Državni PAR Monitor IZVJEŠTAJ ZA BOSNU I HERCEGOVINU

N AT I O N A L PA R M O N I TO R N O RT H MAC E D O N I A | 2 0 1 9 / 2 0 2 0 1

NAT

ION

AL

PAR

MO

NIT

OR

MA

CED

ON

IA

| 2

019/

2020

Western Balkan Civil Society Empowerment for a Reformed Public Administration

Državni PAR Monitor IZVJEŠTAJ ZA BOSNU I HERCEGOVINU 2019. – 2020.

Sarajevo, 2021

VANJSKOPOLITIČKA INICIJATIVA BHFOREIGN POLICY INITIATIVE BH

DRŽAVNI PAR MONITOR

BOSNA I HERCEGOVINA

2019./2020. godina

Sarajevo, 2021. godina

Publikacija: Državni PAR Monitor - Bosna i Hercegovina 2019./2020.

Izdavač: Vanjskopolitička inicijativa BH

Autori: Anida Šabanović

Haris Ćutahija

Sarajevo, juni 2021. godine

Ovaj izvještaj nastao je uz financijsku podršku Europske unije i Balkanske mreže za razvoj

civilnog društva. Za njegov sadržaj je odgovorna Vanjskopolitička inicijativa BH (VPI BH) i on

ne odražava nužno stajališta Europske unije i Balkanske mreže za razvoj civilnog društva.

Izrazi zahvalnosti

Drugi Državni PAR Monitor reforme javne uprave Bosne i Hercegovine za 2019./2020. godinu,

proizvod je gotovo jednogodišnjeg procesa praćenja reforme, koji se oslanjao na različite tehnike

prikupljanja podataka i tako rezultirao obiljem nalaza. Autori ovog izvještaja su iz Vanjskopolitičke

inicijative BiH: Anida Šabanović, viša istraživačica i Haris Ćutahija, istraživač.

Zaključci i ocjene iznesene u ovom izvještaju ne bi imali istu kvalitetu bez dragocjenih stručnih savjeta,

pružanja informacija i smjernica naših kolega i suradnika. Stoga se autori posebno zahvaljuju

članovima Skupštine VPI BH na čvrstoj garanciji kvaliteta publikacije i na stručnom uvidu u specifična

pitanja funkcioniranja javne uprave.

Posebnu zahvalnost upućujemo i državnim službenicima, predstavnicima civilnog društva i drugim

zainteresiranim stranama koji su sa nama podijelili svoje iskustvo putem fokus grupa, anketa i

intervjua, a čija imena nećemo navoditi poštujući princip tajnosti osobnih podataka.

Također, želimo se zahvaliti i Uredu koordinatora za reformu javne uprave u BiH na pružanju

informacija i podataka u procesu istraživanja, a posebno na pomoći u distribuciji ankete za državne

službenike. Uz to, zahvalni smo Centru za promociju civilnog društva (CPCD) i drugim kolegama iz

nevladinog sektora na pomoći u distribuiranju ankete među organizacijama civilnog društva. Na kraju,

zahvalnost upućujemo i organima državne uprave koji su dostavili informacije kao odgovor na brojne

zahtjeve za slobodnim pristupom informacijama od javnog značaja koje su podnosili članovi

istraživačkog tima.

DRŽAVNI PAR MONITOR BOSNIA AND HERZEGOVINA | 2021 5

Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za reformiranu javnu upravu (WeBER2.0) trogodišnji

je projekt koji većinski financira Europska unija (EU). Aktivnosti vezanie za pripremu i tiskanje PAR

Monitora 2019./2020., kao I organizaciju druge regionalne konferencije „Građani na prvom mjestu“ u

februaru 2021. godine, sufinancirane su iz projekta „Zaštita građanskog prostora – Regionalni centar

za razvoj civilnog društva“, koji financira Švedska agencija za međunarodni razvoj i suradnju (Sida), a

provodi Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN). WeBER 2.0 predstavlja nastavak projekta

“Unapređenje kapaciteta civilnog društva Zapadnog Balkana za monitoring reforme javne uprave

(WeBER) koji se provodio od 2015. do 2018. godine, a financirala ga je Europska unija, a sufinancirala

Kraljevina Nizozemska.

Prvi WeBER projekt pridonio je povećanju značaja, sudjelovanja i kapaciteta organizacija civilnog

društva (OCD) i medija na Zapadnom Balkanu (ZB) u zagovaranju i utjecaju na kreiranje i provedbu

reforme javne uprave (PAR). WeBER 2.0 nadograđuje prethodna postignuća WeBER-a i dodatno

unaprijeđuje angažman OCD-a u reformi javne uprave provođenjem monitoringa reforme javne

uprave utemeljenog na dokazima u skladu sa zahtjevima EU. Također ima za cilj promicanje dijaloga

između OCD-a i vlade na regionalnoj, državnoj i lokalnoj razini, jačanje participativne demokracije i

vršenje pritiska na vlade da nastave provoditi administrativne reforme i približavanje uprave

građanima.

Kombinacija aktivnosti provedenih kroz project WeBER 2.0 doprinjela je postizanju ciljeva projekta, a

to su:

• Kroz regionalnu WeBER Platformu i njezine državne radne grupe za reformu javne uprave,

koje okupljaju više od 130 organizacija civilnog društva, WeBER 2.0 olakšava dijalog o reformi

javne uprave za stvaranje i provedbu inkluzivne i transparentne politike, te doprinosi

održivosti upravnih reformi u korist građana

• Svojim istraživačkim i nadzornim radom te izradom Izvještaja PAR Monitor, WeBER 2.0 je

stvorio i prikupio dokaze za smislen dijalog.

• Kroz Centar znanja OCD-a o reformi javne uprave, WeBER 2.0 pruža pretraživu bazu

podataka koja sadrži analize i izvještaje o reformi javne uprave koje je izradilo civilno društvo

regije.

• Kroz regionalnu građansku online kampanju pod nazivom “Prati(mo) svoju reformu!” za

prikupljanje i razmjenu mišljenja građana o reformi javne uprave i njihovom iskustvu s

upravama (https://citizens.par-monitor.org/), WeBER2.0 prikuplja iskustva građana kako bi

utjecao na vlasti, doprinoseći tako stvaranju javnih uprava koje su više orijentirane ka

građanima.

• Pokretanjem novih pristupa praćenja toga koliko se RJU ubacuje u srž različitih sektorskih

politika te izgradnjom kapaciteta OCD da to prate, WeBER2.0 ima za cilj poboljšati

ugrađenost reforme javne uprave u administrativne sustave u regiji, čime se povećava

održivost ovih reformi.

• Kroz shemu dodjele malih grantova, WeBER 2.0 radi na izgradnji kapaciteta OCD-a na

Zapadnom Balkanu za sudjelovanje u RJU.

O projektu WeBER 2.0

6 DRŽAVNI PAR MONITOR BOSNIA AND HERZEGOVINA | 2021

Proizvodi projekta WeBER2.0 kao i detaljnije informacije o njima dostupne su na web stranici projekta

na www.parmonitor.org.

Kroz partnerstvo sa Centrom za europske politike (EPC) iz Brisela, WeBER 2.0 je osigurao vidljivost

ovog projekta na nivou EU.

S KIME SURAĐUJEMO?

U sklopu prethodnog WeBER projekta uspostavljena je suradnja sa brojnim zainteresiranim dionicima

u regiji i šire s ciljem da se osigura održiv tok administrativnih reformi na Zapadnom Balkanu. Ova

suradnja nastavila se i u sklopu projekta WeBER 2.0. Na državnoj razini, u svakoj od zemalja ZB -a,

koordinirali smo svoj rad s ministarstvima i/ili uredima za reformu javne uprave koji su imali

suradničku ulogu na projektu. Na regionalnoj razini, projekt WeBER2.0 surađuje s Regionalnom

školom za javnu upravu (ReSPA), koalicijom Liderstvo za razvoj i integritet jugoistočne Europe (SELDI)

te inicijativom Potpora poboljšanju uprave i upravljanja (SIGMA, zajednička inicijativa EU i OECD), koja

redovito procjenjuje napredak zemalja ZB u provedbi Principa javne uprave u razdoblju prije

pristupanja EU. Nadalje, u okviru regionalne WeBER platforme i državnih radnih skupina za reformu

javne uprave (NWG), nastavili smo suradnju s više od 130 organizacija civilnog društva koje djeluju na

lokalnoj i regionalnoj razini.


Izvršni sažetak Zašto je još uvijek važno da civilno društvo prati reformu javne uprave?

Reforma javne uprave (PAR) i dalje je ključni uvjet za zemlje koje teže ka članstvu u EU, na njihovom

putu pristupanja EU, a prema revidiranoj metodologiji proširenja RJU je sada dio klastera o temeljnim

pitanjima (zajedno s, na primjer, vladavinom prava i ekonomskim kriterijima). Kao složena i

sveobuhvatna reforma, RJU u regiji Zapadnog Balkana godinama se temeljito procjenjuje kroz

objektive SIGMA principa javne uprave, koje je razvio OECD/SIGMA, a odobrila EU. Ovi principi

definiraju što čini upravu koja dobro funkcionira u smislu njene sposobnosti da građanima pruža

transparentne, učinkovite i djelotvorne usluge te da podržava društveno-ekonomski razvoj.

U kontekstu jakog vanjskog pritiska za postizanje opipljivog razvoja reforme javne uprave, zahtjevi

unutar države za boljom upravom postaju još važniji kako bi se nastavilo vršiti pritisak na vladu da

nastavi s reformama nakon što nestane vanjskog uvjetovanja kao rezultat dovršenog procesa

pristupanja EU. Akteri civilnog društva, koji posjeduju lokalno znanje o funkcioniranju uprave, mogu

voditi takve domaće napore zagovaranja usmjerene ka izgradnji bolje uprave. Nezavisno praćenje

reforme javne uprave i dijalog s vladom temeljen na dokazima dobar su pristup za postizanje ovog

cilja.

Pristup projekta WeBER praćenju RJU - fokus na potrebama civilnog društva i

javnosti

Na temelju takve logičke podloge, projekt WeBER završio je svoj drugi ciklus praćenja RJU za

2019./2020. godinu.1 Njegov strukturiran i na dokazima utemeljen pristup praćenju reforme javne

uprave, baš kao i u prvom ciklusu praćenja iz 2017./18. godine, posebno je usmjeren na aspekte

reforme javne uprave koji su od najveće važnosti za civilno društvo i javnost.

WeBER-ovo praćenje RJU snažno se oslanja na snage, vještine i lokalno znanje civilnog društva na

Zapadnom Balkanu. On se nadovezuje na SIGMA principe kao na kamen temeljac RJU, ocjenjujući ih

sa stajališta neovisno izrađene metodologije PAR Monitora. Općenito, metodologija, koja je malo na

osnovu lekcija naučenih u prvom ciklusu praćenja, temelji se na odabiru 22 SIGMA principa unutar

šest ključnih područja, a koja se prate i o kojima se izvještava kroz WeBER-ova 23 složena indikatora.

Metodologija PAR Monitora ukorijenjena je u regionalnom pristupu. Dizajn svih WeBER-ovih

indikatora omogućuje usporedbu između uprava na Zapadnom Balkanu kao i regionalnu

usporedivost rezultata. Osim metodologije, paket PAR Monitora sadrži komparativni monitoring

izvještaj za cijelu regiju Zapadnog Balkana, kao i šest izvještaja koji razrađuju detaljne nalaze za svaku

upravu. Ovaj izvještaj daje rezultate druge aktivnosti praćenja RJU za Bosnu i Hercegovinu, uključujući

skup provedivih preporuka.

1 Počevši od decembra 2019. godine, projekt WeBER se provodi pod imenom WeBER 2.0 - Osnaživanje civilnog

društva Zapadnog Balkana za reformiranu javnu upravu.


Pregled rezultata WeBER-ovog monitoringa za Bosnu i Hercegovinu

2019./2020.

Strateški okvir reforme javne uprave

Reforma javne uprave jedan je od preduvjeta za uspješnu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku

uniju (EU) i obveza prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Uloga javne uprave u procesu

europskih integracija je presudna, jer olakšava provedbu neophodnih reformi za članstvo u EU, a

istovremeno omogućava učinkovitu raspravu o tom procesu. Jedan od primarnih preduvjeta za

članstvo u EU je sposobnost administrativnih kapaciteta za usvajanje i provedbu osnovnog

zakonodavstva EU (pravne stečevine EU/ acquis communautaire).

Za Bosnu i Hercegovinu analiza pod ovim indikatorom obuhvatila je:

1. Akcijski plan za provedbu Strategije RJU za BiH 2021-2023

2. Strategiju reforme upravljanja javnim financijama u institucijama Bosne i Hercegovine 2017-2020

U odnosu na dva analizirana dokumenta, organizacije civilnog društva konzultirane su samo tijekom

izrade Akcijskog plana za provedbu Strategije RJU za BiH 2021-2023. Putem platforme Zoom održane

su javne konzultacije u koje su bili uključeni predstavnici organizacija civilnog društva, poslovne i

akademske zajednice. Javnost je pravovremeno dobila informacije o procesu konsultacija, a svi su

imali priliku izraziti svoje mišljenje putem platforme eKonsultacije. Za Strategiju reforme upravljanja

javnim financijama u institucijama Bosne i Hercegovine 2017-2020, nije bilo dostupnih informacija.

PARCO je zadužen za koordinaciju i praćenje reforme javne uprave. OCD su bile pozvane na interne

konzultacije i sastanke predstavnika PARCO BiH, ali nisu uključene u administrativne strukture za

koordinaciju i nadzor RJU. Strateški okvir samo određuje mjeru za osiguravanje inkluzivnog pristupa i

sudjelovanja javnosti tijekom razvoja, provedbe i praćenja strateških planova, javnih politika i zakona.

PARCO namjerava uključiti OCD u ove procese ali samo putem javnih konzultacija.

Izrada i koordinacija politika

Budući da su ovlasti za donošenje odluka u Bosni i Hercegovini podijeljene između države, entiteta,

kantona i Brčko Distrikta, teško je imati jedinstvenu instituciju središnje vlasti zaduženu za razvoj i

koordinaciju politika. To znači da svaka od ovih razina vlasti ima svoj pravni sustav koji regulira ovo

područje. U svrhu ovog istraživanja ispituje se samo državna razina.

Dobra praksa iz prvog PAR Monitora za 2017./2018, izvještavanje o radu i učinku vlade, nastavljena je

kroz PAR Monitor 2019/2020. Redovito se objavljuju priopćenja za javnost i godišnji izvještaji o

godišnjem planu rada Vlade. Vijeće ministara BiH sedmično ili čak redovitije objavljuje detaljna i lako

razumljiva priopćenja za javnost. Vijeće ministara BiH redovno priprema i objavljuje godišnje izvještaje

o svom radu na svojoj web stranici.

Percepcija civilnog društva u Bosni i Hercegovini o transparentnosti vladinog odlučivanja i dalje je

negativna. U strateškim i planskim dokumentima za tri područja javnih politika u koja je uključen

najveći broj OCD-a, a to su borba protiv korupcije, borba protiv diskriminacije i politika zaštite okoliša,

ponekad se navode nalazi istraživanja OCD-a utemeljeni na dokazima.


Jedina tri planska dokumenta usvojena u drugoj polovini 2019. godine u Bosni i Hercegovini, kao i tri

zakona u istom vremenskom okviru mjerenja, bili su predmet javnih konzultacija. Budući da u ranoj

fazi nije bilo prethodnih konzultacija, sve su se konzultacije odvijale u kasnijoj fazi.

Državna platforma za e-konzultacije (https://ekonsultacije.gov.ba/) bila je uglavnom zadovoljavajuća

u pogledu funkcionalnosti. Web stranica uključuje nekoliko osnovnih funkcija pretraživanja, kao i bazu

konzultacija održanih od 2017. godine. Međutim, treće strane se rijetko pozivaju da sudjeluju u

konzultacijama. Nadalje, u vrijeme mjerenja ovog indikatora vođena je samo jedna aktivna javna

rasprava na platformi za e-konzultacije i na web stranici institucije koja je vodila konzultacije. Slično

kao i u nalazima prvog PAR Monitora 2017/2018, OCD imaju negativne dojmove i mišljenja o tome

kako se javne konzultacije provode u praksi.

Državna služba i upravljanje ljudskim resursima

Upravljanje ljudskim resursima i dalje je fragmentirano područje. Agencije za državnu službu i odjeli

za obuku nemaju učinkovitu suradnju kakvu bi trebali imati. Nemogućnost uspoređivanja rezultata

upravljanja ljudskim resursima na svim nivoima vlasti povećana je općim nedostatkom podataka i

neujednačenom metodologijom. Upravljanje ljudskim resursima se ne prati sustavno na svim

razinama vlasti, a tijela državne službe ne čine podatke od javnog značaja dostupnim. Nije postignut

napredak u uspostavljanju funkcionalnih informacijskih sustava za upravljanje ljudskim resursima na

svim razinama vlasti.

Zakon o državnoj službi ne propisuje uspostavu i održavanje središnje baze podataka o ljudskim

resursima. Agencija za državnu službu vodi evidenciju samo o ukupnom broju državnih službenika.

Dostupnost Izvještaja o radu ADS BiH za svaku godinu do 2018. godine, kao i programa rada i

financijskih izvještaja za svaku godinu do 2020. godine, otkrivena je nakon pregleda web stranice ADS

BiH i upućenih zahtjeva FOI. Izvještaji, uključujući i najnoviji, prvenstveno su fokusirani na rad i

aktivnosti ADS BiH i predstavljeni su sa stajališta odgovornosti i aktivnosti ADS BiH kako je navedeno u

njihovom planu i programu, umjesto izvještavanja o politici državne službe i stanju državne službe u

BiH.

Propisi koji uređuju djelatnosti državne službe u Bosni i Hercegovini, uključujući i zapošljavanje u

državnoj službi, ne postavljaju ograničenje broja privremenih angažmana. Zakonu također nedostaju

definirani preduvjeti ili kompetencije za privremeno zapošljavanje pojedinaca u državnoj upravi na

poslovima koji su jednaki ili slični onima koje obavljaju državni službenici. U samom procesu

privremenog upošljavanja nedostaje transparentnosti jer Zakon o radu u institucijama BiH ne predviđa

javni natječaj za radna mjesta koja se moraju hitno popuniti u roku od najviše tri mjeseca. Ugovor o

privremenom upošljavanju ima ograničeno trajanje, ali može trajati duže od godinu dana. Ugovori na

određeno vrijeme prema Zakonu o državnoj službi mogu trajati najviše devet mjeseci, osim ako je

upražnjeno mjesto popunjeno zbog bolovanja ili porodiljnog odsustva službenika, u tom slučaju

mogu trajati do dvije godine.

Ugovor na određeno vrijeme može se potpisati na najviše dvije godine, sve dok je obavljanje tog

posla potrebno ili dok se odsutni zaposlenik ne vrati s odsustva. Ukoliko zaposlenik izričito ili

implicitno obnovi ugovore o radu na određeno vrijeme s istim poslodavcem ili sklopi dva uzastopna

ugovora na određeno vrijeme s istim poslodavcem na razdoblje duže od dvije godine bez prekida,


ugovori će se smatrati ugovorima na neodređeno vrijeme. Prema Zakonu o radu, volonterski ugovori

ne mogu biti potpisani na period duži od jedne godine.

Prilikom anketiranja državnih službenika, 26% ispitanika se složilo da je zapošljavanje na određeno

vrijeme izuzetak u njihovoj instituciji, a gotovo trećina (30%) je rekla je kako takvi radnici "nikada"

(11,4%) ili "rijetko" (18,7%) obavljaju zadatke koje bi trebali obavljati državni službenici. Nadalje, dok

32% državnih službenika vjeruje kako se privremeno osoblje „često“ ili „uvijek“ bira na osnovu zasluga

i vještina, većina ispitanika vjeruje da se to događa rijetko ili nikad (36%) . Prema skoro 32% državnih

službenika, formalna pravila za privremeno zapošljavanje se često se ili uvijek primjenjuju u praksi.

Agencija za državnu službu BiH mora objaviti natječaje za državnu službu na svojoj službenoj web

stranici i u najmanje tri dnevna lista koja se distribuiraju širom Bosne i Hercegovine najmanje 15 dana

prije isteka roka za podnošenje prijava.

Sve objave natječaja sadrže relevantne informacije. Na svojoj web stranici ADS BiH kreirao je korisne

alate za kandidate, uključujući upute o tome kako ispuniti obrasce, koje dokumente dostaviti, kako ih

poslati, što ne slati, kao i informacije o materijalima i pravnim izvorima, literaturi za polaganje javnog

ispita kao i simulator testa koji pomaže kandidatima da se pripreme za pravi javni ispit.

Prema istraživanju provedenom među državnim službenicima, 19,7% anketiranih državnih službenika

složilo se da se državni službenici u administraciji BiH zapošljavaju na osnovu utvrđenih kriterija i

vještina, te se samo 13,9 % njih nije se složilo da zapošljavanje u državnoj službi ne zahtijeva osobne

ili političke veze. Prema anketi provedenoj među građanima, 10,6% građana BiH vjeruje da se javni

službenici zapošljavaju po zaslugama i da posao dobivaju najbolji kandidati.

Proces odabira kandidata podijeljen je u tri faze: predaja dokumenata, pismeni test i intervju,

međutim, kandidati moraju predati sve dokumente u prvoj fazi. Što se tiče prijave za posao u

državnoj službi, pravna struktura osigurava da svi imaju jednake šanse. Međutim, neke prepreke

mogu postojati kao rezultat činjenice da neki od kandidata koji se prijavljuju za određeno radno

mjesto mogu imati prednost ako su već radili u tom sektoru. Internet stranice ADS BiH i institucija iz

uzorka ne sadrže objavljene odluke i obrazloženja Komisije za odabir kandidata za svaki natječaj. Svi

kandidati su obaviješteni o rezultatima natječaja, a ime izabranog kandidata javno je dostupno na

web stranici Službenog lista Bosne i Hercegovine, ali bez obrazloženja.

Agencija može poništiti natječaj na osnovu opravdanog zahtjeva institucije najkasnije do podnošenja

rezultata postupka odabira, što rezultira nemogućnošću objavljivanja istovjetnog natječaja u roku od

godinu dana od dana poništenja natječaja.

Kriteriji za upošljavanje viših državnih službenika razvijeni su na jasan i nediskriminirajući način.

Zakonska ovlast rukovodioca da odabere bilo kojeg kandidata s liste uspješnih kandidata koji su prošli

natječaj, s druge strane, podriva načelo zasluga. Vršitelji dužnosti rukovodećih državnih službenika

imenuju se bez natječaja, ali zakon nalaže da budu imenovani na razdoblje od 3 + 3 mjeseca, što je u

nekim slučajevima prekršeno. Zakon utvrđuje objektivne kriterije za utvrđivanje u kojim slučajevima se

prekida radni odnos rukovodećih državnih službenika. Samo 3,1% anketiranih organizacija civilnog

društva i 17,76% anketiranih državnih službenika vjeruje da "postupci imenovanja viših državnih

službenika osiguravaju da najbolji kandidati dobiju posao". Prema anketiranju državnih službenika,

više od 70% njih vjeruje da su državni službenici bar dijelom imenovani zbog političke podrške. U


stvari, otkrivaju da su visoke pozicije predmet političkih dogovora i "podjele kolača" među vladajućim

političkim strankama.

Kada je riječ o otpuštanju državnih službenika iz političkih razloga, ovo je izuzetan slučaj. Prema

istraživanju, 42,63% anketiranih državnih službenika vjeruje da državni službenik rijetko dobiva otkaz

u državnoj službi zbog političkog pritiska. Prema istom istraživanju, više od 60% ispitanika ne vjeruje

da su imenovanja u državnu službu zasnovana na zaslugama. Kao rezultat toga, oni se ne slažu da su

angažirani najbolji kandidati. Tome u prilog ide i istraživanje organizacija civilnog društva koje je

pokazalo da 82,3% njih vjeruje da najbolji kandidati nisu imenovani u državnu službu.

ADS BiH bira prijavljene kandidate putem službene provjere prijave kandidata i intervjua kandidata s

komisijom od pet osoba (troje s popisa stručnjaka ADS BiH i dvoje iz institucije u kojoj bi kandidat

trebao biti zaposlen). Za rukovodeće državne službenike bira se kandidat kojeg institucija želi uz samo

jedan uvjet, da on ili ona budu na listi uspješnih kandidata. Svaki raspisani natječaj za državnu službu

uključuje jasnu izjavu o početnoj osnovnoj plaći.

Tim WeBER-a otkrio je (koristeći SIGMA metodologiju) da je zakonski maksimalni postotak bonusa

20% od ukupne plaće, ali nije bilo podataka koji bi to potvrdili u praksi. Iako zakon utvrđuje izričite,

nediskriminatorne kriterije za dodjelu bonusa, samo 4,57% državnih službenika vjeruje da se

diskrecijske naknade koriste u svrhu poticanja i nagrađivanja postignuća, a ne za političko ili osobno

favoriziranje. Sukobi interesa za sve državne službenike, ograničenja sekundarnog zaposlenja

državnih službenika, ograničenja politike "okretnih vrata", podaci o imovini viših državnih službenika,

zaštita zviždača za sve državne službenike i kodeks ponašanja su uključeni u zakonodavstvo. Na

državnoj razini ne postoji politika integriteta. Ne postoje izvještaji o praćenju dokumenata javnih

politika koje se odnose na integritet javnog sektora.

Prema istraživanju provedenom kroz projekt WeBER, 21,32% državnih službenika vjeruje da su

postojeći mehanizmi za očuvanje integriteta i borbu protiv korupcije učinkoviti u postizanju ciljeva.

Istraživanje provedeno među OCD nudi suprotno gledište gdje samo 5,2 % OCD-a vjeruje da su ove

politike korisne. Nadalje, 25,89% anketiranih državnih službenika složilo se da su politike očuvanja

integriteta i borbe protiv korupcije nepristrane. S druge strane, 39,09% se nije složilo s ovom

tvrdnjom. Prema istraživanju OCD-a, samo 2,1% OCD smatra da su ove mjere nepristrane, dok se

ostalih 75% ne slaže s tim.

Konačno, samo je mali broj anketiranih državnih službenika, 8,13%, odgovorilo da bi se osjećali

zaštićenima kao zviždači.


Odgovornost

Bosna i Hercegovina, kao demokratska zemlja koja teži ka članstvu u EU i koja je pod pritiskom

međunarodne zajednice, prva je država u regiji koja je 2000. godine usvojila Zakon o slobodi pristupa

informacijama, najprije na državnoj razini, a zatim i 2001. godine, u oba entiteta (FBiH i RS). Usvojeni

su zakoni za poboljšanje transparentnosti i odgovornosti čineći informacije dostupnim javnosti, jer je

to temeljno demokratsko pravo građana i ključno sredstvo u osiguravanju vladavine prava i dobrog

upravljanja. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine radi na preliminarnom nacrtu novog zakona o

slobodi pristupa informacijama na institucionalnoj razini u Bosni i Hercegovini, i održalo je javne

konzultacije o njemu. Prema koaliciji organizacija civilnog društva, uključujući Vanjskopolitičku

Inicijativu BH, novi nacrt zakona, u nekim područjima, ugrožava stečena prava i postignuća sadašnjeg

zakona.

Rezultati istraživanja pokazuju da su statistike nešto pozitivnije nego u prethodnom PAR Monitoru, pri

čemu se 27% organizacija civilnog društva slaže da javna tijela prikupljaju dovoljno podataka o svom

radu kako bi omogućili javnosti da ostvari svoje pravo na slobodan pristup informacijama. Među

njima, 42% organizacija civilnog društva, koje su podnijele zahtjev za slobodni pristup informacijama

u posljednje dvije godine, kaže da su informacije dostavljene u traženom formatu, 38% tvrdi da su

dostavljene u zadanim rokovima, a 66,7% kaže da su informacije pružene besplatno.

Kada je riječ o funkciji imenovanog nadzornog tijela za slobodan pristup informacijama, Ministarstva

pravde BiH, 32% anketiranih OCD slaže se da ovo tijelo kroz svoju praksu postavlja dovoljno visoka

očekivanja od prava na pristup javnim informacijama. Bez obzira na to, samo oko 7% ispitanika

vjeruje da su mjere koje provodi Ministarstvo pravde BiH za javne vlasti učinkovite u zaštiti slobode

pristupa informacijama. Konačno, samo 13% ispitanika vjeruje da propisane sankcije rezultiraju

dovoljno teškim posljedicama za odgovorne osobe kada se krši pravo na slobodan pristup

informacijama.

Za sve institucije iz uzorka istraživanja, podaci o obimu njihovog rada objavljene na njihovim web

stranicama odgovaraju opisima istih u pravnim aktima. Na web stranicama ove su informacije lako

dostupne, ali nisu prezentirane na način koji je jednostavan za korisnike. Za uzorkovane institucije,

podaci o relevantnim dokumentima politika i pravnim aktima uglavnom su točni, ažurirani i dostupni.

Budući da su ove informacije rijetko popraćene pisanim opisima, ovi materijali nisu prilagođeni

građanima.

Tek neke od institucija u uzorku je objavilo informacije o politikama, anketama i pregledima politika.

Iako svaki dokument sadrži sažetak i te su publikacije lako dostupne, nisu prilagođene građanima.

Financijski izvještaji za 2018. godinu dostupni su za gotovo sve institucije u uzorku.

Nadalje, organizacije iz uzorka intenzivno surađuju s civilnim društvom i vanjskim dionicima putem

pojedinačnih poziva na javne konzultacije ili platforme e-Konzultacije, pokazujući pristupe

prilagođene građanima potičući tako zainteresirane ili relevantne dionike da sudjeluju u ovim

procesima.

Pružanje usluga

Iako Strategija reforme javne uprave pruža strateški okvir za određene aspekte pružanja usluga, ne

postoji zaseban dokument koji se bavi pružanjem usluga u Bosni i Hercegovini. Javna uprava Bosne i

Hercegovine orijentirana je na korisnike, prati i razumije njihove potrebe i očekivanja, koje zatim

koristi za poboljšanje procedura i administrativnih postupaka, smanjenje administrativnih opterećenja


te putem različitih komunikacijskih kanala omogućuje dostupnost usluga, osiguravajući njihovu visoku

kvalitetu i niže cijene. Pravna osnova za administraciju usmjerenu na korisnika uvelike varira od

područja do područja. Jedino značajno poboljšanje bila je obnova osobnih iskaznica, što je

omogućeno kroz infrastrukturu za distribuciju osobnih dokumenata i središnji registar građana diljem

zemlje.

Prema rezultatima istraživanja, javnost ima negativan stav prema administrativnim uslugama. Prema

odgovorima koji se temelje na razini slaganja građana s različitim tvrdnjama, samo 37,4% građana

upoznato je s vladinim inicijativama iz posljednje dvije godine kojima se olakšavaju administrativne

procedure za građane i poduzeća. Međutim, u odnosu na prethodni ciklus monitoringa, došlo je do

poboljšanja od 10%. Nadalje, 77,55% građana koji su svjesni vladinih inicijativa za pojednostavljenje

administracije vjeruje da se pružanje usluga s vremenom poboljšalo. Također, 38,5% građana smatra

da je interakcija s vladom postala lakša u posljednje dvije godine, a 36% vjeruje da se vrijeme

potrebno za dobivanje usluga skratilo. Nadalje, 49,9% građana se slaže da vlada radi na digitalizaciji.

Prema izjavama 55% građana, e-usluge su dostupne u Bosni i Hercegovini. Usprkos tome, samo

57,7% njih ih zna koristiti, a od tog postotka, tek 57,7% njih ih je koristilo ponekad ili često u

posljednje dvije godine, što ukazuje na to da se e-usluge nedovoljno koriste. Više od tri četvrtine

(79,2%) onih koji su koristili e-usluge smatraju da su jednostavne ili vrlo jednostavne za korištenje. Svi

ovi postotci su porasli u odnosu na one iz prvog ciklusa monitoringa. I na kraju, na pitanje misle li da

je u posljednje dvije godine administracija tražila prijedloge građana o tome kako poboljšati

administrativne usluge, 27,9% građana slaže se s ovom izjavom. Gotovo trećina ispitanika (32%)

smatra da imaju mogućnost da izraze svoje mišljenje o kvalitetu usluga koje dobivaju na individualnoj

osnovi. Usprkos tome, samo 36,47 % vjeruje da su ti mehanizmi jednostavni za korištenje. Nadalje,

26,3% građana vjeruje da su građani ili civilno društvo bili uključeni u praćenje i ocjenjivanje

administrativnih usluga u promatranom razdoblju.

U analizu web stranica, vezano za podatke o povratnim informacijama dobivenim od građana o

kvalitetu administrativnih usluga, obuhvaćene su institucije sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Nalazi pokazuju da su osnovne informacije o povratnim informacijama dobivenim od građana javno

dostupne samo za usluge koje se odnose na poreznu upravu (na web stranici Poreske uprave

Republike Srpske) i izdavanje osobnih iskaznica i putovnica (na web stranici Kantona 10 - FBiH).

Što se tiče teritorijalne raspodjele pružatelja administrativnih usluga, samo 13,5% ispitanih OCD-a

vjeruje da su raspoređeni na takav način da im svi građani imaju lak pristup. U pogledu potreba i

tretmana ranjivih skupina, 9% ispitanih OCD-a slaže se da je pružanje usluga prilagođeno njihovim

potrebama.

Od svih pet usluga u uzorku, osnovne proceduralne informacije o pristupu administrativnim uslugama

pružaju se samo za prijavu i plaćanje PDV-a.

Prava i obaveze korisnika, kao i dokumenti i informacije koje se moraju dostaviti, navedeni su na web

stranicama pružatelja administrativnih usluga za registraciju vozila, putovnice i osobne iskaznice i

PDV-a za poduzeća. Korisnici administrativnih usluga registracije imovine i poduzeća, na primjer,

nemaju jednostavan pristup informacijama o vrsti dokumenata koji se moraju dostaviti prilikom

dobivanja ovih usluga.


Cijene i naknade za tri od svako pet usluga objavljuju se javno. Te informacije nisu dostupne kada su

u pitanju registriranje vozila ili poduzeća. Samo je jedan primjer usluge koja je potpuno digitalna:

prijava i plaćanje PDV-a.

Upravljanje javnim financijama

Struktura javnih financija u Bosni i Hercegovini je složena. Sastoji se od države (institucijama na

centralnom nivou vlasti upravlja VM BiH), dva entiteta - FBIH i RS (svaki od entiteta ima svoju vladu i

vanproračunske fondove) i BD. Kantoni FBiH također imaju značajnu fiskalnu kontrolu, sa svojim

izvršnim, zakonodavnim i sudskim ograncima. Odredbe Ustava služe kao okvir za upravljanje javnim

financijama Bosne i Hercegovine.

Zakon o proračunu institucija BiH za 2019. i 2020. godinu nalazi se na web stranici Ministarstva

financija i trezora BiH. Proračunski dokumenti koji pružaju informacije na godišnjoj osnovi lako su

dostupni i mogu se preuzeti sa stranice. Polugodišnji izvještaji o izvršenju proračuna (polugodišnji

proračun) za 2019. i 2020. godinu sada su dostupni na internetu. Izvještaj o izvršenju proračuna s

kraja 2019. godine uključuje ekonomske, organizacijske i funkcionalne klasifikacije. Ovaj Izvještaj

donekle uključuje i podatke o nefinancijskim ishodima. I na kraju, „Proračun za građane“ za 2020.

godinu sada je dostupan na internetu.

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine još uvijek nema uspostavljenu komunikacijsku

strategiju; njena izrada je u tijeku; međutim, svaki godišnji plan rada uključuje odjeljak o komunikaciji u

poglavlju pod nazivom „Komunikacija i odnosi s javnošću“. Ured za reviziju institucija BiH utvrdio je

Strateški plan razvoja za period 2014.-2020., koji će pomoći Uredu u njegovom daljnjem razvoju u

skladu sa Strateškim okvirom za razvoj za 2013-2020. koji je usvojen posredstvom Koordinacionog

odbora vrhovnih institucija za reviziju Bosne i Hercegovine. U odsjeku za međunarodnu suradnju i

odnose s javnošću Ureda za reviziju radi jedna osoba. Web stranica Ureda i izravan kontakt s

medijima primarni su načini komunikacije s javnošću.

Sažetak nije uključen ni u jedan izvještaj o financijskoj reviziji. Svi izvještaji o financijskoj reviziji imaju

isti format, napisani su jednostavnim jezikom, usprkos činjenici da su pomalo tehnokratski. U

izvješćima o reviziji učinka koriste se sažeci prilagođeni građanima (vrlo jasni, sažeti i čitatelju daju

kratak pregled glavnih nalaza). Mnogi su nalazi izloženi u Sažetku Revizorskog izvještaja o najvažnijim

nalazima i preporukama za 2019/2020. godinu koji uključuje vizualne prikaze i ključne nalaze, a

napisan je na jednostavan i građanima prihvatljiv način

Funkcionalni obrazac za kontakt dostupan je na web stranici, gdje se navodi da su "povratne

informacije, upiti i prijedlozi" dobrodošli. Nadalje, Izvještaji o aktivnostima VRI za 2018. i 2019. godinu

sadrže informacije o konzultacijama s OCD u poglavlju „Suradnja i komunikacije“.

Prema web stranici Agencije za javne nabave BiH, izvještaji o provedbi cjelokupnog programa javnih

nabava dostupni su od 2006. godine, ali ne i svi za prethodne tri kalendarske godine. Do sada nije

objavljen niti jedan izvještaj o radu središnjeg tijela za reviziju. Pristup kompletnoj tenderskoj

dokumentaciji je besplatan na portalu javnih nabava (www.ejn.gov.ba/), kao i vodič o tome kako

koristiti funkcije portala. Tenderska dokumentacija, s druge strane, otvorena je samo za certificirane

registrirane korisnike, što isključuje OCD i širu javnost. Sva dokumentacija objavljena je u formatu koji

se ne može uređivati.


Samo je šest od devet državnih ministarstava objavilo planove nabava za tekuću i prethodne godine,

a samo jedno izvješće o nabavama za prethodne dvije kalendarske godine.

Obaveza objavljivanja tromjesečnih, polugodišnjih i godišnjih izvještaja o PIFC-u navedena je u

Zakonu o financiranju institucija Bosne i Hercegovine. Zakon o unutarnjoj reviziji BiH ne propisuje rok

za pripremu konsolidiranog godišnjeg izvještaja za internu reviziju. Unatoč činjenici da zakoni ne

nameću posebne rokove, ministarstvo ih je u posljednje tri godine objavljivalo u martu svake godine.

Ministarstva ne zauzimaju proaktivan pristup objavljivanju informacija o financijskom upravljanju i

kontroli. Takve se informacije ne mogu pronaći na internetu.

Postoje neki dokazi o proaktivnom sudjelovanju javnosti - SHJ je izdala niz priopćenja za javnost - ali

nije bilo javnih istupa po pitanjima PIFC-a. Nedostaju i distribucija letaka i aktivnosti na društvenim

medijima. SHJ objavljuje sažetke svojih nalaza na internetu, ali tekst je prilično tehnički i birokratski.

Analiza web stranice Parlamenta i dostupnih dokumenata otkriva da Parlament redovito razmatra

konsolidirani izvještaj o PIFC-u.

***

Ovaj izvještaj preporučuje radnje za rješavanje uočenih slabosti. Na temelju nalaza ovog ciklusa

praćenja, na kraju svakog poglavlja o pojedinim područjima reforme javne uprave nalazi se detaljan

popis preporuka. Budući da je većina preporuka iz PAR Monitora 2017/2018 još uvijek vrlo relevantna,

veliki broj njih se ponavlja, a neke su tek malo izmijenjene, kako bi bile više u skladu s promjenama u

pravnom ili institucionalnom okviru Bosne i Hercegovine, ili kako bi osigurale više jasnoće.


