku (preko D725/726)»Muting-kola« u stereo-dekoderu V719.

Napon od 30 V nastaje u konvertoru sastavljenom od V222—

 —V230 u PL1. U stabilizatoru V222/V223 napon od 14 V se snižavai stabilizuje se na 8,8 V, pa se njime pune 3 paralelno vezana kondenzatora (C228, 229 i 230) preko D226/227 i V228, D229/230 iV229, D233/231 i V230. Zbog pada napona u diodama, na kondenzatorima nastaje napon od 7,4 V. U sledećem ciklusu ovi se kondenzatori vežu na red, preko tranzistora V224, 225 i 226, i daju napon8,8 + 3 X 7,4 = 31 V. U prvom ciklusu su provodni tranzistoriV228, 229 i 230, a tranzistori V224, 225 i 226 blokiraju; u drugomciklusu prva tri tranzistora blokiraju a provode tranzistori V224 do

V225. Tranzistori se uključuju i isključuju pomoću astabilnog multi-vibratora V227/228. Tako dobijeni napon odvodi se preko D232u filtar L200/C231/232.

Napon od 7,6 V nastaje sniženjem napona 13,2 V u tranzistoru V221. Ovim se naponom napaja cela automatika, zatim ASUkolo i sva MF kola za AM i FM i VF kola za AM i UKT tuner.

2. Korišćenje napona od 30 V  je prilikom ručnog traženja stanica sa R819 (na PL3) i prilikom uključivanja programiranih stanica sa potenciometrima UI, U2, Ml, M2, K i L (na PL7). Dalje

244

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 239/275

se sa 30 V napaja kolo za elektronsko prebacivanje talasnih opsegagenerator testerastog napona (za automatsko traženje stanica) naPL1, pretvarač impedanse V218, i najzad i FET V722 (na PL3),

 preko kojeg se uključuje kolo V723 (UAA170) koje pali LED lanacza indikaciju stanica.

Diode iza klizača potenciometra D716, D500—505 i D223imaju zadatak da spreče nekontrolisano uključivanje stanica. Pre-klopnikom (H5) za vrstu rada prebacuje se napon od 30 V za po

 jedine vrste rada, (ručno, programirano i automatsko podešavanje).3. Generator testerastog napona i njegov rad (PL1). Kao gene

rator radi Milerov integrator sa MOSFET-om 2N4351, čiji je drejn preko kondenzatora CM  vezan za gejt. Prilikom punjenja CM  na ponom od 30 V preko V215 (koji služi kao izvor konstantne struje)i preko V210 (koji se uključuje preko stop/start kola), na CM  line

arno raste napon do 24 V. Zatim dolazi do provođenja V211 i V214,usled čega gejt dobija 7,6 V, MOSFET provodi i CM  se trenutnoisprazni kroz MOSFET. Ovaj se testerasti napon koristi za automatsko nalaženje stanica.

4. Automatsko traženje stanica. Automatika radi na sličan način kao kod »Coburg«-a. Preklopnik H5 (na PL4) u položaju »automatsko traženje stanica« sa velikom je i malom osetljivošću. Pritiskom START dirke pušta se u rad automatika preko start-stopflip-flop kola V201 /203. Stanje flip-flopa određuje da li će generator

da startuje ili da stopira.Start. Pritiskom start-dirke (na PL1, ispod utikača P2) R204

se spaja na masu, dolazi do punjenja C202, pa V200 kratkotrajno provodi i napon 7,6 V sa kolektora V200 dovodi (preko D205) flip--flop V201 /203 u stanje da blokira V201, a napon 7,6 V sa kolektora V200, otvara preko R225 V210, koji prema tački 3 uključujegenerator testerastog napona.

Stop. Ako nailazimo na neku stanicu, napon sa racio-detek-tora deluje na diferencijalni pojačavač V204/208, u kome se poja

čava S-napon sa racio-detektora, a sa kolektora V204 odvodi se pozitivni impuls na bazu V201, što dovodi do provođenja V201. Napon kolektora V201 pada na nulu, pa se preko R225 i V210 sto pira dalji porast napona na CM. Napon sa kolektora V204, pri nađenoj stanici, deluje preko R228 na bazu V209, čiji je emitor u vezisa gejtom Milerovog integratora, pa se tako postiže i ETC (AFC).

S-napon sa kolektora V208 ide na bazu V207, pa se tako postiže ETC prilikom ručnog traženja stanica (ili programiranih stanica

 pritiskivanjem određenih dirki).

245

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 240/275

Muting. Bešumni prelaz sa jedne na drugu stanicu postignut je posredstvom flip-flopa V201/203. Preko R206, sa kolektora V201, pozitivni napon ide preko R606 i utikača P2/N2 na bazu V612 (naPL4), koji provodi i preko utikača Pll/Nll spaja diode D727 i 728

desnog i levog NF kanala stereo-dekodera V719 (na PL3) na masu.Pri ručnom podešavanju ne deluje muting.5. Elektronsko prekopčavanje talasnih opsega. Ovo se vrši pre-

kidačkim diodama za svaki talasni opseg — uz pomoć napona od30 V. Da ove diode ne bi opteretile napon od 30 V, pre diode je vezantranzistor kao pretvarač impedanse.

AM područje.  Na ovom području stereo-dekoder se mora pre baciti na mono. Ovo je postignuto na taj način što se po utiskivanju jedne od dirki K, M2, Ml ili L (na PL6), preko veze N7/P7 i dioda

D720/721 (na PL3), odnosno D7224724, i preko R796 i diode D730//731 — dovodi napon od 30 V na tačke 10 i 15 stereo-dekodera,čime se dekoder prebaci na mono.

Za DT opseg radi kao pretvarač impedanse V233; za ST1opseg V234; za ST2 opseg 2V235; za KT opseg V236; za UKT opsegV237 (sve na PL1). Pri dovođenju napona od 30 V (preko dirke natastaturi) na bazu pomenutih tranzistora nastaće na njihovim emi-torskim otporima R293, R298, R300, R306 napon od 9,4 V, kojise vodi prekidačkim diodama u oscilatornim kolima pojedinih talasnih opsega. (O tome detaljnije u tački 6).

FM područje se uključuje preko V237, čiji je kolektor vezanza 7,6 V, a na emitorskom otporu R308 nastaće napon od 7,5 V.kojim se ujedno napaja UKT tuner i isključuje AM područje, anapaja se još i NF pretpojačavač V14, sa čijeg se emitora NF signal

 preko C234 vodi u ASU kolo na PL1.6. Opis pojedinih VF i MF kola na AM i FM (PL2). VF deo AM.

VF ulaz je aperiodičan sa FET-om VI, pa otpada antenski trimer--kondenzator. Pojačanje VF dela reguliše se na dva načina: prvo —naponom koji se sa podešenih kola L8, L13 i L18 uzima preko C21.ispravlja u D6/7 vodi bazi V3, gde se pojača i zatim vodi gejtu VI.Drugo — MF napon iz tranzistora VIO (kolo L160) dovodi, pri jačem ulaznom naponu, do provođenja D5, pa se VI reguliše i na

 ponom iz MF kola.KT opseg — 49 m.  Napon 9,4 V sa R306 pretvarača impedanse

V236 vodi se preko P3/N3 na prekidačke diode Dll, Dl2, Dl3,D26 i D23, koje postaju provodne i preko kojih se uključuju osci-latorna kola za KT opseg. Antenski signal preko Cl dolazi na VI.u čijem drejnu leži L3, koji je preko Dll i CIO uzemljen. L3 sa C6

246

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 241/275

 —C8 i L4 predstavljaju pojasni filtar, podešen na 49 m. Preko L5VF signal se vodi na AM mešač VIO. Na tom opsegu ne radi V2,

 jer mu je kolektor preko D13 i C22 vezan za masu. Kao oscilatorradi FET V5, sa L23/24. Kao varikap-dioda služi D3. VF naponoscilatora preko pretvarača impedanse V4 niskoomno ide na mešač VIO.

ST2 opseg.  Naponom 9,4 V sa R300 iz V235 — prekidačkediode D16, 14, 22, 29, 21 i 27 postaju provodne. VF signal iz drejnaVI ide preko L3 L39, R13 na emitor V2, u čijem je kolektoru

 pojasni filtar L8, C32, C31 sa varikap-diodom Dl. Preko provodnediode D16 vezano je drugo kolo LIO, C36 sa varikapom D2. PrekoLll -f- L5 signal ide na mešač VIO.

U oscilatoru V5 leži kolo sa L26, uzemljeno preko D27 i C59,a preko L25 i provodne diode D22, D29 i D21, spregnuto je ovokolo za gejt V5. Oscilator se podešava varikapom D3, vezanim nared sa C51. Preko Lll + 5 ide VF napon u mešač VIO.

ST1 opseg. Sada pod naponom 9,4 V sa R298 (sa V234) postaju provodne prekidačke diode D15, D17, D8, D28, D24. Analogno se pojasni filtar sa L13 podešava varikapom D2, a oscilatorsa kolom L28 sa D3. Preko L16 + 11 ide VF napon u mešač VIO.

DT opseg. Provodne su prekidačke diode D9, 25, 21, 29 odnapona 9,4 V, doveden sa R293 od V233. Na ovom opsegu se po

 jasni filtar L18/L20 podešava varikapom Dl i D2. U oscilatoru se

kolo L30 podešava varikapom D3. Preko L21 odvodi se VF naponu mešač VIO.

VF deo FM. UKT tuner radi sa 3 tranzistora (T101 do 103),a podešava se varikap-diodama D101 do 103. Tuner se napaja sa7,5 V sa R308 od V237. Antenaje kapacitivnim deliteljem C101/102 prilagođena impedansi ulaznog kola L102/C103. MF signal se iztunera prenosi preko L106 u MF pojačavač.

FM međufrekventni stepen (10,7 MHz) radi sa 8 podešenih kolasa tranzistorima VI1, V12 i V401. Osetljivost pri radu može se auto

matski podesiti u 2 stepena pomoću preklopnika za vrstu rada H5(na PL4). NF signal sa racio-detektora sa L404, preko R85, 75, C69,odvodi se na bazu VI4, koji kod FM radi kao NF pretpojačavač.Sa emitora V14 signal ide preko C234 u ASU kolo, sa V239—V250iz njega, preko V241 i C216 u ARI-utikač NI6, a odatle, preko C212,P2/10, N2/10 (na PL3) i R797 i C744 na ulaz »1« stereo-dekoderaV719 na PL3. ASU kolo je detaljno opisano kod »BAMBERG-a CR«.