Lista skraćenicaADS Agencija za državnu službu

AP Akcioni plan

BD Brčko Distrikt

BHAS Agencija za statistiku BiH

BiH Bosna i Hercegovina

DEI Direkcija za europske integracije

EI Europske integracije

EK Europska komisija

EU Europska unija

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine¸

FOI Sloboda pristupa informacijama

GPRV Godišnji plan rada vlade

HRMIS Informacijski sustav upravljanja ljudskim resursima

IDDEEA Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka

IPA Instrument za predpristupnu pomoć

ISFU Informacijski sustav financijskog upravljanja

ISSAI Međunarodni standardi vrhovnih revizijskih institucija

MFT Ministarstvo financija i trezora

MP Ministarstvo pravde

MUP Ministarstvo unutarnjih poslova

MVTEO Ministarstvo vanjske trgovine I ekonomskih odnosa

NVO Nevladine organizacije

OCD Organizacija civilnog društva

PARCO Ured koordinatora za reformu javne uprave

PDC Izrada i koordinacija politika

PDV Porez na dodanu vrijednost

PIFC Unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru

PU Porezna uprava

RDS Registri državnih službenika

RJU Reforma javne uprave

RIA Procjena utjecaja propisa

RS Republika Srpska

SHJ Središnja harmonizacijska jedinica

SFPAR Strateški okvir za reformu javne uprave

SIGMA Podrška za poboljšanje vladavine i upravljanja

UJF Upravljanje javnim financijama

ULJR Upravljanje ljudskim resursima

UR Unutarnja revizija

URI Ured za reviziju institucija

VRI Vrhovna revizijska institucija


WeBER Projekt: Unapređenje kapaciteta civilnog društva Zapadnog Balkana za monitoring

reforme javne uprave

WeBER 2.0 Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana za reformiranu javnu upravu 2.0

ZDS Zakon o državnoj službi

ZEP Zakon o elektronskom potpisu

ZB Zapadni Balkan

ZUP Zakon o upravnom postupku


SadržajIzrazi zahvalnosti ........................................................................................................................................................ 5

O projektu WeBER 2.0 ............................................................................................................................................... 6

Izvršni sažetak ............................................................................................................................................................ 8

Zašto je još uvijek važno da civilno društvo prati reformu javne uprave? ............................................ 8

Pristup projekta WeBER praćenju RJU - fokus na potrebama civilnog društva i javnosti .................... 8

Pregled rezultata WeBER-ovog monitoringa za Bosnu i Hercegovinu 2019./2020. ............................ 9

Lista skraćenica ...................................................................................................................................... 17

I. Uvod ................................................................................................................................................................. 21

I.1 Reforma javne uprave i integracija Zapadnog Balkana u EU - zašto je važno pratiti napredak? . 23

I.2 Metodološki pristup PAR Monitora .................................................................................................. 25

I.3 Struktura Državnog PAR Monitor izvještaja .................................................................................... 30

II. STRATEŠKI OKVIR REFORME JAVNE UPRAVE . ...................................................................................... 31

II.1 WeBER indikatori korišteni za područje Strateški okvir RJU i vrijednosti za BiH ............................ 35

II.2 Stanje u području Strateškog okvira reforme javne uprave i glavne promjene od 2018. godine 30

II.3 Što prati WeBER i na koji način? ..................................................................................................... 32

II.4 Rezultati WeBER monitoringa ......................................................................................................... 36

II.5 Kratki pregled rezultata: Strateški okvir za RJU .............................................................................. 39

II.6 Preporuke za Strateški okvir RJU ..................................................................................................... 40

II.7 Preporuke PAR Monitora 2019/2020 .............................................................................................. 41

III. IZRADA I KOORDINACIJA POLITIKA ....................................................................................................... 43

III.1 WeBER indikatori korišteni za područje Izrada i koordinacija politka i vrijednosti za BiH ............ 45

III.2 Stanje u području Izrada i koordinacija politika i glavne promjene od 2018. godine ................. 45

III.3 Što prati WeBER i na koji način? ..................................................................................................... 48

III.4 Rezultati WeBER monitoringa ........................................................................................................ 44

III.5 Kratki pregled rezultata: Izrada i koordinacija politika .................................................................. 62

III.6 Preporuke za Izradu i koordinaciju politika ................................................................................... 63

III.7 Preporuke PAR Monitora 2019./2020. ............................................................................................ 65

IV. DRŽAVNA SLUŽBA I UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA . ............................................................ 6 7

IV.1 WeBER indikatori za područje Državna služba i upravljanje ljudskim resursima i vrijednosti za

Bosnu i Hercegovinu ............................................................................................................................. 69


IV.2 Stanje u području Državna služba i upravljanje ljudskim resursima i glavne promjene od 2018.

godine .................................................................................................................................................... 70

IV.3 Što prati WeBER i na koji način? ....................................................................................................73

IV.4 Rezultati WeBER monitoringa ........................................................................................................ 74

IV.5 Kratki pregled rezultata za područje Državna služba i upravljanje ljudskim resursima .............. 88

IV.6 Preporuke za područje Državna služba i upravljanje ljudskim resursima .................................... 92

IV.7 Preporuke PAR Monitora 2019./2020. ........................................................................................... 96

V. ODGOVORNOST ......................................................................................................................................... 97

V.1 WeBER indikatori korišteni za područje Odgovornost i vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu ......101

V.2 Stanje u području Odgovornost i glavne promjene od 2018. godine ......................................... 103

V.3 Što prati WeBER i na koji način? .....................................................................................................104

V.4 Rezultati WeBER monitoringa .........................................................................................................105

V.5 Kratki pregled rezultata: Odgovornost ......................................................................................... 110

V.6 Preporuke za područje Odgovornost .......................................................................................... 112

V.7 Preporuke PAR Monitora 2019./2020. .......................................................................................... 114

VI. PRUŽANJE USLUGA . ................................................................................................................................ 115

VI.1 WeBER indikatori korišteni za područje Pružanje usluga i vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu 119

VI.2 Stanje u području Pružanje usluga i glavne promjene od 2018. godine ................................... 121

VI.3 Što prati WeBER i na koji način? .................................................................................................. 122

VI.4 Rezultati WeBER monitoringa ...................................................................................................... 124

VI.5 Kratki pregled rezultata: Pružanje usluga .................................................................................... 132

VI.6 Preporuke za područje Pružanje usluga ..................................................................................... 134

VI.7 Preporuke PAR Monitora 2019./2020. ......................................................................................... 136

VII. UPRAVLJANJE JAVNIM FINANCIJAMA................................................................................................ 137

VII. 1 WeBER indikatori korišteni za područje Upravljanje javnim financijama i vrijednosti za Bosnu i

Hercegovinu ......................................................................................................................................... 139

VII.2 Stanje u području Upravljanje javnim financijama i glavne promjene od 2018. godine .......... 141

VII.3 Što prati WeBER i na koji način? ................................................................................................. 141

VII.4 Rezultati WeBER monitoringa ..................................................................................................... 144

VII.5 Kratki pregled rezultata: Upravljanje javnim financijama ........................................................... 146

VII.6 Preporuke za područje Upravljanje javnim financijama ............................................................ 153

VII.7 Preporuke PAR Monitora 2019./2020. ........................................................................................ 158

METODOLOŠKI DODATAK . ......................................................................................................................... 160


I. Uvod

I.1 Reforma javne uprave i integracija Zapadnog Balkana u EU - zašto je važno

pratiti napredak?

Od objavljivanja prvog izdanja PAR monitora za Zapadni Balkan 2018. godine, regija Zapadnog

Balkana (ZB) polako je nastavila svoj put prema daljnjoj demokratizaciji i modernizaciji svojih društava,

provodeći potrebne strukturne, gospodarske i socijalne reforme s ciljem poboljšanja života svojih

građana. Ti su reformski procesi od samog početka bili potaknuti težnjama za članstvom u EU, a i

dalje su vođeni procesom integracije u EU i politikom uvjetovanja EU. Dobro upravljanje nalazi se u

središtu projekta europskih integracija i zahtijeva od javnih uprava da budu profesionalne, pouzdane i

predvidljive, otvorene i transparentne, učinkovite i djelotvorne i odgovorne prema svojim građanima.

Novom strategijom Europske komisije objavljenom početkom 2020. godine reforma javne uprave

(RJU) ponovno je potvrđena kao jedno od područja temeljne reforme u politici proširenja EU. U skladu

s tim, RJU se pridružila područjima vladavine prava, ekonomskog upravljanja i funkcioniranja

demokratskih institucija kao temeljnim stupovima reforme koji će predstavljati temelj za cjelokupnu

procjenu napretka zemalja koje teže ka članstvu u EU.

Okvir EU za definiranje, vođenje i procjenu administrativnih reformi u kontekstu proširenja ostao je

ugrađen u skup Principa javne uprave. Predstavljeni 2014. godine, ovi principi, poznati kao „SIGMA

principi“ (budući da se redovito ocjenjuju u okviru OECD-ovog SIGMA programa)2, nude mapu puta

koju kandidati za članstvo u EU trebaju slijediti i djelovati u skladu s njom dok rade na tomu da

postanu uspješne države članice EU. Europska komisija (EK) i SIGMA su međusobno surađivale kako bi

definirale opseg ovih principa javne uprave,3 strukturiranih oko šest ključnih područja:

1. strateški okvir za reformu javne uprave

2. izrada i koordinacija politika

3. državna služba i upravljanje ljudskim resursima

4. odgovornost

5. pružanje usluga

6. upravljanje javnim financijama

Ovi principi predstavljaju zajednički nazivnik za RJU svih država kandidata za članstvo u EU, vodeći

tijek njihovih reformi u smjeru članstva u EU.4

2 SIGMA (Potpora poboljšavanju uprave i upravljanja) je zajednička inicijativa OECD-a i EU, uglavnom financirana od strane

EU. Njen ključni cilj je jačanje osnova za unapređenje javnog upravljanja, a time i društveno- ekonomski razvoj u regijama u

blizini EU kroz jačanje kapaciteta javnog sektora, jačanje horizontalnog upravljanja i unapređenje dizajniranja i provedbe

reformi javne uprave, što uključuje adekvatno utvrđivanje prioriteta, sekvenciranje i budžetiranje. Više informacija dostupno

na: http://www.sigmaweb.org/.

3 Principi javne uprave za države kandidate i potencijalne kandidate za pristup EU: https://bit.li/395diVk. Za zemlje koje

spadaju pod Europsku politiku susjedstva (ESP) razvijen je poseban dokument pod nazivom Principi javne uprave: Okvir za

zemlje koje spadaju pod Europsku politiku susjedstva: http://bit.ly/2fsCaZM.

4 SIGMA redovito procenjuje napredak vlada ZB u ispunjavanju njihovih principa. Sveobuhvatne procjene (za svih šest

ključnih područja) provode se svake dvije-tri godine, a ocjene manjeg opsega provode se između njih za određena poglavlja

koja je SIGMA ocijenila kao kritična. Za više informacija o SIGMA procjenama posjetiti www.sigmaweb.org.


WeBER5 je usvojio Principe javne uprave kao gradivni element svog PAR Monitora iz dva glavna

razloga. S jedne strane, kao zajednički nazivnik za RJU u regiji, Principi omogućuju usporedbe

administracija zemalja Zapadnog Balkana, kao i međusobno učenje i stvaranje pozitivnog pritiska. S

druge strane, Principi usmjeravaju reforme u ovim zemljama ka ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU,

čime podstiču transformaciju tih država u buduće zemlje članice EU.

Važan aspekt prilikom kreiranja WeBER-ovog pristupa praćenju RJU nalazi se u razumijevanju da će

SIGMA/OECD ostati prisutna u regiji do momenta pristupanja Zapadnog Balkana EU, oslanjajući se

također i na čvrsto uvjetovanje EU kao vanjskog pokretača reformi. Do tog trenutka, lokalno civilno

društvo može dati svoj doprinos komplementarnim nalazima u oblastima svog djelovanja. Istodobno,

civilno društvo također bi trebalo postupno proširiti opseg svog praćenja i tražiti načine za nastavak

ovog procesa na cjelovitiji način u post-pristupnom razdoblju, kada SIGMA više neće imati mandat za

provođenje vanjskih procjena RJU. Do tada bi lokalni akteri civilnog društva trebali imati razvijen

pristup za identificiranje kritičnih područja intervencije na koje će usredotočiti svoje napore praćenja

reformi.

Štoviše, iako uvjetovanje EU trenutno osigurava redovito vanjsko praćenje i procjenu napretka

reformi, prethodni krugovi proširenja su pokazali kako su neke zemlje nazadovale u svojim

reformama nakon pristupanja, u stvari se udaljavajući od standarda dobrog upravljanja. U nekoliko

zemalja vlade su smanjile svoje standarde transparentnosti, administracije su ponovno politizirane, a

napori u borbi protiv korupcije su oslabili. Logička podloga WeBER projekta je da se samo

osnaživanjem lokalnih nevladinih aktera i jačanjem participativne demokracije na državnoj, kao i na i

lokalnim razinama, može održati pritisak na vlade da provedu često bolne i neugodne upravne

reforme u razdoblju nakon pristupanja EU.

Kako bi pridonio osnaživanju aktera lokalnog civilnog društva, WeBER je od 2015. godine pokrenuo

više inicijativa za podizanje nivoa svesti i izgradnju kapaciteta. Pored prikupljanja znanja, uključivanja

OCD-a u proces praćenja RJU i kreiranja PAR Monitor izvještaja, određeni broj regionalnih OCD-a je

obučen za praćenje i zagovaranje reforme javne uprave. Štoviše, lokalnim OCD koje prate određena

područja RJU na lokalnom nivou, pruženo je mentorstvo. Pored toga, u okviru regionalne WeBER

platforme, organizirano je više rundi konsultacija o provedbi PAR Monitora, a principi SIGMA-e su

predstavljeni široj grupi OCD-a u regiji. Danas WeBER nastavlja s pokretanjem novih pristupa civilnog

društva reformi javne uprave, poput pokretanja aktivnosti praćenja koliko se RJU ubacuje u srž

različitih sektorskih politika te stvaranja šest paralelnih internetskih portala putem kojih se građani

pozivaju da podijele svoja iskustva o interakciji s javnom upravom.6

Konačno, izbijanje pandemije COVID-19 dodatni je podsjetnik na važnost dobrog funkcioniranja

javnih uprava, sposobnih obavljati primarne funkcije opsluživanja potreba građana. Štoviše, ove

izvanredne okolnosti stavljaju u prvi plan pitanje sposobnosti javne uprave da se prilagodi i učini

dodatni korak u digitalnom pružanju usluga, omogućujući beskontaktnu, ali neometanu, komunikaciju

s građanima, te pružajući mogućnosti rada na daljinu zaposlenicima u državnoj službi.

Zbog utjecaja pandemije COVID-19, istraživači WeBER-a su ciklus praćenja RJU 2019./2020. godine

proveli gotovo u potpunosti na daljinu. To je značilo virtualnu komunikaciju i koordinaciju unutar

5 Od decembra 2019. godine, WeBER se provodi pod nazivom „WeBER2.0 - Osnaživanje civilnog društva Zapadnog Balkana

za reformiranu javnu upravu“. 6 Portali za građane za šest uprava dostupni su na: https://citizens.par-monitor.org/.


istraživačkog tima WeBER-a te u određenim slučajima i promjene u pristupu terenskom radu (poput

održavanja intervjua i fokus grupa). Okolnosti povezane s pandemijom općenito su imale ograničen

utjecaj na nalaze projekta, jer se većina analiziranih praksi odvijala u razdoblju prije pandemije (2019.

godina). Ipak, pandemija je donekle usporila proces praćenja, jer je neko vreme bilo teže pristupiti

informacijama od javnog značaja putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama (FOI). Međutim,

druge značajne prepreke nisu se pojavile.

I.2 Metodološki pristup PAR MonitoraPrincipi EU kao polazna točka i zajednički referentni okvir

Kao što je gore spomenuto, WeBER pristupa praćenju RJU na Zapadnom Balkanu iz perspektive

jedinstvenih zahtjeva koje postavlja proces pristupanja EU za čitavu regiju. Budući da su EU i

SIGMA/OECD razvili opsežan skup principa za sve zemlje da transformiraju svoje uprave i postanu

moderne zemlje članice EU, WeBER je koristio ove principe kao zlatni standard i polazište, najprije za

razvoj, a zatim i primjenu vlastite metodologije praćenja. Štoviše, u skladu sa svojim općim

obrazloženjem, WeBER je oponašao SIGMA-ine metode za stvaranje vlastitih indikatora, koristeći

sličnu strukturu složenih indikatora i isti pristup bodovanju, s kvantificiranjem elemenata (pod-

indikatora) i ukupnih ocjena koje se dodaju vrijednostima indikatora na skali od 0 do 5.

Ovaj pristup priznaje da lokalni akteri ne mogu i ne bi trebalo da kopiraju sveobuhvatan pristup

SIGMA-e, budući da on već predstavlja izvor praćenja neovisan o državnim vladama ZB. U tom

smislu, WeBER ne pokušava predstaviti osporavajuću (natjecateljsku) procjenu toga kako ove principe

ispunjavaju uprave na ZB, već nudi komplementarni pogled zasnovan na lokalnom znanju i

komplementarnim istraživačkim pristupima.

Regionalni pristup

Važan aspekt WeBER-ovog praćenja RJU je njegov regionalni karakter. Regionalni pristup najprije

podrazumijeva da su svi indikatori oblikovani i formulirani na način koji omogućuje uzajamno

uspoređivanje šest administrativnih sustava. Drugo, regionalni pristup znači da su nalazi usporedivi na

nivou regije.

Takav regionalni pristup ipak dovodi do određenog gubitka detalja i specifičnosti svake države

tijekom praćenja. Međutim, donosi i brojne prednosti u usporedbi sa državnim pristupom. Najprije, to

je mogućnost usporedbe različitih državnih rezultata, što omogućuje sustavno vrednovanje zemalja i

njihovih sustava, prepoznavanje dobrih praksi, kao i stvaranje pozitivne konkurencije između vlada.

Na kraju, ali ne i manje važno, omogućuje stvaranje regionalnog znanja i učenja o RJU među OCD,

što je osobito korisno za poticanje novih inicijativa i zagovaranja na državnoj razini.

Izbor principa „za civilno društvo i od civilnog društva“

PAR Monitor zadržava osnovnu strukturu koja slijedi šest poglavlja Principa javne uprave. Ne

pokušava pratiti sve principe u svakom poglavlju, niti ih nastoji pratiti na cjelovit način, već usvaja

fokusiraniji i selektivniji pristup. Kriteriji za odabir principa koji će se pratiti (i njihovih pod-principa)

razvijeni su imajući u vidu tri glavne ideje:

Postoje određeni principi u kojima je civilno društvo aktivnije i posljedično ima više znanja i

iskustva;

Kako bi dobio zamah, PAR Monitor će morati biti relevantan za interese šire javnosti u regiji;


Pristup bi trebao osigurati dodanu vrijednost radu SIGMA-e, a ne ga duplicirati.

WeBER-ov pristup praćenju RJU maksimalno koristi iskustvo i stručnost akumulirane u civilnom sektoru

u regiji. Stoga se brojni pokazatelji oslanjaju na civilno društvo kao temeljni izvor znanja.

Fokus na aspekte javne uprave u direktnom kontaktu sa građanima

Još jedan ključni kriteriji koji je utjecao na WEBER-ov izbor principa (i njihovih pod-principa) je njihov

značaj za rad i interese šire javnosti. To znači da su i odabir principa i dizajn indikatora uključivali

pitanja poput: "Je li javnosti stalo do ovoga?" ili "Je li ovaj aspekt javne uprave vidljiv običnim

građanima?" U skladu s ovim pristupom, WeBER metodologija zadržava fokus na točkama interakcije

između uprave i njezinih korisnika (građana i poduzeća), izostavljajući pritom pitanja koja čine

unutarnje operativne procedure uprave nevidljivim za javnost.

Dizajn WeBER indikatora

Istraživački tim WeBER-a osmislio je skup složenih indikatora 2016. godine, od kojih svaki sadrži

nekoliko elemenata (u osnovi pod-indikatore), koji razrađuju različite aspekte pitanja kojima se bavi

cijeli indikator. Cjelokupni dizajn indikatora je kvantitativan, u smislu da se svim nalazima - temeljenim

i na kvantitativnim i na kvalitativnim istraživanjima - dodjeljuju numeričke vrijednosti. Nalazi se koriste

za procjenu vrijednosti pojedinih elemenata, dodjeljujući im ukupnu ocjenu elementa ili 0 ili 1 (za

manje složene procjene, poput onih u kojima je moguć jednostavan odgovor sa da ili ne) ili 0 ili 2 (za

složenije procjene) . Elementima se kao vrijednost dodjeljuju samo cijeli brojevi.

Nadalje, za svaki element primjenjuje se koeficijent od 1 ili 2. U načelu, koeficijent 2 dodjeljuje se onim

elementima koji su ocijenjeni kao osnovni, ključni zahtjevi u odnosu na određenu praksu. Koeficijent 1

primjenjuje se na naprednije zahtjeve, tj. na više i složenije standarde. Na primjer, koeficijent 2 bi se

primijenio za element koji procjenjuje osnovnu praksu vladinog izvještavanja, dok bi se koeficijent 1

primijenio na element koji procjenjuje jesu li podaci u izvješću rodno osjetljivi ili su dostupni u

otvorenom formatu podataka. Štoviše, budući da većina indikatora kombinira različite istraživačke

pristupe i izvore podataka, u slučajevima kada se nalazi istraživanja percepcije kombiniraju s analizom

konkretnih podataka, prvom se dodjeljuje koeficijent 1, a drugom koeficijent 2.

Konačno, za svaki indikator postoji tablica konverzije za pretvaranje ukupnih rezultata iz analiza

pojedinačnih elemenata u vrijednosti od 0 do 5 na zajedničkoj skali. Konačne vrijednosti indikatora

dodjeljuju se samo kao cijeli brojevi, što znači da se, na primjer, ne može dodijeliti pola boda. Detalji o

bodovanju i metodologiji za svaki indikator dostupni su u odjeljku PAR Monitor na web stranici

projekta WeBER.7

Ključne promjene u metodologiji između dva PAR Monitora

Iskustvo u izradi metodologije praćenja i provedbi prvog PAR Monitora rezultiralo je s tri glavne

promjene kada su u pitanju indikatori u ovom ciklusu praćenja.

Prvo, u području Izrade i koordinacije politika, WeBER tim je unaprijedio indikator koji je fokusiran na

kvalitetu sudjelovanja javnosti u izradu politika (kroz različite oblike javnih konzultacija). Isprva je

indikator bio usmjeren samo na percepcije OCD-a prikupljene putem internetskog istraživanja, a sad

su uključeni dodatni elementi za procjenu kvalitete uključivanja javnosti u praksi, ispitujući uzorak

javnih konzultacija o dokumentima i pravnim aktima politika djelovanja. Poboljšanje ovog indikatora

7 Web stranica projekta WeBER: http://www.par-monitor.org. Metodologiji i pojedinačnim tabelama indikatora može se

pristupiti u meniju PAR Monitor.


također uključuje procjenu vladinih portala za savjetovanje/sudjelovanje javnosti putem dva nova

elementa (pod-indikatora). Ovom promjenom, WeBER-ove procjene u ovom području reforme javne

uprave općenito su bile uravnoteženije, kombinirajući percepciju OCD-a s čvrstim dokazima u svakoj

obuhvaćenoj temi (koje uključuju izvještavanje o učinku vlade, korištenje dokaza od strane središnjih

tijela državne uprave u razvoju politika kao i transparentnost vladinog donošenja odluka).

Drugo, nekoliko indikatora koji su u početku bili planirani za prvi ciklus praćenja reforme javne uprave,

tada su izostavljeni zbog kombinacije ograničenih kapaciteta osoblja i izazovnog radnog opterećenja.

Tada je dogovoreno da će se u drugom ciklusu praćenja uvesti pokazatelj povezan s javnim

nabavama. Kao rezultat toga, sada je u područje Upravljanja javnim financijama dodan novi indikator

koji pokriva politiku javnih nabava. Mjeren po prvi put, ovaj indikator o javnim nabavama uspostavlja

polazne vrijednosti u ovom PAR Monitoru.

Konačno, jedan indikator u području Izrade i koordinacije politika (koji se fokusira na javnu dostupnost

zakonodavstva i materijala s objašnjenjima) nije bio uključen u ovo izdanje PAR Monitora. WeBER tim

je ovu odluku o izostavljanju ovog indikatora donio na početku ovog ciklusa praćenja. Ova je odluka

donesena nakon internih razmatranja o povratnim informacijama primljenim od OCD-a u regiji na

temelju ankete provedene u prvom ciklusu praćenja, te u skladu sa unutarnjim kapacitetima

istraživačkog tima da se bavi povećanim brojem indikatora. Slijedom toga, u smislu prioriteta i hitnosti

različitih pitanja reforme javne uprave, odlučeno je da će indikator koji se bavi dostupnošću

zakonodavstva ustupiti mjesto indikatoru o javnim nabavama.

PAR Monitor paket

PAR Monitor se sastoji od jednog regionalnog, usporednog izvještaja o rezultatima monitoringa za

cijelu regiju i šest državnih izvještaja koji detaljnije razrađuju nalaze monitoringa za svaku upravu

pojedinačno. U skladu s ovim pristupom, regionalni izvještaj fokusira se na usporedne nalaze,

regionalne trendove i primjere dobrih ili loših praksi, ali ne daje preporuke. S druge strane, državni

izvještaji pružaju detaljne nalaze specifične za svaku zemlju pojedinačno i identificiraju niz preporuka

za kreatore državnih politika za svako područje reforme javne uprave.

Dodana vrijednost cijele ove aktivnosti praćenja RJU je ta što omogućuje praćenje promjena u odnosu

na početne vrijednosti indikatora iz monitoringa provedenog u 2017./2018. godini. Također

omogućuje zainteresiranim dionicima da razmisle o najvažnijim kretanjima i trendovima u provedbi

politika i percepcijama ključnih ciljnih skupina. U određenim slučajevima, ova refleksija omogućuje

određenu usporedbu rezultata tijekom vremena, kao u slučaju istraživanja javnog mijenja o praksi

pružanja administrativnih usluga provedenih na reprezentativnom uzorku građana. U slučajevima

anketa provedenih među državnim službenicima i OCD-a, PAR Monitor za 2019./2020. godinu

omogućuje praćenje dominantnih trendova u mišljenjima ovih skupina zainteresiranih dionika u

usporedbi s početnim anketama.8

8 Kako nije bilo moguće stvoriti reprezentativne, nasumične uzorke za populaciju OCD-a i državnih službenika, ova su dva

istraživanja raspodijeljena u ove dvije populacije, a analiza je izvršena na osnovu zaprimljenih potpunih odgovora. Budući da

zbog toga uzorci u prvom i u drugom ciklusu praćenja, nisu identični, rezultati nisu u potpunosti usporedivi. Ipak, ukupne

stope odziva su bile dobre, što nam omogućuje da usporedimo trendove između dva ciklusa anketiranja.


Glavni dokument o metodologiji i detaljne tablice indikatora, dostupni na web stranici WeBER

projekta9, se također trebaju smatrati dijelom cjelokupnog PAR Monitor paketa i mogu se koristiti za

potpuno razumijevanje detalja ove aktivnosti praćenja RJU.

Cijeli paket izvještaja također je popraćen online alatom za pregled i usporedbu nalaza iz različitih

ciklusa WeBER monitoringa, Regional PAR Scoreboard (tablica rezultata praćenja RJU). Ova baza

podataka svih vrijednosti indikatora te tablice i grafikoni koji predstavljaju te vrijednosti mogu se

pronaći na web stranici projekta, www.par-monitor.org, pod naslovom „PAR Monitor“. Tablica

rezultata uključuje i odjeljak za pregled i usporedbu najnovijih rezultata monitoringa za cijelu regiju

koji provodi SIGMA.

Procedure osiguranja kvaliteta u okviru aktivnosti praćenja

Kao i u prvobitnom ciklusu praćenja, i u ovom je monitoringu primijenjen višeslojni postupak

osiguravanja kvalitete kako bi se zajamčilo da su nalazi praćenja RJU utemeljeni na pouzdanim i

regionalno usporedivim dokazima. Taj je proces uključivao interne i vanjske stručne provjere i

preglede podataka. Interni proces kontrole kvalitete sastojao se od dva glavna elementa:

1) proces istorazinskog stručnog ocjenjivanja (peer-review) koji je uključivao različite oblike

suradnje, poput pisanih komentara, online sastanke tima i radionice;

2) nakon što je bodovanje za svaku administraciju dovršeno, vodeći istraživač WeBER-a i voditelj

tima izvršili su horizontalnu unakrsnu provjeru svih nalaza kako bi osigurali njihovu regionalnu

usporedivost i usklađenost pristupa u ocjenjivanju, pripremajući tako analizu za vanjski

pregled.

Dvije faze procesa vanjske kontrole kvalitete uključuju:

- provjeru činjenica od strane vladinih institucija zaduženih za područje koje se ocjenjuje;

- nakon izrade regionalnog izvještaja, članovi Savjetodavnog odbora WeBER-a i priznati

međunarodni stručnjaci izvršili su stručni pregled regionalnih poglavlja PAR Monitora u skladu

sa područjima njihove stručnosti.

Državni izvještaji su također prošli standardne procedure interne kontrole u svakoj od partnerskih

organizacija WeBER-a.

Vremenski okvir za izvještaj PAR Monitor 2019./2020.

Ovaj monitoring proveden je u razdoblju od februara do decembra 2020. godine. Nalazi izneseni u

njemu uglavnom se odnose na prakse koje su primjenjivane u 2019. i prvoj polovici 2020. godine.

Izuzetak su oni elementi indikatora koji se bave redovitošću vladinog izvještavanja, gdje su uključene

godine 2018. ili 2017., kao polazne godine, zbog vladinih ciklusa izvještavanja ili zahtjeva određenih

indikatora.

Mjerenja pojedinačnih indikatora ukazuju na točne periode kada su obavljena mjerenja, i usporediva

su za cijelu regiju, što omogućuje jasnu identifikaciju referentnih vremenskih okvira za sve nalaze

predstavljene u izvještajima. Tamo gdje je došlo do promjene stanja tijekom pisanja ovog izvještaja, te

9 Web stranica projekta WeBER: http://www.par-monitor.org. Metodologiji i pojedinačnim tabelama indikatora može se

pristupiti u meniju PAR Monitor.


će promjene će biti prikazane u ocjenama u sljedećem WeBER-ovom dvogodišnjem ciklusu praćenja i

PAR Monitoru za 2021./2022. godinu.

Ograničenja u opsegu i pristupu

Glavno ograničenje s kojim se ovaj projekt suočava proizlazi iz činjenice da, iz gore navedenih

razloga, PAR Monitor ne pokriva cijeli okvir SIGMA principa, već samo one principe koje su od

interesa za civilno društvo i za koje civilno društvo može dati najveći doprinos u pred-pristupnom

razdoblju. Štoviše, odabrani principi nisu uvijek obuhvaćeni u cjelini, nego u onim specifičnim

aspektima koje su autori odredili kao najrelevantnije iz perspektive monitoringa koji vrši civilno

društvo. Poseban WeBER pristup koji se koristi u svim takvim slučajevima opisan je u metodologiji

projekta i tablicama pojedinačnih indikatora.

Važno je imati u vidu da, kako nije bilo SIGMA-ine procjene za 2020. godinu, istraživači WeBER-a su

za ovaj ciklus PAR monitora izvršili vlastiti izračun deset SIGMA-inih indikatora koje WeBER koristi za

područja državne službe i upravljanja ljudskim resursima. Računati u skladu sa metodologijom

SIGMA-e, rezultati ovih izračuna isključiva su odgovornost istraživačkog tima WeBER-a i autora PAR

Monitor izvještaja te SIGMA/OECD ne mogu biti odgovorni za rezultate istih.

U konačnici, unatoč promjenama u indikatoru iz područja Izrade i koordinacije politika o uključivosti

kreiranja politika (elaborirano gore), nekim se principima i dalje pristupa sa stajališta utemeljenog na

percepciji. To se uglavnom odnosi na principe koje SIGMA temeljito prati, jer se smatralo kako je

najkorisniji način nadopunjavanja ovog pristupa, praćenje percepcije određenih ključnih skupina

dionika (poput državnih službenika i OCD -a). Ovo je namjerna komponenta WeBER pristupa, i ti

indikatori bi se trebali promatrati kao komplementarni procjenama koje SIGMA provodi za te iste

principe.

Ipak, iskustvo iz prvog ciklusa praćenja pokazalo je ograničenja u određenim slučajevima kada se

oslanjalo samo na podatke o percepciji. Indikator o uključivosti i otvorenosti u kreiranju politika, koji se

prethodno u potpunosti temeljio na percepciji OCD-a, nadopunjen je stoga čvrstim dokazima kako bi

se dobila uravnoteženija procjena, a kako je opisano u odjeljku o metodološkim promjenama. Takva

promjena donijela je objektivniju procjenu, što se može vidjeti u analizi ovog izvještaja. Međutim, novi

elementi koji analiziraju prakse javnih konzultacija nisu značajno promijenili sliku prethodno stvorenu

na temelju percepcije OCD-a, tako da su se vrijednosti indikatora u prosjeku promijenile sa 0 na 1 u

regiji. U narednom razdoblju WeBER će razmotriti uvođenje novih promjena ukoliko bude potrebno

vršiti prilagodbe u drugim indikatorima, s ciljem poboljšanja ukupne kvalitete praćenja, imajući na

umu potrebu održavanja razine usporedivosti između nalaza WeBER-a iz različitih ciklusa praćenja.

U smislu geografskog opsega, aktivnosti praćenja i PAR Monitor izvještaj pokrivaju šest uprava regije

Zapadnog Balkana, u skladu s definicijom regije od strane EU..10 Kada je u pitanju BIH, WeBER se

ponovno fokusirao pretežno na institucije na državnoj razini gdje god se analiziraju struktura i prakse

institucija. Jedine iznimke od ovoga su indikatori vezani za pružanje usluga, gdje uzorkovane

administrativne usluge uključuju one koje pružaju niži nivoi uprave u BiH (poput entiteta).

10 Europska komisija, Paket proširenja i izvještaji o napretku, dostupno na: https://ec.europa.eu/neighbourhood-

enlargement/countries/package_en (posljednji pristup 1. juna 2021. godine).


I.3 Struktura Državnog PAR Monitor izvještaja

Ovaj izvještaj prati standardnu strukturu prikaza utvrđenu za prvi PAR Monitor, podijeljenu na šest

poglavlja koja pripadaju glavnim područjima RJU: 1) strateški okvir za reformu javne uprave, 2) izrada i

koordinacija politika, 3) državna služba i upravljanje ljudskim resursima, 4) odgovornost, 5) pružanje

usluga, i 6) upravljanje javnim financijama. Svako poglavlje slijedi identičnu strukturu.

U uvodu svakog poglavlja čitatelj se ukratko upoznaje s WeBER indikatorima koji se koriste u

promatranom području reforme javne uprave i njihovim vrijednostima za Bosnu i Hercegovinu, na

skali od 0 do 5. Odmah nakon toga daje se kratak opis stanja u Bosni i Hercegovini kako bi se pružio

određeni kontekst analizi područja koje se prati na temelju postojećih sekundarnih izvora. Dijelovi koji

daju kratak pregled stanja u ovom Državnom PAR Monitor izvještaju velikim dijelom se oslanjaju na

najnoviji Izvještaj Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, ali se također

pozivaju i na druge relevantne izvore. Nakon pregleda stanja slijedi ono što je u srži WeBER-ovog

monitoringa, gdje su detaljnije opisani metodološki koraci i metodološke promjene, gdje je to

primjenjivo, ilustrirajući strukture svakog principa i indikatora, uključujući i metode prikupljanja i

analize podataka.

Ključni dio svakog poglavlja je predstavljanje rezultata WeBER monitoringa koji proizlaze iz temeljitog

i metodološki robusnog istraživanja provedenog u Bosni i Hercegovini. Vrijednosti indikatora i

rezultati njihovih elemenata prikazani su za oba ciklusa WeBER monitoringa (za 2017./2018. i ciklus

2019./2020.), sa svako područje RJU, što omogućuje jednostavan uvid i usporedbu rezultata

monitoringa za oba ova monitoringa RJU. Sažetak rezultata za svako područje dat je na kraju svakog

poglavlja i predstavlja ključne nalaze i trendove sažete na jednoj stranici.

Na kraju, odjeljak o preporukama u ovom Državnom PAR Monitoru sastoji se od dva dijela. Prvo, na

temelju detaljnog praćenja, dat je status provedbe preporuka predloženih u PAR Monitoru

2017./2018., kodiran bojama i uz objašnjenja zašto je preporuka ocijenjena na određeni način (npr. u

cijelosti ili djelomično provedena, inicirano ili ništa nije poduzeto). Drugo, na temelju detaljne razrade

nalaza za Bosnu i Hercegovinu iz ovog ciklusa monitoringa, izvještaj predlaže provodive preporuke za

nadležna državna tijela. Budući da se većina preporuka iz PAR Monitora za razdoblje 2017./2018.

pokazala kao, još uvijek, vrlo relevantnima, veliki broj njih se ponavlja, a neke su malo promijenjene,

kako bi ih se prilagodilo promijenjenom državnom kontekstu ili kako bi bile jasnije i konkretnije.


II. STRATEŠKI OKVIR REFORME

JAVNE UPRAVE

II.1 WeBER indikatori korišteni za područje Strateški okvir RJU i vrijednosti za BiH

SFPAR P1 I1: Korištenje participativnih pristupa u razvoju ključnih strateških dokumenata reforme javne uprave

0 1 2 3 4 5

SFPAR P2_4 I1: Učešće organizacija civilnog društva u strukturama za praćenje i koordinaciju reforme javne

uprave

0 1 2 3 4 5

II.2 Stanje u području Strateškog okvira reforme javne uprave i glavne promjene

od 2018. godine

Reforma javne uprave jedan je od preduvjeta za uspješnu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku

uniju (EU) i obveza prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Uloga javne uprave u procesu

europskih integracija je presudna, jer olakšava provedbu neophodnih reformi za članstvo u EU, a

istovremeno omogućava učinkovitu raspravu o tom procesu. Jedan od primarnih preduvjeta za

članstvo u EU je sposobnost administrativnih kapaciteta za usvajanje i provedbu osnovnog

zakonodavstva EU (acquis communautaire).

Na prijedlog iznesen u Studiji izvodljivosti za BiH, Vijeće ministara je u oktobru 2004. godine osnovalo

Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH. Ured je osnovan kao odgovor na zahtjeve građana

za učinkovitijom i odgovornijom javnom upravom na svim razinama vlasti, koja je sposobna podnijeti

obveze u procesu europskih integracija BiH. Najvažnija uloga Ureda je koordiniranje reformskih

operacija između Vijeća ministara, entiteta i Vlade Brčko distrikta, blisko surađujući s Delegacijom

Europske komisije u BiH. Ured je 2006. godine izradio i usvojio Državnu strategiju za reformu javne

uprave i Akcijski plan 1 na svim razinama vlasti, zajedno s provedbenim mjerama. Jedna od

odgovornosti Ureda je nadzor Fonda za reformu javne uprave. Organizacijska struktura Ureda

definirana je Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Uredu koordinatora

za reformu javne uprave u BiH11.

Zajednička platforma o načelima i načinu provedbe Akcijskog plana 1 Strategije reforme javne uprave

u BiH uspostavila je mehanizam za provedbu ove reforme. Memorandumom o razumijevanju o

uspostavi Fonda za reformu javne uprave između vlasti BiH i donatora uspostavljen je Fond za

reformu javne uprave, u okviru kojeg lokalne vlasti i donatori zajednički ulažu sredstva za reformu i

odlučuju o provedbi reformi. Nakon isteka Akcijskog plana 1 2010. godine, 2011. godine pripremljen je

revidirani plan i njegova se provedba nastavila. Predviđeni vremenski okvir ove Strategije istekao je

2014. godine, ali se njezina provedba nastavila i nakon tog roka. Neuspjeh u usvajanju novog

strateškog okvira jedan duži period nakon što je istekla Strategija reforme javne uprave 2014. godine,

imao je negativan utjecaj na ukupnu dinamiku reformi, kao i na donatorsku potporu procesu reformi.

Kao rezultat toga, SIGMA je u svom Izvješataju o praćenju RJU za 2017. godinu, dala najnižu ocjenu u

ovom području upravo indikatorima koji koji se tiču kvalitete strateškog okvira, učinkovitosti provedbe

i financijske održivosti. Jedina relativno dobra ocjena (3) dodijeljena je za koordinaciju i praćenje

reforme, jer su structure koje su uspostavljene za praćenje prethodnog strateškog okvira nastavile

11 Pogledati: https://parco.gov.ba/rju/o-rju-2/


funkcionirati i nakon što je napredak prethodnog strateškog okvira dovršen. Međutim, nedostatak

političke volje, što se vidi iz neuspjeha usvajanja novog strateškog okvira u dužem vremenskom

razdoblju, imao je značajan utjecaj na (ne)provedbu reforme javne uprave.12

Kao što je navedeno u Izvještaju Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2020.

godinu,13, Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi reformiranja svoje javne uprave. Tijekom

izvještajnog razdoblja postignut je vrlo mali napredak u dovršetku ključnih koraka u reformi javne

uprave prema jačanju općeg funkcioniranja javne uprave garantiranjem profesionalne i depolitizirane

javne službe i koordiniranim državnim pristupom kreiranju politika, a kako je navedeno u 14. ključnom

prioritetu iz Mišljenja EK. Vlada entiteta Republika Srpska odobrila je strateški okvir za reformu javne

uprave dvije godine nakon što su to učinile druge vlade.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o usvajanju Akcijskog plana za reformu javne

uprave, kojim će biti realizirani ciljevi i mjere definirane Strateškim okvirom za reformu javne uprave

do 2022. godine, nakon što je PARCO BiH završio process izrade nacrta i javnih konzultacija. Oba

entiteta i Brčko Distrikt usvojili su Akcijski plan.

Što se tiče odvojenih strategija koje detaljnije opisuju planove za reformu upravljanja javnim

financijama (UJF), a kako je navedeno u Izvještaju iz prethodnog ciklusa praćenja14, u BiH ne postoji

strategija za cijelu državu jer još nema odgovora iz RS-a. WeBER je u svrhu svog monitoringa u BiH

uključio samo državnu razinu, a na državnoj razini dostupna je Strategija reforme upravljanja javnim

finansijama u institucijama BiH 2017. - 2020. godine.15 Cilj ove Strategije je poboljšati sustav javnih

financija kako bi se osigurala bolja funkcionalnost, transparentnost, odgovornost i učinkovitost u

upravljanju javnim sredstvima te na taj način doprinijelo povećanju makroekonomske stabilnosti u BiH.

Državna vlada i entitet Republika Srpska osnovali su radne grupe za razvoj strategija upravljanja

javnim financijama za 2021.-2025. Međutim, potrebno je jače političko opredjeljenje, dovoljna

financijska sredstva i učinkovitije strukture koordinacije kako bi se osigurao sveobuhvatan i usklađen

pristup reformama javne uprave.16

12 Pogledati: https://zastone.ba/app/uploads/2019/04/Javna-uprava-_-Zasto-ne.pdf13 Pogledati: https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/bosnia_and_herzegovina_report_2020.pdf 14 Pogledati: https://weber-cep.s3.amazonaws.com/data/attachment_799/weber_par_monitor_2017-2018.pdf 15 Dostupno na: https://bit.ly/2RCnM4a 16 Pogledati: https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/bosnia_and_herzegovina_report_2020.pdf


II.3 Što prati WeBER i na koji način?

Monitoring Strateškog okvira reforme javne uprave se zasniva na tri SIGMA principa iz ovog područja

s fokusom na postojanje učinkovitog programa za RJU, provedbe i monitoringa RJU ali i na postojanje

struktura za upravljanje i koordinaciju RJU na političkom i administrativnom nivou.

Princip 1: Vlada je razvila i provela učinkovit program reforme javne uprave koji se tiče ključnih

izazova;

Princip 2: Reforma javne uprave namjenski se provodi; utvrđeni su ciljevi reforme i redovito se

prate;

Princip 4: Reforma javne uprave ima snažne i funkcionalne strukture za koordinaciju upravljanja

na političkoj i administrativnoj razini za upravljanje procesom osmišljavanja i provedbe reforme.

Odabrani principi u cijelosti se procjenjuju isključivo na osnovu kvalitete učešća civilnog društva i

javnosti u procese razvoja strateških dokumenata RJU, i učešća u monitoringu i koordinacijskim

strukturama koji trebaju omogućiti njihovu svrhovitu provedbu. Fokus na uključivost i sudjelovanje ima

za cilj utvrditi u kojoj se mjeri potrebe i stavovi relevantnih dionika konzultiraju i uzimaju u obzir pri

izradi i provedbi reformskih programa.

U tu svrhu razvijena su dva WeBER indikatora. Prvi indikator se fokusira na postojanje i kvalitetu

procesa konzultacija prilikom razvoja ključnih strateških dokumenata za RJU. Uzorak od šest ključnih

strateških dokumenata za RJU se posmatrao u svakoj zemlji Zapadnog Balkana. Najopsežniji

dokumenti RJU (strategije RJU ili slično) i dokumenti reforme UJF odabrani su kao obvezni uzorci, dok

je odabir drugih strateških dokumenata koji pokrivaju preostala područja RJU ovisio o programima

RJU koji su trenutno na snazi. Monitoring je izvršen kombiniranjem izvora podataka kako bi se

osigurala pouzdanost rezultata, uključujući kvalitativnu analizu strateških dokumenata i službenih

podataka koji su javno dostupni ili dobiveni od institucija odgovornih za RJU. Nadalje, analiza

dokumenata potkrijepljena je rezultatima polustrukturiranih intervjua s predstavnicima institucija

odgovornih za reformu javne uprave i fokus grupa s predstavnicima civilnog društva koji su

sudjelovali u procesima konzultacija (tamo gdje nije bilo moguće organizirati fokus grupe, one su

zamijenjene intervjuima sa predstavnicima civilnog društva). Budući da strateški dokumenti obično

pokrivaju razdoblje od više godina, a njihovo se usvajanje ili revizija ne podudara nužno s ciklusima

WeBER-ovog praćenja, nalazi iz prvog PAR Monitora za 2017./2018., prenešeni su u novi izvještaj za

strateške dokumente koji nisu bili podvrgnuti reviziji ili nisu ažurirani u vrijeme novog WeBER-ovog

ciklusa praćenja.

Stoga je za Bosnu i Hercegovinu analiza za ovaj indikator uključila:

1. Akcijski plan za provedbu Strategije za RJU u BiH 2021.-2023.

2. Strategiju reforme UJF u institucijama BiH 2017.-2020. (preuzeto iz Izvještaja PAR Monitor

2017./2018.)


Monitoring sudjelovanja civilnog društva u provedbi reforme javne uprave (u strukturama za

koordinaciju i praćenje RJU) za analizu je uzeo u obzir samo najsveobuhvatnije strateške dokumente

reforme javne uprave koji se provode. Namjera ovog pristupa bila je utvrditi postoje li, općenito, u

agendi reforme javne uprave napori za pospješenje struktura praćenja i koordinacije RJU. Što se tiče

prvog indikatora, provedena je revizija i kvalitativna procjena službenih dokumenata koji se odnose na

organizaciju i funkcioniranje ovih struktura, a korišteni su i drugi izvori podataka kako bi se potkrijepili

ovi nalazi.

II.4 Rezultati WeBER monitoringa

Princip 1: Vlada je razvila i provela učinkovit program reforme javne uprave koji se tiče

ključnih izazova

WeBER indikator SFPAR_P1_I1: Korištenje participativnih pristupa u razvoju ključnih strateških dokumenata


Elementi indikatora Bodovi

2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Konzultacije s civilnim društvom provode se pri izradi dokumenta 2/4 2/4

E2 Konzultacije s civilnim društvom provode se u ranoj fazi izrade dokumenata 0/4 0/4

E3 Pozivi civilnom društvu za sudjelovanje u konzultacijama su otvorenog tipa 2/4 2/4

E4 Odgovorna državna tijela su proaktivna u osiguravanju uključenosti velikog broja

vanjskih ključnih dionika u ovaj proces 0/2 1/2

E5 Civilno društvo dobiva potpune informacije za pripremu za konzultacije 2/4 2/4

E6 Državna tijela odgovorna za razvoj ključnih strateških dokumenata za RJU

razmatraju komentare i prijedloge dobivene tijekom procesa konzultacija 2/4 0/4

E7 Odgovorna državna tijela javno objavljuju povratne informacije o postupanju s

primljenim komentarima 1/2 0/2

E8 Odgovorna državna tijela vode otvoreni dijalog s civilnim društvom o spornim

pitanjima 1/2 1/2

E9 Konzultacije tijekom razvoja strateških dokumenata reforme javne uprave

otvorene su za javnost 2/4 2/4

Ukupno 12/28 10/30

Vrijednost indikatora (Ljestvica 0 – 5)17 2 1

Od dva ispitana dokumenta, OCD su konzultirane samo tijekom izrade Akcijskog plana za provedbu

Strategije reforme javne uprave BiH. Javne konzultacije o Nacrtu Akcijskog plana za provedbu

Strategije RJU BiH trajale su 15 dana, a na web stranici Ureda koordinatora za RJU BiH objavljen je

otvoreni poziv za dostavljanje komentara i sugestija, zajedno s nacrtom Akcijskog plana koji se može

preuzeti sa stranice i izjavom o svrsi Akcijskog plana.

Sastanci za javne konzultacije s predstavnicima OCD-a, poslovnih udruga i akademske zajednice

održani su putem Zoom platforme. Pozivi za javne konzultacije su objavljeni na web stranici PARCO

BiH, portalu eKonsultacije (Ministarstvo pravde BiH), te Twitter i Facebook profilu PARCO BiH. Nadalje,

17 Konverzija bodova: 0-5 bodova = 0; 6-10 bodova = 1; 11-15 bodova = 2; 16-20 bodova =3; 21-25 bodova = 4; 26-30 bodova = 5.


PARCO BIH je slao pozive i putem e-pošte. Informacije o procesu konzultacija dostavljene su

pravodobno, dokument je bio dostupan javnosti te su svi bili pozvani da dostave komentare putem

portala eKonsultacije. PARCO BiH je objavio izvještaj o procesu konzultacija s portala eKonsultacije

koji sadrži podatke o broju sudionika, broju komentara, broju prijedloga, broju prihvaćenih prijedloga,

kao i sve komentare i prijedloge. Prema riječima intervjuiranog predstavnika PARCO BiH, sve te

komentare i prijedloge razmatra radna grupa koju čine predstavnici svih razina vlasti. Izvještaj koji je

objavljen nakon javnih konzultacija uključuje sve komentare i prijedloge s objašnjenjima zašto je

komentar ili prijedlog prihvaćen/odbijen. U cijelosti ili djelomično je prihvaćeno 7 od 8 komentara i

prijedloga.

Tabela 1: Novoanalizirani strateški okvir RJU za Bosnu i Hercegovinu i rezultati preuzeti iz prvog PAR Monitora

za 2017./2018.

NOVA ANALIZA PREUZETO IZ PRVOG PAR MONITORA

BIH

Akcijski plan za provedbu Strategije za RJU u BiH 2021-

2023

Strategija reforme UJF u institucijama BiH 2017.-2020.

Iako predstavnici OCD-a nisu bili uključeni u radnu grupu za izradu Strategije RJU, ipak su ostvarili

komunikaciju s predstavnicima PARCO BiH te su kroz ovu komunikaciju imali priliku dati svoje

sugestije i zalagati se za bolje rezultate reforme javne uprave u BiH.

Kakav je rezultat Bosne i Hercegovine u odnosu na regiju?

Indikator SFPAR_P1_I1: Korištenje participativnih pristupa u razvoju ključnih strateških dokumenata


Regionalni PAR Monitor izvještaji, sa rezultatima za cijeli Zapadni Balkan, dostupni su na: www.par-monitor.org.

2

1 1

2

3

2

1

2

1 1

3

2

0

1

2

3

4

5

ALB BiH KOS MKD MNE SRB

PAR Monitor 17/18 PAR Monitor 19/20


Princip 2: Reforma javne uprave namjenski se provodi; utvrđeni su ciljevi reforme i redovito

se prate;

Princip 4: Reforma javne uprave ima snažne i funkcionalne strukture za koordinaciju

upravljanja na političkoj i administrativnoj razini za upravljanje procesom osmišljavanja i

provedbe reforme.

WeBER indikator SFPAR P2_4 I1: Učešće organizacija civilnog društva u strukturama za praćenje i koordinaciju



2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Administrativne strukture za koordinaciju i praćenje reforme javne uprave

predviđaju uključivanje OCD-a 0/2 0/2

E2 Strukture za koordinaciju RJU na političkoj razini predviđaju učešće OCD-a 0/2 0/2

E3 Format uključivanja OCD-a u administrativne strukture za koordinaciju i praćenje

reforme javne uprave 0/4 0/4

E4 Format uključivanja OCD-a u političke strukture za koordinaciju i praćenje

reforme javne uprave 0/4 0/4

E5 Učešće OCD je zasnovano na procesu javnog natjecanja 0/4 0/4

E6 Sastanci struktura za koordinaciju i monitoring RJU se održavaju redovito uz

učešće OCD-a 0/4 0/4

E7 Format sastanaka dozvoljava raspravu, doprinose i komentare OCD-a 0/4 0/4

E8 OCD se konzultiraju u vezi određenih mjera za finansiranje RJU 0/2 0/2

Ukupno 0/26 0/26

Vrijednost indikatora (ljestvica 0 – 5)18 0 0

Sveukupno, nije došlo do značajnijih pomaka u procjeni sudjelovanja OCD-a u strukturama za

praćenje i koordinaciju reforme javne uprave u odnosu na prvi PAR Monitor. Koordinaciju i praćenje

vrši PARCO BiH. U dokumentu se nigdje ne spominje uključivanje OCD-a. Predstavnici PARCO BiH

pozivaju OCD na interne konzultacije i sastanke, ali uključivanje OCD-a u dio administrativnih

struktura za koordinaciju i praćenje RJU se ne događa. Okvir samo definira mjeru osiguravanja

uključivog pristupa i uključivanja javnosti u fazi stvaranja, provedbe i praćenja strateških planova,

javnih politika i propisa.

PARCO BiH predviđa uključivanje OCD-a, ali samo u javne konzultacije (za izradu strategije i akcijskog

plana), gdje OCD mogu dati svoje prijedloge, komentare i povratne informacije o konačnom nacrtu

tih dokumenata. Također, OCD se ne konzultiraju o mjerama financiranja reforme javne uprave.

Na kraju, ono što je najvažnije je da uključivanje OCD-a nije predviđeno relevantnim zakonima i

dokumentima jer institucije nemaju zakonsku obvezu uključivati OCD u rad savjetodavnih ili drugih

tijela.

18Konverzija bodova: 0-5 bodova = 0; 6-10 bodova = 1; 11-15 bodova = 2; 16-20 bodova =3; 21-25 bodova = 4; 26-30

bodova = 5.



Indikator SFPAR_P2&P4_I1: Učešće organizacija civilnog društva u strukturama za praćenje i

koordinaciju RJU

Regionalni PAR Monitor izvještaji, sa rezultatima za cijeli Zapadni Balkan, dostupni su na: www.par-monitor.org.

II.5 Kratki pregled rezultata: Strateški okvir za RJU

Od dva analizirana dokumenta, organizacije civilnog društva konzultirane su samo tijekom izrade

Akcijskog plana za provedbu Strategije reforme javne uprave u BiH 2021.-2023. Na internetu nije bilo

informacija o Strategiji reforme upravljanja javnim finansijama u institucijama Bosne i Hercegovine

2017.-2020. Putem platforme Zoom održane su javne konzultacije s predstavnicima OCD-a, te

poslovne i akademske zajednice. Javnost je pravovremeno informirana o procesu konzultacija, a svi su

zamoljeni da daju svoj doprinos putem platforme eKonsultacije. PARCO BiH je putem platforme

eKonsultacije objavio izvještaj o procesu konzultacija koji je sadržavo podatke o broju sudionika, broju

komentara, broju prijedloga, broju prihvaćenih prijedloga, kao i sve komentare i prijedloge. Radna

grupa, koja uključuje predstavnike svih razina vlasti, razmatrala je sve komentare i preporuke. Nakon

javnih konzultacija objavljen je izvještaj koji uključuje sve komentare i prijedloge s objašnjenjima zašto

je neki komentar ili prijedlog prihvaćen ili odbijen. Iako predstavnici OCD-a nisu bili uključeni u radnu

grupu za izradu Strategije RJU, ipak su ostvarili komunikaciju s predstavnicima PARCO BiH te su kroz

ovu komunikaciju imali priliku dati svoje komentare i potaknuti bolje rezultate reforme javne uprave u

BiH.

Ured Koordinatora za reformu javne uprave u BiH nadzire koordinaciju i praćenje reforme javne

uprave. Predstavnici PARCO BiH pozivaju OCD na interne konzultacije i sastanke, ali OCD nisu

uključene u administrativne strukture za koordinaciju i praćenje RJU. Okvir samo definira mjeru

osiguravanja uključivog pristupa i uključivanja javnosti u fazi stvaranja, provedbe i praćenja strateških

planova, javnih politika i zakona. PARCO BiH predviđa uključivanje OCD-a, ali samo u javne

konzultacije (za izradu strategije i akcijskog plana), gdje OCD mogu dati svoje prijedloge, komentare i

povratne informacije o konačnom nacrtu tih dokumenata. Također, OCD se ne konzultiraju o

mjerama financiranja reforme javne uprave. Na kraju, ono što je najvažnije je da uključivanje OCD-a

nije predviđeno relevantnim zakonima i dokumentima jer institucije nemaju zakonsku obvezu

uključivati OCD u rad savjetodavnih ili drugih tijela.

1

0 0 0

2

11

0 0 0

1

2

0

1

2

3

4

5




II.6 Preporuke za Strateški okvir RJU

Praćenje preporuka iz PAR Monitora 2017./2108.

Shema kodiranja bojama za praćenje preporuka

Kratkoročne preporuke Dugoročne preporuke

Nisu poduzete mjere Nisu poduzete mjere

Pokrenute mjere Pokrenute mjere

Djelomično provedeno Djelomično provedeno

U potpunosti provedeno U potpunosti provedeno

Preporuka Status Komentar

Institucije trebaju organizirati konzultacije s OCD

u najranijim fazama procesa izrade dokumenata

- rane konzultacije trebale bi poslužiti za

prikupljanje značajnih informacija prije konačnih

nacrta. U BiH, OCD nisu dio radne grupe za RJU

a to bi trebao biti jedan od modaliteta njihovog

ranog uključivanja, kao i uvođenje konzultativnih

sastanaka ili sličnih događaja.

Nisu poduzete

mjere

Institucije imaju obvezu održavati

konzultacije u završnoj fazi usvajanja

zakona o dokumentima politika

djelovanja, a vrlo mali postotak njih

uključuje OCD i javnost u ranim fazama.

Pozitivan primjer je PARCO BiH - pozivaju

predstavnike OCD-a na sastanke u ranim

fazama, ali opet, to nije definirano

Zakonom, a druge institucije nemaju tu

praksu.

Potrebna je snažna kampanja zagovaranja kako

bi se platforma E-Konzultacije (Ekonsultacije)

koristila u punom kapacitetu i kao sastavni dio

mehanizma u razvoju i usvajanju propisa i

politika djelovanja.

Nisu poduzete

mjere

Ništa se nije promijenilo u odnosu na

prethodni ciklus praćenja. Brojne OCD i

građani još uvijek ne koriste Portal

eKonsultacije, jer većina konzultacija

prolazi bez ijednog komentara ili

prijedloga.

Široko oglašavanje procesa konzultacija, kao i

proaktivno obraćanje različitim grupama dionika

za učešće u procesu konzultacija trebali bi postati

redovita praksa u institucijama

Nisu poduzete

mjere

Većina institucija ne oglašava konzultacije

koje su u tijeku putem drugih kanala osim

putem portala eKonsultacije.

Usvojiti novu Strategiju reforme javne uprave na

svim razinama zajedno s Operativnim planom za

reformu javne uprave koji će osigurati kvalitetu,

učinkovitost, financijsku održivost, odgovornost i

koordinaciju reforme javne uprave.

U potpunosti

provedeno

Nova strategija za RJU usvojena je na

svim razinama vlasti (državnom, u FBiH, u

RS i BD)

Povećati učinkovitost provedbe i sveobuhvatnog

praćenja i izvještavanja o RJU. Potrebno je

ažurirati metodologiju godišnjeg izvještavanja o

provedbi RJU kako bi bila objektivnija, pružila

tačnije podatke te učinila praćenje RJU, kroz

provedene mjere i postizanje ciljeva, lakšim i

vidljivijim diljem države.

Nisu poduzete

mjere


prethodni ciklus praćenja.

Osigurati financijsku održivost i učinkovitost

reformi. Fond za RJU ne može biti jedini izvor

financiranja reformi. Potrebno je napraviti

značajniju procjenu troškova svih reformskih

mjera.

Nisu poduzete

mjere




Poboljšati učinkovitost mehanizama koordinacije

kako bi se osigurala bolja provedba aktivnosti i

ciljeva nove Strategije RJU. Povećati

institucionalnu odgovornost za provedbu

reforme javne uprave na svim razinama vlasti.

Nisu poduzete

mjere



Institucionalna, individualna i menadžerska

odgovornost za svako područje RJU mora biti

jasno utvrđena. Postoji potreba za većim

učešćem relevatnih dionika u procesu, naročito

OCD-a, kao dodatnog faktora provjere.

Pokrenute mjere

Iako se uglavnom ništa nije promijenilo u

odnosu na prethodni ciklus praćenja,

postoji inicijativa PARCO BiH da se svi

relevantni dionici uključe u ove procese.

II.7 Preporuke PAR Monitora 2019./2020.

1. Institucije trebaju organizirati konzultacije s OCD u najranijim fazama procesa izrade

dokumenata - rane konzultacije trebale bi poslužiti za prikupljanje značajnih informacija prije

konačnih nacrta. U BiH, OCD nisu dio radne grupe za RJU i to bi trebao biti jedan od modaliteta

njihovog ranog uključivanja, kao i uvođenje konzultativnih sastanaka ili sličnih događaja.*

2. Potrebna je snažna kampanja zagovaranja kako bi se platforma E-Konsultacije (Ekonzultacije)

koristila u punom kapacitetu i kao sastavni dio mehanizma u razvoju i usvajanju propisa i politika

djelovanja.*

3. Široko oglašavanje procesa konzultacija, kao i proaktivno obraćanje različitim grupama dionika

za učešće u procesu konzultacija trebali bi postati redovita praksa u institucijama.*

4. Povećati učinkovitost provedbe i sveobuhvatnog praćenja i izvještavanja o RJU. Potrebno je

ažurirati metodologiju godišnjeg izvještavanja o provedbi RJU kako bi bila objektivnija, pružila

tačnije podatke te učinila praćenje RJU, kroz provedene mjere i postizanje ciljeva, lakšim i

vidljivijim diljem države.*

5. Osigurati financijsku održivost i učinkovitost reformi. Fond za RJU ne može biti jedini izvor

financiranja reformi. Potrebno je napraviti značajniju procjenu troškova svih reformskih mjera.*

6. Poboljšati učinkovitost mehanizama koordinacije kako bi se osigurala bolja provedba aktivnosti i

ciljeva nove Strategije RJU. Povećati institucionalnu odgovornost za provedbu reforme javne

uprave na svim razinama vlasti.*

7. Institucionalna, individualna i menadžerska odgovornost za svako područje RJU mora biti jasno

utvrđena. Postoji potreba za većim učešćem relevatnih dionika u procesu, naročito OCD-a, kao

dodatnog faktora provjere.*

* Preporuke iz prethodnog ciklusa praćenja (ponovljene I izmjenjene)


Nove preporuke 2019./2020.

8. Konzultacije bi trebale uključivati pozivanje organizacija koje se fokusiraju na relevantne

horizontalne niše ili skupine koje su važne iz perspective uspjeha RJU (npr. osobe s invaliditetom,

organizacije koje se bave rodnim pitanjima i slično). Nadalje, proaktivno pozivanje različitih

skupina dionika da sudjeluju u konzultacijama trebalo bi postati redovna praksa, a ne ovisiti o

specifičnim pitanjima strateškog dokumenta.

9. Administrativne strukture trebaju biti u potpunosti funkcionalne, a OCD trebaju biti uključene u

strukture za koordinaciju i praćenje reforme javne uprave – da imaju priliku predložiti i izabrati

svog predstavnika kao način povećanja povjerenja, transparentnosti i smanjenja diskrecijskih

prava.


III. IZRADA I KOORDINACIJA

POLITIKA

III.1 WeBER indikatori korišteni za područje Izrada i koordinacija politka i

vrijednosti za BiH

PDC P5 I1: Javna dostupnost informacija o učinku Vlade

0 1 2 3 4 5

PDC P5 I2: Percepcija civilnog društva o Vladinim naporima u postizanju planiranih ciljeva

0 1 2 3 4 5

PDC P6 I1: Transparentnost donošenja odluka Vlade

0 1 2 3 4 5

PDC P10 I1: Korištenje činjenično utemeljenih nalaza koje su proizvele think tank organizacije, nezavisni instituti

i druge OCD u izradi politika

0 1 2 3 4 5

PDC P11 I1: Percepcija civilnog društva i opseg njihove uključenosti u izadu politika

0 1 2 3 4 5

III.2 Stanje u području Izrada i koordinacija politika i glavne promjene od

2018. godine

Kako je navedeno u posljednjem WeBER-ovom Državnom izvještaju za Bosnu i Hercegovinu19,

budući da su ovlasti donošenja odluka podijeljene između entiteta i Brčko distrikta, teško je imati

samo jednu instituciju središnje vlasti zaduženu za izradu i koordinaciju politika u Bosni i

Hercegovini. To znači da svaka od ovih razina vlasti ima svoj vlastiti pravni sustav koji regulira ovo

područje. U svrhu ovog istraživanja ispituje se samo državna razina. Vijeće ministara je tijelo

izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini koje ostvaruje svoja prava i vrši zakonodavne funkcije u skladu

s Ustavom BiH, zakonima i drugim propisima. Na državnoj razini, ključni pravni akti koji definiraju

zakonodavni okvir i upravljaju procesima donošenja odluka su Zakon o Vijeću ministara Bosne i

Hercegovine20, Poslovnik o radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine,21 Jedinstvena pravila za

izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine,22 te Pravila za konzultacije pri izradi

pravnih propisa u BiH.23 Ovi propisi reguliraju procese donošenja odluka, poput planiranja i

organizacije sjednica Vlade, ocjenjivanje i pregled stavki dostavljenih Vladi, te pravnu provjeru

prijedloga, između ostalog. Praćenje i izvještavanje o Godišnjim programima rada vlade (GPRV)

redovito se provodi.

Struktura donošenja politika djelovanja u BiH i dalje je fragmentirana. Pravni okvir za pripremu

srednjoročnih politika nedovoljan je i nedosljedan. Entitet Federacija BiH donosi podzakonske akte

koji reguliraju godišnje, trogodišnje i strateško planiranje. Inače, nije postignut napredak u razvoju

usklađenih zakonskih odredbi ili metodoloških smjernica za strateško planiranje u cijeloj zemlji. Još

uvijek nema usklađenosti između središnjih planskih dokumenata poput srednjoročnih i godišnjih

19 Pogledati: https://weber-cep.s3.amazonaws.com/data/attachment_799/weber_par_monitor_2017-2018.pdf; Državni

PAR Monitor – Bosna I Hercegovina; WeBER 2017/2018 20 Zakon o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Službeni Glasnik BiH, Br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i

24/08 21 Poslovnik o radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine iz jula 2003., Službeni Glasnik BiH, Br. 22/03 22 Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine, Službeni Glasnik BiH, Br. 11/05,

58/14 i 60/14 23 Pravila za konzultacije pri izradi pravnih propisa u BiH, Službeni Glasnik BiH, Br. 05/17


državnih programa, dokumenta okvirnog proračuna i akcijskog plana za provedbu ciljeva, kao ni

između takvih dokumenata i sektorskih strategija. Kvaliteta analize još uvijek nije zadovoljavajuća.

Pravni okvir za provedbu inkluzivnih politika i politika zasnovanih na dokazima nije dostatan niti se

dosljedno primjenjuje. Entitet Republika Srpska pojednostavio je procedure procjene regulatornog

učinka za donošenje zakona. Na svim razinama vlasti, potrebno je ojačati učinak i kvalitetu analiza

koje podržavaju prijedloge politika. Pri izradi politika nema sustavnog mjerenja financijskih

posljedica, niti je zajamčeno prikupljanje i upotreba administrativnih podataka. Zakonodavna

struktura za javne konzultacije mora se ojačati i redovito provoditi. Budući da zakonodavni okvir

ne definira u potpunosti smjernice za praćenje i izvještavanje o ključnim planskim dokumentima

vlade na svakoj razini vlasti, otežan je javni nadzor nad radom vlade. Osim zakonodavnih mjera,

potrebni su dodatni napori za podizanje svijesti o različitim načinima konzultacija s javnošću.

Jačanje tehničkih kapaciteta na svim razinama vlasti o tome kako redovito koristiti javne

konzultacije kao instrument za kreiranje politika i dalje je kritično.24

Prema dokazima, temeljna karakteristika donošenja politika je stalni nedostatak analitičkih

kapaciteta u javnim institucijama i među drugim dionicima politika djelovanja, što ozbiljno

ograničava njihovu sposobnost provođenja valjanih procedura prilikom donošenja politika.

Drugim riječima, iako postoje rigidni regulatorni mehanizmi koji trebaju osigurati odgovarajuće

procese donošenja politika, nedostatak analitičkih kapaciteta čini te formalne preduvjete uglavnom

neučinkovitima, jer podriva kreiranje politika djelovanja zasnovano na dokazima.25

Iako institucije BiH imaju Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa koja definiraju kriterije

procjene učinka propisa (RIA), to se u praksi često ne poštuje, ostavljajući sumnju po pitanju

kvalitete usvojenih politika i regulatornih akata, a često se zanemaruju i financijske implikacije

pojedinih nacrta propisa ili politika djelovanja. Brojni prijedlozi politika djelovanja ili zakonodavstva

nisu zasnovani na pouzdanom istraživanju i analizi utemeljenoj na dokazima, već su razvijeni kao

odgovor na zahtjeve EU ili međunarodne zajednice.26

III.3 Što prati WeBER i na koji način?

Za područje Izrada I koordinacija politka, WeBER monitoring se vrši na osnovu četiri SIGMA

principa:

Princip 5: Redovno praćenje učinka Vlade omogućava javni nadzor i podržava Vladu u

postizanju njenih ciljeva;

Princip 6: Odluke Vlade su pripremljene na transparentan način i zasnovane na

profesionalnoj procjeni uprave; osigurana je pravna usaglašenost odluka;

Princip 10: Proces izrade politika i izrade zakona utemeljen je na dokazima, a procjena

učinka propisa dosljedno se provodi u svim ministarstvima;

24 Za više detalja pogledati: https://europa.ba/wp-content/uploads/2020/10/2020_bosnia_and_herzegovina_report.pdf 25 Pogledati: https://www.analitika.ba/sites/default/files/publikacije/Obstacles%20to%20evidence%20-

%20policy%20memo%20ENG.pdf 26 Pogledati: https://weber-cep.s3.amazonaws.com/data/attachment_799/weber_par_monitor_2017-2018.pdf


Princip 11: Politike i zakonodavstvo osmišljeni su na uključiv način koji omogućuje aktivno

sudjelovanje društva i dopušta koordinaciju različitih perspektiva unutar Vlade;

U ovom izdanju PAR Monitora, za analizu se koristi pet WeBER indikatora u području Izrada i

koordinacija politika. Kao što je objašnjeno u uvodnom poglavlju izvještaja, za razliku od prvog

PAR Monitora 2017./2018., SIGMA Princip 12 nije uključen u ovaj ciklus praćenja, pa stoga ni

indicator o pristupačnosti zakonodavstva nije mjeren.

Prvi indikator mjeri koliko su za javnost otvorene i dostupne informacije o učinku vlada, kroz

analizu najopsežnijih web stranica putem kojih vlade informiraju javnost o svojim aktivnostima i

objavljuju svoje izvještaje. Pisane informacije koje objavljuju vlade odnose se na priopćenja za

javnost i internetsko objavljivanje godišnjih (ili polugodišnjih) izvještaja. WeBER-ov monitoring

obuhvaća razdoblje od dva godišnja ciklusa izvještavanja, osim priopćenja za javnost, koja se

ocjenjuju za period od jedne godine (zbog učestalosti njihovog objavljivanja). Ostali aspekti

analiziranih informacija o učinku vlade uključuju razumljivost objavljenih materijala, uporabu

kvantitativnih i kvalitativnih informacija, prisutnost procjena/opisa konkretnih rezultata, dostupnost

rodno segregiranih podataka i podataka otvorenog formata te internetsku dostupnost izvještaja o

planskim dokumentima na nivou cijele Vlade.

Drugi indikator mjeri kako OCD percipiraju planiranje, praćenje i izvještavanje Vlade o svom radu i

ciljevima. Kako bi se istražila percepcija, provedeno je istraživanje među OCD na ZB u razdoblju

između druge polovice juna i početka augusta 2020. godine korištenjem internetske platforme za

anketiranje.27 U cijeloj regiji korišten je jedinstveni upitnik s 28 pitanja, što je osiguralo ravnomjeran

pristup u provedbi ankete. Upitnik je distribuiran na lokalnim jezicima kroz postojeće mreže i

platforme organizacija civilnog društva s velikim bazama kontakat-podataka, te putem

centraliziranih kontaktnih točaka, poput vladinih ureda zaduženih za suradnju s civilnim društvom.

Kako bi se osiguralo da istraživanje bude usmjereno na što je moguće više organizacija, različitih u

pogledu njihove vrste, geografske rasprostranjenosti i područja djelovanja, te time bilo i

najreprezentativnije moguće, učinjeni su dodatni napori u cilju povećanja ukupnog broja

odgovora. Fokus grupa održana sa OCD organizirana je u cilju dopune rezultata istraživanja

kvalitativnim informacijama.

Treći indikator mjeri transparentnost donošenja odluka Vlade (u smislu Vijeća ministara),

kombinirajući podatke ispitivanja percepcija civilnog društva s analizom relevantnih web stranica

Vlade. Pored pretraživanja objavljenih informacija o odlukama Vlade, analiza web stranica uzima u

obzir i potpunost informacija, njihovu razumljivost za građane, pravovremenost i dosljednost.

Praćenje je vršeno za svaku sjednicu vlade održane u razdoblju od šest mjeseci – što obuhvaća

posljednja tri mjeseca u kalendarskoj godini koja je prethodila godini monitoringa (2019.) i prva tri

mjeseca godine u kojoj je vršen monitoring (2020.), osim pravovremenosti objavljivanja

informacija, što se uspoređuje sa svim sjednicama vlade koje su održane u razdoblju od tri

mjeseca od početka monitoringa (okvirno od početka marta do početka juna 2020. godine).

27 Istraživanje OCD je vođeno putem anonimnog online upitnika. U Bosni i Hercegovini istraživanje je provedeno u

razdoblju od 23. juna do 30. augusta 2020. godine. Metoda prikupljanja podataka je uključivala CASI (računalno-

potpomognutog internetskog samo-ispitivanja). Uzorak ankete je bio N=122


Četvrti indikator mjeri pozivaju li vladine institucije civilno društvo na pripremu dokumenata o

politikama djelovanja utemeljenih na dokazima te da li se činjenice i dokazi koje su producirale

OCD uzimaju u obzir u procesima kreiranja politika. I ovaj put, ovo mjerenje kombinira stručnu

analizu službenih dokumenata i istraživanje percepcija civilnog društva. Što se tiče analize

dokumenata, analizira se učestalost referenciranja nalaza OCD koji su utemeljeni na dokazima u

službenim strateškim dokumentima i dokumentima politika djelovanja te ex-ante i ex-post analize

politika i procjene učinka propisa i to putem uzorka iz tri područja politika djelovanja.28

Konačno, peti indikator, fokusiran na kvalitetu uključivanja javnosti u kreiranje politika djelovanja

putem javnih konzultacija, izmijenjen je za ovaj ciklusu praćenja. Uključuje ne samo percepcije

OCD-a prikupljene internetskim istraživanjem, već i dodatne kvalitativne podatke prikupljene

analizom uzorka javnih konzultacija, kao i procjene internetskih portala Vlade koji se koriste za

javne konzultacije. Točnije, u ovom PAR Monitoru ovaj indicator je poboljšan dodavanjem

kvalitativne analize dokumenata o opsegu i utjecaju javnih konzultacija na dokumente politika

djelovanja i zakonodavstvo koji su usvojeni u drugoj polovici 2019.godine, dostupnost i kvalitetu

izvještavanja o javnim konzultacijama, funkcionalnosti portala za javne konzultacije i proaktivnost

odgovornih institucija u pružanju informacija.

III.4 Rezultati WeBER monitoringa

Princip 5: Redovno praćenje učinka Vlade omogućava javni nadzor i podržava Vladu u

postizanju njenih ciljeva

WeBER indikator PDC P5 I1: Javna dostupnost informacija o učinku Vlade


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Vlada redovito objavljuje pisane informacije o svojim aktivnostima 4/4 4/4

E2 Informacije koje Vlada objavljuje o svojim aktivnostima napisane su na

razumljiv način 2/2 2/2

E3 Informacije koje Vlada objavljuje dovoljno su detaljne te uključuju i

kvantitativne i kvalitativne podatke i ocjene 4/4 4/4

E4 Informacije koje Vlada objavljuje uključuju ocjene postizanja konkretnih

rezultata 2/4 2/4

E5 Informacije koje Vlada objavljuje o svojim aktivnostima i rezultatima dostupni

su u otvorenim formatima podataka 0/2 0/2

E6 Informacije koje Vlada objavljuje o svojim aktivnostima i rezultatima sadrže

rodno segregirane podatke 2/2 0/2

E7 Udio izvještaja o strategijama i planovima Vlade koji su dostupni na internetu 1/2 2/2

Ukupno 15/20 14/20


28 Područja politika djelovanja u kojima aktivno radi značajan broj OCD-a. Za Bosnu I Hercegovinu izabrana su tri

područja politika djelovanja, a to su borba protiv korupcije, borba protiv diskriminacije i zaštita okoliša. 29 Konverzija bodova: 0-4 boda = 0; 5-8 bodova = 1; 9-11 bodova = 2; 12-14 bodova =3; 15-17 bodova = 4; 18-20

bodova =5.


Dobra praksa izvještavanja o učinku vlade, koja je zabilježena i u prvom PAR Monitoru za

2017./2018., nastavljena je i kroz PAR Monitor 2019/2020. Redovito se objavljuju saopštenja za

javnost, kao i godišnji izvještaji o Godišnjem planu rada Vlade (GPRV). Vijeće ministara BiH (VM

BiH) sedmično ili čak češće objavljuje opsežna i lako razumljiva priopćenja za javnost. Priopćenja

za javnost, zaključci i najave sjednica dostupni su kao zasebna brošura na web stranici, ali su

dostupni i na početnoj web stranici VM BiH. Godišnji izvještaji o radu VM BiH redovno se izrađuju i

objavljuju na njegovoj web stranici. Iako je sve lako dostupno, jedna važna preporuka bila bi da svi

izvještaji budu grupirani na jednom mjestu - izvještaj za 2018. godinu dostupan je na početnoj

stranici, dok je izvještaj za 2017. u odjeljku web stranice namjenjenom za izvještaje.

Oba analizirana izvještaja uključuju kvantitativne i kvalitativne podatke i procjene. Izvještaji su

predstavljeni u narativnom i tabelarnom obliku i pružaju godišnje rezultate Vijeća ministara. U

uvodnom dijelu izvještaja dostupne su informacije o broju održanih sjednica, broju točaka o

kojima se raspravljalo i broju zaključaka. Dostupne su precizne informacije o zakonima, odlukama,

strategijama, prijedlozima, sporazumima i protokolima, kao i broju prijedloga za sklapanje

međunarodnih ugovora. Izvještaji se temelje na programima, projektima te njihovim aktivnostima i

pokazateljima. Postoje posebni izvještaji o planiranim zakonima, podzakonskim aktima,

međunarodnim ugovorima i javnim ulaganjima. Također treba navesti kako nema podataka o

proračunu za svaki od njih. Općenito, izvještaji uključuju ocjenu postignutih rezultata, iako ne

izvještavaju o konkretnim pokazateljima učinka koji su postavljen u GPRV. Međutim, Vijeće

ministara BiH ne objavljuje informacije o svom radu u otvorenim formatima. S druge strane, važno

je naglasiti da godišnji izvještaji imaju rodno segregirane podatke za svako ministarstvo.

Ministarstvo civilnih poslova nema ove podatke u svom izvještaju za 2018. godinu, pa je jedna od

preporuka za sljedeće izvještajno razdoblje da se nastavi s ovom praksom, kao i da se to proširi na

programe i projekte Vijeća ministara.

Udio izvještaja o središnjim planskim dokumentima za posljednje izvještajno razdoblje koji su

dostupni na internetu iznosi 50%. Izvještaj o GPRV za 2018. godinu objavljen se na internetu, kao i

izvještaj o provedbi strukturalnog Programa ekonomskih reformi (PER) za prethodno razdoblje

(2018./2019.), koji je objavljen u PER BiH za 2020.-2022.godinu. Ne postoje izvještaji o

Srednjoročnom programu rada VM BiH za razdoblje 2018.-2020., ali su dostupni procjena

Srednjoročnog procesa planiranja i Srednjoročni program rada Vijeća ministara BiH 2016.-2018. I

na kraju, nema izvještaja o Globalnom okviru fiskalne bilance i politika u BiH.



WeBER indikator PDC_P5_I1: Javna dostupnost informacija o učinku Vlade

Regionalni PAR Monitor izvještaj sa rezultatima za sve administracije ZB dostupan je na web stranici:

www.par-monitor.org.