S-napon sa racio-detektora odvodi se sa tačke C i B utikača Nl/Pl na diferencijalni pojačavač V207/208 automatike.

247

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 242/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 243/275

2. Za kontrolu broja obrtaja motora koristi se napon na krajevima motora 8 i 9 koji je proporcionalan broju obrtaja motora.Preko kontakta H4—4/5 i H6—8/9 dobija motor i regulación»kolo spoj sa masom. Struja motora prolazi kroz V714, a paralelno

motoru leži R837 + V712. Sa povećanjem opterećenja raste strujakroz V714, pada napon na tačkama 8—9 i opada broj obrtaja, a pad napona na R842 raste, tako da V713 više provodi i napon na bazi V714 raste, pa V714 više provodi i broj obrtaja se vraća na prvobitnu vrednost. Sa V712 vrši se temperaturna kompenzacija.

Sa R836 i V713 kontroliše se broj obrtaja pri promeni naponanapajanja. Pri porastu napona napajanja više blokira V713, a timei V714, pa motor dobija manju struju i broj obrtaja se ne menja.C760 sprečava da ne dođe do oscilacija V713/714.

3. Kolo za izbacivanje kasete. Prilikom kretanja trake naizme-nično se otvara i zatvara impulsni prekidač i time se, preko R830i putanja emitor-baza V718, puni C761, što dovodi do impulsnog provođenja V718, preko kojeg se prazni C759. Ovo dovodi do blokiranja V716 i provođenja V717, u čijem kolektoru leži namotaj,elektromagneta H700, koji ukoči mehanizam za izbacivanje kasete.Kada impulsni prekidač nije u vezi sa masom, C761 se periodično

 prazni preko R830/832/D713.Kada se traka ne kreće, otpada periodično pražnjenje C759

 preko V718 koji se sada puni preko R831. Time V716 provodi aa V717 blokira, što dovodi do otpuštanja elektromagneta H700 imehanizam izbacuje kasetu. Po potrebi kaseta se može izbaciti iručno (prekidačem H8).

A P A R A T I I S T O Č N O N E M A Č K EP R O I Z V O D N J E

RADIO-KASETOFON R400/R410

Prenosni AM/FM prijemnik sa ugrađenim kasetofonom, sa4 talasna opsega, 17 tranzistora, 3 integrisana kola i 11 dioda. Svisu poluprovodnici upisani na šemi.

Frekventni opseg prijemnika: UKT 87,5 —104 MHz, KT1 5,9—-6,2 MHz, KT2 5,9-12 MHz, ST 520-1605 kHz. MF 455 kHzi 10,7 MHz.

Frekventni opseg kasetofona: 63—10000 Hz (za Fe trake)63—12500 Hz (za Cr trake).

249

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 244/275

Izlazna snaga: 1,5 W pri baterijskom i 3,5 W pri mrežnomnapajanju kod 10% izobličenja.

 Napajanje: 9 V i 220 V iz mreže.Ostale osobenosti: Kod prijemnika — automatska AFC regu

lacija, indikator podešavanja i napona baterije, ugrađen kondenza-torski mikrofon. Kod kasetofona — elektronsko isključivanje nakraju trake, automatsko prebacivanje Cr/Fe trake, frekvencija brisanja 70 kHz, elektronska regulacija motora.

Principijelna šema prijemnika i kasetofona

AM područje. Kao ulazni tranzistor i mešač radi T101. Za UKTi KT predviđena je teleskop, a za ST feritna antena. Za pojedinetalasne opsege obeleženi su kalemovi na šemi. MF signal od 455 kHz

ide preko MF filtra Fil02 i keramičkog filtra Fi 103 na nožicu integ-risanog kola A281, koje sadrži sve aktivne elemente za MF -pojačanje. Pojačan MF signal preko F i 105 demoduliše se u D101 i ondakao NF signal (preko kontakta U4—5, TA 1—2) odlazi na kontaktMkl na ploču kasetofona. Signal se dalje pojačava u T207 i prekokontakta Mk9 odlazi u integrisano kolo A205K, koje radi kao NF pojačavač. Za indikaciju podešavanja služi instrument M601, zakoji se napon pojačava u T102, čija je baza (preko R115) vezanaza nožicu »12« kola A281.

FM područje. UKT tuner radi sa 2 tranzistora T401 (kao VF pojačavač) i T402 (kao mešač i oscilator). Za AFC napon se dovodina kontakt tunera »5« iz racio-detektora preko kontakta AF 3—2.Indikaciju podešavanja vrši instrument M601, za koji baza tranzistora T102 dobija napon iz racio-detektora preko veze »3« i R116.

MF signal 10,7 MHz odlazi iz tunera (preko MF transformatora L403/404) u T101, koji sada radi kao 1. MF pojačavač, a MFsignal odlazi preko keramičkog filtra Fi 101 i R109 u kolo A281za dalje pojačavanje, a sa nožice »8« u racio-detektor Fi 104 sa

D102/103. NF signal odlazi preko kontakta U5—6, TA1—2 i prekoMkl u T207. I ovde, kao na AM području, pomoću R242 regulišese jačina, a pomoću R247 i R248 duboki i visoki tonovi. NF pojačavač se preko dirke »Mikro« vezuje za ugrađeni niskonaponskikondenzatorski mikrofon (radi snimanja kasetofonom).

Kasetofonski deo. Kontakti A/W na šemi su u položaju REPRODUKCIJA. Signal iz glave K501 odlazi preko kontaktaAW13 —14 i C201 u tranzistor T201, gde se pojačava, a odavdeide u korekcioni pojačavač T202—204. Sa emitora T204 preko C211,

250

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 245/275

signal ide preko AW23—22 i vezom »7« u razdelnik R222/223 i preko kontakta AW16—17 i T/R2—3 i C230 u pretpojačavač T207,a odavde u izlazni pojačavač A205K i u zvučnik.

Prilikom SNIMANJA, signal sa kontakta Mkl ide preko

AW18 —17, T/R2—3, C230 na T207, koji omogućuje prisluškivanjeonoga što se snima. Signal iz mikrofona dolazi na Mk5, preko R202i AW15—14 i C201 dolazi na pretpojačavač T201, a iz njega ideu korekcioni pojačavač T202—T204, pa preko C211 AW23—24 iveze »11« i preko R253, AW2—3 ide u glavu za snimanje K501.

Regulacija nivoa snimanja može se vršiti ručno i automatski.Pri ručnom regulisanju (pritisnuta dirka H/A), preko kontaktaHA3—2, AW20—21, i veze »6«  vezan je potenciometar R248 ukolektorsko kolo T207, koje sa klizačem više ili manje prigušuje.

Pri automatskom regulisanju NF signal ide iz emitora T204(preko C211, AW23—34, R227, C218) u ispravljač D201. Jedno-smerni napon ide preko HA10—11 na bazu T205, koji zajedno saT206 postaje provodan. T206, vezan na izlazu T201, kod jačeg ulaznog NF signala više prigušuje izlaz T201 i tako održava konstantninivo snimanja.

Kao oscilator za brisanje i predmagnetisanje radi T208. Struja brisanja i predmagnetisanja može se povećati kod Cr-traka pre-klopnikom Fe/Cr. Istim se preklopnikom pojačava i struja snimanja

kod Cr-traka. Motor koji pokreće pogonski mehanizam ima elektronsku regulaciju broja obrtaja, ostvarenu integrisanim kolomULI901M i tranzistorima T301 i 302.

Mrežni deo ima posle mostnog ispravljača ugrađen stabilizatornapona sa tranzistorima T105, 104, 103.

STEREO-RESIVER 5080/5090

Stereo-prijemnik kvalitetne klase, savremenog dizajna, sa 3

talasna opsega, 15 tranzistora, 2 integrisana kola i 14 dioda: izlaznasnaga 2x4 W. Uz prijemnik idu odvojene zvučne kutije, impe-danse 4 Cl.

Frekventni opseg prijemnika: UKT 87,5—104 MHz, KT 5,6—-6,2 MHz, ST 520-1606 kHz. MF 455 kHz i 10.7 MHz.

 NF stepen: 20 Hz—20 kHz.Izlazna snaga: 2x4 W kod izobličenja 5%. Napajanje: 220 V, potrošnja 42 W.Šema sa detaljnim opisom data je u 13. izdanju ove knjige.

251

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 246/275

»CARAT S«

Hi-Fi stereo-prijemnik vrhunske klase sa 4 talasna područja,savremenog dizajna, sa odvojenim zvučnim kutijama. Prijemniksadrži 35 tranzistora, 11 integrisanih kola, 62 diode, 8 senzora za

izbor 7 UKT stanica, sa indikatorima kanala i podešavanje.Frekventni opseg prijemnika: UKT 88—108 MHz, KT 5,9 —

-7,35 MHz, ST 520-1620 kHz, DT 145-290 kHz. MF 455 kHzi 10,7 MHz.

Frekventni opseg pojačavača: 25 Hz—20 kHz, uz 0,6% izo bličenja.

Podešavanje: Promenljivim kondenzatorom na AM i varikap--diodom na FM.

Izlazna snaga: 2x15 W. Zvučni boksovi tipa B9251, od 35 Wi 4 Q.

 Napajanje: 220 V.

Ostale osobine: Bešumno podešavanje i prekopčavanje talasnihopsega. Regulacija jačine i boje jednosmernim naponom preko zato predviđenih integrisanih kola. Prijemnik je sastavljen od \ išemeđusobno spojenih modula.

Principijelna šemaUKT područje — UKT tuner i senzorska jedinica. UKT tuner

radi sa 3 tranzistora (T101 kao MOSFET je VF pojačavač, TI02mešač, a TI03 oscilator). MOSFET pojačava i velike ulazne signale

 bez izobličenja, što sa bipolarnim tranzistorima nije slučaj. Naponza varikap-diode dovodi se preko senzorske jedinice.

Senzorskom jedinicom može se preko senzora Ul—U7 uključiti 7 unapred odabranih stanica, koje se podešavaju sa R953 —

 —R959. Sa integrisanim kolima U710 i 711 uključuju se preko senzora klizači potenciometra R953, koji daju napon za varikap-diodeD101— D108. Za indikaciju stanice služe LED koje se uključuju

 preko tranzistora T450—457.

Sa R905 (koji se nalazi izvan senzorske jedinice) mogu se stanice kontinualno podesiti. R905 uključuje se senzorom Uo.

 Napon od 26,5 V (za podešavanje tunera) stabilizuje se u modulu za stabilizaciju napona 093.00. U MAA550 dovodi se naponod 64 V, koji se stabilizuje na 33 V i preko T351 na 26,5 V.

252

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 247/275

Preko kola A109, koje radi kao diferencijalni poja,g vač, dovodi se AFC napon iz racio-detektora, i tim naponom preko R358//359 i T353, deluje na napon podešavanja od 26,5 V. Sa antipara-lelnim diodama D352/353 ograničava se AFC.

Impulsom koji nastaje u tački 965 senzorske jedinice, prilikom prelaza sa jednog na drugi senzor, deluje se na monostabilni multi-vibrator T356/355 (koji se nalazi u modulu 093.00), na čijem seizlazu (tačka 360) dobija pozitivni impuls. Ovim se impulsom, prekoD201, dovodi muting kolo sa T202 do provođenja i time se blokirastereo-dekoder A290D za vreme prelaza sa jednog na drugi senzor. Napon za podešavanje vodi se preko T951 (u kome se pojačava) iu indikator frekvencije 1900.

MF pojačavač (modul 079.00). MF signal iz UKT tunera odlazi

 preko Spl06 u 1. MF pojačavač sa TI50. Preko dvostrukog keramičkog filtra F150 signal odlazi dalje u T151, a odavde u integrisanokolo A220D, u kome se nalazi koincidentni demodulator MF signala. Na priključku 156 dobija se MPX signal.

Iz T151 MF signal se odvodi preko C163 u drugi MF pojačavačA281D, iz kojeg se pojačan ispravlja u Dl51/152, i kao NF signalvodi bazi tranzistora TI52 radi pojačanja, a sa kontakta 158 dobijase signal za indikaciju podešavanja u instrumentu 1901 i za prebacivanje sa stereo na mono u slučaju jačeg šuma primljenog ulaznog

signala. Signal se iz kontakta 158 (preko R219) vodi na T300, aodavde u stereo-dekoder A290D (nožice »9«) u kome se vrši automatsko prebacivanje sa stereo na mono.

Iz kola A220D vodi se, sa nožice »8«, MPX signal preko C202na T200, koji radi kao fazni korektor MPX signala, a sa T201 pojačava se NF deo iz MPX signala. Tranzistor T202 radi kao NF prekidač. Kod napona na bazi T202 većeg od 2 V, T202 provodi i predstavlja za MPX signal »kratak spoj«, te ne može da stiže u stereo--dekoder i preko njega u NF stepen, pa se tako postiže muting.

Ukoliko je napon na bazi T202 ispod 2 V, T202 blokira i MPXsignal (preko R221 i C213) stiže na kontakt 303 dekoderskog modula 091.00 i na nožicu »2« stereo-dekodera A290D.

Stereo-dekoder A290D radi po PLL  principu. Iz dekodera seiz MPX signala izdvaja levi i desni NF signal, koji se odvode sanožica »4« i »5«. U T800/801 pojačava se NF signal i preko T850//851 ( koji rade kao pretvarači impedanse, stižu NF signali u NFdeo prijemnika.

253

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 248/275

AM područje. Signal iz antene i ulaznog kola odlazi na kontakte»1« i »2« kola A244D u AM modulu 100.00. Kolo A244D sadržisve aktivne elemente za pojačavanje signala iz ulaza i lokalnog osci-latora, za mešanje, za MF pojačanje. Oscilatorna kola lokalnog

oscilatora vezana su za nožice »4«, »5« i »6«. MF transformatori keramički filtar su izvan integrisanog kola. Demodulacija MFsignala vrši se u D002.

T001 radi kao aktivni filtar za 5 kHz radi prigušenja inter-ferentnih smetnji kod KT prijema. Sa kontakta 009 AM modula100.00, NF signal se preko C207 i R204 vodi na bazu T200 radi NF

 pretpojačavanja. Dalji put NF signala je isti kao kod prolaza NFsignala FM područja.

 NF pojačavač (modul 051.00).  NF signal levog i desnog kanalavodi se u kolo TCA730, u kome se jednosmernim naponom od 0— —9 V reguliše (sa R900 i 901) u oba kanala jačina i balans. Uz pomoć drugog integrisanog kola A274D vrši se regulacija sa R902903 visokih i dubokih tonova.

Dirkom Linear (kontakti e2—3 i f2—3 zatvoreni) isključuju se potenciometri za boju i postiže se linearna karakteristika NF poja-čavača. Izlazni pojačavač izveden je sa kolom TDA2020. Kolo sadrži elektronsku zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja izlaznog

kabla iz zvučnih kutija.Sa priključnim modulom 56.00 za zvučnik uključuju se zvučnici

tek 2—3 sekunde posle uključenja prijemnika, kako se ne bi čulišumovi dok pojedini naponi ne postignu punu vrednost. Isto takoizbegavaju se slični šumovi kod isključivanja prijemnika.

Zakašnjenje isključivanja postiže se pomoću T750 i C750, kojise 2—3 sekunde po uključenju aparata napuni do vrednosti da T750

 provodi, pa relej Re750 privuče i njegovi radni kontakti spajaju

zvučnike na izlazni pojačavač.Prednji zvučni boksovi priključuju se u gnezdo B400 (levi) iB403 (desni), a zadnji zvučnici u B401 (levi) B402 (desni) — radi

 postizanja pseudo kvadrofonskog efekta. Stereo-slušalice dolaze uB900, pri čemu se isključuju zvučni boksovi.

Mrežni deo sadrži transformator sa 4 sekundarna namotaja,koji preko ispravljača daju potrebne napone za izlazni pojačavač(19 V), za stabilizacioni modul (63 V), za pojedine stepene prijemnika (15 V, stabilisano) i za indikatorske sijalice 10 V.

254

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 249/275

MUZIČKI CENTAR »COMPACT 1100«

Kombinacija stereo-prijemnika, kasetofona i gramofona (svesjedinjeno u kompaktnu celinu). Prijemnik i magnetofon imaju,

zajedno 100 tranzistora i 57 dioda. Izlazna snaga uređaja je 2x6 Wsa odvojenim zvučnim boksovima impedanse 4 Q.Frekventni opseg prijemnika: UKT 88—108 MHz, KT 5,9—

-7,35 MHz, ST 520-1605 kHz, DT 150-285 kHz. MF 455 kHzi 10,7 MHz.

Frekventni opseg kasetofona: 20—15000 Hz.Broj obrtaja gramofona: 78, 45 i 33 o/min, ali sa ugrađenim

 pikapom samo za 45 i 33 obrtaja. Frekventni opseg od 33-do 14000 Hz.

Principijelna šema prijemnika (šema br. 1)

AM područje.  Na šemi su prikazani zatvoreni kontakti za to područje. U ulaznom tranzistoru T202, koji radi kao pojačavač imešač, dobija se MF signal od 455 kHz, koji se dalje pojačava u MFstepenu sa T204 i T208. Kao lokalni oscilator radi T201 — kako bi se izbeglo prepobuđivanje ulaznog delà kod jakih ulaznih signala.Za ARP ulaznog delà koristi se napon iz drugog MF transformatoraL226/227, koji se ispravlja u diodi Gr202, zatim se vodi u pojačavač sa T205 i 203 i pojačan, preko R214 ide na emitor T202. Istise napon sa Gr202 koristi i za indikaciju podešavanja. Napon se prvo pojačava u tranzistorima T206 i 207 i vodi sijalici Lal, kojaleži u kolu kolektora T207.

Demodulisani signal iz Gr201, odlazi (preko R246 i C265 ikontakta 1— 2g, 1—2h, 1—2b, 1—2a, 1—2c, 1—2d i veze »4« i »5«)u NF deo prijemnika, čija oba kanala na ovom području rade paralelno.

FM područje. UKT tuner izveden je standardno sa 3 tranzistora i sličan je ranije opisanim aparatima. MF signal iz tunera odlazi preko Spl05/106 u trostepeni MF pojačavač sa T202, 204 i 208.Sa racio-detektora napon se odvodi za AFC varikap-diodu u tuneru,koji se inače podešava promenljivim trostrukim kondenzatorom.I ovde se napon sa racio-detektora koristi za indikaciju podešavanja pomoću sijalice Lal.

Između racio-detektora i stereo-dekodera nalazi se MPX filtarsa T401, čiji je zadatak da otklanja smetnje stanica susednih kanala.Preko veze »2« odvodi se MPX signal u stereo-dekoder, standardno

255

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 250/275

izveden sa T301 do T304 i iz dekodera, sa kontakta 307 i 303 odvodi se desni i levi NF signal preko kontakta 1—2e, 1 —2f i veze»4«—»5« u NF pojačavao.

 NF pojačavač sadrži u svakom kanalu po 8 tranzistora. Posleulaznog tranzistora T501 dolaze regulatori za boju i jačinu (R506,509 i 513). Zatim sleduju 2 pojačavačka stepena sa T502 i 503. Kao pogonski stepen radi T504 za komplementarne tranzistore T505/506koji pobuđuju izlazni stepen sa T3 i T4.

Zvučni boksovi se priključuju u gnezda Bu906 i 907 (prednji)i Bu909 i 910 (zadnji). Stereo slušalice dolaze u Bu908.

Postoje još i druga gnezda (Bu904 za mikrofon, Bu905 za spo-ljašnji magnetofon, Bu911 za ugrađeni gramofon i Bu912 za ugrađeni kasetofon).

Mrežni deo  je sastavljen od 2 mrežna transformatora (levi, na

-šemi, napaja preko 3 ispravljača prijemnik i pojačavač). Dodatnidesni transformator sa ispravljačima predviđen je za napajanjekasetofona KGB i za mali pojačavač sa T801/802, koji pojačavasignale sa stereo-pikapa gramofona, a napaja se preko veze »8« i»9« iz gnezda Bu911.