WeBER indikator PDC P5 I2: Percepcija civilnog društva o Vladinim naporima u postizanju planiranih ciljeva

Elementi indikatora Scores

2019/2020

Scores

2017/2018

E1 OCD smatraju da su zvanični planski dokumenti Vlade relevantni za stvarna

dešavanja u pojedinim područjima politika djelovanja 0/2 0/2

E2 OCD smatraju da Vlada redovito izvještava javnost o napretku u odnosu na

postavljene ciljeve 0/4 0/4

E3 OCD smatraju da zvanične strategije određuju pravce djelovanja Vlade ili

ministarstava u pojedinim područjima politika djelovanja 0/2 0/2

E4 OCD smatraju da ministarstva redovito objavljuju izvještaje o praćenju svojih

sektorskih strategija 0/4 0/4

E5 OCD smatraju da su prioriteti pristupanja EU adekvatno integrirani u planske

dokumente Vlade 0/2 0/2

E6 OCD smatraju da izvještaji Vlade uključuju adekvatne informacije o napretku u

skladu sa postavljenim prioritetima za pristupanje EU 0/2 0/2

Ukupno 0/16 0/16

Vrijednost indikatora (Ljestvica 0 – 5)30 0 0

Rezultati istraživanja pokazuju da se samo oko 12% ispitanih OCD-a slaže da postoji izravna veza

između plana rada Vlade i stvarnog razvoja u pojedinim područjima politika djelovanja, što je

neznatno povećanje u odnosu na prethodno mjerenje kada se 9% njih složilo s tim. Važno je

30 Konverzija bodova: 0-3 boda = 0; 4-5 bodova = 1; 6-7 bodova = 2; 8-10 bodova =3; 11-13 bodova = 4; 14-16 bodova

= 5.

0

3 3

0

1

00

4

0

2

1

0




napomenuti da je otprilike 49% njih odgovorilo da se ‘ne slaže’ ili ‘u potpunosti ne slaže’ s tim. Što

se tiče izvještavanja Vlade o svom radu, samo 12% ispitanih OCD-a se ili "slaže" (11%) ili "u

potpunosti slaže" (1%) da Vlada redovito izvještava javnost o napretku u postizanju ciljeva

postavljenih u njenom planu rada, što je za 1% manje u odnosu na prethodno mjerenje. Nasuprot

tome, 65% njih se ili ‘ne slaže’ ili ‘u potpunosti ne slaže’ s tom tvrdnjom.

Grafikon 1: Percepcije OCD o vladinom izvještavanju o provedbi plana rada Vlade

Napomena: Rezultati se zaokružuju na najbliži cijeli broj. Zbog zaokruživanja, zbir postotaka ne mora uvijek

iznositi 100%

Nadalje, samo 17% ispitanika "se slaže", ali nema niko da se "u potpunosti slaže" da službene

strategije određuju djelovanje vlada ili ministarstava u određenim područjima, a polovica svih

ispitanika OCD-a “ne slaže se" ili se "uopće ne slaže" s tom izjavom. Također, zanemarivih 7%

ispitanika slaže se da ministarstva redovito objavljuju izvještaje o nadzoru nad svojim sektorskim

strategijama, što je u odnosu na rezulalte prethodnog PAR Monitora manje za 3 postotna boda,

dok se 56% ispitanika ne slaže ili uopće ne slaže s tom izjavom, što je pak više za 20 postotnih

bodova u odnosu na prethodni ciklus monitoringa (34%).

Grafikon 2: Percepcije OCD-a o uključivanju prioriteta pristupanja EU u planove rada i vezi između planova

rada vlade i stvarne provedbe politika djelovanja

Napomena: Rezultati se zaokružuju na najbliži cijeli broj. Zbog zaokruživanja, zbir postotaka ne mora uvijek iznositi

100%

6

11

9

42

45

56

29

25

17

10

7

11

7

12

5

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Izvještaji vlade uključuju adekvatne ažuriraneinformacije o napretku u skladu sa postavljenim

prioritetima za pristupanje EU

Ministarstva redovito objavljuju izvještaje praćenjasvojih sektorskih strategija

Vlada redovito izvještava javnost o napretku upostizanju ciljeva

Nikada Rijetko Ponekad Često Uvijek Ne znam

7

9

3

42

41

45

31

25

31

12

17

10

8

8

11

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Postoji izravna veza između plana rada vlade i stvarnograzvoja u pojedinim područjima politika djelovanja

Zvanične strategije određuju pravce djelovanja Vlade iliministarstava u pojedinim područjima

U području politika djelovanja u kojim je aktivna mojaorganizacija, prioriteti procesa pristupanja EU su

integrirani u planske dokumente Vlade



0 0 0 0

1

00 0 0 0 0 0

ALB BIH KS MNE MKD SRB

2017/2018 2019/2020

Konačno, što se tiče prioriteta za pristupanje EU, samo 8% ispitanih OCD-a slaže se da su prioriteti

EU na odgovarajući način integrirani u vladine planove, što je za 4% manje u odnosu na prethodni

PAR Monitor. Štoviše, 10% ispitanika smatra da vladini izvještaji sadrže odgovarajuće informacije o

napretku u odnosu na niz prioriteta za pristupanje EU. Ovo je, opet, nešto manje nego za ciklus

praćenja 2017./2018. godine


Indikator PDC_P5_I2: Percepcija civilnog društva o Vladinim naporima u postizanju planiranih ciljeva

Regionalni PAR Monitor izvještaj sa rezultatima za sve administracije ZB dostupan je na web stranici: www.par-

monitor.org.

Princip 6: Odluke Vlade su pripremljene na transparentan način i zasnovane na

profesionalnoj procjeni uprave; osigurana je pravna usaglašenost odluka

WeBER indikator PDC P6 I1: Transparentnost donošenja odluka Vlade


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 OCD smatraju da je donošenje odluka Vlade općenito transparentno 0/2 0/2

E2 OCD smatraju da su iznimke od pravila objavljivanja odluka Vlade prikladne 0/2 0/2

E3 Vlada javno objavljuje dokumente sa svojih sjednica 2/4 2/4

E4 Vlada komunicira svoje odluke na način prilagođen građanima 4/4 4/4

E5 Vlada pravovremeno objavljuje usvojene dokumente 0/4 0/4

Ukupno 6/16 6/16


31 Konverzija bodova: 0-2 boda = 0; 3-5 bodova = 1; 6-8 bodova = 2; 9-11 bodova =3; 12-14 bodova = 4; 15-16 bodova

= 5.


Percepcije civilnog društva u Bosni i Hercegovini o transparentnosti donošenja odluka od strane

vlade i dalje su na niskoj razini. Samo se 16,5% ispitanika slaže da je proces donošenja odluka

transparentan, a još manje njh (10%) da su iznimke od obveze objavljivanja vladinih odluka

prikladne (ovi postotci uključuju ispitanike koji su odgovorili sa "u potpunosti se slažem" i "slažem

se" na ovo pitanje). Ovi rezultati ispitivanja percepcije gotovo identično odražavaju rezultate iz

prethodnog PAR Monitora 2017./2018.

Grafikon 3: CSO Percepcije OCD o transparentnosti procesa donošenja odluka Vlade


iznositi 100%

Vijeće ministara BiH neke dokumente čini javno dostupnima. Odluke, izjave, propisi i strategije

objavljuju se u "Službenim glasniku" i na web stranici VM BiH. No, svi drugi dokumenti koji su

izrađeni i usvojeni (usvojene informacije, predloženi zakoni, programi, izvještaji ...) nisu objavljeni

na web stranici VM BiH. Međutim, od četiri analizirane skupine dokumenata i materijala (dnevni

red, zapisnici, dokumenti i priopćenja za javnost), postoji pravilnost u objavljivanju točaka dnevnog

reda i zapisnika sa sjednica, prije i poslije svake sjednice.

Tabela 2: Dostupnost materijala sa sjednica Vlade, u period između 1 oktobra 2019. – 1. Aprila

2020.

Sjednica Datum Agenda Zapisnik Dokumenti Priopćenje

178 03.10.2019. √ x x √

TVS 03.10.2019. x √ √ √

TVS 04.10.2019. x √ √ √

TVS 09.10.2019. x √ x √

TVS 15.10.2019. √ √ x √

TVS 24.10.2019. x √ x √

TVS 29.10.2019. x √ x √

TVS 31.10.2019. x √ x √

TVS 04.11.2019. x √ x x

TVS 05.11.2019. x √ √ √

TVS 07.11.2019. x √ x √

178 12.11.2019. √ √ x √

TVS 12.11.2019. x √ x √

8

7

38

33

30

28

16

12

1 8

20

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Donošenje odluka Vlade općenito je transparentno

Iznimke od pravila objavljivanja odluka Vlade suprikladne

Uopće se ne slažem Ne slažem se Neutralan Slažem se U potpunosti se slažem Ne znam


TVS 22.11.2019. x x Nema informacija √

TVS 02.12.2019. x √ x √

179 03.12.2019. √ x x x

TVS 06.12.2019. x x x √

1 30.12.2019. √ √ x √

2 23.01.2020. √ √ x √

3 30.01.2020. √ √ x √

TVS 03.02.2020. x √ x √

4 06.02.2020. √ x x √

TVS 05.03.2020. √ x x √

TVS 10.03.2020. x √ x √

TVS 15.03.2020. x √ x √

VS 17.03.2020. √ √ x √

VS 24.03.2020. √ √ x √

TVS 26.03.2020. x √ x √

Total 28 11 22 3 27

VS: Vanredna sjednica

TVS: Telefonska vanredna sjednica

Izvor: https://www.vijeceministara.gov.ba/

Općenito govoreći, za svaku sjednicu vlade objavljeno je priopćenje za javnost, ali bilo je i iznimki i

nedosljednosti u smislu postavljanja informacija tijekom sjednica nakon izbijanja pandemije

COVID-19. U usporedbi s prvim PAR Monitorom, postojao je sličan obrazac kada je riječ o

priopćenjima za javnost koja su prilagođena građanima. Komunikacija o svakoj sjednici, putem

priopćenja za javnost na web stranici, ostala je pojednostavljena i napisana na jeziku

prilagođenom građanima, u obliku novinskih članaka koji objašnjavaju odluke Vlade. Ipak, oni i

dalje sadrže birokratsku terminologiju, ovisno o temi, kao na primjer, u nazivima dokumenata,

sporazuma, tijela i slično. Također, većina njih ostala je lako dostupna s najviše tri klika s početne

stranice.

Na kraju, usvojeni i objavljeni dokumenti uglavnom su objavljeni pravodobno (u roku od sedam

dana) nakon aktivnosti sjednice.


Indikator PDC_P6_I1: Transparentnost donošenja odluka Vlade

Regionalni PAR Monitor izvještaj sa rezultatima za sve administracije ZB dostupan je na web stranici:: www.par-

monitor.org.

1

2

3

2 2

11

2

3

2 2

1




Princip 10: Proces izrade politika i izrade zakona utemeljen je na dokazima, a procjena

učinka propisa dosljedno se provodi u svim ministarstvima

WeBER indikator PDC P10 I1: Korištenje činjenično utemeljenih nalaza koje su proizvele think tank

organizacije, nezavisni instituti i druge OCD u izradi politika


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Učestalost referenciranja nalaza utemeljenih na dokazima, koje su producirale

OCD, u dokumentima politika djelovanja koje je Vlada usvojila 2/4 2/4

E2 Učestalost referenciranja nalaza utemeljenih na dokazima, koje su producirale

OCD, u strateškim dokumentima i ex ante procjenama učinka propisa 0/4 0/4

E3 Udio činjenično utemeljenih nalaza OCD-a u referencama ex post analiza i

procjenama politika djelovanja vladinih institucija 0/2 0/2

E4 Nadležna ministarstva Ili druge vladine institucije pozivaju ili naručuju od

širokog spektra OCD da pripreme studije, analize ili procjene utjecaja određenih

politika djelovanja za rješavanje određenih problema ili izradu prijedloga tih

politika.

1/2 0/2

E5 Predstavnici nadležnih ministarstava sudjeluju u političkom dijalogu koji se

odnosi na proizvode istraživanja određenih politika djelovanja 1/2 1/2

E6 Predstavnici širokog spektra pozivaju se da učestvuju u radnim grupama za

izradu politika ili zakonodavnih prijedloga kada imaju određene prijedloge i

preporuke zasnovane na dokazima

0/4 0/4

E7 Nadležna ministarstva generalno pružaju povratne informacije o prihvatanju ili

odbijanju činjenično utemeljenih prijedloga i preporuka različitih OCD-a koji su

prihvaćeni ili odbijeni, sa obrazloženjem za takvo postupanje

0/2 0/2

E8 Ministarstva prihvaćaju prijedloge OCD-a u radu radnih grupa za izradu

politika i propisa 0/4 0/4

Ukupno 4/24 3/24


Nalazi zasnovani na dokazima koje su producirale OCD povremeno se spominju u strateškim

dokumentima i dokumentima politika djelovanja unutar tri područja politika djelovanja u kojima

aktivno radi najveći broj OCD-a identificiranih u BiH: borba protiv korupcije, borba protiv

diskriminacije i politika zaštite okoliša.

Od 8 ispitanih strategija, 3 sadrže referencu na nalaze OCD-a. Međutim, unutar sva tri ispitana

područja politika djelovanja, nisu pronađene niti putem FOI-a dobivene ex-ante procjene učinaka

propisa ili drugi dokumenti politika ili konceptni dokumenti pa mjerenje učestalosti upućivanja na

nalaze OCD-a nije bilo moguće obaviti. Isto vrijedi i za ex post dokumente i analize politika

djelovanja.

32 Konverzija bodova: 0-5 bodova = 0; 6-8 bodova = 1; 9-12 bodova = 2; 13-16 bodova =3; 17-19 bodova=4; 20-24

bodova=5.


Tabela 3: Učestalost referenciranja nalaza utemeljenih na dokazima koje su producirale OCD u

dokumentima politika djelovanja koje je Vlada usvojila

Područje politike Dokument politike djelovanja Broj

referenci

Politika borbe

protiv korupcije

1. Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala u Bosni i

Hercegovini 2017. – 2020.0

Politika borbe

protiv

diskriminacije

2. Gender akcijski plan BiH 2018-2022 0

3. Akcijski plan Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u

područjima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite

2017. – 2020.

0

4. Strateška platforma za rješavanje pitanja nacionalnih manjina u Bosni i

Hercegovini (nacrt)3

5. Strategija u oblasti migracija i azila i Akcijski plan za razdoblje 2016.-

2020.0

6. Strateška platforma razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu

cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2014.-2020.1

Politika zaštite

okoliša

7. Strategija usklađivanja propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite

okoliša/životne sredine Bosne i Hercegovine EAS-BiH0

8. Strategija i Akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti Bosne I

Hercegovine 2015.–2020.4

Kad je riječ o percepciji OCD-a, 34% ispitanih OCD-a u BiH potvrđuje da ih vladine institucije

pozivaju da pripreme ili dostave analize, studije ili procjene utjecaja politika djelovanja pri

rješavanju problema ili razvoju prijedloga tih politika. Osim toga, više od polovice OCD-a slaže se

da predstavnici relevantnih državnih institucija sudjeluju u događajima koje OCD-i organiziraju

radi promocije proizvoda tih politika djelovanja (54%).

Grafikon 4: Percepcija OCD-a o vladinom pristupu u traženju ekspetize od OCD-a za određene politike

djelovanja


iznositi 100%

21 17 27 34

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Kada traži rješenje u određenim politikama djelovanja ilipri razvoju prijedloga politika, vladine institucije pozivaju

moju organizaciju da pripremi ili dostavi strateškedokumente, studije ili procjene učinka


11 33 31 9 10 6

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Nadležna ministarstva obično uzimaju u razmatranjeprijedloge politika koje daje moja organizacija



Kad je riječ o percepciji OCD-a, 34% ispitanih OCD-a u BiH je potvrdilo da ih vladine institucije

pozivaju da pripreme ili dostave strateške dokumente, studije ili procjene utjecaja politika pri

rješavanju problema unutar tih politika ili razvoju prijedloga politika. Osim toga, više od polovice

OCD-a slaže se da predstavnici relevantnih državnih institucija sudjeluju u događajima koje OCD

organiziraju za promociju proizvoda/rezultata istraživanja za određene politike djelovanja (54%).

No, s druge strane, nadležna ministarstva “često” ili “uvijek” pozivaju samo 27% OCD-a da

sudjeluju u radnim grupama za izradu nacrta politika ili prijedloga zakona. S tim u vezi, tek nešto

više od 15% anketiranih OCD-a potvrđuje da nadležna ministarstva pružaju povratne informacije o

razlozima prihvaćanja/odbijanja doprinosa utemeljenih na dokazima i činjenicama koje koji su dale

OCD tijekom rada radne grupe. Konačno, samo 19% ispitanika smatra kako nadležna ministarstva

uopće razmatraju i prihvaćaju njihove prijedloge politika.

Grafikon 5: Percepcija OCD-a o suradnji vlade i OCD u politikama djelovanja


iznositi 100%


Indikator PDC_P10_I1: Korištenje činjenično utemeljenih nalaza koje su proizvele think tank organizacije,

nezavisni instituti i druge OCD u izradi politika


monitor.org.

4

20

17

17

21

34

23

27

26

44

23

7

10

4

9

1

4

7

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Kada ih moja organizacija pozove, predstavnicinadležnih vladinih institucija učestvuju u događajima…

Nadležna ministarstva pozivaju moju organizaciju zaučešće u radnim grupama za izradu prijedloga javnih…

Nadležna ministarstva pružaju povratne informacije ukojima objašnjavaju razloge za prihvaćanje ili odbijanje…


1

0

3

0 0

1

2

0

2

1

0

2

0

1

2

3

4

5




Princip 11: Politike i zakonodavstvo osmišljeni su na uključiv način koji omogućuje aktivno

sudjelovanje društva i dopušta koordinaciju različitih perspektiva unutar Vlade

WeBER indicator PDC P11 I1: Percepcija civilnog društva i opseg njihove uključenosti u izadu politika


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Opseg javnih konzultacija o dokumentima javnih politika u središnjoj upravi 4/4 n/a

E2 Opseg javnih konzultacija o zakonodavstvu u središnjoj upravi 4/4 n/a

E3 Dostupnost izvještaja središnje uprave o održanim javnim konzultacijama o

dokumentima javnih politika 2/4 n/a

E4 Dostupnost izvještaja središnje uprave o održanim javnim konzultacijama o

zakonodavstvu 4/4 n/a

E5 Osnovna funkcionalnost državnog portala za javne konzultacije 2/4 n/a

E6 Napredna funkcionalnost državnog portala za javne konzultacije 1/2 n/a

E7 Proaktivnost informiranja o javnim konzultacijama 0/4 n/a

E8 U praksu ugrađen mehanizam ranih javnih konzultacija 0/2 n/a

E9 Kvaliteta izvještavanja o javnim konzultacijama 0/2 n/a

E10 Utjecaj rezultata javnih konzultacija na kreiranje politika 0/2 n/a

E11 OCD smatraju da propisane procedure javnih konzultacija stvaraju preduvjete

za učinkovito uključivanje javnosti u proces donošenja politika 1/2 0/4

E12 OCD smatraju da se propisane procedure javnih konzultacija dosljedno

primjenjuju 0/2 0/4

E13 OCD smatraju da su konzultacije s njima obavljene u ranim fazama procesa

kreiranja politika 0/2 0/4

E14 OCD smatraju da se informacije o sadržaju prijedloga politika ili

zakonodavstva pravovremeno dostavljaju onima koji će učestvovati u

konzultacijama

0/2 0/2

E15 OCD smatraju da se pružaju odgovarajuće informacije o sadržaju prijedloga

javnih politika ili zakonodavstva onima koji će učestvovati u javnim konzultacijama 0/2 0/2

E16 OCD smatraju da nadležna ministarstva poduzimaju radnje kako bi osigurala

da različiti interesi budu zastupljeni u procesima konzultacija 0/2 0/2

E17 OCD smatraju da ministarstva (pokrovitelji prijedloga politika i zakona) daju

pisane povratne informacije o doprinosima/komentarima učesnika konzultacija 0/2 0/2

E18 OCD smatraju da ministarstva prihvaćaju doprinose/komentare učesnika

konzultacija 0/2 0/4

E19 OCD smatraju da ministarstva održavaju konstruktivne rasprave o tome kako

su stavovi učesnika konzultacija oblikovali i utjecali na politiku i konačnu odluku

vlade

0/2 0/4

Ukupno 18/50 0/2

Vrijednost indikatora (ljestvica 0 – 5)33 2 0/30

33 Konverzija bodova: 0-9 bodova = 0; 10-17 bodova = 1; 18-25 bodova = 2; 26-33 bodova =3; 34-41 bodova = 4; 42-

50 bodova = 5.


U Bosni i Hercegovini, jedina tri politička dokumenta koja su usvojena u drugoj polovici 2019. bila

su predmet javnih rasprava, kao i tri zakonodavna dokumenta koja su usvojena u tom istom

vremenskom okviru u kojem je vršeno praćenje javnih konzultacija. Sve konzultacije održane su u

kasnijoj fazi, bez prethodnih konzultacija u ranoj fazi.

Fokusirajući se na provedene javne konzultacije ili rasprave, za dva od tri dokumenta javnih

politika objavljeni su izvještaji o javnim konzultacijama (66%), kao i za sva tri zakonodavna

dokumenta. Međutim, od svih pet zakonskih i političkih dokumenata koji su uzeti u obzir (oni za

koje su objavljeni izvještaji), samo je jedan sadržavao komentare koje je dala treća strana, pa se

kvaliteta izvještaja nije mogla mjeriti.

Analiza funkcionalnosti državnog portala za e-konzultacije (https://ekonsultacije.gov.ba/) bila je

uglavnom zadovoljavajuća. Portal ima različite osnovne funkcije pretraživanja, s dostupnom

bazom podataka o raspravama/konzultacijama koja datira od 2017. godine. Ipak, u većini

konzultacija nije bilo sudjelovanja trećih strana. Međutim, tijekom razdoblja praćenja ovog

indikatora bio je u tijeku samo jedan aktivan process javnih konzultacija, a on se nalazio na portalu

za e-konzultacije i web stranici institucije koja je vodila process javnih konzultacija.

Grafikon 6: Percepcija OCD-a o vladinom postupanju s povratnim informacijama koje daju OCD kroz proces

javnih konzultacija


iznositi 100%

U percepciji OCD-a preovladavaju negativni dojmovi i mišljenja o tome kako se javne konzultacije

provode u praksi, kao što je to bio slučaj i u rezultatima prvog PAR Monitora 2017./2018. Otprilike

trećina ispitanika (33%) vjeruje da zvanične procedure stvaraju preduvjete za učinkovito

uključivanje javnosti u procese donošenja politika, dok samo 15% vjeruje da se te procedure

dosljedno primjenjuju u nadležnim institucijama. Nadalje, samo oko 3% njih vjeruje da su OCD

često ili uvijek uključene u rane faze razvoja zakonodavstva ili politika - što je značajan pad (10%)

u odnosu na nalaze za 2017./2018. godinu. Uz to, 17% ispitanika vjeruje da se OCD-ima

pravodobno dostavljaju informacije o prijedlozima politika, dok približno 21% njih izvještava da su

konzultantima pružene odgovarajuće informacije o sadržaju tih prijedloga.

14

17

10

54

44

35

25

25

28

3

7

9

9

9

5

7

17

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Nadležna ministarstva obavljaju konzultacije sa OCD uranim fazama kreiranja politika ili zakonodavstva (prije

izrade nacrta dokumenata)

Nadležna ministarstva pružaju pisane povratneinformacije konzultiranim organizacijama o tome da li su

njihovi komentari i prijedlozi prihvaćeni ili odbijeni

Tijekom procesa konzultacija, nadležna ministarstvaprihvaćaju povratne informacije koje daje moja

organizacija



Grafikon 7: Percepcija OCD-a o vladinoj primjeni zvaničnih procedura za javne konzultacije


iznositi 100%

Istodobno, rezultati ankete još jednom su pokazali negativne dojmove OCD-a u vezi s

postupanjem ministarstava u određenim aspekteima javnih konzultacija. Točnije, samo 7%

ispitanika primijetilo je da ministarstva osiguravaju zastupljenost različitih interesa u procesu javnih

konzultacija, a samo 8% njih je primijetilo da ministarstva često ili uvijek daju pisane povratne

informacije o prihvaćanju ili odbijanju doprinosa konzultanata. Štoviše, 9,5% ih vjeruje da

ministarstva zapravo prihvaćaju te doprinose javnosti.

Grafikon 8: Percepcija OCD-a o uključivanju različitih interesnih skupina u proces javnih konzultacija i

primjena dodatnih sesija javnih konzultacija


iznositi 100%

I na kraju, zanemarivih 1% ispitanika vjeruje da ministarstva vode konstruktivne rasprave o tome

kako su stavovi konzultanata oblikovali i utjecali na politiku i konačne odluke vlade. Općenito, za

većinu ovih pitanja identificirani su određeni padovi postotaka u usporedbi s prethodnim ciklusom

praćenja.

21

9

46

56

18

26

9

7

14

4

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Nadležna ministarstva provode dodatne javnekonzultacije sa OCD van formalnog okvira javnih

konzultacija

Nadležna ministarstva osiguravaju da različiteinteresne skupine zastupljene u procesima javnih

konzultacija



11

9

40

28

26

26

15

29 4

9

5

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Nadležne institucije dosljedno primjenjuju formalneprocedure za javne konzultacije kada razvijaju javne

politike iz svog djelokruga

Formalne procedure za provedbu javnih konzultacijastvaraju preduvjete za učinkovito učešće javnosti u proces

donošenja javnih politika

Uopće se ne slažem

Slažem se

Ne slažem se

U potpunosti se slažem

Neutralan/nemam mišljenje

Ne znam

Grafikon 9: Percepcija OCD-a o pravovremenosti i primjerenosti informacija koje državne institucije

dostavljaju javnosti u svrhu održavanja javnih konzultacija


iznositi 100%


Indikator PDC_P11_I1: Uključivost i otvorenost kreiranja politika*

*Potrebno je napomenuti da vrijednosti za dva ciklusa praćenja nisu izravno usporedive zbog

izmjena u metodologiji praćenja


monitor.org.

13

13

37

34

26

26

16

21

1 7

7

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Vladine institucije pravovremeno pružaju informacije osadržaju prijedloga politika ili zakonodavstva

Vladine institucije pružaju adekvatne informacije osadržaju prijedloga politika ili zakonodavstva


0 0

1

0 0 00

2

1 1 1

00

1

2

3

4

5




III.5 Kratki pregled rezultata: Izrada i koordinacija politika

Dobra praksa zabilježena u prvom PAR Monitoru za 2017./2018., o izvještavanju o učincima vlade

nastavljena je i kroz PAR Monitor 2019./2020. Priopćenja i godišnji izvještaji o Godišnjem planu

rada Vlade (GPRV) redovito se objavljuju. Vijeće ministara BiH (jedanput sedmično ili čak

redovitije) izdaje detaljna i lako razumljiva priopćenja za javnost. Vijeće ministara BiH redovno

izrađuje i objavljuje godišnje izvještaje o svom radu na svojoj web stranici. Budući da je sve lako

dostupno, bilo bi dobro imati sve izvještje prikupljene na jednom mjestu. Vijeće ministara BiH, s

druge strane, ne objavljuje detalje o svom radu u formatu otvorenih podataka. Kvantitativni i

kvalitativni podaci, kao i ocjene, uključeni su u obje studije. U izvještajima, godišnji rezultati Vijeća

ministara navedeni su u narativnom i tabelarnom obliku. Broj održanih sjednica, broj razmatranih

točaka i broj zaključaka navedeni su u uvodu izvještaja. Zakoni, odluke, strategije, prijedlozi,

sporazumi i protokoli, kao i broj prijedloga za sklapanje međunarodnih ugovora, dostupni su s

preciziranim detaljima. Dostupni su posebni izvještaji o predloženim zakonima, podzakonskim

aktima, međunarodnim ugovorima i javnim ulaganjima. Također treba napomenuti kako ni u

jednom od ovih slučajeva nisu navedene informacije o proračunu. Za najnovije izvještajno

razdoblje, na internetu je dostupno 50 posto podataka o središnjim planskim dokumentima.

U Bosni i Hercegovini percepcija civilnog društva o transparentnosti vladinog odlučivanja i dalje je

niska. Unutar tri područja politika u koje je uključen najveći broj OCD-a - borba protiv korupcije,

borba protiv diskriminacije i politika zaštite okoliša - rezultati utemeljeni na podacima koje pružaju

OCD ponekad se navode u strateškim i političkim dokumentima.

Jedina tri dokumenta javnih politika koja su usvojena u drugoj polovici 2019. godine u Bosni i

Hercegovini, kao i tri zakonodavna akta usvojena u istom vremenskom okviru kada je obavljano

mjerenje za javne konzultacije, bili su predmet javnih rasprava. U prvim fazama izrade

dokumenata nije bilo prethodnih konzultacija, pa su se sve konzultacije odvijale u kasnijoj fazi.

Državna platforma za e-konzultacije (https://ekonsultacije.gov.ba/) bila je uglavnom

zadovoljavajuća u smislu funkcionalnosti. Stranica ima različite osnovne funkcije pretraživanja, s

dostupnom bazom podataka o raspravama/konzultacijama koja datira od 2017. godine. Ipak, u

većini konzultacija nije bilo sudjelovanja trećih strana. Međutim, tijekom razdoblja praćenja ovog

indikatora bio je u tijeku samo jedan aktivan process javnih konzultacija, a on se nalazio na portalu

za e-konzultacije i web stranici institucije koja je vodila process javnih konzultacija.

U percepciji OCD-a prevladavaju negativni dojmovi i mišljenja o tome kako se javne konzultacije

provode u praksi, baš kako je to bilo i u rezultatima prvog PAR Monitora za 2017./2018. godinu.


III.6 Preporuke za Izradu i koordinaciju politika









Potrebno je unaprijediti godišnje izvještavanje

o GPRV tako da uključuje vidljive rezultate

postignute u različitim područjima politika

djelovanja u izvještajnom razdoblju, uključujući

i relevantne informacije o aspektima

horizontalnih politika, poput, ali ne i

ograničavajući se na, rodne ravnopravnost,

zaštite okoliša, održivog razvoja.

Nisu poduzete

mjere



VM BiH treba da objavljuje izvještaje u formatu

otvorenih podataka kako bi se svim

zainteresiranim stranama omogućilo njihovo

daljnje korištenje i kako bi se osiguralo da

ministarstva razviju i provode jasna unutarnja

pravila za izradu politika.

Nisu poduzete

mjere

VM BiH ne primjenjuje politiku otvorenih

podataka.

VM BiH trebalo bi početi redovito objavljivati

sve usvojene dokumente sa svake sjednice.

Nisu poduzete

mjere



Metodologija procjene utjecaja propisa (RIA)

treba da se primjenjuje te je potrebno osigurati

da je izrada politika zasnovana na dokazima.

Nisu poduzete

mjere



Potrebna je pravovremenost i proaktivnost u

organiziranju i najavljivanju javnih konzultacija i

javnih rasprava ministarstava i drugih javnih

tijela. Najprije, OCD i drugi zainteresirani dionici

trebaju biti pravovremeno obaviješteni, što

znači da poziv na javne konzultacije treba biti

javno dostupan (svi dostupni kanali trebali bi se

koristiti za najavu konzultacija - uključujući web

stranice nadležnih tijela, portal E -uprave, Ured

za suradnju s civilnim društvom, društvene

mreže svih uključenih institucija i drugo) te je

potrebno ostaviti dovoljno vremena za

pripreme za konzultacije.

Djelomično

provedeno

Sve konzultacije pravodobno su

najavljene na portalu eKonzultacije

(ekonsultacije.gov.ba). Međutim, većina

institucija ne objavljuje najave

konzultacija putem drugim dostupnih

kanala što rezultira nedostatnim

sudjelovanjem OCD i građana.

U tom smislu potrebno je prakticirati

održavanje i ažuriranje evidencije organizacija

U potpunosti

provedeno

OCD i pojedinci mogu se

pretplatiti/upisati na sva područja koja ih


civilnog društva i pojedinaca koji su prethodno

sudjelovali u konzultacijama i javnim

raspravama, osiguravajući kontinuitet pozivanja

već angažiranih i zainteresiranih organizacija i

pojedinaca

zanimaju i te na taj način biti obavješteni

o svim konzultacijama održanim u

područjima od njihovog interesa. Lista

tih organizacija je javno dostupna.

Prilikom organiziranja konzultacija potrebno je

tražiti doprinose i komentare civilnog društva i

javnosti što je ranije moguće u procesu, a po

mogućnosti u fazi formuliranja politike

Nisu poduzete

mjere

Institucije imaju obvezu održavati

konzultacije u završnoj fazi usvajanja

zakona o dokumentima politika, a vrlo

mali postotak njih uključuje OCD i

javnost u ranim fazama tog procesa.

Izvještaji o održanim konzultacijama trebaju se

objavljivati, navodeći sve doprinose i pružajući

objašnjenja za prihvaćanje ili odbacivanje istih,

tako da se cijeli proces može lako pratiti od

početka do kraja i biti transparentan.

U potpunosti

provedeno

Izvještaji objavljeni na portalu

eKonzultacije (ekonsultacije.gov.ba)

nakon završetka procesa konzultacija

uključuju sve prijedloge i komentare te

informacije o tomu jesu li oni prihvaćeni

ili odbijeni.

Kako bi se povećalo povjerenje u sam proces,

potrebno je razmotriti održavanje dodatnih

konzultacija svaki put kada proces konzultacija

ostane neriješen, kada je osporen ili kada se

raspravlja o pitanjima od posebnog značaja za

civilno društvo i javnost.

Nisu poduzete

mjere



Potrebno je kreirati jedinstveni portal za

objavljivanje svih zakona koji su usvojeni na

svim razinama vlasti, te promicati internetsku

bazu zakona putem ovog portala, kao i putem

web stranica vladinih i pojedinačnih organa

uprave, po mogućnosti putem banera koji će

lako preusmjeriti posjetitelje stranica. Iako bi

ova baza zakona bila Iako dostupna i besplatna

za korištenje na web stranici Službenog

glasnika, trebalo bi poboljšati svijest o

postojanju ove baze zakona kako bi dosegla

što veći broj zainteresiranih korisnika.

Nisu poduzete

mjere

Portal eKonzultacije uključuje samo

zakonodavstvo na državnoj razini koje

se usvaja ili je već usvojeno.


III.7 Preporuke PAR Monitora 2019./2020.

Većina preporuka iz PAR Monitora za razdoblje 2017./2018.godine i dalje su jako relevantne,

budući da je Vlada postigla jako mali napredak u njihovoj provedbi. Stoga se većina preporuka, za

indiktore koji se još uvijek prate u ovom izvještaju, ponavlja. Neke od preporuka koje se ponavljaju

su malo izmijenjene, kako bi bile relevantnije za donekle izmijenjeni pravni okvir ili jednostavno

kako bi bile jasnije i konkretnije.

1. Potrebno je unaprijediti godišnje izvještavanje o GPRV tako da uključuje vidljive rezultate

postignute u različitim područjima politika djelovanja u izvještajnom razdoblju, uključujući i

relevantne informacije o aspektima horizontalnih politika, poput, ali ne ograničavajući se

na, rodne ravnopravnosti, zaštite okoliša, održivog razvoja.*

2. VM BiH treba da objavljuje izvještaje u formatu otvorenih podataka kako bi se svim

zainteresiranim stranama omogućilo njihovo daljnje korištenje i kako bi se osiguralo da

ministarstva razviju i provode jasna unutarnja pravila za izradu politika.*

3. VM BiH trebalo bi početi redovito objavljivati sve usvojene dokumente sa svake sjednice.*

4. Metodologija procjene utjecaja propisa (RIA) treba da se primjenjuje te je potrebno

osigurati da je izrada politika zasnovana na dokazima.

5. Prilikom organiziranja konzultacija potrebno je tražiti doprinose i komentare civilnog

društva i javnosti što je ranije moguće u procesu, a po mogućnosti u fazi formuliranja

politike.*

6. Potrebno je kreirati jedinstveni portal za objavljivanje svih zakona koji su usvojeni na svim

razinama vlasti, te promicati internetsku bazu zakona putem ovog portala, kao i putem

web stranica vladinih i pojedinačnih organa uprave, po mogućnosti putem banera koji će

lako preusmjeriti posjetitelje stranica. Iako bi ova baza zakona bila Iako dostupna i

besplatna za korištenje na web stranici Službenog glasnika, trebalo bi poboljšati svijest o

postojanju ove baze zakona kako bi dosegla što veći broj zainteresiranih korisnika.*

* Preporuke iz prethodnog ciklusa praćenja (ponovljene i izmjenjene)


7. Institucije bi trebale koristiti sve dostupne kanale za najavu konzultacija - uključujući web

stranice odgovornog tijela, portal e-uprave, Ured za suradnju s civilnim društvom,

društvene medije svih uključenih institucija i slično.).

8. Ministarstvo pravde BiH treba usvojiti strategiju promicanja portala e-Konzultacije kako

bise dosegao veći broj sudionika u procesima javnih konzultacija i pronašao način da se

proces učini lakšim i prilagođenijim za građane.

9. Potrebno je da se komentari, prijedlozi i preporuke civilnog društva i javnosti traže što je

prije moguće u ovom procesima, po mogućnosti u fazi formuliranja politika. Štoviše,

potrebno je razmotriti i održavanje dodatnih konzultacija u slučajevima kada konzultacije

nisu riješene ili su osporavane.


IV. DRŽAVNA SLUŽBA I

UPRAVLJANJE LJUDSKIM

RESURSIMA

IV.1 WeBER indikatori za područje Državna služba i upravljanje ljudskim

resursima i vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu

3PSHRM P2 I1: Javna dostupnost statističkih podataka i izvještaja o državnoj službi i zaposlenicima u

središnjoj državnoj upravi

0 1 2 3 4 5

3PSHRM P2 I2: Obavljanje zadataka karakterističnih za državnu službu izvan sustava državne službe

koji je zasnovan na zaslugama

0 1 2 3 4 5

3PSHRM P3 I1: Otvorenost, transparentnost i pravednost zapošljavanja u državnoj službi

0 1 2 3 4 5

3PSHRM P4 I1: Učinkovita zaštita položaja visokih državnih službenika od neželjenog političkog

uplitanja

0 1 2 3 4 5

3PSHRM P5 I1: Transparentnost, jasnoća i javna dostupnost informacija o sustavu naknada državne

službe

0 1 2 3 4 5

3PSHRM P7 I1: Učinkovitost mjera za promicanje integriteta i sprječavanje korupcije u državnoj službi

0 1 2 3 4 5

IV.2 Stanje u području Državna služba i upravljanje ljudskim resursima i

glavne promjene od 2018. godine

Kao što je navedeno u posljednjem Izvještaju Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine

za 2020. godinu, ključni problem ostaje održati državnu službu nepolitiziranom, zasnovanom na

zaslugama i profesionalnom. Entitet Republika Srpska i Distrikt Brčko postigli su mali napredak u

usvajanju zajedničkog okvira politika za državnu službu. Različite radne okolnosti utvrđene

zakonom, kao i različita praksa na različitim razinama vlasti (prvenstveno vezano za odabir i

zapošljavanje, opseg državne službe, kriterija za premještaj i napredovanje, ocjenjivanje i

disciplinske postupke), mogli bi otežati mobilnost državnih službenika. Upravljanje ljudskim

resursima i Zakon o državnoj službi nisu dobro koordinirani na svim razinama vlasti. Entitet

Federacija BiH i kantoni moraju blisko koordinirati institucionalnu postavku državne službe.

Imenovanje koordinatora za reformu javne uprave u kantonima, krajem 2019. godine, bio je

pozitivan korak ka boljoj koordinaciji u FBiH. Politički utjecaj u postupcima zapošljavanja i

napredovanja sveprisutan je na svim razinama, naročito zbog nedostatka transparentnosti u

imenovanju komisija za odabir kandidata. Kandidati se i dalje biraju bez obzira na zasluge, a

čelnici institucija i dalje imaju široko diskreciono pravo pri donošenju konačne odluke. Svi zakoni o

državnoj službi i metode zapošljavanja moraju osigurati da etnička pitanja nemaju prednost nad

zaslugama. Kriteriji za otpuštanje i disciplinske postupke, uključujući i pravo na žalbu, još uvijek se

nedovoljno koriste.


Upravljanje ljudskim resursima (ULJR/HRM) još uvijek je rascjepkano područje. Agencije za državnu

službu i odjeli za obuku ne rade zajedno onako kako bi trebale. Nemogućnost uspoređivanja

učinka u upravljanju ljudskim resursima na svim razinama vlasti dodatno je otežana općim

nedostatkom podataka i neujednačenom metodologijom. Nema sustavnog praćenja upravljanja

ljudskim resursima na svim razinama vlasti, a tijela državne službe ne objavljuju podatke od javnog

značaja. Na svim razinama vlasti nije bilo napretka u uspostavljanju funkcionalnih informacijskih

sustava ULJR (HRMIS). Državna razina mora stvoriti pravnu osnovu kako bi HRMIS bio učinkovit za

državnu službu; entitet Federacija BiH je to učinio u julu 2020. godine; entitet Republika Srpska, u

istu svrhu, mora razjasniti odgovornosti za HRMIS između institucija nadležnih za javnu upravu i

agencije za državnu službu. Moraju se ojačati administrativni kapaciteti i koordinacija agencija za

državnu službu, kao i osnažiti integrirane jedinice za obuku. Zbog razlika u zakonodavstvu o

plaćama, klasifikaciji radnih mjesta i platnim razredima u cijeloj zemlji, sustav naknada za državne

službenike nije dosljedan za sve javne institucije i nedostaje mu transparentnost.