Principijelna šema kasetofona KGB (šema br. 2)

Preklopnik za vrstu rada je na šemi u položaju SNIMANJE.

Signal iz mikrofona pojačava se u predstepenu sa T1301 i T1302.Između Cl 306 i Cl 308 dovodi se automatska regulacija nivoa

snimanja, koja se sastoji iz diode Dl501 i grupe tranzistora TI501-do TI513. Kod većih ulaznih signala smanjuje se diferencijalni otpor-diode Dl501, koja sa R1307 čini naponski razdelnik i time smanjujeizlazni signal izT1302, tako da se postiže konstantan nivo snimanja.Do smanjenja diferencijalnog otpora dioda Dl501 dolazi usled

 jednosmerne struje, koja prolazi kroz diode (tačka »1« i »2«), Tase jednosmerna struja, koja zavisi od jačine ulaznog signala, dobija

iz tačke »1« emitora TI511 i tačke »2« emitora T1512.U sledećem stepenu sa TI303 i 1304 signal se dalje pojačava.

Pojačanje se podešava prema vrsti trake. Ako se radi sa Fe-trakom,nije potrebno veće pojačanje, pa preko R1320 dioda D1301 postaje

 provodna i kratkospaja R1317 i 1318. Kod rada sa Cr-trakom diodaD1301 je blokirana i pojačanje je veće. Ovo se postiže preklopnikomUFe _ Cr . Zatim signal prolazi kroz korekcioni pojačavač sa TI305i 1306, posle čega preko C1318 i R1334 odlazi u glavu za snimanje//reprodukciju CK441R.

256

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 251/275

Oscilator za brisanje radi u protufazi sa T1601 i 1602. Iz sekundarnog namotaja napaja se glava za brisanje CL05, a preko C1601odlazi struja za predmagnetizaciju u glavu CK.441R. Struja iz osci-latora se podešava prema vrsti trake. Pri radu sa Cr-trakama prek-lopnik U

Fc

 _ Cr 

  kratko spaja R1605 i oscilator dobija puni naponnapajanja, te radi sa većom snagom. Motor pogonskog mehanizmaradi sa elektronskom regulacijom broja obrtaja, što je postignutosa TI i T4 i njihovim pratećim elementima. Predviđeno je i isključivanje motora kada traka dođe do kraja, (to je ostvareno kolima T2,T3 i T5, u čiji bliži rad nećemo ulaziti).

A P A R A T I P O L J S K E P R O I Z V O D N J E

PRIJEMNIK »PIONIR STEREO«

Stoni tranzistorski stereo-prijemnik sa 10 tranzistora i odvojenim zvučnim kutijama. Karakteristike prijemnika u pogledu talasnogopsega, osetljivosti i napajanja iste su kao kod prijemnika JUNIOR.Izlazna snaga je 2 x 1,5W kod 10% izobličenja.

Principijelna šema

U električnom pogledu ceo VF i MF deo prijemnika je isti kaokod prijemnika JUNIOR. Za razliku od JUNIORA, u tuneru jeizvedena korekcija frekvencije oscilatora sa varikap-diodom D8,koji dobija napon sa racio-detektora. (Šema je data u prethodnomizdanju ove knjige).

AUTO-PRIJEMNIK »SAFARI-2«

Tranzistorski AM/FM prijemnik za ugradnju u kola, sa 10

tranzistora, napajan sa 12 V, sa promenljivim polaritetom na masu.Tranzistori i diode: Svi su poluprovodnici upisani na šemi.Frekventni opseg: UKT 87,5—108 MHz, KT 5,95—6,2 MHz,

ST 525—1605 kHz, DT 150-285 kHz. MF 465 kHz na AM području i 10,7 MHz na FM području.

Osetljivost: UKT ispod 10 u.V, KT i ST ispod 70 uV, a DTispod 150 ¡EV.

Izlazna snaga: 3 W kod 10% izobličenja na 4 Q.(Šema je data u 12. izdanju ove knjige).

17 Opravka radio-aparala 257

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 252/275

RADIO-KASETOFON MK 2500

Prenosni AM/FM prijemnik sa ugrađenim kasetnim magnetofonom u plastičnoj kutiji savremenog dizajna, sa 16 tranzistora, 11dioda i ugrađenim kondenzatorskim mikrofonom.

Tranzistori i diode: Svi su poluprovodnici upisani na šemi.Frekventni opseg prijemnika: DT 145—260kHz, ST 510—

-1620 kHz, UKT 87,5-108 MHz. MF 465 kHz na AM, i 10,7 MHzna FM.

Antena: Feritna za DT i ST i teleskop-antena za UKT.Frekventni opseg magnetofona: 80—10000 Hz.Traka: Sa 2 traga u kaseti C60 ili C90. Brzina kretanja trake

4,75 cm/s.Snimanje: Sa predmagnetisanjem i automatskom kontrolom

nivoa snimanja.Brisanje: Naizmeničnom strujom.Izlazna snaga: 1 W kod baterijskog i 1,5 W kod mrežnog na

 pajanja.Impedansa zvučnika: 6 fi.Pogon: Jednosmerni motor sa elektronskom regulacijom broja

obrtaja.Priključci: Mikrofon 0,5—50 mV/16 kO, gramo 50—500 mV/

/2MO, izlaz 400mV/18kil, drugi zvučnik 4—8 ili slušalice.

 Napajanje: 7,5 V (5 elemenata R14 — 0 24x49 mm) i iz mreže 220 V.

Detaljan opis šeme kao i sama šema dati su u 13. izdanju oveknjige.

A P A R A T I P R O I Z V O D N J E S S S R - a

PRIJEMNIK »SELENA«

Prenosni AM/FM prijemnik bolje klase, sa 17 tranzistora i11 dioda.

Tranzistori i diode: Na šemi su upisani svi poluprovodnici.Frekventni opseg: DT 150-408 kHz, ST 525—1605 kHz.

KT5 5,95-7,3 MHz, KT4 9,5-9,77 MHz, KT3 11,7-11,95 MHz,KT2 15,1-15,45 MHz, KT1 17,7-17,9 MHz i UKT 87,5-108 MHz.MF 465 kHz i 10,7 MHz.

Osetljivost: Na ST i DT 0,5 mV/m, KT opsezi 20 ¡xV i UKT

10 p-V.

258

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 253/275

Antena: Feritna za ST i DT i teleskop-antena za KT i UKT.Izlazna snaga: 700 m\V.Zvučnik: impedanse 8 ii, eliptični. Napajanje: 9 V (6 baterija po 1,5 V, R20) i mogućnost prik

ljučka spoljnog ispravljača od 9 V. Potrošnja 20—25 mA bez signalai 100—120 mA kod izlazne snage od 0,7 W.

Principijelna šema

Ćela šema je podeljena na sledeće štampane ploče, odnosno blokove: UKT tuner (Ul) ploča sa feritnom antenom (U2), kalem-ska grupa-doboš za AM područje (U3), MF pojačavač za AM i FM(U4) i NF pojačavač (U5).

Šema je data u 12. izdanju ove knjige.

PRIJEMNIK »SELENA B206—B209«

Prenosni AM/FM prijemnik bolje klase, sa 19 tranzistora i18 dioda, sa 10 talasnih opsega.

Tranzistori i diode: Svi su poluprovodnici upisani na šemi.Frekventni opseg: Kod varijante B206 isti kao kod prethodnog

 prijemnika SELENA.

Varijanta B207: kao kod B206, jedino UKT opseg ide od 65,8— —73 MHz.Varijanta B208: Nema DT opseg, ali zato ima 6 KT opsega i

UKT opseg. KT opseg se nadovezuje na ST opseg tako da postojikontinualno frekventno područje od 525 kEIz do 15,1 MHz.

Varijanta B209: Svi opsezi kao kod B206, samo UKT opsegide od 87,5 do 100 MHz. Međufrekvencija i sve ostale karakteristike su iste kao kod prethodne SELENE, jedino ovi aparati imajuugrađen i mrežni deo radi napajanja iz mreže.

Principijelna šema

Prijemnik je podeljen na blokove (štampane ploče) kao kodSELENE, a talasni opsezi na AM području ostvareni su sa oscila-tornim kolom smeštenim na dobošu. U električnom pogledu pri

 jemnik je veoma sličan prethodnom. Šema je data u 13. izdanjuove knjige.

17 * 259

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 254/275

PRIJEMNIK »SPIDOLA 250-252«

Prenosni AM/FM prijemnik bolje klase, sa 9 talasnih opsega,ugrađen u kutiju od plastične mase.

Tranzistori i diode: Svi su poluprovodnici upisani na šemi.

Frekventni opseg: DT 150-408 kHz, ST 525-1605 kHz, KT60 m (2-5 MHz), 41 m (5—7,4 MHz), 31 m (9,5-9,78 MHz),25 m (11,7-12,1 MHz), 16 m (15,1-17,9 MHz) i 13 m (21,45--21,75 MHz).

UKT 87,5-108 MHz ............................ kod varijante 25087,5—100 MHz ...................... kod varijante 25165,8— 73 MHz ....................... kod varijante 252

MF na AM području 465 kHz, a na FM 10,7 MHz.Osetljivost: Na AM području 0,1—0,6mV/m, na FM

0,025 mV/m.Antena: Feritna za DT i ST i teleskop-antena za UKT i KT.Izlazna snaga: 700 mW. Napajanje: 9V i mogućnost priključivanja spoljnog isprav

ljača od 9 V.

Principijelna šema

U električnom pogledu šema je dosta slična sa SELENOM i

 podeljena je na više ploča. Sva kola za AM područje smeštena suna obrtnom dobošu. (Šema je data u 12. izdanju ove knjige).

PRIJEMNIK »VASHOD 302 1 303«

Prenosni prijemnik za AM/FM područje, savremenog električnog rešenja, sa 6 talasnih opsega koji se uključuju dirkama.

Tranzistori i diode: Svi su poluprovodnici obeleženi na šemi.Frekventni opseg: DT 150—408 kHz, ST 525—1605 kHz,

KT1 15-15,5 MHz, KT2 11,6-12,1 MHz, KT3 5,9-9,8 MHz,UKT 87,5—108 MHz (varijanta 302), ili 65,8 do 73,0 MHz (vari

 janta 303). MF 465 kHz i 10,7 MHz.Osetljivost: AM 0,1 — lmV/m, UKT 50jxV/m.Antena: f^eritna za DT i ST i teleskop-antena za UKT i KT.izlazna snaga: 500 mW.

 Napajanje: 9 V i mogućnost priključivanja spoljnog ispravljača od 9 V.

260

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 255/275

Principijelna šeina

I ovde je šema podeljena u nekoliko ploča — blokova kao kodSELENE. Pored tranzistora, ovde su korišćena i integrisana kolaK2ŽA242 (sa 2 tranzistora) u UKT tuneru i stepenima za VF, od-

nosno MF pojačanje, zatim dva integrisana kola K2US242 (sa po jednim tranzistorom) u stepenima MF pojačavača i integrisanokolo K2PP241 (sa po dva tranzistora za stabilizaciju napona na4,4 V) i najzad integrisano kolo K2US245 (sa 5 tranzistora) u NFstepenu. (I šema ovog prijemnika nalazi se u 12. izdanju ove knjige).

261

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 256/275

G l a v a 1 0 .

RAZNE TABELE I UPOREDNI PREGLEDI

1. Preračunavanje frekvencije u talasnu dimnu i obratno

MHz m   MHz m   MHz m MHz m   MHz m i

(m)   (MHz)   (m)   (MHz) (m)   (MHz)   (m)   (kHz) (m)   (kHz)

20,0   15,000   17,0   17,647 14,0   21,428   11,0   27,273   8,0 37,50019,9   15,075   16,9 17,751   13,9 21,583 10,9   27,523   7,9 37,97519,8   15,151   16,8   17,857 13,8 21,739 10,8   27,778 7,8 38,46119,7   15,228   16,7 17,964 13,7   21,898 10,7 28,037 7,7 38,96119,6   15,306 16,6   18,072 13,6 22,059   10,6 28,302 7,6 39,47419,5 15,385 16,5   18,182   13,5   22,222 10,5 28,571 7,5   40,00019,4   15,464 16,4   18,293 13,4 22,388 10,4   28,846 7,4 40,540

19,3   15,544 16,3   18,405 13,3 22,556   10,3 29,126 7,3   41,09619,2   15,625 16,2 18,519   13.2 22,727   10,2   29,412 7,2   41,66719,1   15,707 16,1   18,634 13,1 22,901   10,1   29,703   7,1   42,25419,0   15,789   16,0 18,750 13,0   23,007 10,0 30,000 7,0   42,85718,9   15,873 15.9   18,868   12,9   23,256 9,9   30,303   6,9   43,47818,8   15,947   15,8   18,987 12,8   23,437 9,8   30,612   6,8 44,11818,7   16,043   15,7 19,108 12,7   23,622 9,7   30,928   6,7 44,77618,6   16,129   15,6 19,231 12,6   23,810 9,6   31,250   6,6   45,45518,5   16,216   15,5 19,355   12,5 24,000 9,5   21,579   6,5 46,15418,4   16,304 15,4 19,480 12,4 24,193 9,4   31,915   6,4 46,87418,3   16,393 15,3   19,608   12,3   24,390   9,3 32,248   6,3 47,619

18,2   16,483   15,2 19,737 12,2 24,590   9,2 32,608   6,2 48,38718,1   16,574   15,1   19,867   12,1   24,793   9,1   32,967   6,1 49,18018,0   16,667 15,0 20,000   12,0   25,000 9,0   33,333   6,0   50,00017,9 16,760   14,9 20,134   11,9   25,210 8.9   33,708   5,9   50,84717,8   16,854   14,8 20,270 11,8 25,424 8,8 34,091   5,8   51,72417,7   16,949   14,7 20,408   11,7 25,641   8,7   34,483   5,7   52,63117,6 17,000   14,6   20,548 11,6 25,862 8,6   34,884   5,6   53,57117,5   17,143 14,5 20,690   11,5   26,087 8,5   35,294   5,5   54,54517,4 17,242   14,4   20,833   11,4   26,316   8,4   35,714   5,4 55,55517,3   17,341   14,3   20,979   11,3   26,549   8,3   36,144 5,3   56,60417,2 17,442   14,2   21,127 11,2 26,786 8,2   36,585 5,2   56,692

17,1   17,544   14,1 21,276   11,1   27,027   8,1 37,037   5,1   58,824

262

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 257/275

MHz   m   MHz   m   MHz   m   kHz   m(m)   (MHz)

-------------------------  J 

(m)   (MHz)   (m)   (MHz)   (m)   (kHz)

5,0   60,000   2000   150,00   1070   280,37   590   508,474,9   61,224   1900   157,89   1060   283,02   580   517,24

4,8   62,500   1800   166,67   1050   285,71   570   526*324,7   63,830   1700   176,47   1040   288,46   560   535,714,6   65,217   1600   187,50   1030   291,26   550   545,454,5   66,667   1500   200,00   1020   294,12   540   555,554,4   68,182   1490   201,34   1010   297,03 530   566,03

4,3   69,767   1480   202,70   1000   300,00   520   578,794,2   71,429   1470   204,08   990   303,03 510   588,244,1 73,171   1460   205,48   980   306,12   500   600,004,0   75,000   1450   206,90   970   309,28   450 666,673,9   76,923   1440   208,33   960   312,50   400   750,003,8   78,947   1430   209,79   950   315,79 350   857,143,7   81,080   1420

  211,27   940   319,15   300   10003,6   83,333   1410   212,77   930   322,58   250   12003,5   85,714   1400   214,28   920   326,09   200   15003,4   88,235   1390   215,83   910   329,67   150   20003,3   90,909   1380   217,39   900   333,33 100   30003,2   93,750   1370   218,98 890   337,08 80   37503,1   96,774   1360   220,59   880   370,91 60   50003,0   100,00   1350   222,22   870   344,83   40   75002,9   103,45   1340   223,88   860   348,84   20   150002,8   107,14   1330   225,56   850   352,94   10   300002,7   111,11   1320   227,27   840   357,14   5   600002,6   115,38   1310   229,01   830   361,452,5   120,00   1300   230,77   820   365,852,4   125,00   1290   232,56   810   340,372,3   130,43   1280   234,38   800   375,002,2   136,36   1270   236,22   790   379,752,1   142,86   1260   238,10   780   384,61

1250   240,00   770   389,611240   241,93   760   394,741230   243,90   750   400,001220   245,90   740   405,401210   247,93   730   410,961200   250,00   720   416,67

1190   252,10   710   422,541180   254,24   700   428,571170   256,41   690   434,781160   258,62   680   441,181150   260,87   670   447,761140   263,16   660   454,541130   265,49   650   461,541120   267,86   640   468,751110   270,27   630   476,191100   272,73   620   483,871090   275,23   610   491,80

1080   277,78   600   500,00

263

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 258/275

2. Veza između decibela i odnosa napona, struje i snage

dBU1 JI — ili —U2 J2

P1

P2dB

U1 JI — ili —U2 J2

P1

P2dB

U1 JI — ili —U2 J2

P1 i

P2

0,1   1,012 1,023   8,2   2,57   6,61   26   19,9   3980,5   1,059   1,122 8,4 2,63   6,92   27   22,4   5011,0   1,122   1,259 8,6   2,69   7,24   28   25,1 6321,5   1,198 1,413   8,8 2,75   7,59 29   28,2   7942,0   1,259 1.585   9,0 2,82 7,94   30 31,6   10002,2 1,288   1,660 9,2   2,88   8,32   31   35,5   1260 i2,4   1,318 1,738   9,4   2,95 8.71   32 39,8   15852,6   1,349   1,820   9,6   3,02   9,12 33 44,7   19952,8 1,380 1,906 9,8 3,09   9,55 34   50,1   25153,0   1,413 1,995   10,0 3,16 10,00   35 56,2   32653,2   1,445   2,09   10,5 3,35 11.22   36   63,1   29803,4   1,479   2,19   11,0 3,55   12,59   37 70,8   50103,6   1,514   2,29   11,5   3,76   14,13   38   79,4 6310

I 3,8 1,549   2,40 12,0   3,98 15,85 39 89,1 79454,0   1,585 2,51 12,5   4,22 17,78 40 100,0 100004,2   1,622 2,63   13,0   4,47 19,95   42   125,9 J 58504,4 1,660   2,75 13,5   4,73 22,4   44 158,5   251204,6   1,698   2,88   14,0 5,01   25,1   46 199,5   398104,8   1,738 3,02 14,5   5,31 28,2   48   251 631005,0 1,778 3,16   15,0 5,62 31,6 50   316 1000005,2   1,820   3,31   15,5 5,96 35,5   52   398 158490

5,4   1,862 3,47   16,0 6,31   39,7 54 501   251190

5,6   1,996   3,63   16,5 6,68   44,7   56 631   398105

5,8 1,950   3,80 17,0   7,08   50,1   58 794 6309556,0   1,995 3,98 17,5   7,50   56,2   60   1000 10000006,2   2,04 4,17   18,0 7,95 62,1   62   1259   1584895

6,4   2,09   4,37   18,5 8,41 70,8 64 1585   25118906,6   2,14 4,57 19,0 8,91 79,4 66   1996   39810706,8 2,19   4,79   19,5 9,44 89,1   68   2512   63095707,0   2,24 5,01   20 10,00 100,0   70   3163 100000007,2 2,29   5,25 21 11,23   125,9   75 5624   316228007,4 2,34   5,50 22 12,59 158,5   80 10000   100000000

7,6   2,40   5,75   23   14,13   199,5   90  3165 ,103 1,0. IO9 !7,8   2,45 6,03 24   15,7 251 100 100.103 1,0. IO9

8,0 2,51   6,31   25 17,8 316   120 100 IO6

1,0. IO1

264

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 259/275

3. Veza između napona iznad 1  y.V i decibela pri 1 p.V = 0 dB

 pV1

dB l’V dB  pv dB

1 0 42 32,2 220 46,62 6,0 44 32,4 240 i 47,33 9,5 46 32,6 260 47,94 12,0 48 32,8 280 48.65 14,5 50 34 300 49,26 15 55 34,8 325 49,9 i7 17 60 35,2 350 50,6 i8

18 65 36,2 375 51,2 !9 19 70 37,0 400 51,9 |10 20 75 37,5 425 52,512 21,5 80 38,0 450 5314 23 85 38,5 470 53,5 |16 24,5 90 39 500 5418 25,3 95 39,5 525 54,5 i20 26 100 40 550

” 122 27 110 40,6 575 55,524 27,8 120 41,2 600

156

26 28,3 130 41,8 650 56,5 ;28 29 140 42,4 700 5730 29,5 150 43,0 750 57,532 30 160 43,6 800 58

34 30,8 170 44,2 850 58,5 !