Agencije za državnu službu nemaju dovoljno resursa za održavanje obuka i profesionalni razvoj.

Sustav ocjenjivanja rada formalno je uspostavljen, ali se ne koristi na sustavan način za opravdanje

unaprjeđenja. Korištenje kompetencija i navedenih ciljeva kao neovisnih kriterija za ocjenjivanje

radnog učinka integrirano je u novi Pravilnik o ocjenjivanju rada državnih službenika u organima

državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine. Postignut je mali napredak u razvoju

jedinstvenog sustava za pravednu ocjenu rada, napredovanje i osposobljavanje kao dio prava

državnih službenika. Mobilnost državnih službenika ometaju različiti standardi i prakse

zapošljavanja i napredovanja. Ne postoje sustavni ni integrirani podaci o integritetu državnih

službenika. Percepcija javnosti o korupciji javnih dužnosnika i dalje je visoka. Agencije za državnu

službu privremeno su pauzirale i odgodile sve postupke zapošljavanja u državnoj službi zbog

pandemije COVID-19, dok su se obuke za državne službenike, kad je to bilo moguće, provodile

putem interneta.

Međutim, ovo istraživanje razmatralo je samo državnu službu na državnoj razini. Agencija za

državnu službu je državna institucija Bosne i Hercegovine zadužena za osiguravanje provedbe

procesa zapošljavanja državnih službenika na zahtjev institucija; da pomogne institucijama u

provedbi njihove kadrovske politike, organizacijskom razvoju, kao I u uspostavi jedinstvenog

informacijskog sustava za upravljanje ljudskim resursima u institucijama BiH. Ona omogućava

obuke za državne službenike i razvoj državne službe te obavlja i druge poslove i dužnosti

utvrđene Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. 34

IV.3 Što prati WeBER i na koji način?WeBER-ov monitoring za područje Državna služba i upravljanje ljudskim resursima obuhvaća pet

SIGMA principa i odnosi se isključivo na središnju upravu (Institucije središnje vlade, ministarstva,

podređena tijela i posebne organizacije). Drugim riječima, nadzor obuhvaća državnu službu

središnje vlasti, kako je definirana relevantnim zakonodavstvom (prvenstveno Zakonom o državnoj

službi). Odabrani principi praćenja su oni koja se usredotočuju na kvalitetu i praktičnu provedbu

pravnih i političkih okvira državne službe, na mjere vezane za zapošljavanje na temelju zasluga,

34 Više informacija: https://www.ads.gov.ba/bs-Latn-BA/about-us


korištenje privremenih angažmana, transparentnost sustava naknada, očuvanje integriteta i borbu

protiv korupcije u državnoj službi. Pristup WeBER-a temeljio se na elementima na koje se SIGMA

previše ne usredotočuje u svom praćenju, ali koji su značajni za civilno društvo s aspekta

transparentnosti sustava državne službe i otvorenosti vlade, odnosno javne dostupnosti podataka

o provedbi politika državne službe.

U skladu s WeBER-ovim kriterijima odabira principa, za praćenje su odabrani sljedeći SIGMA

principi:

Princip 2: Politički i pravni okviri za profesionalnu i koherentnu državnu službu

uspostavljeni su i primjenjuju se u praksi; institucionalno ustrojstvo omogućuje dosljednu i

učinkovitu praksu upravljanja ljudskim resursima u cijeloj državnoj službi.

Princip 3: Zapošljavanje državnih službenika temelji se na zaslugama i jednakom tretmanu

u svim fazama zapošljavanja; kriteriji za degradiranje radne pozicije i prekid radnog

odnosa za državne službenike su jasno postavljeni.

Princip 4: Spriječen je izravan ili neizravan politički utjecaj na visoka rukovodeća mjesta u

državnoj službi.

Princip 5: Sustav naknada državnih službenika temelji se na klasifikaciji radnih mjesta;

pošten je i transparentan.

Princip 7: Uspostavljene su mjere za promicanje integriteta, sprječavanje korupcije i

osiguravanje discipline u državnoj službi.

Praćenje ovih principa kombinira nalaze SIGMA-ine procjene unutar posebnih podindikatora. No,

imajući u vidu da za 2020. godinu SIGMA nije radila procjenu, istraživači WeBER-a proveli su vlastiti

izračun SIGMA podindikatora u ovom ciklusu praćenja RJU, na temelju SIGMA-ine metodologije. Za

rezultate ovog procesa praćenja i izračuna podindikatora odgovornima se ne mogu smatrati

SIGMA/OECD, već isključivo autori ovog izvještaja.

Nadalje, praćenje se temelji na WeBER-ovom stručnom pregledu zakonodavstva, dokumenata i

web stranica, uključujući prikupljanje i analizu državnih administrativnih podataka, izvještaja i

drugih dokumenata koji su pretraživani na internetu ili traženi putem zahtjeva za slobodnim

pristupom informacijama (FOI). Kako bi se stvorio uravnoteženiji kvalitativni i kvantitativni pristup,

istraživanje je uključivalo mjerenje percepcije državnih službenika, organizacija civilnog društva i

šire javnosti kroz primjenu istraživanja percepcije. Konačno, prikupljanje podataka uključivalo je

polustrukturirane intervjue licem u lice i fokus grupe sa relevantnim dionicima, poput viših

državnih službenika, bivših visokih državnih službenika i bivših kandidata za poslove u državnoj

službi, kao i predstavnika državnih institucija zaduženih za politiku upravljanja ljudskim resursima.

Ankete među OCD-a i državnim službenicima u šest uprava Zapadnog Balkana provedene su

pomoću internetskog alata za anketiranje, u razdoblju od druge polovice juna do početka augusta


2020. godine.35 U većini uprava, anketa za državne službenike bila je distribuirana putem jedne

kontaktne točke državne institucije odgovorne za cjelokupni sustav državne službe.36 Istraživanje

OCD-a distribuirano je putem postojećih mreža i platformi organizacija civilnog društva s velikim

bazama kontakt-podataka, ali i putem centraliziranih kontaktnih točaka, poput vladinih ureda

zaduženih za suradnju s civilnim društvom.37 Kako bi se osiguralo da istraživanje među OCD-a

bude usmjereno na što je moguće više organizacija, različitih u pogledu njihove vrste, geografske

rasprostranjenosti i područja djelovanja, te time bilo i najreprezentativnije moguće, učinjeni su

dodatni napori u cilju povećanja ukupnog broja dobivenih odgovora. Konačno, istraživanje

percepcije javnosti uključivalo je računalno-potpomognuti internetsko samo-ispitivanje za

anketiranje opće javnosti (osoba iznad 18 godina starosti) regije Zapadnog Balkana, a obavljeno je

u razdoblju od 5. do 30. maja 2020. godine.38 Za sve tri ankete, WeBER je primijenio jedinstvene

upitnike u cijeloj regiji koji su distribuirani na lokalnim jezicima, osiguravajući ravnomjeran pristup

u provedbi istraživanja. WeBER koristi šest indikatora za mjerenje gore navedenih pet principa. U

prvom Indikatoru WeBER prati javnu dostupnost službenih podataka i izvještaja o državnoj službi i

zaposlenicima u središnjoj državnoj upravi. U drugom indikatoru, praćenje uključuje mjeru u kojoj

široko rasprostranjene procedure privremenih angažmana podrivaju režim zasnovan na

zaslugama. Otvorenost, transparentnost i pravednost zapošljavanja u državnoj službi, kao

posebno kritičan aspekt ULJR-a u državnoj upravi zbog svoje vidljivosti u javnosti, ispituje se

unutar trećeg indikatora. Četvrti indikator stavlja fokus na sprječavanje izravnog i neizravnog

političkog utjecaja na visoka rukovodeća mjesta u državnoj službi, dok peti indikator analizira jesu

li informacije o naknadama u državnoj službi transparentne, jasne i javno dostupne. Konačno, u

šestom indikatoru WeBER ispituje promicanje integriteta i sprječavanje korupcije u državnoj službi.

35 Ankete su provedene putem anonimnog internetskog upitnika. Metoda prikupljanja podataka uključivala je CASI

(samointervjuiranje uz pomoć računala). U Bosni i Hercegovini, istraživanje državnih službenika provedeno je od 16. juna

do 17. jula 2020. godine, a istraživanje OCD -a u razdoblju od 23. juna do 3. augusta 2020. godine. 36 Za Bosnu i Hercegovinu, uzorak istraživanja bio je N = 251. Baza pitanja u okviru Principa 2 bila je n = 219 ispitanika,

Princip 3 imao je n = 251 ispitanika, Princip 5 imao je n = 197 ispitanika, a Princip 7 imao je n = 197 ispitanika. 37 Za Bosnu i Hercegovinu, uzorak istraživanja bio je N = 122. Baza pitanja unutar područja DS i ULJR bila je n = 96

ispitanika. 38 Percepcije se istražuju pomoću ankete usmjerene na javnost (osobe iznad 18 godina starosti) iz šest zemalja

Zapadnog Balkana. Za istraživanje percepcije javnosti koristilo je višestupanjsko uzorkovanje na osnovu vjerojatnosti i

provedeno je kombinirajući računalno potpomognuto internetsko i telefonsko intervjuiranje (CAWI i CATI), koristeći

standardizirani upitnik kroz skupne ankete u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, i

Srbiji u razdoblju od 5. maja - 30. maja 2020. godine. Za Bosnu i Hercegovinu, dopušteno odstupanje/margina

pogreške za ukupni uzorak od 1007 građana iznosi ± 3,15%, na razini povjerenja od 95%.


IV.4 Rezultati WeBER monitoringa

Princip 2: Politički i pravni okviri za profesionalnu i koherentnu državnu službu

uspostavljeni su i primjenjuju se u praksi; institucionalno ustrojstvo omogućuje dosljednu i

učinkovitu praksu upravljanja ljudskim resursima u cijeloj državnoj službi.

WeBER indikator 3PSHRM P2 I1: Javna dostupnost statističkih podataka i izvještaja o državnoj

službi i zaposlenicima u središnjoj državnoj upravi

Elementi indokatora Bodovi

2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Vlada čuva pouzdane podatke koji se odnose na državnu službu 0/4 0/4

E2 Vlada redovito objavljuje osnovne statističke podatke koji se odnose na

državnu službu 2/4 2/4

E3 Objavljeni statistički podaci uključuju podatke o zaposlenicima i pored državnih

službenika s punim radnim vremenom u središnjoj državnoj upravi 0/4 0/4

E4 Objavljeni statistički podaci o državnoj službi razdvojeni su na temelju spolne i

etničke strukture 1/2 1/2

E5 Objavljeni službeni podaci dostupni su u formatima otvorenih podataka 0/1 0/1

E6 Vlada, na sveobuhvatan način izvještava o politikama državne službe 2/4 0/4

E7 Vlada redovito izvještava o politici državne službe 0/2 0/2

E8 Izvještaji o državnoj službi uključuju potkrepljene informacije koje se tiču kvalitete

i/ili ishoda rada državne službe 0/2 0/2

E9 Podaci i informacije o državnoj službi se aktivno promoviraju javnosti 0/2 0/2

Ukupno 5/25 3/21

Indikator vrijednosti (ljestvica 0 – 5)39 0 0

Središnja baza ljudskih resursa ne postoji i nije predviđena Zakonom o državnoj službi. Podaci

kojima upravlja Agencija za državnu službu obuhvaćaju samo ukupan broj državnih službenika,

što je potvrdio i ravnatelj Agencije za državnu službu. Osnovni statistički podaci koji se odnose na

državnu službu dostupni su na web stranici Agencije za državnu službu BiH (ADS BiH). ADS BiH

provodi periodična istraživanja o broju i strukturi institucija i državnim službenicima koji su u njima

zaposleni. Podaci uključuju broj državnih službenika, njihovu podjelu po pozicijama, njihovu dob

(posljednji podaci dostupni za 2015. godinu), spolnu i etničku strukturu te popis institucija na

državnoj razini. Istraživanje se provodi putem elektroničkih obrazaca sa ovlaštenim osobama u

institucijama BiH koje ažuriraju podatke i ADS BiH koja ih zatim sažima i objavljuje ih na svojoj web

stranici. Objavljeni službeni podaci nisu dostupni u formatu otvorenih podataka.

Rezultati pregleda web stranice Agencije za državnu službu BiH te odgovora dostavljenih nakon

poslanih FOI zahtjeva ukazali su na to da su IZVJEŠTAJI O RADU ADS-a BiH dostupni za svaku

godinu do 2018. godine, kao i programi rada i financijski izvještaji za svaku godinu do 2020.

godine. Izvještaj za 2019. godinu još nije bio usvojen do trenutka kada je obavljeno mjerenje ovog

indikatora. Izvještaj za 2018. godinu pokriva 4 od 7 pitanja - 1. planiranje i zapošljavanje (u dijelu

39 Konverzija bodova: 0-5 bodova = 0; 6-10 bodova = 1; 11-15 bodova = 2; 16-20 bodova =3; 21-25 bodova = 4; 26-30

bodova = 5.


1.1.1 izvještaja Zapošljavanje državnih službenika), 3. razvoj karijere (u dijelu 1.1.1 izvještaja

Zapošljavanje državnih službenika) , 4. obuke (u dijelovima 1.2.1 – Analiza potreba za obukom i

plan obuka - i 1.2.2 Realizacija plana obuka), 6. disciplinski postupci i odluke (u dijelu 1.1.4 Zaštita

prava državnih službenika u institucijama BiH). Izvještaji, uključujući i posljednje, fokusirani su

prvenstveno na rad ADS BiH i njene aktivnosti i uglavnom su predstavljeni iz ugla odgovornosti i

aktivnosti ADS BIH iz nenog plana i programa, a ne u svrhu izvještavanja o politici državne službe i

stanju državne službe u BiH. Na web stranici ADS BiH nisu objavljena priopćenja za javnost radi

promicanja podataka i informacija relevantnih za ovaj indikator. Unutar odjeljka VIJESTI, ADS

informira javnost o određenim pitanjima. Također, računi društvenih medija nisu korišteni u tu

svrhu (za promicanje podataka relevantnih za ovaj indikator), već se uglavnom koriste za

promicanje poziva za zapošljavanje.

Nema izjava za medije predstavnika relevantnih državnih institucija o podacima relevantnim za

državnu službu.


Indikator PSHRM_P2_I1: Javna dostupnost statističkih podataka i izvještaja o državnoj službi i

zaposlenicima u središnjoj državnoj upravi



WeBER indicator 2PSHRM P2 I2: Obavljanje zadataka karakterističnih za državnu službu izvan

sustava državne službe koji je zasnovan na zaslugama


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Broj privremenih angažmana za obavljanje poslova karakterističnih za državnu službu u

središnjoj državnoj upravi ograničen je zakonom 0/4 0/4

E2 Postavljeni su specifični kriteriji za odabir odabir pojedinaca za obaljanje privremenih

poslova u državnoj upravi. 0/4 0/4

E3 Postupak zapošljavanja za pojedince angažirane na određeno vrijeme otvoren je

i transparentan 0/4 0/4

E4 Trajanje ugovora o privremenom angažmanu je ograničeno 2/4 2/4

E5 Državni službenici smatraju da su privremeni angažmani u upravi iznimka 0/2 0/2

E6 Državni službenici smatraju da je obavljanje poslova karakterističnih za državnu službu od strane pojedinaca angažiranih na određeno vrijeme iznimka

0/2

2

0

2 2

1

0

2

0 0

2 2

1

0

1

2

3

4

5


2017/2018 2019/2020


pojedinaca angažiranih na određeno vrijeme iznimka

E7 Državni službenici smatraju da se privremena postavljenja u upravi temelje na

zaslugama 1/2 0/2

E8 Državni službenici smatraju da se formalna pravila za privremena postavljenja

primjenjuju u praksi 1/2 1/2

E9 Državni službenici smatraju da će pojedinci zaposleni na određeno vrijeme postati

državni službenici nakon isteka ugovora 0/2 1/2

E10 Državni službenici smatraju da se ugovori o privremenim angažmanima produljuju na razdoblje

duže od godinu dana 0/2 1/2

Ukupno 5/28 5/28


Zakoni koji uređuju pitanja državne službe u BiH, uključujući radne odnose u državnoj službi, ne

određuju ograničenja u smislu broja privremenih poslova. Budući da niti jedan drugi zakon u

Bosni i Hercegovini (BiH) ne regulira ovo pitanje, nalazi pokazuju da privremeni angažman u

javnoj upravi BiH nije ograničen brojem.

Zakonodavstvom također nisu postavljani posebni zahtjevi ili nadležnosti za privremeno

angažiranje pojedinaca u državnoj upravi, za poslove jednake ili slične onima koje obavljaju

državni službenici. Točnije, ako postoji radno mjesto koje treba hitno popuniti, a nije ga moguće

interno popuniti, Zakon o državnoj službi dopušta instituciji da zaposli osobu u skladu sa

Zakonom o radu u institucijama Bosne i Hercegovine. Međutim, oba zakona samo određuju opće

uvjete za zapošljavanje u državnoj službi (npr. državljanstvo ili dob), bez specifičnijih kriterija.

Procesu zapošljavanja nedostaje transparentnosti jer Zakon o radu u institucijama BiH dopušta ne

provođenje javnog natječaja za radna mjesta koja je potrebno hitno popuniti u trajanju

angažmana od najviše tri mjeseca.

Trajanje ugovora o privremenom angažmanu ograničeno je, iako na razdoblje duže od godinu

dana. Prema Zakonu o državnoj službi, ugovori na određeno vrijeme mogu trajati samo devet

mjeseci, osim u slučajevima kada se radno mjesto popunjava zbog bolovanja ili porodiljnog

dopusta službenika, ali ne dulje od dvije godine.

Prema Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (Članak 16.), za obavljanje izvanrednih,

privremenih ili honorarnih poslova čiji je opseg privremeno ili nepredvidivo povećan, kao i

zamjene zbog duljeg odsustva zaposlenika, ugovor na određeno vrijeme može se sklopiti na

razdoblje dok postoji potreba za obavljanjem takvih poslova ili dok se odsutni zaposlenik ne vrati s

odsustva, ali to razdoblje ne može prelaziti rok od dvije godine. Ako zaposlenik eksplicitno ili

implicitno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme s istim poslodavcem ili eksplicitno ili

implicitno zaključi dva uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme s istim poslodavcem na

razdoblje duže od dvije godine bez prekida, takav će se ugovor smatrati ugovorom na

neodređeno vrijeme.


bodova = 5.


Grafikon 10: Percepcija državnih službenika o praksi privremenog zapošljavanja (%)

Napomena: Rezultati su zaokruženi do najbližeg cijelog broja. Zbog zaokruživanja brojeva, zbir svih

postotaka možda neće iznositi točno 100%. Baza uzorka odgovora za ovo pitanje bila je: N=219

Zakon o radu također navodi da ugovori o volontiranju ne mogu trajati duže od jedne godine.

U anketiranju državnih službenika, 26% ispitanih državnih službenika složilo se da je privremeno

zapošljavanje pojedinaca iznimka u njihovoj instituciji, a gotovo trećina (30%) izjavila je da takvi

pojedinci "nikada" (11,4%) ili "rijetko" (18,7%) obavljaju poslove koje bi inače trebali obavljati

državni službenici. Nadalje, dok 32% državnih službenika dijeli mišljenje da se privremeno osoblje

"često" (12,8%) ili "uvijek" (19,6%) bira na temelju kvalifikacija i vještina, više ispitanika smatra da se

to događa “rijetko” ili “nikad” (36%).

Gotovo 32% državnih službenika izjavilo je da se formalna pravila o privremenom zapošljavanju

ljudi “često” ili “uvijek” primjenjuju u praksi, a 19% je tvrdilo da pojedinci zaposleni na određeno

vrijeme "rijetko" (13%) ili "nikad" (6%) postaju državni službenici nakon privremenog angažmana u

institucijama u kojima oni rade.

Nešto više od 29% anketiranih državnih službenika izjavilo je da se ugovori o privremenom

angažmanu "rijetko" (17%) ili "nikad" (12%) produljuju na razdoblje duže od godinu dana, dok ih je

više od trećine (34,7%) navelo kako se ova praksa događa često ili uvijek.

11%

15%

12%

19%

21%

17%

18%

16%

14%

26%

13%

23%

13%

20%

11%

13%

16%

21%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Osobe zaposlene na privremenoj osnoviobavljaju zadatke koje bi obično trebali

obavljati državni službenici

Ljudi koji se zapošljavaju na privremenojosnovi, biraju se na osnovu kvalifikacija I

vještina

Ugovori o privremenom zapošljavanju seprodužuju I na razdoblje duže od jedne godine




Indikator PSHRM_P2_I2: Obavljanje zadataka karakterističnih za državnu službu izvan sustava

državne službe koji je zasnovan na zaslugama

Regionalni PAR Monitor izvještaj sa rezultatima za sve administracije ZB dostupan je na web stranici: www.par-monitor.org

Princip 3: Zapošljavanje državnih službenika temelji se na zaslugama i jednakom tretmanu u svim

fazama zapošljavanja; kriteriji za degradiranje radne pozicije i prekid radnog odnosa za državne

službenike su jasno postavljeni

WeBER indikator PSHRM P3 I1: Otvorenost, transparentnost i pravednost zapošljavanja u državnoj

službi


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Podaci o javnim natječajima javno su dostupni 4/4 4/4

E2 Javni natječaji objavljeni su na jednostavnom, jasnom i razumljivom jeziku 4/4 4/4

E3 Tijekom postupka javnog natječaja zainteresirani kandidati mogu zatražiti i

dobiti pojašnjenja koja su javno dostupna 0/4 0/4

E4 Ne postoje nerazumne prepreke za vanjske kandidate koje bi javne natječaje

učinile lakšim za pristup internim kandidatima 0/2 0/2

E5 Postupak prijave na natječaj kandidatima nameće minimalna administrativna i

papirološka opterećenja 0/4 0/4

E6 Kandidati je dopušteno i pozvani su da dopune nedostajuću dokumentaciju u

razumnom roku 0/4 0/4

E7 Odluke i obrazloženje komisije za odabir kandidata javno su dostupne, uz

puno poštivanje zaštite osobnih podataka 2/4 2/4

E8 Podaci o poništenim natječajima javno su dostupni s obrazloženjem razloga za

poništenje natječaja 4/4 4/4

E9 Državni službenici smatraju da je zapošljavanje u državnu službu zasnovano na

zaslugama. 0/2 0/2

E10 Državni službenici smatraju da postupak zapošljavanja osigurava jednake

mogućnosti za sve 1/2 0/2

2

1 1 1 1 11 1

2

0

1 1

0

1

2

3

4

5


2017/2018 2019/2020


E11 Javnost smatra da je zapošljavanje koje se vrši kroz postupak javnog natječaja

utemeljeno na zaslugama 0/2 0/2

Ukupno 15/36 14/36


Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine propisuje da Agencija za državnu

službu BiH objavljuje natječaje za državnu službu na svojoj službenoj web stranici i u najmanje tri

dnevne novine koje se distribuiraju na području cijele Bosne i Hercegovine, najmanje 15 dana prije

isteka roka za podnošenje prijava.

Sve objave natječaja sadrže dovoljno podataka počevši od općeg, poput datuma objave i roka za

prijavu na početku javnog poziva. Agencija za državnu službu BiH je na svojoj web stranici sada

stvorila korisne alate za kandidate za posao koji ih informiraju o tome kako ispuniti obrasce, koje

dokumente dostaviti, kako ih dostaviti, što nije potrebno dostaviti, te informacije o materijalima i

pravnim izvorima, literaturi za polaganje javnih ispita, kao i simulator testa koji pomaže

kandidatima u pripremi za pravi javni ispit. Tekst natječaja je jasan, napisan jednostavnim, jasnim i

razumljivim jezikom.

Postupak zapošljavanja i odabira za državnu službu je koherentan, pošten i zasnovan na

zaslugama. Zakon o radu u institucijama BiH (Članak 10.) i Zakon o državnoj službi u institucijama

BiH (Članak 22.) samo određuju opće uvjete za zapošljavanje u institucijama BiH i državnoj službi.

Nakon odabira kandidata, obvezan je probni rad.

Anketiranje državnih službenika pokazalo je da se 19,7% anketiranih državnih službenika složilo da

se državni službenici u državnu administraciju u BiH zapošljavaju na temelju kvalifikacija i vještina,

ali samo 13,9% njih se “ne slaže” sa izjavom da za dobivanje posla u državnoj službi ne morate

imati bilo kakve osobne ili političke veze kako bi ste dobili posao. Anketa provedena među

građanima pokazuje da 10,6% građana BiH smatra da se javni službenici zapošljavaju na osnovu

zasluga, te da najbolji kandidati dobivaju posao.

Postupak odabira provodi se u fazama - podnošenje dokumenata, pismeni ispit i intervju, ali

kandidati su dužni dostaviti sve dokumente u prvoj fazi (ovjerene kopije traženih dokumenata i

osobno potpisane obrasce) jer će Komisija za odabir kandidata odbiti sve neblagovremene,

nerazumljive ili nepotpune prijave nakon prve faze.

Zakonodavni okvir omogućuje jednake mogućnosti za sve pri prijavi na radno mjesto u državnoj

službi. Međutim, mogu se pojaviti neke prepreke budući da bi neki od kandidata, koji se prijavljuju

na određeno radno mjesto, mogli imati prednost ako su već imali priliku raditi u tom sektoru.

Istraživanje percepcije državnih službenika pokazuje da se 31,48% ispitanih državnih službenika ili

“složilo” (20,32%) ili se “u potpunosti složilo” (11,16%) da postupak zapošljavanja državnih

službenika u administraciji BiH osigurava jednake mogućnosti za sve kandidate a 17,53% ispitanih


bodova = 5.


državnih službenika ili se “ne slažu” (12,35%) ili “uopće ne slažu” (5,18%) da političke ili osobne

veze utječu na postupak zapošljavanja.

Web stranica ADS BiH, kao i web stranice institucija iz odabranog uzoraka ne sadrže objavljene

odluke i obrazloženja Komisije za odabir kandidata za svaki natječaj. Odluke Komisije za odabir

dostavljaju se svim kandidatima. Na web stranici Službenog glasnika Bosne i Hercegovine - ime

izabranog kandidata javno je dostupno. Odluke, međutim, nisu dostupne na web stranici

Agencije.

Agencija može poništiti natječaj na temelju opravdanog zahtjeva institucije najkasnije do

podnošenja rezultata izbornog procesa, pri čemu se isti natječaj ne može ponovo objaviti u

razdoblju od jedne godine od datuma poništenja natječaja.

Grafikon 11: Percepcija javnosti o zapošljavanju zasnovanom na zaslugama u državnoj službi (%)




Indikator PSHRM_P3_I1: Otvorenost, transparentnost i pravednost zapošljavanja u državnoj službi


monitor.org

67% 19% 6%

3%

5%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Državni službenici se upošljavaju putem javnih

natječaja na osnovu zasluga

Uopće se ne slažem Ne slažem se Neutralan Slažem se U potpunosti se slažem

2 2 2

1 1 1

2 2 2

1

2 2

0

1

2

3

4

5


2017/2018 2019/2020


Princip 4: Spriječen je izravan ili neizravan politički utjecaj na visoka rukovodeća mjesta u državnoj

službi

WeBER indikator PSHRM P4 I1: Učinkovita zaštita položaja visokih državnih službenika od

neželjenog političkog utjecaja


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Zakon propisuje konkurentne procedure zasnovane na zaslugama za izbor viših

upravnih pozicija u državnoj službi 1/2 1/2

E2 Zakon propisuje objektivne kriterije za prestanak radnog odnosa višim

državnim službenicima 2/2 2/2

E3 Zapošljavanje viših državnih službenika na temelju zasluga učinkovito se

primjenjuje u praksi. 0/4 0/4

E4 Vršioci dužnosti viših menadžera mogu se po zakonu i imenovati samo iz

redova državne službe na razdoblje čije je trajanje ograničeno zakonom 0/4 0/4

E5 Omjer prihvatljivih kandidata po natječaju za višu upravnu poziciju 0/4 0/4

E6 Državni službenici smatraju da postupci imenovanja viših državnih službenika

osiguravaju da najbolji kandidati dobiju posao 0/2 0/2

E7 OCD smatraju da postupci imenovanja viših državnih službenika osiguravaju da

najbolji kandidati dobiju posao 0/2 0/2

E8 Državni službenici smatraju da se visoki državni službenici imenuju na temelju

političke podrške 0/2 0/2

E9 Postojanje postupka provjere ili vijećanja o imenovanju viših državnih

službenika izvan područja primjene zakona o državnoj službi 2/2 2/2

E10 Državni službenici smatraju da viši državni službenici ne provode i mogu na

učinkovit način odbaciti nezakonite naredbe svojih političkih nadređenih. 0/2 0/2

E11 Državni službenici smatraju da visoki položaji u državnoj službi nisu predmet

političkih dogovora i "podjele kolača" među vladajućim političkim strankama

0/2 0/2

E12 Državni službenici smatraju da se visoki državni službenici ne otpuštaju iz

političkih razloga

1/2 1/2

E13 Državni službenici smatraju da se kriteriji za razrješenje dužnosti viših državnih

službenika pravilno primjenjuju u praksi

0/2 0/2

E14 OCD smatraju da su viši rukovodeći državni službenici profesionalizirani i u

praksi

0/2 0/2

E15 Državni službenici smatraju da visoki državni službenici ne sudjeluju u

izbornim kampanjama političkih stranaka

0/2 0/2

E16 Udio imenovanja bez natječaja (uključujući i vršioce dužnosti izvan opsega

državne službe) u ukupnom broju postavljenja na pozicije viših državnih

službenika.

4/4 2/4

Ukupno 10/40 8/40


Uspostavljeni su jasni i nediskriminirajući kriteriji podobnosti za pristup visokim položajima u

državnoj službi. Međutim, načelo zasluga narušava zakonska mogućnost rukovoditelja institucije

da odabere bilo kojeg kandidata s liste uspješnih kandidata koji su prošli na natječaju. Vršioci

dužnosti državnih službenika imenuju se bez natječaja, ali Zakon o upravi Bosne i Hercegovine

propisuje da se vršitelji dužnosti imenuju na razdoblje od 3+3 mjeseca. Što se tiče natječaja,

42


zakon jamči profesionalan, dobro definiran sastav i funkcioniranje Komisije za odabir kandidata,

bez političkog uplitanja, a kandidati imaju pravo žalbe na odluke o zapošljavanju, a za to postoje

dvije žalbene instance. Zakon propisuje objektivne kriterije za prestanak radnog odnosa višim

državnim službenicima. Zahtjevi za to su dobro usklađeni sa zakonodavstvom i opisom posla, a

kako je navedeno u aktima o sistematizaciji. Sve najave sadrže opis posla i radne zadatke te su

dobro usklađene sa zahtjevima. Zahtjevi sadržani u opisima poslova ili oglasima za posao

usklađeni su s odgovornostima koje se očekuju na radnom mjestu. Svi oglasi objavljeni su na

portalu Agencije za državnu službu.

Zakon o upravi BiH, (Službeni glasnik BiH, 32/02, 102/09 i 72/17) (Članak 55a) precizira da se

osoba može imenovati na mjesto "vršitelja dužnosti" upravne organizacije (i neovisne

organizacije i organizacije unutar ministarstva ili druge institucije) i ima puna prava i

odgovornosti za to radno mjesto sve dok se na to mjesto ne imenuje nova osoba. Sukladno

ovom članku, vršitelj dužnosti može se imenovati samo na razdoblje koje ne prelazi 3 mjeseca, a

samo se u posebnim okolnostima i uz odgovarajuće opravdanje to razdoblje može produžiti na

dodatna tri mjeseca. Ispitanici također podržavaju ovaj nalaz, te navode da postoji stalna praksa

imenovanja “vršitelja dužnosti” u institucijama na državnoj razini te da VM BiH može imenovati

vršitelja dužnosti bez javnog natječaja, na temelju procedura koje su nejasne i netransparentne.

Nadalje, omjer prihvatljivih kandidata po slobodnom radnom mjestu na višoj razini nije utvrđen

jer podaci nisu dostupni.

Samo 3,1% ispitanih OCD-a i 17,76% anketiranih državnih službenika slaže se s tvrdnjom kako

"postupci imenovanja viših državnih službenika osiguravaju da najbolji kandidati dobiju posao.",

Anketa državnih službenika pokazuje kako više od 70% državnih službenika smatra da su državni

službenici imenovani, barem djelomično, zbog političke podrške. Zapravo, smatraju da su visoke

pozicije u državnoj službi predmet političkih dogovora i "podjele kolača" među vladajućim

političkim strankama.

Što se tiče otpuštanja državnih službenika iz političkih motiva, to je pojava koja se rijetko događa.

Istraživanje otkriva da je 42,63% anketiranih državnih službenika izjavilo da se rijetko kad državni

službenik smijeni s pozicije državne službe zbog političkog utjecaja. Zanimljivo je da 41,12%

anketiranih državnih službenika radije ne želi odgovoriti ili nema mišljenje o ovoj izjavi.

Istraživanje državnih službenika pokazalo je da se više od 60% intervjuiranih državnih službenika

ne slaže s tim da se imenovanja u državnu službu temelje na zaslugama. Stoga se ne slažu da

najbolji kandidati dobiju posao. To je još više naglašeno u istraživanju OCD-a, gdje 82,3% OCD-a

ne misli da se najbolji kandidati imenuju u državnu službu.

Grafikon 12: Percepcija državnih službenika o provođenju nezakonitih naloga (%)



6% 18% 21% 16% 14% 25%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

U mojoj instituciji, viši državni službenici bi

proveli nezakonitu aktivnost ukoliko to od njih

zatraže njihovi politički nadređeni



Kada su u pitanju postupci provjere ili vijećanja o imenovanju viših državnih službenika izvan

područja primjene zakona o državnoj službi, na državnoj razini, kriteriji za prijem na visoke

rukovodeće pozicije jasno su utvrđeni, a kandidati su dužni proći kroz javni natječajni postupak

sličan onom za osoblje na razini stručnih savjetnika. Komisiju za odabir kandidata na natječaju

formira ADS BiH, a od kandidata se traži da prođu postupak testiranja, koji je čak i zahtjevniji nego

za državne službenike na razini stručnih savjetnika, međutim, uprava nadležnog tijela ima pravo

odabrati bilo kojeg kandidata od onih koji uđu u uži izbor najuspješnijih kandidata. Ovaj postupak

razlikuje se od postupka koji se koristi za druga radna mjesta državnih službenika, u kojem ADS

BiH imenuje državnog službenika na temelju njegovih rezultata u procesu odabira. To daje upravi

javnog tijela određeni stupanj diskrecije u procesu odabira, što nije neuobičajeno za ovu vrstu

pozicije.

Grafikon 13: Procedure za imenovanje viših državnih službenika osiguravaju da najbolji kandidati

dobiju posao: DS vs OCD (%)


postotaka možda neće iznositi točno 100%. Baza uzorka odgovora za ovo pitanje bila je: za OCD N=96, a

za DS N= 197

ADS vrši odabir prijavljenih kandidata provodeći provjeru formalnih uvjeta i intervjuirajući

kandidate uz pomoć petočlane komisije (tri stručnjaka ADS BiH i dva iz institucije u kojoj bi trebalo

zaposliti kandidata). Za više državne službenike pravilo iz Zakona o državnoj službi ne odnosi se

na kandidata s najvećim brojem bodova, već na onog kojeg ustanova želi uz samo jedan uvjet -

da se on/ona nalazi na listi uspješnih kandidata.

Politički utjecaj može se osjetiti u svakom dijelu državne službe. Čak i ako državni službenici nisu

politički povezani, postoji politički utjecaj na njihov rad, gdje se mnogi državni službenici boje

odbiti izravne naredbi svojih nadređenih na poslu zbog straha od gubitka posla. Anketa državnih

službenika pokazuje da 25,38% ispitanika vjeruje da bi oni državni službenici koji su politički

povezani proveli nezakonite radnje ako bi to od njih zatražio njihov politički nadređeni.

39%

13%

37%

18%

12%

16%

2%

23% 9%

10%

21%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

OCD

DS




Indicator PSHRM_P4_I1: Učinkovita zaštita položaja visokih državnih službenika od neželjenog

političkog utjecaja


www.par-monitor.org

Princip 5: Sustav naknada državnih službenika temelji se na klasifikaciji radnih mjesta; pošten je i

transparentan.

WeBER indikator PSHRM P5 I1: Transparentnost, jasnoća i javna dostupnost informacija o sustavu

naknada državne službe


2019/2020

Bodovi

2017/2018

Sustav naknada u državnoj službi jednostavno je strukturiran 4/4 4/4

Sustav plaća/naknada u državnoj službi predviđa ograničene i jasno definirane

mogućnosti dodataka na osnovnu plaću 0/4 0/4

Informacije o sustavu naknada državne službe dostupne su na internetu 4/6 0/6

Objašnjenja ili prezentacije informacija o naknadama koje su prilagođene

građanima dostupne su na internetu 1/2 1/2

Diskrecijski dodaci na plaću ograničeni su zakonodavstvom i ne mogu činiti veći

dio plaće/naknade državnog službenika

2/4 2/4

Državni službenici smatraju da se diskrecijski dodaci na plaću koriste za njihov

namjeravani cilj poticanja i nagrađivanja učinka, a ne za političko ili osobno

favoriziranje

0/2

0/2

Ukupno 11/22 7/22


Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine u članku 35. kaže da "državni

službenik ima pravo na plaću koja odgovara radnom mjestu tog državnog službenika". Člankom


bodova = 5.

3

1 1

0

1

0

2

1

0 0

1

00

1

2

3

4

5


2017/2018 2019/2020


6. Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine propisano je da se

osnovna plaća utvrđuje množenjem osnovice za obračun plaće s odgovarajućim koeficijentom.

Izračun osnovice za izračun plaće preciziran je u Članku 7. istog zakona (ne može biti manji od

50% iznosa prosječne mjesečne plaće u BiH, na temelju podataka Agencije za statistiku). Članak 11.

sadrži tabelu s točnim koeficijentima za državne službenike. Članak 30. Zakona o plaćama i

naknadama u institucijama BiH navodi naknade koje uključuju i ono što se naziva naknada

(umjesto dodatka) za prekovremeni rad, noćne smjene, rad blagdanom i vikendom, a u sljedećim

člancima detaljno su opisane sve moguće kompenzacije.

Štoviše, Članak 26. regulira brojne dodatke na plaću, koji uključuju niz dodataka specifičnih za

određene institucije (s obzirom da Zakon obuhvaća sve institucije BiH, a ne samo središnju

državnu upravu), ali uključuje i niz dodataka koji se mogu primijeniti na državne službenike.

Točnije, to su dodaci za "poseban značaj radnog mjesta", koji može ići do 50% osnovne plaće. On

je u Zakonu vrlo nejasno opisan, bez ikakvih posebnih kriterija. Konačno, međusobni odnosi i

isključivost naknada i dodataka nisu regulirani.

Grafikon 14: Percepcija državnih službenika o korištenju bonusa/dodataka i značaju osobnih i

političkih veza (%)


postotaka možda neće iznositi točno 100%. Baza uzorka odgovora za ovo pitanje bila je: N=197.

Isti zakon definira dodatke na osnovnu plaću u člancima 31. do 49. (odštetu za privremeno

obavljanje prekovremenog rada, plaćeno odsustvo, naknadu troškova prijevoza na posao i s

posla; topli obrok; regres za godišnji odmor; smrt državnog službenika ili nekog od članova

njegove obitelji; naknada troškova preseljenja iz mjesta stalnog boravka u mjesto u kojem se

nalazi službeni stan i nazad; naknada za troškove školovanja; jubilarne nagrade; naknade za

odvojeni život i naknade za smještaj u mjestu rada; naknade za službena putovanja i drugo.)

29%

14%

24%

7%

17%

16%

12%

18%

5%

25%

14%

20%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

U mojoj instituciji, bonuse i povećanje plaća

koriste samo rukovoditelji kako bi stimulirali ili

nagradili radni učinak

U mojoj instituciji političke i osobne veze

pomažu zaposlenicima da dobiju

bonuse/dodatke ili pređu u viši platni razred



Podaci o prosječnim ukupnim plaćama po različitim kategorijama državnih službenika nisu se

mogli pronaći na web stranici Agencije za državnu službu. S druge strane, opći podaci o visini

plaća mogu se pronaći u Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama BiH, dostupnom na web

stranici Ministarstva financija i trezora.

Svaki oglas za posao sadrži jasno navedenu početnu osnovnu plaću u KM (državna valuta BiH). Ti

su podaci lako dostupni i jasno vidljivi u okviru svakog oglasa za radno mjesto. Međutim, na web

stranici ADS -a nema drugih informacija prilagođenih građanima o plaćama državnih službenika.