36 31 180 44,8 900 5938 31,5 190 54,4 950 59,5 j40 32 200

4 M  i !

1000 601

 Napomene: Gornja tabela može da sc koristi i za određivanje pojačanjaizraženo u dB. Kolone za pV predstavljaju pojačanje. Primer: 15 dB znači poja-čanje od 6 puta, 40 dB pojačanje 100 puta. Pojačanje 20 puta je 26 dB, 500 puta

 je 54 dB, itd.

265

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 260/275

4. Veza između napona 1 V i decibela pri 1 V = 0 dB

V dB mV dB pV dB

1  — 0   _   _ 800 -620,9  — 1 90 -21 700 -630,8 - 2 80 -22 600 —640,7  — 3 70 -23 500 -660,6 — 5 60 -24,5 400 -680,5 - 6 50 -26 300  —700,4 — 8 40 -28 200  —740,3 -11 30 -30,5 100 -800,2 —14 20 -34 80  —820,1 -20 10 -40 60 -84

8  —42 40 -885 -46 20 -96

3 —52 10 -100

11 -60 1  —120

5. Veza između decibela i napona ispod 1 V pri 0 dB = 1 V

dB V dB mV dB pV

0 1,00  —22 79 — 62 800 — 2 0,80 -24 63 - 63 700

- 4 0,63 -26 50 - 64 600- 6 0,50 -28 40 — 65 550

 — 8 0,40 —30 32  — 66 500 —10 0,32 —32 25  — 67 450

-12 0,25 -34 20 — 68 400 —14 0,20 -36 16 — 69 450

-16 0,16  —38 12 — 70 300 —18 0,13 -40 10 — 72 250

-20 0,10  —42 8 — 74 200-44 6 — 76 175-46 5 — 78 135

 —48 3,8 - 80 100 —50 3,1 — 85 55

 —52 2,5 - 90 35-54 2,0  — 95 15-56 1,70 -100 10-58 1,25 -110 5-60 1,00 —120 1

Napomena: Gornja tabela može da se koristi i za određivanje slabljenjaizraženo u dB. Kolona za V predstavlja slabljenje od 0,8 — 0,1. Da bi se dobilodalje slabljenje treba kolonu za mV i p.V prikazati u V, dakle umesto 79, 63, 50,.. .mV treba zamisliti 0,079, 0,063, 0,05...................  V, a umesto 800, 700, 600,... pV zamisliti 0,0008, 0,0007, 0,0006......... V. Primeri: slabljenje od —46 dB pred

stavljeno je sa 5 mV = 0,005, —85 dB = 55 p.V = 0,000055.

266

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 261/275

Glava 11.

PODACI ZA PODEŠAVANJE RADIO-APARATA

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 262/275

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 263/275

2   7   0  

PODACI PODEŠAVANJA ZA »IDEAL 1C 4«, »IDEAL 1C 5« i »ET1DA«

Redosleđ podešavanja

Frekvenc. podešavanja

Uključeno Prijemnik na

Signal doveden preko

Postupak  podešavanja

Primedba

AM područjeMF kola 465 kHz ST  početak 

skale

20 nF na

»1K« tastature

L209i L211na maxotklon 1201

1201-ugrađenindikator  podešavanja

MF filtri 465 kHz ST kraj skale VA na A L204' i 205na maxotklon 1201

ST 515 kHz

1620 kHz

ST kraj skale

 početak skale

StO na FA L207 na maxotklon 1201

C211 na maxotklon 1201

StO-standardokvir FA-feritna antena

650 kHz

1500 kHz -

650 kHz

1500 kHz ”

L203 na maxotklon 1201

C201 na maxotklon 1201

L203 pomeritiduž ferit antene

KT 5,8 MHz

6,0 MHz

KT

KT

kraj skale

6,0 MH/

VA na A L206 na maxotklon 1201L201 na maxotklon 1201

Redosled podešavanja

Frekv. podešavanja

Uključeno Prijemnik na

Signal doveden preko

Postupak  podešavanja

Primedba

FM područjeMF kola 10,7 MHz

Af=75 kHz1 kHz

UKT  —  20 nF na »1K«tastature

L208, 210212, 213, namax visinu isimetr. rezonantne krive

OSC priključitina »7a« (do C227)i masu

UKT tuner  87 MHz UKT kraj skale VA na A L105 na maxotklon 1201

108 MHz UKT  početak skale

CT 102 na maxotklon 1201

100 MHz UKT 100 MHz L103 i CT101na maxotklon 1201

Kod L105i 103 postići max otklonrazvlačenjem ilisabijanjemnavojaka.

Napomena: UKT tuner u fabrici je podešen i u servisu ga ne treba dirati.

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 264/275

2  7 2 

1  8  O pr  a  vk  a r  a  d i   o- a  p a r  a  t   a 

Trimer Cl postaviti na sredinu. Sa R35 podesiti struju mirovanja T6 na 60 mA.

PODACI PODEŠAVANJA ZA AUTO-RADIO »AT 101«

Redosled podešavanja

Frekvenc. podešavanja

Uključeno Prijemnik na

Signal doveden preko

Postupak  podešavanja

Primedba

MF kola 452 kHz ST 300 m 20 nF nakolektor T2

L425 i 424 na

max otklon CV

CV na zvučnik 

ST 508 kHz ST 590 m VA na A Z4 na maxotklon CV

600 kHz ” 500 m » Z3 i Z2 na maxotklon CV

1450 kHz   ii 206,8 m   a Trimer Clna maxotklon CV

PODACI PODEŠAVANJA ZA AUTO-RADIO »PROGRAMATIK« AT 302Trimere C533, C534 i C545 postaviti na

napon na 7 V između emitora TS438 a/b isredinu. Sa R746 podesiti kolektorsku struju izlaza na 60 mA. Sa R742

mase.

Redosled podešavanja

Frekvenc. podešavanja

Uključeno Prijemnik na

Signal doveden preko

Postupak  podešavanja

Primedba

AM područjeMF kola 452 kHz ST 300 m 20 nF na bazu

TS425b (tačka »B«)S492, 491,490i 489 na maxotklon CV

CV na zvučnik 

ST 508 kHz600 kHz

1450 kHz

STii

ii

590 m500 m

206 m

VA na Aa

ii

S416 na maxCV S414 i 415na max otklonCVC534 i C545 namax otklon CV

DT 145 kHz260 kHz

DTii

2060 m1153 m   a

S475 na max CVS473 i S472 namax otklon CV

FM područjeMF kola

(Blokirati AFC premoštenjem C514)10,7 MHz UKT — Af = 200 kHz

ii ii

20 nF na bazu TS428a

ii

Razdesiti S486, OSC preko 100a S484, 483, 481 k na tačku »2« i408 i 479 na Isključiti kod »A«max rezon. C584 OSC prekokrive Sa S486 100k na tačkudovesti S-krivu »3« i masu. Prik-na sredinu OSC ljučiti C584

UKT tuner 87,5 MHz UKT 87,5 MHz VA na A C526, 504 i 508 CV na zvučnik 

105 MHz   ii 105 MHz   a

na maxotklon CVS403, 401 i 402na maxotklon CV

Napomena: U fabrici UKT tuner podešen i ne treba ga dirati u servisu

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 265/275

2  7 4  

1  8 *  

2  7  5 

PODACI PODEŠAVANJA ZA »Ei-HSR 70«

Redosled Frekvenc. Uključeno Promenlj. Signal doveden Postupak Primedba podešavanja  podešavanja kondenz. preko  podešavanja

AM područjeMF kola 455 kHz ST otvoren 20 nF na mernu L302 na max 1302 ugrađen indi-

tačku MT8 otklon 1302 kator podešavanja.MF usisni

filtar 455 kHz ST sto L205 i 206 namin otklon 1302 StO štand, okvir 

DT oscilator  145 kHz DT zatvoren Sto L209 na maxferitna DTantena 285 kHz DT otvoren »

otklon 1302

170 kHz DT zatvoren L204 na max L 204 pomeritiotklon 1302 duž fer. antene

DT spoljnaantena 145 kHz DT zatvoren VA na A L210 postaviti

uz L202 i uvrnutina L210 jezgrodo fer-antene

ST oscilator  515 kHz ST zatvoren sto L208 na maxotklon 1302

162C kHz C214na max

1620 kHz ST >> otklon 1302

St fer. ant. 650 kHz ST 650 kHz ii L202 pomeritina maxotklon 1302

1500 kHz ST 1500 kHz C202 na maxotklon 1302

ST spoljnaantena 650 kHz ST zatvoren VA na A L203 postaviti

na 1 cm udaljenod L204 i naL203 jezgrouvrnuti doferitne antene

KT oscilator 5,7 MHz KT zatvoren VA na A L207 na maxotklon 1302

7,5 MHz KT 7,5 MHz   —

KT ulaz 5,9 MHz KT 5,9 MHz L201 na maxotklon 1302

7,3 MHz KT 7,3 MHz C204 na maxotklon 1302

FM područjeMF kola 10,7 MHz UKT otvoren 20 nF na mernu L304 podesiti Ose. na mernu

Af=75 kHz tačku MT 9 na max visinu tačku MT111 kHz i simetriju (kontakt 23h

rezon, krive na tastaturi)

UKT tuner 87,5 MHz UKT 87,5 MHz Va na A L108, L101/102(2,45 V za i L106/107 navarikap-diode) max otkli n 1302

108 MHz UKT 108 MHz Va na A Cl 13, 007,(17,5 V za Clll i Cl02varikap-diode) na max

otklon 1302MF trafo 108 MHz UKT 108 MHz Va na A Lili i L112u tuneru na max

otklon 1302

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 266/275

   L   L   Z 

   9   L   Z Podešavanje stereo-dekodera

1) Preko VA na A signal od 1 mV, 100 MHz iz SG 4- kodera sa modulacijom od 1 kHz i pilot-tonom 6%.2) Cv na zvučnik.3) Uključiti UKT i podesiti na 100 MHz.4) Uključiti linearnu karakteristiku i balans na sredinu.5) Posmatrati odnos korisnog i preslušnog signala kod 1 kHz pri snazi od 15 W po kanalu. Taj odnos treba daje

 bolji od 38 dB, a ako nije — podesiti odnos sa TP 502.6) Nivo početka rada dekodera podesiti sa TP 501 sa VF signalom od 1 mV, koji je oslabljen ate-

nuatorom za 40 dA.7) Nivo izobličenja kod 1 kHz treba da je 0,6% (mereno meračem izobličenja) kod 2x 15 W. Sa L501/502 se ovo

 postiže.

PODACI PODEŠAVANJA ZA »Ei-HSR 140«

Podešavanje VF i MF kola izvode se na isti način kao kod HSR 70.Pored ovoga potrebno je izvršiti još sledeća podešavanja:Sa TP801 podesiti napon na C801 na 12 V.Sa TP606 podesiti mirnu struju izlaznog stepena, bez ulaznog signala, na 35—40 mA. Instrument vezati na mesto

osigurača 0601.

Podešavanje kola za zaštitu izlaznog stepena  — Priključiti omsko opterećenje snage 50 W 4 i), i voltmetar na mestozvučnika. Na magn. ulaz dovesti signal 250 mV 1 kHz. Sa TP607 i 608 podesiti zaštitu da startuje tek kod izlaznog na pona od 19.V. Zatim proveriti zaštitu i na kratki spoj izlaza kod punog opterećenja. Pri tom

ne srne da otkaže ni osigurač 0601.Podešavanje potiskivača šuma. — Voltmetar paralelno zvučniku. Na UKT opsegu potenciometar za jačinu na max,

linearna karakteristika uključena, pritisnuta dirka POT.ŠUM. sa TP332 dovesti šum na minimum u ćelom opsegu,treba da je najmanje 40 dB.

Podešavanje stereo-dekodera. — Izvodi se kao kod »HSR 70«, samo se preslušavanje i izobličenje proverava kodsnage od 40 W.

PODACI PODEŠAVANJA ZA »SAVICU« SN 120 I SN 121

Redosled podešavanja

Frekvenc. podešavanja

Uključeno Prijemnik na

Signal doveden preko

Postupak  podešavanja

Primedba

AM područje

MF kola 468 kHz ST 1600 kHz 10 nF na bazu T201

Tr211,208, 205i 204 na maxotklon CV

CV na zvučnik 

ST 1500 kHz ST 1500 kHz Va na A C212 i 201 namax otklon CV

VA-vešt. antenaA-antenski priklj.

575 kHz 575 kHz Tri i Tr203 namax otklon CV

Tri pomeritiduž ferit antene

KT 6,1 MHz KT 6,1 MHz n Tr202 i 201 namax otklon CVDT 250 kHz DT 250 kHz >1 C216 i 202 na

max otklon CV160 kHz ” 160 kHz 15 C265 i Tr2 na

max otklon CVTr2 pomeriti dužferit. antene

FM područje

MF kola 10,7 MHzAf=22 kHz

UKT 97 MHz 10 nF na bazuTI02 (tačka B)

Razdesiti Tr210, a Tr209,207, 206, L107i L106 na maxvisinu rez. krivena OSC

OSC sa sondom(u kojoj jeAA227 + 47koma na red) natačku »C« i masu

UKT 97 MHz Sa Tr210 dovesti marku na

sredinu S-krivena OSC

OSC bez sondena tačku »D« i

masu

UKT tuner  100 MHzAf = 22 kHz

UKT 100 MHz Va na A Cl 12 i Cl 04 namax otklon CV

DA dipol antenaCV na zvučnik 

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 267/275

PODACI PODEŠAVANJA ZASTEREO-TUNER 100 (GORENJE)

Dovesti kazaljku do levog graničnika. Pritisnuti FM dirku,

 priključiti voltmetar između klizača R800 i mase. Kazaljku dovestido desnog kraja skale i trimerom R4015 varikap-napon dovesti na17,5 V. Kazaljku pomeriti na levi kraj skale i sa R4011 varikap--napon podesiti na 3,5 V. Pritisnuti AM dirku, kazaljku na desnikraj i sa R4020 podesiti varikap-napon na 15 V. Kazaljku pomeritina levi kraj i sa R4013 podesiti napon na 1 V.

Provera frekventne indikacije. Za ovo je potreban brojač frekvencije. Podešavanju pristupiti 10 minuta po uključivanju. Brojač frekvencije priključiti preko sonde na Pin 18 kola SAA 1070. Prethodnosa C 6054 podesiti 4 MHz frekvenciju kristala. Pazi! Kapacitet sondeutiče na frekvenciju indikacije i istu smanjuje za 4 Hz po pF.

Podešavanje LED indikacije jačine polja. FM: kod ulaznogantenskog napona od 5 p,V podesiti R 4009 da zasvetli donja crvenaLED. AM: kod ulaznog antenskog napona 15 ¡jlV  sa R4028 podesitisvetljenje donje LED.

Podešavanje LED indikacije tačnosti podešavanja. Kratkospojitimerne tačke E i B i sa R 6034 i postići da na FM području zasvetlizelena LED pri antenskom ulaznom naponu od 10 [EV. Zatim razdvojiti merne tačke E i B.

278

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 268/275

27<

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 269/275

2   8   0   AM područje

MF kolo 850 kHz(zavisi od keramičkogrezonatora)

ST 850 kHz Va na A L2032 na maxotklon CV

CV na tačku3 i 5 izlaznoggnezda

ST 510 kHz ST 510 kHz == 1 V

" L2030 na maxotklon CV

1630 kHz 1630 kHz == 15 V

C2121 na maxotklon CV

560 kHz

1580 kHz

560 kHz

1580 kHz

L2027 na maxotklon CVC2085 na maxotklon CV

DT 145 kHz DT 145 kHz =1 V

L2029 na maxotklon CV

»»

365 kHz 365 kHz =15 V

C2123 na maxotklon CV

-

200 kHz 200 kHz - L2028 na maxotklon CV

330 kHz »5 330 kHz ” C2088 na maxotklon CV

>?

Usisno kolo

9 kHz 9kHz ST ST 250 mV preko0,1 pF na Pin6 (TDA 1046)

L2033 na minotklon CV

 NF izlaz 510 kHz ST 510 kHz.= 1 V

VA na A(1 raV)

R3049 podesiti na 0,7 V

••

PODACI PODEŠAVANJA ZA RADIO-KASETOFON »RB 3200«

Redosled Frekvencija Uključeno Kazaljka na Signal dove- Postupak  Primedba podešavanja podešavanja den preko podešavanja

AM područjeMF kola 465 kHz ST sredinu 10 nF na bazu ZFlo, 9, 8 i 2 na CV zvučnik  

T403 max otklon CV

ST 1450 kHz ST 1450 kHz StO na FA Trimer 6 i 8 na StO-standardnimax otklon CV okvir FA-ferit

antena560 kHz ST 560 kHz ” Kalem 5 i 7 na

max otklon CV

KT 6,5 MHz KT 6,5 MHz VA na TA Kalem 1 i 3 na VA-vešt. antenamax otklon CV TA-teleskop

antena.15 MHz KT 15 MHz Trimer 2 i 4 na

max otklon CV

tooo

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 270/275

2    8   2   

 N>oo

FM područje

MF kola 10,7 MHz UKT sredinu 10 nF na emitor  Razdesiti ZF7, CV na U-b3T302 a ZF6, 5, 4, 3

i 1 na maxotklon CVisključiti C514

,,   jj „ Jezgro ZF7 naminotklon CV,uključiti C514

UKT tuner  88 MHz UKT levu stranu VA na TA »A« i »C« namax otklon CV

CV na zvučnik 

106 MHz »» desnu >5 »B« i »D«na maxotklon CV

PODACI PODEŠAVANJA ZA »PHILIPS D7323«

Redosled Frekvenc. Uključeno Kazaljka Signal doveden Postupak Primedba podešavanja  podešavanja na preko  podešavanja

AM područjeMF kola 455 kHz ST  početak  20 nF na 1006 i 5048 na CV na zvučnik 

skale tačku »A« max otklon CV

ST 512 kHz ST kraj StO na AF 5006 na max StO standardskale otklon CV okvir FA ferit1635 kHz ST  početak  CTc na max antena

skale otklon CV600 kHz ST 600 kHz »> 5003 na max

otklon CV1400 kHz ST 1400 kHz CTd na max

otklon CV

Redosled Frekvencija Uključeno Kazaljka Signal doveden Postupak  Primedba podešavanja  podešavanja na  preko  podešavanja

KT1 2,2 MHz KT kraj skale 6 pF na 5005 na max CV na zvučnik tačku »C« otklon CV

7,45 MHz početak   2011 na maxskale otklon CV

2,5 MHz 2,5 MHz ” 5001 na maxotklon CV

7,2 MHz 7,2 MHz 2004 na maxotklon CV

KT2 9,3 MHz KT2 kraj skale 6 pF na »C« 5004 na maxotklon CV CV na zvučnik 22,3 MHz početak skale 2008 na max

otklon CV10 MHz •• 10 MHz 5001 na max

otklon CV”

21 MHz »* 21 MHz 2002 na maxotklon CV

FM područjeMF kola 10,7 MHz UKT  početak  20 nF na bazu 5041 i 5046 na max OSC preko 1 00 k 

f= 200 kHz skale 7112 (tačka D) visinu i simetriju na tačku »1«1 kHz rezonantne krive na

ose

UKT tuner 86,5 MHz UKT kraj VA na TA 5024 i 5022 na VA vešt. ant. za

skale max otklon CV UKT, TA telesk.ant. CV na zvučnik 108 MHz početak   J» CTb i CTa na

skale max otklon CV

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 271/275

LITERATURA

1) E. Guyot: Uput za popravku radio-aparata, Zagreb, 1952.