Tim WeBER-a (a na temelju SIGMA metodologije) otkrio je da zakonski postotak bonusa u

ukupnoj naknadi može iznositi do 20% osnovne plaće, ali nema dostupnih podataka koji bi

potvrdili da je to slučaj I u praksi. Zakonodavstvo sadrži jasne i nediskriminatorne kriterije za

dodjelu bonusa.

Samo 4,57% državnih službenika smatra da se diskrecijski dodaci koriste za njihov namjeravani cilj

poticanja i nagrađivanja učinka, a ne radi političkog ili osobnog favoriziranja.


Indicator PSHRM_P5_I1: Transparentnost, jasnoća i javna dostupnost informacija o sustavu naknada

državne službe


www.par-monitor.org

3

1

0

3

1

2

3

2

0

3

2

3


2017/2018 2019/2020


Princip 7: Uspostavljene su mjere za promicanje integriteta, sprječavanje korupcije i osiguravanje

discipline u državnoj službi

WeBER indikator PSHRM P7 I1: Učinkovitost mjera za promicanje integriteta i sprječavanje korupcije

u državnoj službi


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Mjere očuvanja integriteta i borbe protiv korupcije u državnoj službi formalno

su uspostavljene u središnjoj upravi 0/4 0/4

E2 Mjere očuvanja integriteta i borbe protiv korupcije u državnoj službi provode se

u središnjoj upravi 0/4 2/4

E3 Državni službenici smatraju mjere očuvanja integriteta i borbe protiv korupcije

učinkovitim 0/2 0/2

E4 OCD smatraju mjere očuvanja integriteta i borbe protiv korupcije učinkovitima 0/2 0/2

E5 Državni službenici smatraju da su mjere očuvanja integriteta i borbe protiv

korupcije nepristrane 0/2 0/2

E6 OCD smatraju da su mjere očuvanja integriteta i borbe protiv korupcije u

državnoj upravi nepristrane 0/2 0/2

E7 Državni službenici smatraju da bi bili zaštićeni kao zviždači 0/2 0/2

Ukupno 0/18 2/18


Zakonodavstvo uključuje zabranu sukoba interesa za sve državne službenike, ograničenje

sekundarnog zaposlenja za državne službenike, ograničenja za smanjenje “rotirajućih vrata”,

obvezu objavljivanja podataka o imovini za više državne službenike, zaštitu zviždača i kodeks

ponašanja i/ ili etičke smjernice za sve državne službenike. Politika očuvanja integriteta ne postoji

na državnoj razini. Nema izvještaja vezanih za praćenje dokumenata politike očuvanja integriteta

javnog sektora.

44


Grafikon 15: Učinkovitost mjera za promicanje integriteta i sprječavanje korupcije: Percepcije

državnih službenika i OCD-a (%)


postotaka možda neće iznositi točno 100%. Baza uzorka odgovora za ovo pitanje bila je: za OCD N=96, a za

DS N= 197

Unatoč nalazima SIGMA-e, WeBER-ovo istraživanje pokazuje da trenutno 21,32% ispitanih

državnih službenika smatra da su mjere očuvanja integriteta i borbe protiv korupcije učinkovite u

postizanju svoje svrhe. Istraživanje OCD-a otkriva drugačiju perspektivu u kojoj je samo 5,2%

OCD-a smatralo da su ove mjere učinkovite. Nadalje, 25,89% ispitanih državnih službenika složilo

se (18,78%) ili se snažno složilo (7,11%) da su mjere očuvanja integriteta i borbe protiv korupcije

nepristrane. Nasuprot tome, 39,09% njih nije se složilo s ovom tvrdnjom. Istraživanje OCD-a

pokazuje da se samo 2,1% OCD -a složilo da su ove mjere nepristrane, dok se 75% ne slaže s tim.

Konačno, samo mali broj anketiranih državnih službenika, njih 8,13% (5,08% se “slaže”, 3,05%

“potpuno se slaže”), odgovorilo je da bi se osjećali zaštićenima kao zviždači.

Grafikon 16: Percepcija državnih službenika o zaštiti zviždača (%)


postotaka možda neće iznositi točno 100%. Baza uzorka odgovora za ovo pitanje bila je: N=97.

18%

39%

19%

35%

28%

12%

16%

4%

6% 14%

9%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

DS

OCD

Uopće se ne slažem Ne slažem se Neutralan

Slažem se U potpunosti se slažem Ne znam

44% 39% 8%

3%

6%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Kad bih postao zviždač, osjećao bih se

zaštićeno

Uopće se ne slažem Ne slažem se Neutralan

Slažem se U potpunosti se slažem Ne znam



Indicator PSHRM_P7_I1: Učinkovitost mjera za promicanje integriteta i sprječavanje korupcije u

državnoj službi


www.par-monitor.org

IV.5 Kratki pregled rezultata za područje Državna služba i upravljanje

ljudskim resursima

Središnja baza ljudskih resursa ne postoji i nije predviđena Zakonom o državnoj službi. Podaci

kojima upravlja Agencija za državnu službu obuhvaćaju samo ukupan broj državnih službenika,

Osnovni statistički podaci koji se odnose na državnu službu dostupni su na web stranici Agencije

za državnu službu BiH (ADS BiH).

Rezultati pregleda web stranice Agencije za državnu službu BiH te odgovora dostavljenih nakon

poslanih FOI zahtjeva ukazali su na to da su IZVJEŠTAJI O RADU ADS-a BiH dostupni za svaku

godinu do 2018. godine, kao i programi rada i financijski izvještaji za svaku godinu do 2020.

godine Izvještaj za 2019. godinu još nije bio usvojen do trenutka kada je obavljeno mjerenje ovog

indikatora. Izvještaj za 2018. godinu pokriva 4 od 7 pitanja - 1. planiranje i zapošljavanje, 3. razvoj

karijere 4. obuke i 6. disciplinski postupci i odluke. Izvještaji, uključujući i posljednje, fokusirani su

prvenstveno na rad ADS BiH i njene aktivnosti i uglavnom su predstavljeni iz ugla odgovornosti i

aktivnosti ADS BiH iz njihovog plana i programa, a ne u svrhu izvještavanja o politici državne

službe i stanju državne službe u BiH. Zakoni koji uređuju pitanja državne službe u BiH, uključujući

radne odnose u državnoj službi, ne određuju ograničenja u smislu broja privremenih poslova.

Zakonodavstvom također nisu postavljani posebni zahtjevi ili nadležnosti za privremeno

angažiranje pojedinaca u državnoj upravi, za poslove jednake ili slične onima koje obavljaju

državni službenici. Procesu zapošljavanja nedostaje transparentnosti jer Zakon o radu u

institucijama BiH dopušta ne provođenje javnog natječaja za radna mjesta koja je potrebno hitno

popuniti u trajanju angažmana od najviše tri mjeseca. Trajanje ugovora o privremenom

angažmanu ograničeno je, iako na razdoblje duže od godinu dana. Prema Zakonu o državnoj

službi, ugovori na određeno vrijeme mogu trajati samo devet mjeseci, osim u slučajevima kada se

2

0

1 1 1

22

0

2 2

1 1

0

1

2

3

4

5


2017/2018 2019/2020


radno mjesto popunjava zbog bolovanja ili porodiljnog dopusta službenika, ali ne dulje od dvije

godine. Ugovor na određeno vrijeme može se sklopiti na razdoblje dok postoji potreba za

obavljanjem takvih poslova ili dok se odsutni zaposlenik ne vrati s odsustva, ali to razdoblje ne

može prelaziti rok od dvije godine. Ako zaposlenik eksplicitno ili implicitno obnovi ugovor o radu

na određeno vrijeme s istim poslodavcem ili eksplicitno ili implicitno zaključi dva uzastopna

ugovora o radu na određeno vrijeme s istim poslodavcem na razdoblje duže od dvije godine bez

prekida, takav će se ugovor smatrati ugovorom na neodređeno vrijeme. Zakon o radu također

navodi da ugovori o volontiranju ne mogu trajati duže od jedne godine.

U anketiranju državnih službenika, 26% ispitanih državnih službenika složilo se da je privremeno

zapošljavanje pojedinaca iznimka u njihovoj instituciji, a gotovo trećina (30%) izjavila je da takvi

pojedinci "nikada" (11,4%) ili "rijetko" (18,7%) obavljaju poslove koje bi inače trebali obavljati

državni službenici. Nadalje, dok 32% državnih službenika dijeli mišljenje da se privremeno osoblje

"često" (12,8%) ili "uvijek" (19,6%) bira na temelju kvalifikacija i vještina, više ispitanika smatra da se

to događa “rijetko” ili “nikad” (36%). Gotovo 32% državnih službenika izjavilo je da se formalna

pravila o privremenom zapošljavanju ljudi “često” ili “uvijek” primjenjuju u praksi.

Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine propisuje da Agencija za državnu

službu BiH objavljuje natječaje za državnu službu na svojoj službenoj web stranici i u najmanje tri

dnevne novine koje se distribuiraju na području cijele Bosne i Hercegovine, najmanje 15 dana prije

isteka roka za podnošenje prijava.

Počevši od općeg, sve objave natječaja sadrže dovoljno podataka počevši od općeg, poput

datuma objave i roka za prijavu na početku javnog poziva. Agencija za državnu službu BiH je na

svojoj web stranici sada stvorila korisne alate za kandidate za posao koji ih informiraju o tome

kako ispuniti obrasce, koje dokumente dostaviti, kako ih dostaviti, što nije potrebno dostaviti, te

informacije o materijalima i pravnim izvorima, literaturi za polaganje javnih ispita, kao i simulator

testa koji pomaže kandidatima u pripremi za pravi javni ispit.

Anketiranje državnih službenika pokazalo je da se 19,7% anketiranih državnih službenika složilo da

se državni službenici u državnu administraciju u BiH zapošljavaju na temelju kvalifikacija i vještina,

ali samo 13,9% njih se “ne slaže” sa izjavom da za dobivanje posla u državnoj službi ne morate

imati bilo kakve osobne ili političke veze kako bi ste dobili posao. Anketa provedena među

građanima pokazuje da 10,6% građana BiH smatra da se javni službenici zapošljavaju na osnovu

zasluga, te da najbolji kandidati dobivaju posao.

Proces odabira podijeljen je u tri faze: podnošenje dokumentacije, pismeni test i intervju;

međutim, kandidati moraju predati sve dokumente u prvoj fazi. Kad je riječ o prijavi za posao u

državnoj službi, pravna struktura osigurava da svi imaju jednake šanse. Međutim, neke prepreke

mogu postojati kao posljedica činjenice da bi neki od kandidata koji se prijavljuju na određeno

radno mjesto mogli imati prednost ako su radili u tom sektoru. Internetske stranice ADS BiH i

uzorci institucija ne sadrže objavljene odluke i obrazloženja Komisije za odabir za svaki natječaj.


Kandidati su obaviješteni o odlukama Povjerenstva za odabir za svakog kandidata. Ime izabranog

kandidata javno je dostupno na web stranici Službenog glasnika Bosne i Hercegovine.

Agencija može poništiti natječaj na opravdan zahtjev institucije najkasnije do dostavljanja rezultata

procesa odabira, s tim da se isti natječaj ne može objaviti u razdoblju od jedne godine od datuma

poništene objave.

Uspostavljeni su jasni i nediskriminirajući kriteriji podobnosti za pristup visokim položajima u

državnoj službi. Međutim, načelo zasluga narušava zakonska mogućnost rukovoditelja institucije

da odabere bilo kojeg kandidata s liste uspješnih kandidata koji su prošli na natječaju. Vršioci

dužnosti državnih službenika imenuju se bez natječaja, ali Zakon o upravi Bosne i Hercegovine

propisuje da se vršitelji dužnosti imenuju na razdoblje od 3+3 mjeseca. Zakon propisuje

objektivne kriterije za prestanak radnog odnosa višim državnim službenicima. Svi oglasi objavljeni

su na portalu Agencije za državnu službu. Zakon o upravi BiH, (Službeni glasnik BiH, 32/02, 102/09

i 72/17) (Članak 55a) precizira da se osoba može imenovati na mjesto "vršitelja dužnosti" upravne

organizacije (i neovisne organizacije i organizacije unutar ministarstva ili druge institucije) i ima

puna prava i odgovornosti za to radno mjesto sve dok se na to mjesto ne imenuje nova osoba.

Samo 3,1% ispitanih OCD-a i 17,76% anketiranih državnih službenika slaže se s tvrdnjom kako

"postupci imenovanja viših državnih službenika osiguravaju da najbolji kandidati dobiju posao.",

Anketa državnih službenika pokazuje kako više od 70% državnih službenika smatra da su državni

službenici imenovani, barem djelomično, zbog političke podrške. Zapravo, smatraju da su visoke

pozicije u državnoj službi predmet političkih dogovora i "podjele kolača" među vladajućim

političkim strankama. Što se tiče otpuštanja državnih službenika iz političkih motiva, to je pojava

koja se rijetko događa. Istraživanje otkriva da je 42,63% anketiranih državnih službenika izjavilo da

se rijetko kad državni službenik smijeni s pozicije državne službe zbog političkog utjecaja. Prema

istom istraživanju, više od 60% intervjuiranih državnih službenika ne slaže s tim da se imenovanja

u državnu službu temelje na zaslugama. Stoga se ne slažu da najbolji kandidati dobiju posao. To

je još više naglašeno u istraživanju OCD-a, gdje 82,3% OCD-a ne misli da se najbolji kandidati

imenuju u državnu službu.

Kada su u pitanju postupci provjere ili vijećanja o imenovanju viših državnih službenika izvan

područja primjene zakona o državnoj službi, na državnoj razini, kriteriji za prijem na visoke

rukovodeće pozicije jasno su utvrđeni, a kandidati su dužni proći kroz javni natječajni postupak

sličan onom za osoblje na razini stručnih savjetnika. Komisiju za odabir kandidata na natječaju

formira ADS BiH, a od kandidata se traži da prođu postupak testiranja, koji je čak i zahtjevniji nego

za državne službenike na razini stručnih savjetnika. Međutim, uprava nadležnog tijela ima pravo

odabrati bilo kojeg kandidata od onih koji uđu u uži izbor najuspješnijih kandidata. ADS vrši

odabir prijavljenih kandidata provodeći provjeru formalnih uvjeta i intervjuirajući kandidate uz

pomoć petočlane komisije (tri stručnjaka ADS BiH i dva iz institucije u kojoj bi trebalo zaposliti

kandidata). Za više državne službenike pravilo iz Zakona o državnoj službi ne odnosi se na

kandidata s najvećim brojem bodova, već na onog kojeg ustanova želi uz samo jedan uvjet - da

se on/ona nalazi na listi uspješnih kandidata.


Politički utjecaj može se osjetiti u svakom dijelu državne službe. Čak i ako državni službenici nisu

politički povezani, postoji politički utjecaj na njihov rad, gdje se mnogi državni službenici boje

odbiti izravne naredbi svojih nadređenih na poslu zbog straha od gubitka posla. Anketa državnih

službenika pokazuje da 25,38% ispitanika vjeruje da bi oni državni službenici koji su politički

povezani proveli nezakonite radnje ako bi to od njih zatražio njihov politički nadređeni.

Podaci o prosječnim ukupnim plaćama po različitim kategorijama državnih službenika nisu se

mogli pronaći na web stranici Agencije za državnu službu. S druge strane, opći podaci o visini

plaća mogu se pronaći u Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama BiH, dostupnom na web

stranici Ministarstva financija i trezora. Svaki oglas za posao sadrži jasno navedenu početnu

osnovnu plaću u KM (državna valuta BiH).

Tim WeBER-a (a na temelju SIGMA metodologije) otkrio je da zakonski postotak bonusa u

ukupnoj naknadi može iznositi do 20% osnovne plaće, ali nema dostupnih podataka koji bi

potvrdili da je to slučaj I u praksi. Zakonodavstvo sadrži jasne i nediskriminatorne kriterije za

dodjelu bonusa. Samo 4,57% državnih službenika smatra da se diskrecijski dodaci koriste za njihov

namjeravani cilj poticanja i nagrađivanja radnog učinka, a ne u svrhu političkog ili osobnog

favoriziranja. Zakonodavstvo uključuje zabranu sukoba interesa za sve državne službenike,

ograničenje sekundarnog zaposlenja za državne službenike, ograničenja za smanjenje “rotirajućih

vrata”, obvezu objavljivanja podataka o imovini za više državne službenike, zaštitu zviždača i

kodeks ponašanja i/ ili etičke smjernice za sve državne službenike. Politika očuvanja integriteta ne

postoji na državnoj razini. Nema izvještaja vezanih za praćenje dokumenata politike očuvanja

integriteta javnog sektora.

Unatoč nalazima SIGMA-e, WeBER-ovo istraživanje pokazuje da trenutno 21,32% ispitanih

državnih službenika smatra da su mjere očuvanja integriteta i borbe protiv korupcije učinkovite u

postizanju svoje svrhe. Istraživanje OCD-a otkriva drugačiju perspektivu u kojoj je samo 5,2%

OCD-a smatralo da su ove mjere učinkovite. Nadalje, 25,89% ispitanih državnih službenika složilo

se (18,78%) ili se snažno složilo (7,11%) da su mjere očuvanja integriteta i borbe protiv korupcije

nepristrane. Nasuprot tome, 39,09% njih nije se složilo s ovom tvrdnjom. Istraživanje OCD-a

pokazuje da se samo 2,1% OCD -a složilo da su ove mjere nepristrane, dok se 75% ne slaže s tim.

Konačno, samo mali broj anketiranih državnih službenika, njih 8,13% (5,08% se “slaže”, 3,05%

“potpuno se slaže”), odgovorilo je da bi se osjećali zaštićenima kao zviždači.


IV.6 Preporuke za područje Državna služba i upravljanje ljudskim resursima









Potrebno je usvojiti novi, sveobuhvatni

strateški okvir za reformu javne uprave

kroz koji će biti regulirana i državna služba

i upravljanje ljudskim resursima.

U

potpunosti

provedeno

Nova Strategija RJU usvojena je na svim

razinama vlasti.

Registri državnih službenika moraju biti

pravilno uspostavljeni i dostupni na

internetu. Registri bi također trebali

uključivati kratkoročne ugovore o radu i

ekspertske ugovore. Potrebno je pronaći

djelotvorno rješenje kako bi se uklonile

prepreke i učinio operativnim HRMIS na

svim razinama vlasti kao alat za strateško

planiranje i donošenje odluka kada je u

pitanju državna služba

Nisu

poduzete

mjere

Središnja baza podataka za ljudske resurse ne

postoji niti je propisana Zakonom o državnoj

službi. Na internetu je dostupna samo

informacija o ukupnom broju državnih

službenika.

Jednom kada se uspostave Registri

državnih službenika, sve institucije unutar

sustava državne službe trebale bi ih

redovito ažurirati u skladu sa Zakonom o

državnoj službi. VM i državna ministarstva

trebaju osigurati mehanizme kojima će

obvezati institucije da aktivno doprinose

prikupljanju podataka o sustavu državne

službe

Nisu

poduzete

mjere

Središnja baza podataka za ljudske resurse ne

postoji niti je propisana Zakonom o državnoj

službi.

Godišnji izvještaj o DS treba sadržavati

podatke o svim oblicima privremenih

angažmana u državnoj službi. Podaci bi

trebali slijediti trenutnu strukturu podataka

o državnim službenicima, s dodatnim

poljima o vrsti i trajanju ugovora na

određeno vrijeme. To će omogućiti bolje

razumijevanje trenutnog stanja u državnoj

službi

Nisu

poduzete

mjere



Vlada bi trebala donijeti poseban propis o

Registrima državnih službenika, što

podrazumijeva - učestalost i metode

ažuriranja Registra, njegovo upravljanje,

praćenje, kao i sankcije te odgovorno tijelo

(npr. Upravna inspekcija) zaduženo za

osiguravanje točnosti i redovito ažuriranje

Nisu

poduzete

mjere


prethodni ciklus praćenja. – Na snaži je još

uvijek stari Zakon o državnoj službi.


Registara.

Statistički podaci o državnoj službi trebaju

biti javno dostupni, I to u formatima

otvorenih podataka. To se može učiniti ili

funkcionalizacijom HRMIS-a ili putem web

stranice ADS BiH, kao i putem Portala

otvorenih podataka. Podaci bi trebali biti

strojno čitljivi i dostupni za besplatno

preuzimanje.

Nisu

poduzete

mjere

Središnja baza podataka o ljudskim resursima

ne postoji niti je predviđena Zakonom o

državnoj službi. Na internetu je dostupan samo

ukupan broj državnih službenika.

Službe za upravljanje ljudskim resursima

trebale bi izrađivati i objavljivati opsežne

godišnje izvještaje o provedbi zakona i

politika koje se odnose na upravljanje

ljudskim resursima u državnoj službi. Ti

izvještaji bi trebali obuhvaćati planiranje i

zapošljavanje, ocjene učinka, karijerni

razvoj, profesionalni razvoj, plaće,

disciplinske postupke i pitanja borbe protiv

korupcije i očuvanja integriteta. Osim

kvantitativnih elemenata, izvještaji bi

trebali sadržavati komponente usmjerene

na postizanje ciljeva koji se tiču kvalitete

rada državne službe i ocjenu toga da li je

državna služba postala više ili manje

profesionalizirana, depolitizirana, kao i na

to da li je poboljšala svoje kapacitete ili ne.

Djelomično

provedeno

Izvještaj za 2019. godinu još nije bio usvojen

do vremena obavljanja mjerenja u sklopu ovog

PAR Monitora. Izvještaj za 2018. godinu

pokriva 4 od 7 pitanja - 1. planiranje i

zapošljavanje, 3. razvoj karijere, 4. obuke, 6.

disciplinske postupke i odluke. Izvještaji su

prvenstveno fokusirani na rad ADS BiH i njene

aktivnosti i uglavnom su predstavljeni iz ugla

odgovornosti i aktivnosti ADS BiH iz njenog

Plana i Programa, a ne u svrhu izvještavanja o

politici državne službe i stanju državne službe

u BiH.

VM, državna ministarstva i ADS BiH trebali

bi aktivno promicati izvještaje o državnoj

službi najpopularnijim sredstvima za

promociju na državnoj razini, poput web

stranica, društvenih medija, priopćenja za

javnost ili izjava za medije

Nisu

poduzete

mjere



Vlada bi trebala izmijeniti Zakon o

državnoj službi te Zakon o radu u

institucijama BiH kako bi jasno ograničila

trajanje i propisala nedvosmislene kriterije

za odabir privremenog osoblja u državnoj

upravi. Trajanje svih oblika ugovora o

privremenom angažmanu (ugovor o radu

na određeno vrijeme prema Zakonu o

državnoj službi, privremeni ugovori i

ugovori o djelu prema Zakonu o radu)

trebalo bi zakonski ograničiti na najviše

godinu dana. Kriteriji za privremeno

zapošljavanje trebaju sadržavati zahtjeve

i/ili kompetencije koje su jednake ili slične

onima koji se traže za državne službenike

koji obavljaju zadatke (poslove) slične

kompleksnosti.

Nisu

poduzete

mjere


prethodni ciklus praćenja - Na snaži je još

uvijek stari Zakon o državnoj službi.

Javni natječaji za privremeno zapošljavanje

u državnoj službi trebali bi biti obvezni, a

ADS BiH, ili njoj srodne institucije, trebale

Djelomično

provedeno

Privremeno zaposleno osoblje u državnoj

službi zapošljava se putem javnih poziva s

jasnim zahtjevima, a postupak je isti kao i za


bi ispitati kompetencije kandidata na

temelju jasno postavljenih kriterija za

privremeni angažman. Javni pozivi bi se

trebali oglašavati putem kanala koji se

koriste za javne natječaje za stalno

zaposlenje u državnoj službi. Postupak bi

trebao biti sličan onom za stalno

zaposlenje, ali sa puno manje formalnosti.

Pozivi trebaju sadržavati jasne elemente

kao što su: opis posla,

zahtjevi/kompetencije, podaci o

naknadama, postupak testiranja, potrebni

dokumenti i rokovi za prijavu. Institucije bi

trebale formirati ad hoc interne komisije

(sastavljene od izravnog nadređenog od

potencijalnog zaposlenika i stručnjaka za

ljudske resurse) radi provjere znanja

kandidata. Komisije bi trebale objaviti

izvještaje o rezultatima procedura za

privremeno zapošljavanje.

stalno zaposlenje, ali to ne uključuje vršioce

dužnosti viših državnih službenika.

Praksa oglašavanja javnih natječaja svim

raspoloživim sredstvima, uključujući kanale

društvenih medija, trebala bi primjenjivati i

unaprijediti. ADS BiH i institucije koje

oglašavaju slobodna radna mjesta trebale

bi na svojim web stranicama uvesti opcije

pretplate i napredne tražilice za filtriranje

oglasa za slobodna radna mjesta.

Primjenom ovih metoda osigurao bi se širi

doseg do potencijalnih kandidata i

povećao broj kandidata po slobodnom

radnom mjestu.

Djelomično

provedeno

Svi natječaji objavljeni su na web stranici ADS

BiH, portalu konkursi.ads.gov.ba i tri dnevne

novine te stranicama Facebook i Twitter

profilima ADS BiH . Međutim, mnoge institucije

ne objavljuju pozive na svojim web stranicama

ili svojim profilima na društvenim mrežama

Potrebno je pojednostaviti procedure

zapošljavanja. Tijela državne uprave

trebala bi uložiti napor kako bi objave

javnog natječaja učinile razumljivijima

vanjskim kandidatima. Omogućiti izradu

elektroničkih profila i podnošenje

dokumenata. ADS BiH nastoji osigurati da

vanjski kandidati razumiju opis posla i sve

zahtjeve za prijavu, ali je možda potrebno

uključiti i vizualne elemente poput

infografika ili videozapisa koji objašnjavaju

korake u procesu zapošljavanja, kao i

objaviti listu s često postavljanim pitanjima

koja pojašnjavaju najizazovnija pitanja na

temelju prethodne prakse. Ovu tabelu

treba redovito ažurirati jer kandidati šalju

nove zahtjeve za pojašnjenjima, kako bi svi

zainteresirani bili pravovremeno

obaviješteni

Nisu

poduzete

mjere


prethodni ciklus praćenja.- Na snaži je još

uvijek stari Zakon o državnoj službi, kao i sve

procedure.


Usvojiti novi Pravilnik unutar VM BiH i

državnim ministarstava koji će sadržati

jasne definicije radnih mjesta kao i radne

zadatke vezane za ta mjesta

Nisu

poduzete

mjere


prethodni ciklus praćenja – nema novog

Pravilnika.

Faza podnošenja dokumenata trebala bi

nametnuti minimalno administrativno i

papirološko opterećenje kandidatima.

Trebalo bi je organizirati u najmanje dvije

faze gdje se u prvoj fazi predaju samo

osnovni dokumenti. Kandidatima bi

trebalo omogućiti dopunu nedostajuće

dokumentacije u roku od najmanje 5

radnih dana.

Nisu

poduzete

mjere



uvijek stari Zakon o državnoj službi., kao i sve

procedure.

Osigurati odgovarajuće mehanizme za

odabir najkvalificiranijih stručnjaka koji će

sudjelovati u Komisijama za odabir

kandidata na otvorenim natječajima za

posao i osigurati transparentnost ishoda

procedura zapošljavanja. Odluke i

obrazloženja o izboru kandidata trebaju

biti javno dostupni, uz dužno poštivanje

zaštite osobnih podataka

Nisu

poduzete

mjere




procedure.

Omogućiti odgovarajući mehanizam za

efikasnu procjenu učinkovitosti rada za

visoke državne službenike bez političkog ili

osobnog utjecaja

Nisu

poduzete

mjere




procedure

Vlada bi trebala izmijeniti Zakon o

državnoj službi tako da propiše da se

vršitelji dužnosti viših menadžera imenuju

iz redova državne službe Nadalje, Zakon o

državnoj službi bi trebao omogućiti

vršiteljima dužnosti da se automatski

imenuju za više državne službenike ako

tijelo ne uspije uspješno provesti natječajni

postupak u zakonom propisanom roku.

Nisu

poduzete

mjere




procedure

Web stranice VM, ADS BiH i odgovarajućih

institucija trebale bi sadržavati podatke o

prosječnim ukupnim plaćama po različitim

kategorijama državnih službenika. Ove

informacije trebaju biti dostupne u najviše

tri klika s početne web stranice institucije

Nisu

poduzete

mjere

Podaci o plaćama dostupni su za svako radno

mjesto u oglasu za radno mjesto, a plaće za

sve pozicije istog ranga su iste. Međutim, ti

podaci nisu dostupni na web stranicama

institucija kao takvi; samo su uključeni u oglase

za slobodna radna mjesta.

Objašnjenja ili vizualne prezentacije

informacija o naknadama koja su

prilagođena korištenju od strane građana

trebaju se objaviti na web stranici

odgovarajućih institucija. Ove ilustracije

trebale bi biti lako razumljive i napisane

nebirokratskim jezikom, te sadržane

unutar tri klika s početne web stranice tih

institucija.

Nisu

poduzete

mjere

Nije dostupno


Tijela središnje državne uprave trebala bi

svojim zaposlenicima kontinuirano

promicati sustav zaštite zviždača. To se

može učiniti putem internih radionica za

podizanje svijesti u cijeloj administraciji,

brošura prilagođenih čitateljima i

savjetovanja o mogućnostima koje pružaju

zviždači, uključujući i stvarne slučajeve i

primjere

Nisu

poduzete

mjere



Omogućiti proaktivnu transparentnost

institucija u pogledu državne službe i

upravljanja ljudskim resursima. Promicanje

transparentnosti, borba protiv korupcije i

očuvanje integriteta radi poboljšanja

državne službe.

Nisu

poduzete

mjere



IV.7 Preporuke PAR Monitora 2019./2020.

Većina preporuka iz PAR Monitora za 2017./2018. godinu i dalje je relevantna, pa se stoga većina

njih ponavlja. Neke od preporuka koje se ponavljaju djelomično su izmjenjene kako bi odgovarale

trenutnom stanju stvari ili kako bi bile jasnije i konkretnije.

1. Registri državnih službenika moraju biti pravilno uspostavljeni i dostupni na internetu. Registri

bi također trebali uključivati kratkoročne ugovore o radu i ekspertske ugovore. Potrebno je

pronaći djelotvorno rješenje kako bi se uklonile prepreke I učinio operativnim HRMIS na svim

razinama vlasti kao alat za strateško planiranje i donošenje odluka kada je u pitanju državna

služba.*

2. Jednom kada se uspostave Registri državnih službenika, sve institucije unutar sustava državne

službe trebale bi ih redovito ažurirati u skladu sa zakonom o državnoj službi. VM i državna

ministarstva trebaju osigurati mehanizme kojima će obvezati institucije da aktivno doprinose

prikupljanju podataka o sustavu državne službe.*

3. Godišnji izvještaj o DS treba sadržavati podatke o svim oblicima privremenih angažmana u

državnoj službi. Podaci bi trebali slijediti trenutnu strukturu podataka o državnim službenicima,

s dodatnim poljima o vrsti i trajanju ugovora na određeno vrijeme. To će omogućiti bolje

razumijevanje trenutnog stanja u državnoj službi.*

4. Vlada bi trebala donijeti poseban propis o Registrima državnih službenika, što podrazumijeva

- učestalost i metode ažuriranja Registra, njegovo upravljanje, praćenje, kao i sankcije te

odgovorno tijelo (npr. Upravna inspekcija) zaduženo za osiguravanje točnosti i redovito

ažuriranje Registara.*

5. Statistički podaci o državnoj službi trebaju biti javno dostupni, I to u formatima otvorenih

podataka. To se može učiniti ili funkcionalizacijom HRMIS-a ili putem web stranice ADS BiH,

kao i putem Portala otvorenih podataka. Podaci bi trebali biti strojno čitljivi i dostupni za

besplatno preuzimanje.*


6. VM, državna ministarstva i ADS BiH trebali bi aktivno promicati izvještaje o državnoj službi

najpopularnijim sredstvima za promociju na državnoj razini, poput web stranica, društvenih

medija, priopćenja za javnost ili izjava za medije.*

7. Potrebno je pojednostaviti procedure zapošljavanja. Omogućiti izradu elektroničkih profila i

podnošenje dokumenata. ADS BiH nastoji osigurati da vanjski kandidati razumiju opis posla i

sve zahtjeve za prijavu, ali je možda potrebno uključiti I vizualne elemente poput infografika ili

videozapisa koji objašnjavaju korake u procesu zapošljavanja.*

8. Faza podnošenja dokumenata trebala bi nametnuti minimalno administrativno i papirološko

opterećenje kandidatima. Trebalo bi je organizirati u najmanje dvije faze gdje se u prvoj fazi

predaju samo osnovni dokumenti. Kandidatima bi trebalo omogućiti dopunu nedostajuće

dokumentacije u roku od najmanje 5 radnih dana.*

9. Osigurati odgovarajuće mehanizme za odabir najkvalificiranijih stručnjaka koji će sudjelovati u

Komisijama za odabir kandidata na otvorenim natječajima za posao i osigurati

transparentnost ishoda procedura zapošljavanja. Odluke i obrazloženja o izboru kandidata

trebaju biti javno dostupni, uz dužno poštivanje zaštite osobnih podataka.*

10. Omogućiti odgovarajući mehanizam za efikasnu procjenu učinkovitosti rada za visoke državne

službenike bez političkog ili osobnog utjecaja.*

11. Vlada bi trebala izmijeniti Zakon o državnoj službi tako da propiše da se vršitelji dužnosti viših

menadžera imenuju iz redova državne službe.*

12. Tijela središnje državne uprave trebala bi svojim zaposlenicima kontinuirano promicati sustav

zaštite zviždača. To se može učiniti putem internih radionica za podizanje svijesti u cijeloj

administraciji, brošura prilagođenih čitateljima i savjetovanja o mogućnostima koje pružaju

zviždači, uključujući i stvarne slučajeve i primjere.*

13. Omogućiti proaktivnu transparentnost institucija u pogledu državne službe i upravljanja

ljudskim resursima. Promicanje transparentnosti, borba protiv korupcije i očuvanje integriteta

radi poboljšanja državne službe.*

* Preporuke iz prethodnog ciklusa praćenja (ponovljene i izmijenjene)

Nove preporuke za 2019./2020.

14. Tijela državne uprave trebala bi intenzivirati oglašavanje slobodnih radnih mjesta putem

kanala društvenih medija i uložiti napore u to da oglašeni sadržaj bude vizualno privlačan i

prilagođen čitateljima. Institucije koje oglašavaju slobodna radna mjesta trebale bi na

svojim web stranicama uvesti opcije pretplate i napredne tražilice za filtriranje oglasa za

slobodna radna mjesta. Primjena ovih metoda osigurala bi širi doseg do potencijalnih

kandidata i povećala šanse za uspješan proces zapošljavanja.


15. Institucije bi trebale kontinuirano analizirati i pratiti učinkovitost mjera za očuvanje

integriteta i borbu protiv korupcije.


V. ODGOVORNOST

V.1 WeBER indikatori korišteni za područje Odgovornost i vrijednosti za

Bosnu i Hercegovinu

ACC P2 I1: Percepcija civilnog društva o kvaliteti zakonodavstva i praksi pristupa informacijama od javnog

značaja

0 1 2 3 4 5

ACC P2 I2: Proaktivno informiranje javnosti od strane tijela javne uprave

0 1 2 3 4 5

V.2 Stanje u području Odgovornost i glavne promjene od 2018. godine

Kao što je navedeno u prethodnom WeBER-ovom državnom izvještaju45, Bosna i Hercegovina je,

kao demokratska zemlja koja traži pristupanje EU, a dijelom i zbog pritiska međunarodne

zajednice, prva zemlja u regiji koja je 2000. godine usvojila Zakon o slobodi pristupa

informacijama46, isprva na državnoj razini, a zatim 2001. godine i na razini oba njena entiteta (FBiH

i RS). Doneseni su zakoni za poboljšanje transparentnosti i odgovornosti stavljanjem informacija

na uvid javnosti jer je to pravo temeljno demokratsko pravo građana i vrlo je važan alat za

osiguranje vladavine prava i dobre uprave.

Prema Zakonu, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na pristup informacijama koje se odnose

na javna tijela, a svako javno tijelo dužno je otkriti takve podatke. S druge strane, provedba ovih

zakona tek treba zadovoljiti međunarodne zahtjeve transparentnosti. Ključni izazovi uključuju još

uvijek neadekvatne provedbene kapacitete javnih institucija, nepružanje pravovremenih

informacija i nedostatak svijesti javnosti o pravima koje imaju.

U BiH, u zakonima o slobodi pristupa informacijama ne postoje odredbe o proaktivnom otkrivanju

informacija. Jedina iznimka su zakoni koji zahtijevaju objavljivanje vodiča i indeksa registara

informacija koje drže javna tijela, kako bi javnost bila upoznata s vrstama dostupnih informacija. S

druge strane, drugi povezani zakoni zahtijevaju proaktivno otkrivanje takvog materijala (npr.

informacije sadržane u službenim glasilima ili na službenim web stranicama javnih tijela). Na

primjer, Zakoni o proračunu na različitim razinama vlasti zahtijevaju od javnih agencija da

izvještavaju o različitim dokumentima proračuna. Vrhovne revizorske agencije, prema zakonu,

moraju objavljivati revizorske izvještaje na svojim službenim web stranicama. Odredbe o

održavanju službenih web stranica uvedene su na različitim razinama vlasti. One ističu određene

vrste detalja koje bi trebalo objavljivati.47

45 Pogledati: https://weber-cep.s3.amazonaws.com/data/attachment_921/national_par_monitor_bih_weber.pdf 46 Pogledati: http://www.mpr.gov.ba/web_dokumenti/ZOSPI_-_B.pdf; Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH,

Službeni glasnik BiH Br. 28/2000, 45/06, 102/09, 62/11 i 100/13) 47 Analitika – Centar za društvena istraživanja, “Ka proaktivnoj transparentnosti u Bosni i Hercegovini “, Politički sažetak,

2013.


U svom Specijalnom izvještaju o iskustvu u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u

Bosni i Hercegovini za 2019. godinu 48, prilikom rješavanja pritužbi na povrede prava na slobodan

pristup informacijama i provođenju istraga po službenoj dužnosti, ombudsmeni su naveli kako su

primijetili nedostatak pozitivnog zakonodavstva koje uređuje ovu temu, kao i poteškoće i

proturječnosti u njegovoj provedbi, kako od strane javnih tijela, tako i od fizičkih i pravnih osoba

koje traže informacije. U januaru 2019. godine, SIGMA je objavila rad pod naslovom "Poboljšanje

zakonodavnog okvira za pristup javnim informacijama u Bosni i Hercegovini" koji je uključivao

detaljan pregled zakonodavstva o pristupu javnim informacijama u Bosni i Hercegovini na

državnoj razini, uključujući i Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Brčko distrikt BiH.

Analiza se usredotočuje na to jesu li važeći zakoni u BiH u skladu s međunarodnim standardima i

najboljom praksom u ovom području, nakon čega slijede preporuke o potencijalnim reformama

za poboljšanje odgovornosti javnih tijela i usklađivanje standarda za pristup informacijama u cijeloj

regiji. Nedostatak odredbi koje reguliraju proaktivno objavljivanje informacija, neadekvatni

institucionalni mehanizam za kontrolu provedbe zakona o pristupu javnim informacijama, te

nedostaci u načinu dobivanja informacija na osnovu zahtjeva, spominju se u preporukama ovog

izvještaja.

U skladu sa Zakonom o Ombudsmanu,49 kao i odredbama važećih zakona koji uređuju slobodan

pristup informacijama, institucija Ombudsmana je odgovorna za istragu navoda o kršenju prava

na slobodan pristup informacijama, kao i za pripremu i distribuiranje smjernica i općih preporuka

o provedbi i primjeni zakona u ovoj oblasti. Ombudsmeni redovito, na godišnjoj osnovi,

izvještavaju Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine,

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnu skupštinu Republike Srpske opisujući

aktivnosti Institucije Ombudsmena, uključujući detalje o primjeni zakona koji reguliraju slobodu

pristupa informacijama, kao i prijedloge za poboljšanje stanja u ovom području. Na temelju

podataka iz središnje baze podataka i drugih evidencija, koje vodi institucija Ombudsmana, može

se zaključiti da je došlo do značajnog porasta broja pritužbi u ovom području od 2015. godine, što

može biti posljedica brojnih faktora: sve češće zloupotrebe prava na informacije od strane javnih

organa Bosne i Hercegovine, bolje informiranje građana o postupcima zaštite prava na pristup

informacijama, ali i kao rezultat aktivnosti Ombudsmena kao tijela koje nadzire provedbu zakona

Bosne i Hercegovine o slobodi pristupa informacijama.50

Ministarstvo pravde radi na izradi prednacrta novog Zakona o slobodi pristupa informacijama na

institucionalnoj razini u Bosni i Hercegovini i o tome je održalo javne konzultacije. Prema koaliciji

organizacija civilnog društva, uključujući i Vanjskopolitičku inicijativu BiH, prednacrt novog Zakona

ugrožava stečena prava i postignuća sadašnjeg zakona u nekim područjima. Dugačak popis

iznimaka ili mogućih ograničenja u pristupu informacijama koje bi imala javna tijela, kao i

mogućnost produljenja roka (rok od 15 dana) za slanje odgovora na zahtjeve za pristup

48 Pogledati: https://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2020020515415139eng.pdf ; Specijalni

izvještaj o iskustvu u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini; Institucija ombudsmana za

ljudska prava Bosne I Hercegovine, 2019. 49 Zakon o ombudsmanu za ljudska prava Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH, Br. 32/00, 19/02, 34/05 i 32/06). 50 Pogledati: https://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2020020515415139eng.pdf ; Specijalni

izvještaj o iskustvu u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini; Institucija ombudsmana za

ljudska prava Bosne I Hercegovine, 2019.


informacijama za dodatnih 15 dana, posebno su zabrinjavajući. Prednacrtom je predviđeno da je

drugostupanjsko tijelo u postupcima ostvarivanja prava na pristup informacijama Vijeće za žalbe

pri Vijeću ministara, koje se ne može smatrati neovisnom institucijom s mandatom za ljudska

prava. Organizacije su također bile zabrinute što je Institucija ombudsmana za ljudska prava

gotovo potpuno izostavljena iz Prednacrta, iako je to jedina neovisna institucija koja je do sada

pratila provedbu Zakona o slobodi pristupa informacijama. Prednacrt također ni na jednom

mjestu ne predviđa obrazovanje službenika i institucija.51

Kako je navedeno u političkom sažetku Vanjskopolitičke inicijative BiH,52 kada su u pitanju ova dva

aspekta demokracije, Bosna i Hercegovina (BiH), zemlja koja je, barem deklarativno, demokratska

država, još je daleko od ideala. Nedostatak transparentnosti djelomično proizlazi iz komunističke

prošlosti, kada nije bilo uobičajeno tražiti od vlade da objašnjava svoje odluke ili metode

djelovanja. Međutim, kako bi ova zemlja ostvarila svoje ciljeve euroatlantske integracije i članstva u

EU, sada je važno promijeniti paradigmu kontakata između vlade i njezinog naroda. Kako bi se

stvorilo povjerenje građana u vladu, uprava mora biti otvorena, a njezina funkcija mora biti vidljiva

i razumljiva ljudima, jer se time smanjuje rizik od korupcije i zlouporabe ovlasti, a građani mogu

aktivno sudjelovati u procesima donošenja odluka. Međutim, prerano je govoriti o jasnoj

proaktivnoj transparentnosti u Bosni i Hercegovini.

V.3 Što prati WeBER i na koji način?

SIGMA princip koji pokriva pravo na pristup javnim informacijama jedini je princip koji se trenutno

prati u području Odgovornosti, ali ovaj princip razmatra i proaktivnu i reaktivnu stranu ovog

pitanja.

Princip 2: Pravo na pristup javnim informacijama propisano je zakonodavstvom i dosljedno

se primjenjuje u praksi.

Ovaj princip je od iznimnog značaja za povećanje transparentnosti uprava, za to da organizacije

civilnog društva i građani drže uprave odgovornim, kao i za zaštitu prava javnosti da bude

informirana kao preduvjeta za bolju upravu. WeBER-ov pristup ovom principu ne procjenjuje

regulatorna rješenja ugrađena u akte o slobodnom pristupu informacijama, već se temelji na

praksi reaktivnog i proaktivnog pružanja informacija od strane tijela uprave. S jedne strane, ovaj

pristup uzima u obzir iskustva članova civilnog društva vezano za primjenu zakona o pristupu

javnim informacijama, a s druge se temelji na izravnoj analizi web stranica tijela uprave.

WeBER-ovo praćenje provodi se pomoću dva indikatora. Prvi se u potpunosti usredotočuje na

percepciju civilnog društva o opsegu prava na pristup javnim informacijama i o tome omogućuju li

mehanizmi provedbe Zakona civilnom društvu da to pravo ostvari na smislen način. Kako bi se

istražile percepcije, provedeno je istraživanje među organizacijama civilnog društva na Zapadnom

Balkanu pomoću internetske anketne platforme u razdoblju od druge polovice juna do početka

51 https://vpi.ba/bs/2021/03/17/organizacije-civilnog-drustva-ministarstvu-pravde-bih-povuci-prednacrt-zakona-o-

slobodi-pristupa-informacijama-na-doradu/52 Pogledati: http://vpi.ba/wp-content/uploads/2019/01/Brief-ENG-2.pdf ; Proaktivna transparentnost i pravo pristupa

informacijama; Ana Bukovac – Vuletić, Anida Šabanović; Vanjskopolitička inicijativa BH; 2019.


augusta 2020. godine.53 Jedinstveni upitnik s 28 pitanja korišten je za procjenu svih uprava

zapadnog Balkana, osiguravajući ravnomjeran pristup u provedbi ankete. Upitnik je distribuiran na

lokalnim jezicima kroz postojeće mreže i platforme organizacija civilnog društva s velikim bazama

kontakt-podataka te putem centraliziranih kontaktnih točaka, poput vladinih ureda zaduženih za

suradnju s civilnim društvom. Kako bi se osiguralo da istraživanje bude usmjereno na što je

moguće više organizacija, različitih u pogledu njihove vrste, geografske rasprostranjenosti i

područja djelovanja, te time bilo i najreprezentativnije moguće, učinjeni su dodatni napori u cilju

povećanja ukupnog broja odgovora. Konačno, organizirana je fokus grupa održana sa OCD u cilju

dopune rezultata istraživanja kvalitativnim informacijama. Međutim, rezultati fokusnih grupa nisu

korišteni za dodjelu bodova za ovaj indikator.

Drugi indikator fokusira se na proaktivno informiranje javnosti od strane tijela uprave, osobito

praćenjem sveobuhvatnosti, pravodobnosti i jasnoće informacija koje se distribuiraju putem

službenih web stranica. Ukupno je odabrano 18 podataka koji su ocijenjeni prema dvije skupine

kriterija: 1) osnovni kriteriji, gledaju cjelovitost i ažuriranost podataka, i 2) napredni kriteriji, koji se

bave pristupačnošću i prilagođenošću informacija građanima. Podaci su prikupljeni sa službenih

web stranica u uzorku od sedam upravnih tijela koja se sastoje od tri resorna ministarstava (veliko,

srednje i malo ministarstvo u smislu tematskog područja), ministarstva s općim funkcijama

planiranja i koordinacije, vladinog ureda s funkcijama središnje uprave, tijela uprave koje

podređeno ministru/ministarstvu i vladinog ureda zaduženog za pružanje usluga.54

V.4 Rezultati WeBER monitoringa

Princip 2: Pravo na pristup javnim informacijama propisano je zakonodavstvom i

dosljedno se primjenjuje u praksi.

WeBER indikator ACC P2 I1: Percepcija civilnog društva o kvaliteti zakonodavstva i praksi pristupa

informacijama od javnog značaja


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 OCD smatraju da su informacije koje su zabilježila i dokumentirala javna tijela

dovoljne za pravilnu primjenu prava na pristup javnim informacijama 0/4 0/4

E2 OCD smatraju da su iznimke od pretpostavke javnog karaktera informacija

adekvatno definirane 0/2 0/2

E3 OCD smatraju da se iznimke od pretpostavke javnog karaktera informacija

primjenjuju na odgovarajući način 0/4 0/4

E4 OCD potvrđuju da se informacije dostavljaju u traženom formatu 1/2 1/2

E5 OCD potvrđuju da se informacije dostavljaju u propisanim rokovima 1/2 1/2

E6 OCD potvrđuju da se informacije dostavljaju besplatno 2/2 2/2



potpomognuto internetsko samo-ispitivanje). Uzorak ankete je bio N=122 54 Za Bosnu i Hercegovinu, uzorak je uključivao Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice,

Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo financija i trezora, Direkciju za ekonomsko planiranje, Službu za poslove sa

strancima I Agenciju za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka.


E7 OCD potvrđuju da osoba koja traži pristup nije dužna navesti razloge za

zahtjeve za pristup javnim informacijama 0/2 0/2

E8 OCD potvrđuju da se u praksi objavljuju dijelovi podataka koji nisu povjerljivi iz

inače povjerljivih materijala 0/4 0/4

E9 OCD smatraju da se tražene informacije objavljuju bez dijelova koji sadrže

osobne podatke 0/2 0/2

E10 OCD smatraju da se, kad se objave samo dijelovi povjerljivih materijala, to se

ne radi s namjerom da se osoba koja je zatražila pristup informacijama dovede u

zabludu tako što će joj biti dostavljen samo dio informacija

0/2 0/2

E11 OCD smatraju da je imenovano nadzorno tijelo svojom praksom postavilo

dovoljno visoke standarde prava na pristup javnim informacijama 2/4 0/4

E12 OCD smatraju da su neobvezujuće mjere koje nadzorno tijelo izdaje javnim

tijelima učinkovite 0/2 0/2

E13 OCD smatraju kako ovlast nadzornog tijela da izrekne sankcije dovodi do

dovoljno ozbiljnih posljedica za odgovorne osobe u tijelu koje ne poštuje pravila

vezana za slobodu pristupa informacijama

0/2 0/2

Ukupno 6/34 4/34


Rezultati istraživanja pokazuju da se 27% OCD-a složilo da javna tijela u obavljanju svojih

djelatnosti bilježe dovoljno podataka kako bi omogućili javnosti da ostvari pravo na slobodan

pristup informacijama od javnog značaja. Međutim, dok nešto više od četvrtine (27%) tvrdi da

zakonodavstvo propisuje odgovarajuće iznimke od javnog karaktera informacija koje donose

javna tijela, samo 17% slaže se da se te iznimke primjereno primjenjuju u praksi. Obje su ove

brojke nešto veće nego u prethodnom PAR Monitoru.

Od onih OCD-a koje su u protekle dvije godine poslale zahtjev za slobodni pristupu

informacijama, 42% njih tvrdi da su informacije "često" (24%) ili "uvijek" (18%) dobili u traženom

formatu, 38% navodi da su informacije dostavljene u propisanim rokovima, a dvije trećine

ispitanika (66,7%) izjavljuje da su im informacije pružene besplatno. S druge strane, samo oko 20%

ispitanih OCD-a koje su iskoristile svoje pravo na informiranje navode da se od njih "rijetko"

(16,6%) ili "nikada" (4,4%) tražilo da obrazlože svoje zahtjeve.


bodova = 5.


Grafikon 18: Na temelju iskustva vaše organizacije u ostvarivanju prava na slobodan pristup

informacijama, navedite svoju razinu slaganja sa izjavom… (%)



Prema nalazima ankete, 20% ispitanih OCD-a koje su ostvarile svoje pravo na pristup

informacijama odgovorilo je "često" (17,8%) ili "uvijek" (2,2%) na pitanje jesu li ne-povjerljivi dijelovi

informacija objavljeni kada zahtjevi za pristup informacijama sadrže povjerljive materijale, što je

poboljšanje u odnosu na posljednji PAR Monitor za 2017./2018. godinu, kada je to izjavilo samo

4% ispitanika. Štoviše, 24,4% ispitanih OCD-a smatra da se tražene informacije objavljuju bez

dijelova koji sadrže osobne podatke. Nasuprot tome, 33,3% ih je na to pitanje odgovorilo sa ''

nikad '' ili '' rijetko ''. Nadalje, na pitanje jesu li dijelovi traženog materijala objavljeni na način da

osobu koja je podnijela zahtjev dovede u zabludu samo djelomičnim podacima, četvrtina ispitanih

OCD-a koji su iskoristili svoje pravo na informacije odgovorila je "nikad" (9%) ili "rijetko" (16 %) na

ovo pitanje. Nasuprot tome, 22% ih je reklo "često" ili "uvijek", a 29% je reklo da ne zna.

Što se tiče uloge imenovanog nadzornog tijela za slobodan pristup informacijama - Ministarstva

pravde BiH - 32% ispitanih OCD-a slaže se da ovo tijelo svojom praksom postavlja dovoljno visoke

standarde prava na pristup javnim informacijama. Ipak, oko 7% slaže se da su neobvezujuće mjere

koje Ministarstvo pravde BiH izdaje javnim tijelima učinkovite u zaštiti pristupa informacijama.

Grafikon 19: Kada moja organizacija uputi zahtjev za slobodan pristup informacijama…(%)



4

4

4

16

13

31

24

11

13

22

33

27

31

20

24

36

36

18

18

7

2

4

… od podnosioca zahtjeva je zatraženo da navede razloge za podnošenje zahtjeva

…. informacija je dostavljena besplatno

… informacija je dostavljen u propisanim rokovima

… informacija je dostavljena u zatraženom formatu



Konačno, u slučaju kršenja prava na slobodan pristup informacijama, samo 13% ispitanika slaže se

da propisane sankcije dovode do dovoljno ozbiljnih posljedica za odgovorne osobe u tijelima koja

ne poštuju pravila.

Kakav je rezultat Bosne i Hercegovine u odnosu na regiju? Indikator ACC_P2_I1: Percepcija civilnog društva o kvaliteti zakonodavstva i praksi pristupa informacijama

od javnog značaja


monitor.org.

WeBER indikator ACC P2 I2: Proaktivno informiranje javnosti od strane tijela javne uprave


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Web stranice javnih tijela sadrže kompletne i ažurirane informacije o svom

djelokrugu rada 4/4 2/4

E2 Web stranice javnih tijela sadrže pristupačne i građanima prilagođene

informacije o svom djelokrugu rada 0/2 1/2

E3 Web stranice javnih tijela sadrže kompletne i ažurirane informacije o

odgovornosti (prema kome su odgovorne) 0/4 2/4

E4 Web stranice javnih tijela sadrže kompletne i ažurirane informacije o

relevantnim dokumentima javnih politika i pravnim aktima 2/4 4/4

E5 Web stranice javnih tijela sadrže pristupačne informacije prilagođene

građanima o relevantnim dokumentima javnih politika i pravnim aktima 0/2 1/2

E6 Web stranice javnih tijela sadrže potpune i ažurirane informacije o

dokumentima o politikama, studijama i analizama relevantnim za politike u

njihovoj nadležnosti

0/4 2/4

E7 Web stranice javnih tijela sadrže dostupne i građanima prilagođene

informacije o dokumentima o politikama, studijama i analizama relevantnim za

politike u njihovoj nadležnosti

0/2 1/2

E8 Web stranice javnih tijela sadrže potpune i ažurirane godišnje izvještaje 2/4 0/4

E9 Web stranice javnih tijela sadrže dostupne i građanima prilagođene godišnje

izvještaje 0/2 0/2

1

0

1 1

0

11

0

1 1

0

1

0

1

2

3

4

5




E10 Web stranice javnih tijela sadrže potpune i ažurirane informacije o proračunu

institucije 0/4 0/4


informacije o proračunu institucije 0/2 0/2

E12 Web stranice javnih tijela sadrže potpune i ažurirane kontakt informacije 4/4 4/4

E13 Web stranice javnih tijela sadrže dostupne i građanima prilagođene kontakt

informacije 2/2 2/2

E14 Web stranice javnih tijela sadrže potpune i ažurirane organigrame koji

uključuju cjelokupnu organizacijsku strukturu tih tijela 2/4 0/4

E15 Web stranice javnih tijela sadrže pristupačne i građanima prilagođene

organigrame koje uključuju cjelokupnu organizacijsku strukturu tih tijela 1/2 1/2

E16 Web stranice javnih tijela sadrže potpune i ažurirane informacije o kontaktnim

točkama za suradnju s civilnim društvom i drugim zainteresiranim dionicima,

uključujući i procese javnih konzultacija

4/4 2/4


informacije o načinima na koje surađuju s civilnim društvom i drugim vanjskim

zainteresiranim dionicima, uključujući i procese javnih konzultacija

1/2 1/2

E18 Javna tijela proaktivno vode politiku otvorenih podataka 0/4 0/4

Ukupno 22/56 23/56


Podaci o djelokrugu rada objavljeni na web stranicama institucija u skladu su s opisom u pravnim

aktima za sve institucije iz uzorka. Ti su podaci lako dostupni na web stranicama, ali sve su

institucije kopirale informacije koje su iste kao I u pravnim tekstovima i nisu predstavljene u

formatu prilagođenom građanima. Što se tiče odgovornosti, gotovo sve institucije u uzorku

pružaju potpune i ažurirane informacije o tome kome su odgovorne, s izuzetkom tri ministarstva.

Općenito, informacije o relevantnim dokumentima politika i pravnim aktima su potpune, ažurirane

i dostupne za institucije iz uzorka. Te podatke ne prate redovito i tekstualna objašnjenja, pa je

nedostatak prilagođenosti građanima očit za sve institucije.

Još je manji broj institucija iz uzorka koje su objavljivale informacije o dokumentima o javnim

politikama, studijama i političkim analizama, gdje je jedino Direkcija za ekonomsko planiranje BiH

(DEP) redovito objavljivala projekcije, pokazatelje i trendove makroekonomske analize. Iako svaki

dokument ima sažetak, i publikacije su lako dostupne, one nisu prilagođene građanima, tj. nema

uvodnih dijelova na web stranici koji objašnjavaju o kojim dokumentima se radi - kojoj svrsi služe

ili što reguliraju. U usporedbi s PAR Monitorom 2017./2018., redovito je objavljivanje godišnjih

izvještaja u PAR Monitoru 2019./2020. Institucije iz uzorka čine ih lako dostupnima, iako nisu

napisani na način koji je prilagođen građanima. Valja napomenuti da su izvještaji objavljeni na

portalu eKonsultacije, koji je lako dostupan svim zainteresiranim akterima.

Tijekom 2019. godine Vlada na državnoj razini bila je u tehničkom mandatu, a to može biti razlog

zašto nema podataka o proračunu institucija (izvještaja ili financijskih planova za 2020.). Unatoč

tome, Odluka o privremenom financiranju tijekom prethodne godine i Odluka o privremenom

financiranju tijekom prva tri mjeseca 2020. godine dostupne su na web stranici Ministarstva

56 Konverzija bodova: 0-10 bodova = 0; 11-19 bodova = 1; 20-28 bodova = 2; 29-37 bodova =3; 38-46 bodova = 4; 47-

56 bodova = 5.


financija i trezora. Financijski izvještaji za 2018. godinu dostupni su za gotovo sve institucije iz

uzorka.

Kontakt informacije su u potpunosti objavljene, s različitim kontaktnim kanalima navedenim u

zasebnim odjeljcima web stranica, i lako su dostupne na internetu. Za većinu institucija iz uzorka,

organigrami su uglavnom razumljivo prikazani i nalaze se u formatu koji se može preuzeti te su u

skladu sa aktima o unutarnjoj strukturi i radnim mjestima (u uzorku su bile samo dvije iznimke po

ovom pitanju).

Nadalje, institucije iz uzorka temeljito komuniciraju s civilnim društvom i vanjskim dionicima putem

pojedinačnih poziva na javne konzultacije ili putem portala eKonsultacije gdje demonstriraju

pristupe prilagođene građanima pozivanjem zainteresiranih ili relevantnih dionika da sudjeluju u

njima. Dostupne su informacije u vezi s vrstom dokumenata, postupcima, vrstama konzultacija,

mjestom i vremenom konzultacija te online prijavom za zainteresirane dionike. Osim toga,

dostupni su detalji o kontakt osobi te podaci o konkretnom dokumentu, kao i opća pravila za

konzultacije. Pozitivan primjer zasebne informativne knjižice za javne konzultacije može se pronaći

na web stranici Agencije BiH za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

Konačno, javna tijela ne vode politiku otvorenih podataka. Bosna i Hercegovina pokrenula je

Državnu stranicu sa zbirnim podacima (National Summary Data Page - NSDP), podatkovni portal

koji služi kao sveobuhvatno sredstvo za objavljivanje bitnih makroekonomskih podataka u

formatima prilagođenim strojnom obrađivanju i ljudskoj uporabi, što bi trebalo dovesti do veće

transparentnosti podataka.

Institucije iz uzorka za PAR Monitor 2019./2020. bile su Ministarstvo civilnih poslova BiH,

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo financija i

trezora BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, Služba za poslove sa strancima BiH i Agencije

za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

Tabela 4: Uzorak organa državne uprave u Bosni i Hercegovini za ciklus praćenja 2019./2020.

Ministarstvo sigurnosti

BiH

Ministarstvo za ljudska

prava i izbjeglice BiH

Ministarstvo civilnih

poslova BiH

Agencija za

identifikacijske isprave,

evidenciju i razmjenu

podataka BiH

Služba za poslove sa

strancima BiH

Direkcija za ekonomsko

planiranje BiH

Ministarstvo financija i

trezora BiH


Kakav je rezultat Bosne i Hercegovine u odnosu na regiju? Indikator ACC_P2_I2: Proaktivno informiranje javnosti od strane tijela javne uprave


monitor.org.

V.5 Kratki pregled rezultata: Odgovornost

Rezultati istraživanja pokazuju da su statističke vrijednosti malo porasle u odnosu na prethodni PAR

Monitor sa 27% OCD-a koje su se složile da javna tijela u obavljanju svojih djelatnosti bilježe dovoljno

podataka kako bi omogućili javnosti da ostvari pravo na slobodan pristup informacijama od javnog

značaja. Od onih OCD-a koje su u protekle dvije godine poslale zahtjev za slobodni pristupu

informacijama, 42% njih tvrdi da su informacije dobili u traženom formatu, 38% navodi da su

informacije dostavljene u propisanim rokovima, a dvije trećine ispitanika (66,7%) izjavljuje da su im

informacije pružene besplatno.

Prema nalazima ankete, 20% ispitanih OCD-a koje su ostvarile svoje pravo na pristup informacijama

odgovorilo je sa "često" "uvijek" na pitanje jesu li ne-povjerljivi dijelovi informacija objavljeni kada

zahtjevi za pristup informacijama sadrže povjerljive materijale, što je poboljšanje u odnosu na

posljednji PAR Monitor za 2017./2018. godinu, kada je to izjavilo samo 4% ispitanika. Štoviše, 24,4%

ispitanih OCD-a smatra da se tražene informacije objavljuju bez dijelova koji sadrže osobne podatke.

Nadalje, na pitanje jesu li dijelovi traženog materijala objavljeni na način da osobu koja je podnijela

zahtjev dovede u zabludu samo djelomičnim podacima, četvrtina ispitanih OCD-a koji su iskoristili

svoje pravo na informacije odgovorila je "nikad" ili "rijetko" na ovo pitanje. Što se tiče uloge

imenovanog nadzornog tijela za slobodan pristup informacijama - Ministarstva pravde BiH - 32%

ispitanih OCD-a slaže se da ovo tijelo svojom praksom postavlja dovoljno visoke standarde prava na

pristup javnim informacijama. Ipak, oko 7% slaže se da su neobvezujuće mjere koje Ministarstvo

pravde BiH izdaje javnim tijelima učinkovite u zaštiti pristupa informacijama. Konačno, u slučaju kršenja

2 2

1

0

1

3

0

2

1 1 1

2

0

1

2

3

4

5




prava na slobodan pristup informacijama, samo 13% ispitanika slaže se da propisane sankcije dovode

do dovoljno ozbiljnih posljedica za odgovorne osobe u tijelima koja ne poštuju pravila.

Podaci o djelokrugu rada objavljeni na web stranicama institucija u skladu su s opisom u pravnim

aktima za sve institucije iz uzorka. Ti su podaci lako dostupni na web stranicama, ali sve su institucije

kopirale informacije koje su iste kao I u pravnim tekstovima i nisu predstavljene u formatu

prilagođenom građanima. Općenito, informacije o relevantnim dokumentima politika i pravnim aktima

su potpune, ažurirane i dostupne za institucije iz uzorka. Te podatke ne prate redovito i tekstualna

objašnjenja, pa je nedostatak prilagođenosti građanima očit za sve institucije. Još je manji broj

institucija iz uzorka koje su objavljivale informacije o dokumentima o javnim politikama, studijama i

političkim analizama. Iako svaki dokument ima sažetak, i publikacije su lako dostupne, one nisu

prilagođene građanima. U usporedbi s PAR Monitorom 2017./2018., redovito je objavljivanje godišnjih

izvještaja u PAR Monitoru 2019./2020. Institucije iz uzorka čine ih lako dostupnima, iako nisu napisani

na način koji je prilagođen građanima.

Kako je državna vlada tijekom 2019. godine bila u tehničkom mandatu, nema podataka o proračunu

institucija (izvještaja ili financijskih planova za 2020.). Odluka o privremenom financiranju tijekom

prethodne godine i Odluka o privremenom financiranju tijekom prva tri mjeseca 2020. godine

dostupne su na web stranici Ministarstva financija i trezora. Financijski izvještaji za 2018. godinu

dostupni su za gotovo sve institucije iz uzorka.

Kontakt informacije su u potpunosti dostupne na internetu, s različitim kontaktnim kanalima navedenim

u zasebnim odjeljcima web stranica. Za većinu institucija iz uzorka, organigrami su uglavnom

razumljivo prikazani i nalaze se u formatu koji se može preuzeti te su u skladu sa aktima o unutarnjoj

strukturi i radnim mjestima. Nadalje, institucije iz uzorka temeljito komuniciraju s civilnim društvom i

vanjskim dionicima putem pojedinačnih poziva na javne konzultacije ili putem portala eKonsultacije

gdje demonstriraju pristupe prilagođene građanima pozivanjem zainteresiranih ili relevantnih dionika

da sudjeluju u njima. Osim toga, dostupni su detalji o kontakt osobi te podaci o konkretnom

dokumentu, kao i opća pravila za konzultacije. Konačno, javna tijela ne vode politiku otvorenih

podataka.


V.6 Preporuke za područje Odgovornost



Kratkoročne preporuke Dugororčne preporuke






Na web stranicama institucija, potrebno je

koristiti jednostavan jezik usmjeren na građane,

s naglaskom na jednostavnost pristupa i boljem

korisničkom iskustvu. Naročito:

- Prilikom objavljivanja dokumenata (dokumenti

politika i pravni dokumenti, izvještaji itd.)

potrebno je ukratko predstaviti/objasniti njihov

sadržaj i svrhu bez birokratske terminologije,

usredotočujući se na najvažnije aspekte i na to

kako oni utječu na svakodnevni život građana,

udruga, poduzeća, manjinskih ili drugih grupa

u društvu.

- Prilikom pružanja informacija o svrsi i

djelokrugu organizacije, opisivanja područja

javne politike i ponuđenih usluga ili sličnih

administrativnih podataka (bilo u informativnim

knjižicama ili na neki drugi način na internetu),

potrebno je strogo izbjegavati čisto kopiranje

teksta iz zakonskih akata, već sve prilagoditi

prosječnom građaninu.

Nisu poduzete

mjere



Institucije bi trebale objavljivati sve više

informacija na svojim službenim web

stranicama, te primjenom suvremenih

tehnologija uspostaviti nove prakse razmjene

informacija.

Nisu poduzete

mjere



Javna tijela na razini državne uprave trebala bi

proaktivno objavljivati svoje godišnje izvještaje

o radu na internetu, što je potrebno i izričito

propisati odgovarajućim zakonom ili

podzakonskim aktom, te ih nadopuniti

kvalitativnim i kvantitativnim podacima i

Nisu poduzete

mjere




Državni PAR Monitor – BOSNA I HERCEGOVINA 2019./2020.

pokazateljima učinka o konkretnim rezultatima

koje je postigla ta organizacija u

jednogodišnjem razdoblju.

Potrebno je osigurati proaktivnu

transparentnost cjelokupnog proračunskog

ciklusa, te izričito propisati obvezu institucija da

svoj proračunski ciklus prenose u pristupačnom

i razumljivom obliku.

Nisu poduzete

mjere



Javna tijela trebala bi početi s izradom i

objavljivanjem verzija godišnjih proračuna

(financijskih planova) prilagođenih građanima.

Postojeće prakse u nekoliko lokalnih

samouprava i nekoliko državnih institucija

mogu se koristiti kao polazište za njihov razvoj.

Nakon što se razviju i objave, proračuni za

građane trebali bi biti jasno označeni i vidljivi s

početne stranice web stranice.

Djelomično

provedeno

Proračun prilagođen građanima koji

uključuje sve institucije Bosne i

Hercegovine objavljuje se samo na web

stranici MFT BiH.

Potreban je Portal otvorenih podataka jer bi

javna tijela trebala početi objavljivati barem

jedan skup podataka koji se odnosi na njihov

djelokrug rada u skladu sa standardima

otvorenih podataka, a koji bi bili objavljeni i na

njihovim web stranicama.

Nisu poduzete

mjere


prethodni ciklus praćenja. Institucije BiH I

dalje ne provode politiku otvorenih

podataka.

Podaci o suradnji s civilnim društvom i općenito

vanjskim dionicima trebali bi biti jasno

prikazani, po mogućnosti putem lako

dostupnog odjeljka na početnoj web stranici, s

detaljima o tome što suradnja s OCD-ima

podrazumijeva, koji su kanali komunikacije,

kontakt/odgovorne osobe i druge relevantne

informacije.

Nisu poduzete

mjere



Institucije bi trebale postati obvezne za

redovito slanje ili postavljanje informacija na

portalu eKonsultacije, ali i za njihovo

promoviranje na početnim stranicama svojih

web stranica kako bi se lakše preusmjerili

posjetitelji.

Nisu poduzete

mjere

Portal eKonsultacije koristi se samo kao

kanal za proces javnih konzultacija i ne

sadrži nikakve druge podatke.



Javna tijela bi uvijek trebala dostavljati podatke

u zatraženim formatima. Ako za to postoji

razumna prepreka ili opravdanje, tražitelje

informacija treba obavijestiti unaprijed.

Nisu poduzete

mjere



Javna tijela trebaju u potpunosti izbjegavati

pružanje informacija u vidu skeniranih

dokumenata. Time se ograničava dalja

upotreba podataka, kao i pretraga u slučaju

obimnijih dokumenata

Nisu poduzete

mjere


prethodni ciklus praćenja. Institucije BiH

uglavnom I dalje šalju skenirane

dokumente.

Povjerenik za informacije od javnog značaja i

zaštitu osobnih podataka trebao bi voditi

registar javnih tijela koja često ne odgovaraju

na zahtjeve za slobodan pristup informacijama,

na temelju zaprimljenih pritužbi, te ga objaviti.

Isticanje loših primjera će dugoročno doprinijeti

unaprijeđenju odgovornosti.

Nisu poduzete

mjere



Izmjene Zakona o slobodi pristupa

informacijama u BiH, na koje se još čeka,

trebale bi osigurati učinkovite sankcije za sva

tijela koja ne poštuju pravila.

Nisu poduzete

mjere



V.7 Preporuke PAR Monitora 2019./2020.

Većina preporuka iz PAR Monitora za razdoblje 2017./2018.godine i dalje su jako relevantne, te se

većina preporuka ponavlja. Neke od preporuka koje se ponavljaju su malo izmijenjene, kako bi

bile relevantnije za donekle izmijenjeni pravni okvir ili jednostavno kako bi bile jasnije i konkretnije.

1. Na web stranicama institucija, potrebno je koristiti jednostavan jezik usmjeren na građane,

s naglaskom na jednostavnost pristupa i boljem korisničkom iskustvu. Naročito:

• Prilikom objavljivanja dokumenata (dokumenti politika i pravni dokumenti, izvještaji

itd.) potrebno je ukratko predstaviti/objasniti njihov sadržaj i svrhu bez birokratske

terminologije, usredotočujući se na najvažnije aspekte i na to kako oni utječu na

svakodnevni život građana, udruga, poduzeća, manjinskih ili drugih grupa u društvu.*

• Prilikom pružanja informacija o svrsi i djelokrugu organizacije, opisivanja područja

javne politike i ponuđenih usluga ili sličnih administrativnih podataka (bilo u

informativnim knjižicama ili na neki drugi način na internetu), potrebno je strogo

izbjegavati čisto kopiranje teksta iz zakonskih akata, već sve prilagoditi prosječnom

građaninu.*



2. Institucije bi trebale objavljivati sve više informacija na svojim službenim web stranicama te

primjenom suvremenih tehnologija uspostaviti nove prakse razmjene informacija.*

3. Javna tijela na razini državne uprave trebala bi proaktivno objavljivati svoje godišnje

izvještaje o radu na internetu, što je potrebno i izričito propisati odgovarajućim zakonom

ili podzakonskim aktom, te ih nadopuniti kvalitativnim i kvantitativnim podacima i

pokazateljima učinka o konkretnim rezultatima koje je postigla ta organizacija u

jednogodišnjem razdoblju.*

4. Javna tijela bi uvijek trebala dostavljati podatke u zatraženim formatima. Ako za to postoji

razumna prepreka ili opravdanje, tražitelje informacija treba obavijestiti unaprijed.*

5. Potreban je Portal otvorenih podataka jer bi javna tijela trebala početi objavljivati barem

jedan skup podataka koji se odnosi na njihov djelokrug rada u skladu sa standardima

otvorenih podataka, a koji bi bili objavljeni i na njihovim web stranicama.*



6. Javna tijela trebala bi početi s izradom i objavljivanjem verzija godišnjih proračuna

(financijskih planova) prilagođenih građanima. Proračun prilagođen građanima koji

uključuje sve institucije Bosne i Hercegovine objavljuje se samo na web stranici MFT BiH i

to bi trebao biti samo početak objave. Sve institucije trebaju imati proračun prilagođen

građanima koji pojedinačno pokriva njihovu potrošnju i redovito ga objavljivati.

7. Izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, na koje se još čeka, trebale bi

osigurati učinkovite sankcije za sva tijela koja ne poštuju pravila, kao i osigurati da cijeli

proces prati neovisna institucija, što nije slučaj u najnovijem prijedlogu Zakona o slobodi

pristupa informacijama.

8. Javna tijela na razini državne uprave koja su imenovala kontakt osobu za suradnju s

civilnim društvom, trebaju jasno obavijestiti javnost o tome na svojim web stranicama -

bilo povezivanjem na postojeću bazu podataka kontaktnih točaka, bilo davanjem

informacija o kontakt osobi na jasno vidljivoj lokaciji na internetu.



VI. PRUŽANJE USLUGA


VI.1 WeBER indikatori korišteni za područje Pružanje usluga i vrijednosti za

Bosnu i Hercegovinu

P1 I1: Percepcija javnosti o orijentiranosti državne administracije ka građanima

0 1 2 3 4 5

P1 I3: Percepcija javnosti te dostupnost informacija o komentarima građana o kvaliteti administrativnih usluga

0 1 2 3 4 5

P4 I1: Percepcija OCD-a o dostupnosti administrativnih usluga

0 1 2 3 4 5

P4 I2: Dostupnost informacija o pružanju administrativnih usluga na web stranicama pružatelja usluga

0 1 2 3 4 5

VI.2 Stanje u području Pružanje usluga i glavne promjene od 2018. godine

Iako Strategija reforme javne uprave pruža strateški okvir za određene aspekte pružanja usluga,

ne postoji jedinstveni dokument koji se bavi pružanjem usluga u Bosni i Hercegovini. Javna uprava

u Bosni i Hercegovini orijentirana je na korisnike kroz profesionalno praćenje i razumijevanje

njihovih potreba i očekivanja, što se zatim koristi za poboljšanje poslovnih procesa i

administrativnih procedura, smanjenje administrativnih opterećenja i omogućavanje dostupnosti

usluga putem različitih kanala komunikacije osiguravajući visoku kvalitetu i snižavanje cijena.

Zakonska osnova za administraciju usmjerenu na korisnike značajno se razlikuje od područja do

područja. Novi Zakon o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije

koji je u skladu s pravnom stečevinom EU trenutno je u izradi. U oktobru 2019. godine, Ured za

nadzor i akreditaciju ovjerilaca Ministarstva komunikacija i prometa registrirao je prvog pružatelja

usluga povjerenja u zemlji, čime je otvoren put za usvajanje kvalificiranih elektronskih potpisa.

Kako bi promovirala administraciju usmjerenu na korisnike, zemlja mora usvojiti dosljednu

strategiju za modernizaciju, pojednostavljenje i digitalizaciju usluga. Posebne upravne postupke

još je potrebno ispitati i po potrebi ukinuti ili uskladiti s općim propisima upravnog postupka. Za

vrijeme trajanja katastrofe ili hitne situacije, nekoliko razina vlasti odlučilo se obustaviti vremenska

ograničenja u upravnim postupcima i sporovima, osim u hitnim slučajevima. Pružanje javnih

usluga prilagođeno je jedinstvenim mjerama prevencije COVID-19. Bosna i Hercegovina bi trebala

pojednostaviti i uskladiti postupke registracije poduzeća, kao i osigurati potpuno međusobno

priznavanje poslovnih subjekata, posebno u područjima koncesija i licenciranja. Ne postoje

sveobuhvatni servisi gdje se može završiti sve na jednom mjestu, ni za građane ni za firme, osim u

entitetu Republika Srpska. Ni na jednoj razini vlasti ne postoji sustavno praćenje zadovoljstva

korisnika pružanjem usluga.

Jedino zapaženo poboljšanje bilo je obnavljanje osobnih iskaznica, što je posljedica stvaranja

infrastrukture u cijeloj zemlji za distribuciju osobnih dokumenata i centralnog registra državljana

(na državnoj razini oba vodi IDDEEA), te napora na entitetskoj razini da se spoje općinske matične



knjige rođenih u jedinstvene, digitalne registre - kojima upravljaju entiteti). Pojedinci ne moraju

predočiti izvode iz matične knjige rođenih ili državljanstva prilikom obnavljanja osobne iskaznice

ukoliko su ispunjeni određeni uvjeti. Osim za ovu uslugu, infrastruktura se nije široko koristila, što

znači da u gotovo svim ostalim okolnostima građani još uvijek sami moraju poduzimati dodatne

radnje za dobivanje i predaju izvoda iz matične knjige rođenih, vjenčanih, prebivališta i drugih.

Administrativna postavka je složena za sve one koji žive ili rade na cijelom teritoriju države. Do

ovih problema dolazi jer su entiteti odgovorni za veliki dio administrativnih usluga koje se pružaju

građanima i kompanijama. Iako je državna agencija IDDEEA zadužena za osobne iskaznice i

putovnice, entiteti i BD imaju isključivo ovlaštenje za izdavanje osobnih iskaznica i putovnica. U

skladu sa zakonima i propisima BiH, osobni dokumenti izdaju se po ovlaštenju nadležnih

Ministarstava unutarnjih poslova (MUP): MUP-a RS, kantonalnih MUP-ova u FBiH (unutar FBiH,

nadležnost ima svaki kanton zasebno) i Odjela za javni registar u BD-u. Kao rezultat toga, postoje

razlike u kvaliteti usluga i učinku isporuke među entitetima (pa čak i unutar entiteta). Građani i

tvrtke nemaju pristup digitalnim potpisima.

Zakon o elektronskom potpisu (ZEP), donesen na državnoj razini 2006. godine, uspostavio je

ekvivalentnost digitalnog potpisa s vlastitim potpisom; nove državne iskaznice, koje su dostupne

od 2013. godine, opremljene su elektroničkim čipom; a IDDEEA vodi elektronički registar državnih

osobnih iskaznica. Međutim, zbog političkih razlika, entiteti imaju nadležnost nad izdavanjem

osobnih dokumenata. Osobne dokumente izdaju nadležna Ministarstva unutarnjih poslova na

državnoj i lokalnoj razini, kantonalni MUP-ovi u FBiH i Odjel za javni registar BD, u skladu sa

zakonima i propisima BiH, ali još uvijek nije uspostavljeno državno tijelo za izdavanje kvalificiranih

certifikata o digitalnom potpisu.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH izjavio je kako digitalna transformacija i globalni tehnološki

napredak utječu na sve sfere društva, posebno u doba pandemije Covid-19 i kako smatra da

tehnologija može omogućiti značajne uštede u proračunima institucija u BiH i povećati njihovu

učinkovitost. S obzirom na ograničena proračunska sredstva koja se mogu osigurati za

digitalizaciju javne uprave, smatra da je podrška međunarodnih organizacija kroz projekte ključna

za nesmetani tijek procesa digitalne transformacije i za provedbu projekata u zadanim rokovima. S

tim u vezi, kako bi podržala transparentnost i smanjila korupciju u ciljanim procesima pred

vlastima, Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) pokrenula je petogodišnji

projekt e-uprave u Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 10,9 milijuna USD. USAID-ov projekt

eUprava osigurat će softver, hardver i tehničku pomoć za e-potpise, dozvole za e-izgradnju,

inspekcijske usluge, društvene registre i procese javnih nabava u cijeloj BiH. Poboljšana i učinkovita

uprava imat će izravan, pozitivan utjecaj na građane i poduzeća u BiH. Intervencije e-uprave imaju

gospodarski i praktični smisao: smanjit će korupciju, promovirati i omogućiti preusmjeravanje

resursa koji su do sada propadali i trošiti ih na rast i razvoj poslovanja. Većina informatičkih

sustava koje koriste institucije u Bosni i Hercegovini zastarjeli su, pa su potrebna nova softverska

rješenja. Također je potrebno poboljšati interoperabilnost unutar i između institucija na državnoj i

drugim razinama vlasti. E-uprava će podržati BiH u usklađivanju zakonodavnog i regulatornog



okvira relevantnog za e-upravu s direktivama EU i najboljom međunarodnom praksom. Ipak, web

stranice e-usluga funkcionalne su na nižim razinama: FBiH (euprava.fbih.gov.ba), RS (esrpska.com)

i BD (euprava.bdcentral.net).