2) K. Henney: Radio Engineering Handbook, New York, 1950.3) Milton S. Kiver: Transistors in Radio, Televisión and Electronics, New York, 1959.

4) J Žnidaršić, V. Jovanović, Priručnik za radio-amatere operatore,Beograd, 1953.

5) B. Đurić: Tranzistorski prijemnici, »Tehnička knjiga«, Beograd, 1962.6) B. Milobar, A. Crnolatac: Popravka tranzistorskih prijemnika. »Teh

nička knjiga«, Zagreb, 1980.7) Servisni podaci »ISKRE« za merne elektronske instrumente.8) Servisni podaci Elektronske industrije — za merne elektronske in

strumente.9) V. Mesaros: Radiotehnički priručnik, — »Tehnička knjiga«, Beograd,1968.

10) V. Mesaros: Japanski tranzistorski prijemnici i magnetofoni. »Tehnička knjiga« — Beograd, 1972.

11) V. Mesaros: Elektronika u automobilu, »Tehnička knjiga«. Beograd,1975.

12) B. Šesterikov: Kasetofoni, — »Tehnička knjiga« — Beograd, 1982.13) Servisni podaci firme »Philips« za razne merne uređaje i instrumente

za servisnu radionicu.

14) Servisni podaci za radio-aparate domaćih proizvođača: Elektronskaindustrija, Beograd, »ISKRA« — Kranj, »Radioindustrija« — Zagreb, »Čaja-vec« — B. Luka, »Gorenje« — Titovo Velenje.

15) Servisni podaci za radio-aparate fabrika »Philips«, »Becker«, istočno-nemačkih fabrika RFT, fabrika SSSR-a, »Grundig«-a, »Blaupunkt«-a i poljskih proizvođača.

284

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 272/275

1. RADIONICA ZA OPRAVKU RADIO-APARATA.................................  7

2. INSTRUMENTI ZA ISPITIVANJE I OPRAVKU RADIOAPARATA ................................................................................................. 16

Univerzalni instrument UNIMER 1 ................................................................  16Visokofrekventni signal-generator SGS-30................................................  21VF cevni voltmetar CVV-1 ........................................................................ 25RC ton-generator MA3604 .............................................................................. 28RCL most MA4302 ....................................................................................  33Ispitivač tranzistora MA4600 .......................................................................... 38Servisni osciljskop SOG-2 ............................................................................... 42Frekventno modulisan signal-generator ,,Philips GN2890“ ...........................  45

Odvojni regulacioni transformator „ORT-5“ 46Stabilizovani izvor napajanja PS-3005 48

3. SISTEMATSKO PRONALAŽENJE I OTKLANJANJE GREŠAKA NA TRANZISTORSKIM RADIO-APARATIMA .................................. 53

O greškama uopšte ........................................................................................... 53Vrste grešaka .................................................................................................... 53Šta treba imati u vidu pri pronalaženju greške ........................................... 54Pódela tranzistorskih radio-aparata..................................................................  55Bitna razlika između tranzistora i cevi.............................................................  55

Integrisana kola ................................................................................................ 56Označavanje dioda, tranzistora i integrisanih kola........................................... 57Specifičnosti aparata sa štampanim vezama i neka uputstva za opravku 59

 Na šta treba paziti prilikom popravke tranzistorskih aparata......................   62Potrebni instrumenti za ispitivanje tranzistorskih prijemnika .........................  66Ispitivanje dioda i tranzistora ........................................................................... 66 Način pronalaženja i otklanjanja grešaka kod tranzistorskih prijemnika ................................................................................................................... 71Određivanje greške pregledom prijemnika (napajanog iz baterije) .. 73Prenosni prijemnik srednje veličine sa više talasnih opsega napajaniz baterije .......................................................................................................... 88

SADRŽAJ

285

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 273/275

Razni stoni prijemnici napajani iz električne mreže .......................................  91Tabelarni pregled raznih grešaka AM i FM prijemnika .................................. 95 Nova električna rešenja kod Hi-Fi uređaja i muzičkih centara . . . . 100Telekomande za Hi-Fi uređaje ...................................................................... 101Automobilski prijemnici ................................................................................ 102

4. PODEŠAVANJE I KVALITATIVNO ISPITIVANJE TRANZ1S-TORSKIH APARATA .................................................................................. 109

Prijemnici za AM prijem ............................................................................... 109Prijemnici za FM prijem ................................................................................ 128

5. STEREOFONSKI PRIJEMNICI ...................................................................  ¡34Princip stereofonskog prenosa ....................................................................... 134

6. SISTEMATSKI NAČIN PRONALAŽENJA 1 OTKLANJANJAGREŠAKA NA MAGNETOFONU I KASETOFONU ...............................  ¡41

Mehanički deo magnetofona (kasetofona) .................................................... 142Električni deo magnetofona (kasetofona) .....................................................  153Električna ispitivanja magnetofona (kasetofona) .........................................  161Održavanje magnetofona i kasetofona ..........................................................  167

7. PRONALAŽENJE I OTKLANJANJE GREŠAKA NA GRAMOFONU ............................................................................................................ 169

Mehaničke i električne greške .......................................................................  ¡69Električno ispitivanje gramofona....................................................................  ¡72Održavanje gramofona .................................................................................. 175

8. OPIS I SERVISNI PODACI APARATA DOMAĆE PROIZVOD NJE ................................................................................................................ 176

Opšta napomena za sve tehničke opise i principijelne šeme ........................  176Prijemnik RP 4011 ........................................................................................ 176Radio i gramofon RG 4011 177Radio-sat RS 4011 177Prijemnik IC 2 177Prijemnik IC 2a .............................................................................................. 179Džepni prijemnik IC 1 ................................................................................... 180„Ideal IC 4“ 180„Melos luxe 1C“............................................................................................. 182„Etida“ ........................................................................................................... 182„Etida automatik“ ............................................................................................ '82„Ideal IC5 ....................................................................................................... ¡84„Ideal IC5 RG“ .............................................................................................. 184Auto-radio „AT101“ ...................................................................................... 184Auto-radio AT 302 „Programatik“ ................................................................ 184Stereo-magnetofon M 2407 S .......................................................................  185Stereo-magnetofon M 2405 S .......................................................................  186Stereo-gramofon GS523 ................................................................................ 187Stereo-gramofon GS923 ................................................................................ 187

286

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 274/275

Hi-Fi stereo-prijemnik ,,HSR 40“ ..............................................................  188Hi-Fi stereo-uređaj ,,HSR 48“ ............................................................ 188Hi-Fi stereo-pojačavač HSP 40 ..................................................................  189Hi-Fi stereo-uređaj ,,HSR 30“ ............................................................ 189Hi-Fi tuner „HT 4011S“ ............................................................................. 189Hi-Fi pojačavač ,,HA 4011S“ ........................................................................ 190Hi-Fi stereo-uređaj HSR 70............................................................................ 190Hi-Fi stereo-uređaj „HSR 140“ .....................................................................  192Hi-Fi „HSR 160“ ........................................................................................... 194Aparat fabrike ,,Rudi Čajavec“ — Banja Luka........................................... 194Auto-prijemnik „AP-130“..............................................................................  194Aparati „Iskre“ — Kranj................................................................................. 194Trenta ............................................................................................................. 194Radio-časovnik „Lipica SSU 2080“ .............................................................. 194Radio-kasetofon „RB3200“ ........................................................................ 195Radio-kasetofon „Marta RM 410“ 197Radio-kasetofon RM 409 ..............................................................................  198

„Savica“ SN 120 i SN 121.........................................................................

 198„Savica“ SSN 1310 i „Planica“ SSN 2060 ................................................. 199„Savica“ SSG 1320 i „Portorož“ SSG 1300 ..............................................  199Hi-Fi stereo-prijemnik „SST 2030“ 199Stereo-gramofon sa pojačavačem SNG 1040/1050 ......................................  203Aparati radio-industrije — Zagreb ................................................................  204Radio-kasetofon „Rarna 8220“ 204Radio-kasetofon „Rarna 8320“ 205Radio-kasetofon „Rarna 4100“ 205Stereo-gramofon sa pojačavačem „Turandot 40/41 GP 7681“ . . . . 205Stereo-gramofon sa pojačavačem „Turandot 42 GP7684“ 206

Gramofon sa pojačavačem „Traijata GP2731“.............................................

 207Gramofon sa pojačavačem „Travijata GP2830“...........................................

 207Aparati „Gorenje“ — Titovo Vclenje ............................................................ 207Hi-Fi garnitura „100“ 207Hi-Fi stereo-tuner T 100 ................................................................................ 208Hi-Fi kasetdek C100 ...................................................................................... 210Hi-Fi stereo-pojačavač A100 211Hi-Fi stereo-garnitura „102“ 212Hi-Fi stereo-tuner T102 212Hi-Fi kasetdek C102 ...................................................................................... 213Hi-Fi stereo-pojačavač snage PA 102 214

9. OPIS 1 SERVISNI PODACI APARATA STRANE PROIZVODNJE 216Aparati fabrike „Philips“ ............................................................................... 216Stereo-kasetdek F 6233 .................................................................................  216Radio-kasetofon D7323 ................................................................................. 217Hi-Fi tuner 22AH109 218Hi-Fi digitalni tuner F2233 ........................................................................... 221Hi-Fi pretpojačavač 22AH209 ......................................................................  224Hi-Fi pojačavač snage (22AH309) ................................................................ 224Hi-Fi stereo-pojačavač F4225 225Aparati fabrike „Gruniig“ .............................................................................. 227Prenosni stereo-radio kasetofon RR1140 ...................................................... 227

287

8/20/2019 Opravka Radio Aparata I Elektroakustichkih Uredjaja

http://slidepdf.com/reader/full/opravka-radio-aparata-i-elektroakustichkih-uredjaja 275/275

Hi-Fi resiver R1000 229UKT stereo-prijemnik SR 1000 ....................................................................  231Radio-časovnik ,,Sono-ck>ck 660“ ............................................................. 234Radio-časovnik „Sono-clock 670 SP“ ........................................................... 236


Recommended