VI.3 Što prati WeBER i na koji način?

U području RJU vezano za Pružanje usluga, prate se tri SIGMA principa.

Princip 1: Politika djelovanja za državnu upravu usmjerenu na građane postoji i primjenjuje

se;

Princip 3: Postoje mehanizmi za osiguravanje kvalitete javnih usluga;

Princip 4: Osigurana je dostupnost javnih usluga.

Iz perspektive civilnog društva i šire javnosti, ovi principi imaju najveću važnost u svom bavljenju

aspektima uprave koji usmjereni ka javnosti i koji su ključni za svakodnevno pružanje

administrativnih usluga i kontakt s upravom. U tom smislu to su principi koji su najrelevantniji za

kvalitetu svakodnevnog života građana.

Pristup praćenju ovih principa oslanja se, prije svega, na percepciju javnosti o politici pružanja

usluga, uključujući i to koliko su uprave otvorene za preoblikovanje administrativnih usluga na

temelju povratnih informacija građana. Ovaj proces nadopunjuje se i percepcijom civilnog

društva o različitim aspektima pružanja usluga. Štoviše, pristup odabranim principima nadilazi

puku percepciju; on istražuje aspekate postojanja, dostupnosti na internetu i pristupačnosti

informacija koje se objavljuju o javnim uslugama.

Za ovo područje, korištena su četiri indikatora; dva potpuno mjerena podacima percepcije

(percepcije civilnog društva i javnosti) i dva korištenjem kombinacije percepcije i javno dostupnih

podataka. Za istraživanje percepcije javnosti korišteno je trostupanjsko probabilističko

uzorkovanje usmjereno na javnost. Istraživanje je fokusirano na praksu pružanja usluga

usmjerenih na građane, pokrivajući različite aspekte svijesti, učinkovitosti, digitalizacije i

mehanizama koje građani mogu koristiti da daju povratne informacije i komentare.57 Budući da je

istraživanje provedeno u vrijeme pandemije COVID-19, građanima su postavljena i dodatna

pitanja o tome koliko su bili zainteresirani da istraže više o elektroničkim uslugama od izbijanja

pandemije i koliko su ih često koristili tijekom pandemije. Podaci percepcije iz ovih pitanja nisu

korišteni za mjerenje vrijednosti indikatora.

57 Percepcije su istražene pomoću ankete usmjerene na javnost (za starije od 18 godina) iz šest zemalja Zapadnog

Balkana. Istraživanje percepcije javnosti koristilo je višestupanjsko probabilističko uzorkovanje i provedeno je

kombinirajući računalno potpomognuto internetsko i telefonsko intervjuiranje (CAWI i CATI), koristeći standardizirani

upitnik kroz skupno anketiranje u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, i Srbiji u

razdoblju od 5. - 30. maja 2020. godine. Za Bosnu i Hercegovinu, margina greške za ukupni uzorak od 1027 građana

iznosi ± 3,11%, na razini pouzdanosti od 95%.



U mjerenju pristupačnosti administrativnih usluga za ugrožene skupine i one koji žive u udaljenim

područjima korišteni su podaci iz istraživanja civilnog društva i fokus grupe s odabranim OCD,58

potonji za nadopunu podataka istraživanja kvalitativnim nalazima. Postojanje mehanizama za

davanje povratnih informacija istraženo je kombiniranjem podataka o percepciji javnosti i

podataka dostupnih na internetu u uzorku koji je obuhvatio pet usluga.59 Konačno, analizirane su

web stranice davatelja istih usluga iz uzorka radi prikupljanja informacija o dosupnosti i cijenama

usluga.

VI.4 Rezultati WeBER monitoringa

Princip 1: Politika djelovanja za državnu upravu usmjerenu na građane postoji i primjenjuje se

WeBER indikator SD_P1_I1: Percepcija javnosti o orijentiranosti državne administracije ka građanima


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Građani su upoznati sa vladinim inicijativama ili projektima za pojednostavljenje

administracije 1/2 0/2

E2 Građani potvrđuju da su vladine inicijative ili vladini projekti za pojednostavljenje

administracije poboljšali pružanje usluga 4/4 4/4

E3 Građani potvrđuju da je rad sa administracijom postao lakši 2/4 0/4

E4 Građani potvrđuju da se vrijeme potrebno za dobivanje administrativnih usluga

skratilo 2/4 0/4

E5 Građani smatraju da se administracija kreće prema digitalnoj upravi 1/2 0/2

E6 Građani su upoznati sa dostupnošću e-usluga 1/2 0/2

E7 Građani su upoznati s načinima korištenja e-usluga 1/2 1/2

E8 Građani koriste e-usluge 0/4 0/2

E9 Građani smatraju da su e-usluge prilagođene korisnicima 2/2 2/4

E10 Građani potvrđuju da uprava od njih traži povratne informacije o tome kako se

administrativne usluge mogu poboljšati 0/2 0/2

E11 Građani potvrđuju da uprava koristi njihove povratne informacije o tome kako se

administrativne usluge mogu poboljšati 4/4 4/4

Ukupno 18/32 11/32




potpomognuto internetsko samo-ispitivanje). Uzorak ankete je bio N=122. 59 Pet usluga koje su obuhvaćene uzorkom su: 1) registracija imovine, 2) registracija poduzeća 3) registracija vozila 4)

izdavanje osobnih dokumenata: putovnica i osobnih iskaznica i 5) Prijava i plaćanje PDV-a za poduzeća. 60 Konverzija bodova: 0-5 bodova = 0; 6-11 bodova = 1; 12-17 bodova = 2; 18-22 bodova = 3; 23-27 bodova = 4; 28-32

bodova = 5



Rezultati istraživanja pokazuju negativnu percepciju javnosti o administrativnim uslugama. U

odgovorima koji se temelje na razini slaganja građana s različitim izjavama (na temelju postotka

odgovora "potpuno se slažem" i "slažem se"), samo 37,4% građana svjesno je vladinih napora u

posljednje dvije godine da pojednostavi administrativne procedure za građane i poslovne

subjekte.

Grafikon 20: Percepcija građana o pojednostavljenju pružanja usluga



Ipak, došlo je do poboljšanja od posljednjeg ciklusa praćenja od 10 postotnih bodova. Nadalje,

77,55% građana koji su svjesni vladinih inicijativa za pojednostavljenje uprave smatraju da su takve

inicijative dovele do poboljšanja pružanja usluga u danom razdoblju. Za ovu izjavu primjetan je

blagi pad u odnosu na posljednje mjerenje - 2017. godine ta je brojka iznosila 87,2%. Međutim,

postotak građana koji se slažu da je u zadnje dvije godine rad s administracijom postao lakši

iznosi 38,5%, dok se 36% slaže da se smanjilo vrijeme potrebno za dobivanje usluga. Štoviše,

49,9% građana slaže se da je vlada krenula prema digitalizaciji. Svi su se ti postoci povećali za više

od 10% od posljednjeg mjerenja iz 2017. godine.

Grafikon 21: Percepcija građana o njihovom utjecaju na pružanje usluga



19,9

7,6

18,7

17,4

12,5

31,1

40,1

29,1

32,3

24,6

32,3

41,6

34,8

31,8

43,2

5,1

5,2

3,6

4,2

6,6

11,7

5,5

13,7

14,3

13,1

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Vlada je pokrenula određene inicijative i uložila naporekako bi pojednostavila administrativne procedure za…

Takve vladine inicijative dovele su do unaprjeđenjapružanja usluga.

Rješavanje administracije postalo je lakše u protekledvije godine.

Vrijeme potrebno za dobivanje administrativnih uslugase skratilo.

Vlada ubrzano ide ka digitalizaciji.

Uopće se ne slažem Ne slažem se Slažem se U potpunosti se slažem Ne znam

21,7

9,3

29,3

41,5

24,4

38,6

3,5

2,4

21,1

8,2

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Vlada je zatražila od građana da daju svoje prijedloge otome kako unaprijediti administrativne usluge.

Vlada je iskoristila takve prijedloge građana kako biunaprijedila administrativne usluge.




Prema istraživanju, 55% bosanskohercegovačkih građana znaju da se e-usluge nude u BiH. Ipak,

od onih koji znaju za njih, samo 57,7% zna i kako ih koristiti. Međutim, iskorištenost e-usluga u

danom razdoblju prilično je niska, jer ih je samo 27,4% onih koji su ih svjesni i koji su informirani o

e-uslugama koristilo ponekad ili često u posljednje dvije godine. Više od tri četvrtine (79,2%) onih

koji su zapravo koristili e-usluge smatra da su lake ili vrlo lake za korištenje. Svi su se ti postoci

povećali od posljednjeg ciklusa praćenja.

Grafikon 22: Percepcija građana o upoznatosti sa e-uslugama



Na kraju, na pitanje misle li da je u protekle dvije godine uprava tražila prijedloge građana o tome

kako poboljšati administrativne usluge, 27,9% građana slaže se ili se u potpunosti slaže s ovom

tvrdnjom. Nadalje, 74,13% onih koji potvrđuju da uprava traži povratne informacije od građana

vjeruje da je vlada iskoristila takve prijedloge za poboljšanje pružanja usluga. Tijekom prethodnog

ciklusa praćenja 2017. godine, taj je postotak iznosio 68,4%; tako da je primjetan blagi porast.

Grafikon 23: Percepcija građana o upoznatosti sa kanalima e-usluga



55,2 44,8

0 20 40 60 80 100

Jeste li upoznati s tim da li su e-usluge dostupnevašoj zemlji?

Da Ne

11,6 28,6 55,5 2,22,1

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Koliko ste informirani ili neinformirani o načinimakorištenja e-usluga uprave?

Potpuno neinformiran Uglavnom neinformiran Uglavnom informiran

Potpuno informiran Ne znam




Indikator SD_P1_I1: Percepcija javnosti o orijentiranosti državne administracije ka građanima


www.par-monitor.org

Princip 3: Postoje mehanizmi za osiguravanje kvalitete javnih usluga

WeBER indicator SD_P1_I3: Percepcija javnosti te dostupnost informacija o komentarima građana o

kvaliteti administrativnih usluga


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Građani smatraju kako imaju mogućnost pružiti povratne informacije o kvaliteti

administrativnih usluga 1/2 0/2

E2 Građani smatraju da su mehanizmi za davanje povratnih informacija jednostavni

za korištenje 2/4 2/4

E3 Građani sebe ili civilno društvo doživljavaju uključenim u praćenje i procjenu


E4 Građani smatraju da su administrativne usluge poboljšane kao rezultat praćenja

i procjene od strane građana 4/4 4/4

E5 Osnovni podaci o povratnim informacijama koje su dali građani o administrativnim

uslugama javno su dostupni 0/4 0/4

E6 Napredni podaci o povratnim informacijama koje su dali građani o administrativnim

uslugama javno su dostupni. 0/2 0/2

Ukupno 7/20 6/20


61 Konverzija bodova: 0-4 boda = 0; 5-8 bodova = 1; 9-11 bodova = 2; 12-14 bodova = 3; 15-17 bodova = 4; 18-20

bodova = 5

3

1

4

3 3

44

3

4 4 4

5

0

1

2

3

4

5




Gotovo trećina ispitanih građana BiH (32%) slaže se da ima mogućnost iznijeti svoje mišljenje o

kvaliteti pojedinačnih usluga koje im se pružaju. Ipak, samo 36,47% smatra da su kanali koji

postoje za to kako bi građani dali povratne informacije i komentare laki za korištenje (regionalni

prosjek je 38,9%).

Grafikon 24: Percepcija javnosti o njihovom davanju povratnih informacija



Nadalje, 26,3% bosanskohercegovačkog stanovništva slaže se ili se u velikoj mjeri slaže da su

građani ili civilno društvo bili uključeni u praćenje i procjenu administrativnih usluga u danom

razdoblju. Važno je napomenuti da je 32,2% stanovništva odgovorilo da ne zna ili nema mišljenje

o ovom pitanju. Od onih koji su se složili da su građani ili civilno društvo uključeni u praćenje i

procjenu administrativnih usluga, 68,25% njih smatra da je ova praksa dovela do poboljšanja

administrativnih usluga.




Analizom web stranica o objavi povratnih informacija/komentara koje su dali građani o kvaliteti

administrativnih usluga obuhvaćene su institucije sa svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, poput

državne razine, Republike Srpske i Federacije BiH, 10 kantona, kao i Distrikta Brčko.

23,7 26 28,3 3,7 18,2

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Otvorene su mi mogućnosti da dam svoje mišljenje okvaliteti pojedinih usluga koje primam (ostvarujem)


6,3 25,8 21,8 4,4 34,1 7,7

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Koliko je lako ili teško koristiti kanale putem kojihgrađani mogu dati svoje mišljenje o kvaliteti

administrativnih usluga?

Izrazito teško Teško Lako Izrazito lako Nisam ih koristio Ne znam






Nalazi pokazuju da su osnovni podaci o povratnim informacijama koje daju građani javno

dostupni samo za usluge povezane s poreznom upravom (na web stranici Porezne uprave

Republike Srpske) i izdavanjem osobnih iskaznica i putovnica (na web stranici Kantona 10 -

Federacija BiH). Niti jedna od pregledanih stranica nije sadržavala naprednije informacije, poput

informacija iz najmanje dva različita vjerodostojna izvora, ili odvojene podatke na temelju spola,

invaliditeta ili drugih relevantnih faktora.


Indikator SD_P1_I3: Percepcija javnosti te dostupnost informacija o komentarima građana o kvaliteti

administrativnih usluga


www.par-monitor.org

21,4

5,8

29,7

47

24,4

37,4

1,9

3,4

22,7

6,4

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Građani i civilno društvo su uključeni u monitoringadministrativnih usluga .

Kao rezultat praćenja od strane građana i civilnogdruštva, vlada je unaprijedila svoje administrativne

usluge.


2

1

3

2 2 2

1 1

3

2 2 2

0

1

2

3

4

5





Princip 4: Osigurana je dostupnost javnih usluga

WeBER indikator SD_P4_I1: Percepcija OCD-a o dostupnosti administrativnih usluga


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 OCD potvrđuju adekvatnost teritorijalne mreže za pristup administrativnim

uslugama 0/4 0/4

E2 OCD potvrđuju da su objedinjeni servisi, gdje je sve dostupno na jednom

mjestu, dostupni svima 0/4 0/4

E3 OCD smatraju da se administrativne usluge pružaju na način koji zadovoljava

individualne potrebe ranjivih skupina 0/4 0/4

E4 OCD potvrđuju da su pružatelji administrativnih usluga obučeni o tome kako

se odnositi prema ranjivim skupinama 0/2 0/2

E5 OCD potvrđuju da uprava pruža različite kanale izbora za dobivanje


E6 OCD potvrđuju da su e-kanali lako dostupni osobama s invaliditetom 0/2 0/2

Ukupno 0/18 0/18


Što se tiče teritorijalne raspodjele pružatelja administrativnih usluga, 13,5 % ispitanih OCD-a ili se

"slaže" ili " se potpuno slaže" da su raspoređene na takav način da osiguraju laku dostupnost svim

građanima, s tim da se više od 68% njih ne slaže s tim. Štoviše, što se tiče jedinstvenog servisa

“sve na jednom mjestu”, sličan udio OCD-a (10,4%) “slaže se” ili “se u potpunosti slaže” da su lako

dostupne svim građanima (putem njihove geografske rasprostranjenosti).

Grafikon 27: Percepcija javnosti o pružanju usluga


bodova = 5

19,8

17,7

14,6

40,6

51,0

42,7

18,8

12,5

21,9

12,5

9,4

16,7

1,0

1,0

7,3

8,3

4,2

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Pružatelji administrativnih usluga su adekvatnorasprostranjeni na način da im svi građani mogu lako

pristupiti.

Postojeći servisi tipa “sve na jednom mjestu” lako su dostupni svim građanima.

Javna uprava omogućuje različite kanale izbora zadobivanje administrativnih usluga (osobno,

elektroničkim putem).






Grafikon 28: Percepcija javnosti o pružanju usluga



Štoviše, samo 5% ispitanih OCD-a vjeruje da je osoblje koje radi na pružanju administrativnih

usluga obučeno o tome kako se odnositi prema ranjivim skupinama. Nadalje, gotovo isti udio

OCD-a (4%) slaže se da su e-kanali lako dostupni ranjivim skupinama, dok je gotovo

dvotrećinska većina (65%) ispitanika suprotnog mišljenja ("ne slažu se" ili "uopće se ne slažu").

19,8

24,0

47,9

45,8

19,8

18,8

9,4

5,2

3,1

6,3

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Administrative service provision is adapted to

the needs of vulnerable groups.

In general, the staff working on administrative

service delivery is trained on how to treat

vulnerable groups.

Strongly disagree Disagree Neutral Agree Strongly agree DK

19,8

24,0

18,8

47,9

45,8

45,8

19,8

18,8

22,9

9,4

5,2

4,2

3,1

6,3

8,3

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Pružanje administrativnih usluga prilagođeno jepotrebama ranjivih skupina.

Osoblje koje radi na pružanju administrativnih uslugauglavnom je obučeno o tome kako postupati s ranjivim

skupinama.

E-kanalima za pristup administrativnim uslugama lakomogu pristupiti ranjive skupine.

Strongly disagree Disagree Neutral Agree Strongly agree DK



Konačno, što se tiče dostupnosti različitih kanala izbora za dobivanje administrativnih usluga,

samo nešto više od 16% ispitanih OCD-a se slaže da javna uprava nudi različite kanale izbora

ostvarivanja usluga (osobno, elektronički) što je viši postotak u odnosu na prethodno mjerenje

(10%). Potrebno je napomenuti da se opet većina nije složila s tvrdnjom (57%).



www.par-monitor.org

WeBER indikator SD P4 I2: Dostupnost informacija o pružanju administrativnih usluga na web

stranicama pružatelja usluga


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1 Web stranice pružatelja administrativnih usluga sadrže kontakt podatke za

pružanje usluga 2/4 4/4

E2 Web stranice pružatelja administrativnih usluga sadrže osnovne proceduralne

informacije o tome kako pristupiti administrativnim uslugama 0/4 0/4

E3 Web stranice pružatelja administrativnih usluga uključuju smjernice prilagođene

građanima o tome kako pristupiti administrativnim uslugama 0/2 0/2

E4 Web stranice pružatelja administrativnih usluga sadrže informacije o pravima

i obvezama korisnika 1/2 1/2

E5 Pojedine institucije koje pružaju administrativne usluge na središnjoj razini

objavljuju informacije o cijenama ponuđenih usluga 2/4 2/4

E6 Podaci o cijenama administrativnih usluga razlikuju e-usluge i usluge licem u lice 0/2 0/2

E7 Podaci o administrativnim uslugama dostupni su u formatima otvorenih podataka 0/2 0/2

Ukupno 5/18 7/20



bodova = 5

0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 00

0,2

0,4

0,6

0,8

1

ALB BIH KOS MKD MNE SRB



Nalazi pokazuju da web stranice za 3 od 5 pružatelja administrativnih usluga uključuju kontakt

podatke (telefonski broj i e-poštu) za pružanje određenih usluga iu promatranog uzorka.

Izuzetak je registracija imovine, jer potpune kontakt podatke pruža samo Republička uprava RS

za geodetske i imovinske poslove, dok Federalna uprava za geodetske i imovinske poslove FBiH i

odjel Brčko distrikta pružaju nepotpune podatke. Druga iznimka odnosi se na uslugu registracije

tvrtke; naime, u FBiH se registracija vrši putem brojnih registracijskih/općinskih sudova, ali

nedostaju potrebni kontakt podaci ovih sudova.

Nadalje, od svih pet usluga iz uzorka, osnovne proceduralne informacije o pristupu

administrativnim uslugama pružaju se samo za prijavu i plaćanje PDV-a. Drugim riječima, samo

web stranica Agencije za indirektno oporezivanje na državnoj razini (UIO BiH), koja je zadužena

za oporezivanje PDV-a u zemlji, pruža opis prijave i usluge plaćanja PDV-a, podatke o tome gdje

se usluga može dobiti kao i izvorne obrasce koji se mogu preuzeti sa stranice. Za sve ostale

usluge nije bilo obrazaca koji su se mogli preuzeti.

Usluga prijave i plaćanja PDV-a jedina je usluga za koju postoje korisničke upute s audio-

vizualnim elementima. Ostali pružatelji administrativnih usluga uglavnom daju smjernice o tome

kako dobiti uslugu, ali ne na način koji je prilagođen korisniku.

Što se tiče prava i obveza korisnika, u pogledu dokumenata i podataka koje je potrebno

dostaviti, podaci su navedeni na web stranicama pružatelja administrativnih usluga za registraciju

vozila, izdavanje putovnica i osobnih iskaznica te prijave i plaćanja PDV-a za tvrtke. To znači da

korisnici usluga registracije imovine i poduzeća nemaju jednostavan pristup informacijama o

tome kakve dokumente je potrebno podnijeti prilikom traženja ovih usluga.

Informacije o cijenama i naknadama javno su dostupne za tri od pet usluga iz uzorka (registraciju

imovine, izdavanje putovnica i osobnih iskaznica te prijava i plaćanje PDV-a za tvrtke). Ove

informacije nedostaju u slučaju registracije poduzeća (nedostatak web stranice na razini FBiH koja

sadrži sve potrebne podatke) i registracije vozila (nema relevantnih podataka za Brčko Distrikt).

Dostupna je samo jedna usluga koja je u potpuno digitalnom obliku u promatranom uzorku, a to

je prijava i plaćanje PDV-a, a nadležno porezno tijelo UIO BiH izričito navodi da naknade za

izmjenu/dopunu prijava PDV-a ostaju iste, čak i za korisnike e-usluga.

Naposljetku, informacije o uslugama iz uzorka nisu dostupne u formatu otvorenih podataka.




Indikator SD_P4_I2: Dostupnost informacija o pružanju administrativnih usluga na web stranicama

pružatelja usluga


www.par-monitor.org

VI.5 Kratki pregled rezultata: Pružanje usluga

Rezultati istraživanja pokazuju negativnu percepciju javnosti o administrativnim uslugama. U

odgovorima koji se temelje na razini slaganja građana s različitim izjavama (na temelju postotka

odgovora "potpuno se slažem" i "slažem se"), samo 37,4% građana svjesno je vladinih napora u

posljednje dvije godine da pojednostavi administrativne procedure za građane i poslovne

subjekte. Ipak, došlo je do poboljšanja od posljednjeg ciklusa praćenja od 10 postotnih bodova.

Nadalje, 77,55% građana koji su svjesni vladinih inicijativa za pojednostavljenje uprave smatraju

da su takve inicijative dovele do poboljšanja pružanja usluga u danom razdoblju. Međutim,

postotak građana koji se slažu da je u zadnje dvije godine rad s administracijom postao lakši

iznosi 38,5%, dok se 36% slaže da se smanjilo vrijeme potrebno za dobivanje usluga. Štoviše,

49,9% građana slaže se da je vlada krenula prema digitalizaciji.

Prema istraživanju, 55% građana BIH znaju da se e-usluge nude u BiH. Ipak, od onih koji znaju za

njih, samo 57,7% zna i kako ih koristiti. Međutim, iskorištenost e-usluga prilično je niska, jer ih je

samo 27,4% onih koji su ih svjesni i koji su informirani o e-uslugama koristilo ponekad ili često u

posljednje dvije godine. Više od tri četvrtine (79,2%) onih koji su zapravo koristili e-usluge smatra

da su lake ili vrlo lake za korištenje. Svi su se ti postoci povećali od posljednjeg ciklusa praćenja.

Na kraju, na pitanje misle li da je u protekle dvije godine uprava tražila prijedloge građana o

4

1 1

4

2

33

1

2

4

2

4

0

1

2

3

4

5

ALB BIH KOS MKD MNE SRB




tome kako poboljšati administrativne usluge, 27,9% građana slaže se ili se u potpunosti slaže s

ovom tvrdnjom.

Gotovo trećina ispitanih građana BiH (32%) slaže se da ima mogućnost iznijeti svoje mišljenje o

kvaliteti pojedinačnih usluga koje im se pružaju. Ipak, samo 36,47% smatra da su kanali koji

postoje za to kako bi građani dali povratne informacije i komentare laki za korištenje (regionalni

prosjek je 38,9%). Nadalje, 26,3% stanovništva BiH slaže se ili se u velikoj mjeri slaže s tim da su

građani ili civilno društvo bili uključeni u praćenje i procjenu administrativnih usluga u danom

razdoblju.

Analizom web stranica o objavi povratnih informacija/komentara koje su dali građani o kvaliteti

administrativnih usluga obuhvaćene su institucije sa svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, poput

državne razine, Republike Srpske i Federacije BiH, 10 kantona, kao i Distrikta Brčko. Nalazi

pokazuju da su osnovni podaci o povratnim informacijama koje daju građani javno dostupni

samo za usluge povezane s poreznom upravom (na web stranici Porezne uprave Republike

Srpske) i izdavanjem osobnih iskaznica i putovnica (na web stranici Kantona 10 - Federacija BiH).

Što se tiče teritorijalne raspodjele pružatelja administrativnih usluga, 13,5 % ispitanih OCD-a ili se

slaže da su raspoređene na takav način da osiguraju laku dostupnost svim građanima, s tim da se

više od 68 % njih ne slaže s tim. Kada su u pitanju potrebe i odnos prema ranjivim skupinama,

9% anketiranih OCD-a se slaže da je pružanje usluga prilagođeno njihovim potrebama što je za

5% više u odnosu na prethodni ciklus praćenja. Izrazita većina (65%) ispitanika se i dalje "ne

slažu" ili "uopće ne slažu" s tim.

Nadalje, od svih pet usluga iz uzorka, osnovne proceduralne informacije o pristupu

administrativnim uslugama pružaju se samo za prijavu i plaćanje PDV-a. Drugim riječima, samo

web stranica Agencije za indirektno oporezivanje na državnoj razini (UIO BiH), koja je zadužena

za oporezivanje PDV-a u zemlji, pruža opis prijave i usluge plaćanja PDV-a, podatke o tome gdje

se usluga može dobiti kao i izvorne obrasce koji se mogu preuzeti sa stranice.

Što se tiče prava i obveza korisnika, u pogledu dokumenata i podataka koje je potrebno

dostaviti, podaci su navedeni na web stranicama pružatelja administrativnih usluga za registraciju

vozila, izdavanje putovnica i osobnih iskaznica te prijave i plaćanja PDV-a za tvrtke. To znači da

korisnici usluga registracije imovine i poduzeća nemaju jednostavan pristup informacijama o

tome kakve dokumente je potrebno podnijeti prilikom traženja ovih usluga.

Informacije o cijenama i naknadama javno su dostupne za tri od pet usluga iz uzorka (registraciju

imovine, izdavanje putovnica i osobnih iskaznica te prijava i plaćanje PDV-a za tvrtke). Ove

informacije nedostaju u slučaju registracije poduzeća (nedostatak web stranice na razini FBiH koja

sadrži sve potrebne podatke) i registracije vozila (nema relevantnih podataka za Brčko Distrikt).

Dostupna je samo jedna potpuno digitalizirana usluga u promatranom uzorku, a to je prijava i

plaćanje PDV-a, a nadležno porezno tijelo UIO BiH izričito navodi da naknade za

izmjenu/dopunu prijava PDV-a ostaju iste, čak i za korisnike e-usluga.



VI.6 Preporuke za područje Pružanje usluga









Potrebno je usvojiti novi Zakon o

elektroničkoj identifikaciji i uslugama

povjerenja. Na svim razinama vlasti

potrebno je osigurati usklađivanje

Zakona i izmjena Zakona o upravnom

postupku

Nisu poduzete

mjere



Potrebno je uložiti dodatne napore

kako bi se, na teritoriji cijele države,

infrastruktura za isporuku osobnih

dokumenata kao i središnji registar

državljana (na svim razinama)

objedinili u jedinstveni, digitalni

registar (lako dostupan svima).

Nisu poduzete

mjere



Potrebno je pojednostaviti procedure

registracije poslovnih subjekata i

uskladiti ga na svim razinama vlasti

kako bi se stvorilo zajedničko pogodno

okruženje za poslovanje u cijeloj

državi.

Nisu poduzete

mjere



Potrebno je uložiti više napora u

stvaranje i omogućavanje sustava „sve

na jednom mjestu“ kako bi se smanjili

administrativni zaostaci i pomoglo

građanima i poduzetnicima.

Nisu poduzete

mjere



Portali e-uprave, iako formalno

postoje, moraju biti potpuno

funkcionalni i koristiti se na način kako

je to predviđeno.

Djelomično

provedeno

U BiH portali postoje na razini entiteta i Brčko

Distrikta, ali i dalje pružaju uglavnom služe

samo za pružanje informacija, dok se digitalne

usluge nude putem stranica pojedinih

pružatelja usluga.

Praćenje učinka pružanja usluga mora

biti raširenije, dopuštajući konkretnije

doprinose građana, OCD-a, poslovnih

subjekata i drugih. To bi omogućilo

stvaranje kvalitetnijih usluga i

Nisu poduzete

mjere





odgovorniju upravu. Na svim razinama

vlasti potrebno je provoditi sustavno

praćenje učinka pružanja usluga ili

zadovoljstva korisnika.

Podaci o pružanju usluga moraju biti

prikazani i dostupni u formatu koji je

prilagođen građanima. Podaci

prikazani na državnim web stranicama

moraju biti ažurirani i pružati sve

potrebne informacije, čime se

omogućuje izbjegavanje

administrativnih grešaka i zaostataka

Nisu poduzete

mjere



Na svim razinama potrebno je u

potpunosti provesti upravljanje

kvalitetom.

Nisu poduzete

mjere



Digitalni potpis još uvijek nije dostupan

za građane i poslovne subjekte. Iako je

došlo do određenog napretka u ovom

polju, ovo pitanje je i dalje teško

ispolitizirano, a potrebna je zajednička

jaka politička volja kako bi se ovo

pitanje riješilo. Potrebno je za teritoriji

cijele države uspostaviti tijelo

kvalificirano za izdavanje certifikata za

digitalni potpis.

Nisu poduzete

mjere



Potrebno je poboljšati dostupnost

usluga. Dostupnost usluga varira u

različitim dijelovima teritorija BiH i nije

konzistentna na teritoriju cijele države,

posebno kad su u pitanju ranjive

skupine. Poboljšanje dostupnosti

usluga zahtijevat će promjene u

sustavu pružanja usluga, kao i

obrazovanje i osposobljavanje

pružatelja usluga kako bi zadovoljili

potrebe građana, posebno ranjivih

skupina.

Nisu poduzete

mjere



Kao dio mjera dostupnosti, državni

službenici zaduženi za pružanje

administrativnih usluga uz direktni

osobni kontakt sa građanima, trebali bi

proći obvezne tečajeve

osposobljavanja za komunikaciju i

pomoć osobama s invaliditetom i

drugim ranjivim skupinama. Takve

programe obuke treba smatrati

dijelom obveznog programa stručnog

Nisu poduzete

mjere





usavršavanja i oni bi trebali obuhvatiti

sve institucije za pružanje usluga u

svim općinama i gradovima u BiH.

VI.7 Preporuke PAR Monitora 2019./2020.

Preporuke iz PAR Monitora za razdoblje 2017./2018.godine i dalje su jako relevantne. Neke od

preporuka koje se ponavljaju su malo izmijenjene, kako bi bile relevantnije za donekle izmijenjeni

pravni okvir ili jednostavno kako bi bile jasnije i konkretnije.

1. Potrebno je usvojiti novi Zakon o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja. Na svim

razinama vlasti potrebno je osigurati usklađivanje Zakona i izmjena Zakona o upravnom

postupku.*

2. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se, na teritoriji cijele države, infrastruktura za

isporuku osobnih dokumenata kao i središnji registar državljana (na svim razinama)

objedinili u jedinstveni, digitalni registar (lako dostupan svima).*

3. Potrebno je pojednostaviti procedure registracije poslovnih subjekata i uskladiti ga na svim

razinama vlasti kako bi se stvorilo zajedničko pogodno okruženje za poslovanje u cijeloj

državi.*

4. Potrebno je uložiti više napora u stvaranje i omogućavanje sustava „sve na jednom

mjestu“ kako bi se smanjili administrativni zaostaci i pomoglo građanima i poduzetnicima.*

5. Praćenje učinka pružanja usluga mora biti raširenije, dopuštajući konkretnije doprinose

građana, OCD -a, poslovnih subjekata i drugih. To bi omogućilo stvaranje kvalitetnijih

usluga i odgovorniju upravu. Na svim razinama vlasti potrebno je provoditi sustavno

praćenje učinka pružanja usluga ili zadovoljstva korisnika.*

6. Podaci o pružanju usluga moraju biti prikazani i dostupni u formatu koji je prilagođen

građanima. Podaci prikazani na državnim web stranicama moraju biti ažurirani i pružati

sve potrebne informacije, čime se omogućuje izbjegavanje administrativnih grešaka i

zaostataka.*

7. Na svim razinama potrebno je u potpunosti provesti upravljanje kvalitetom.*

8. Digitalni potpis još uvijek nije dostupan za građane i poslovne subjekte. Iako je došlo do

određenog napretka u ovom polju, ovo pitanje je i dalje teško ispolitizirano, a potrebna je



zajednička jaka politička volja kako bi se ovo pitanje riješilo. Potrebno je za teritoriji cijele

države uspostaviti tijelo kvalificirano za izdavanje certifikata za digitalni potpis.*

9. Potrebno je poboljšati dostupnost usluga. Dostupnost usluga varira na različitim

dijelovima teritorija BiH i nije konzistentna na teritoriju cijele države, posebno kad su u

pitanju ranjive skupine. Poboljšanje dostupnosti usluga zahtijevat će promjene u sustavu

pružanja usluga, kao i obrazovanje i osposobljavanje pružatelja usluga kako bi zadovoljili

potrebe građana, posebno ranjivih skupina.*

10. Kao dio mjera dostupnosti usluga, državni službenici zaduženi za pružanje

administrativnih usluga uz direktni osobni kontakt sa građanima, trebali bi proći obvezne

tečajeve osposobljavanja za komunikaciju i pomoć osobama s invaliditetom i drugim

ranjivim skupinama. Takve programe obuke treba smatrati dijelom obveznog programa

stručnog usavršavanja i oni bi trebali obuhvatiti sve institucije za pružanje usluga u svim

općinama i gradovima u BiH.*



11. Vlada bi trebala razviti i primijeniti opću metodologiju za mjerenje zadovoljstva korisnika

uslugama na standardiziran način, tako da sve institucije koje pružaju usluge uspostave i

široko promoviraju napredne kanale za davanje povratnih informacija građana, koji trebaju

biti lako dostupni i jednostavni za korištenje.

12. Potrebno je uspostaviti i primijeniti jasne kriterije za uspostavu jedinstvenih servisa „sve na

jednom mjestu“, pri čemu u njihovom funkcioniranju posebnu pozornost treba posvetiti

standardima dostupnosti istih.



VII. UPRAVLJANJE JAVNIM

FINANCIJAMA


VII. 1 WeBER indikatori korišteni za područje Upravljanje javnim financijama i

vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu

PFM P5 I1: Transparentnost i dostupnost proračunskih dokumenata

0 1 2 3 4 5 PFM P6&P8 I1: Javna dostupnost informacija o unutarnjim kontrolama javnih financija i parlamentarnom

nadzoru

0 1 2 3 4 5 PFM P11&13 I1: Dostupnost informacija o javnim nabavama za javnost

0 1 2 3 4 5 PFM P16 I1: Komunikacija i suradnja Vrhovne revizorske institucije s javnošću u vezi s njezinim radom

0 1 2 3 4 5

VII.2 Stanje u području Upravljanje javnim financijama i glavne promjene od

2018. godine

Kao što je navedeno u Državnom PAR Monitor izvještaju 2017./2018.64, struktura javnih financija

Bosne i Hercegovine je komplicirana. Sastoji se od države (institucijama na državnoj razini vlasti

upravlja Vijeće ministara BiH), dva entiteta - FBiH i RS (svaki od dva entiteta ima vlastitu vladu i

izvanproračunska sredstva) i BD. Kantoni FBiH također imaju značajnu fiskalnu kontrolu, sa svojim

izvršnim, zakonodavnim i sudskim ograncima. Okvir za upravljanje javnim financijama (UJF) Bosne

i Hercegovine (BiH) predstavlja odredbe Ustava države, koji je izrađen u sklopu međunarodno

dogovorenog Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Na donošenje odluka utječu

decentralizirani i vrlo složen politički i institucionalni okvir BiH. Vijeće ministara BiH predstavilo je

novu Strategiju reforme upravljanja javnim financijama za BiH u decembru 2016. godine. Strategija

reforme upravljanja javnim financijama u institucijama Bosne i Hercegovine ima za cilj poboljšati

makroekonomsku stabilnost zemlje osiguravajući veću funkcionalnost, otvorenost, odgovornost i

učinkovitost u upravljanju javnim sredstvima. Ova Strategija, zajedno sa strategijama reforme

upravljanja javnim financijama u entitetima i BD, trebala bi pomoći Bosni i Hercegovini u

postizanju dugoročne fiskalne stabilnosti i povećati učinkovitost javnih financija. To će se

uglavnom odraziti na stabilizaciju državnih rashoda, smanjenje deficita i razvoj fiskalnog prostora

za povećanje kapitalne potrošnje.

Izvršenje proračuna prati se kvartalno. Samo dio materijala koji bi trebali biti uključeni u godišnji

izvještaj se u stvari uključuje u godišnje izvještaje. VRI provodi reviziju izvještaja. Ne postoji godišnji

izvještaj koji se predaje Parlamentarnoj skupštini a koji pokriva državu, entitete i Distrikt Brčko te

niti jedan koji slijedi ESA standarde. MFT objavljuje godišnji financijski izvještaj na državnoj razini,

koji revidira Ured za reviziju financijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine (VRI BiH).

64 https://www.par-monitor.org/weber-publications/



Proračun institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine usvaja se i objavljuje prema

ekonomskim, funkcionalnim i organizacijskim kategorijama, kao i prema ocjeni višegodišnjih

projekata. Odjel za proračun MFT-a bio je uključen u uvođenje programskog proračuna koristeći

vlastite kapacitete, a razvijen je i okvir srednjoročnog i godišnjeg planiranja. Uputstvo o

metodologiji u postupku srednjoročnog planiranja, praćenja i izvještavanja u institucijama Bosne i

Hercegovine, a koje je pripremljeno na temelju Odluke o postupku srednjoročnog planiranja,

praćenja i izvještavanja u institucijama BiH („Službene novine, br. BiH ”, br. 62), značajno je

unaprijedilo proces programskog budžetiranja u institucijama BiH. Nadalje, Informacijski sustav

financijskog upravljanja (ISFU) je obnovljen, postavljajući temelje za kontrolu izvršenja pojedinačnih

programa. Okvir će se provesti nakon što se ispune potrebni normativni i zakonski kriteriji, poput

izmjena Zakona o financiranju institucija BiH. Zakon o proračunu zahtijeva samo korištenje

prilagođenog obračunskog računovodstva, ali ne i da bude u skladu s međunarodnim

standardima.

Kvaliteta javnih financija i budžetiranja i dalje je loša. Program naglašava važnost povećanja

učinkovitosti upravljanja javnim financijama, ali se ne bavi specifičnim programima reformi ili

njihovim predviđenim fiskalnim učinkom. Srednjoročno planiranje proračuna još je uvijek u fazi

razvoja, a otežano je rascjepkanom odgovornošću svih institucija u zemlji.

Proračunska transparentnost Bosne i Hercegovine također je nedovoljna. Godišnji proračuni javno

se objavljuju, ali nema konsolidiranih mjesečnih izvještaja ni na jednoj razini vlasti. Ulaz u

centralizirane podatke otežan je nedostatkom usklađenosti kontnih planova na državnoj i

institucionalnoj razini. Praćenje rezultata eksternih revizija moglo bi biti bolje. Uloženi su određeni

napori za pripremu i planiranje proračuna za građane, posebno na razini Vijeća ministara, ali

njihova provedba još nije dovršena.

Središnja harmonizacijska jedinica (SHJ) zadužena je za razvoj sustava PIFC na državnoj razini, u

skladu sa Zakonom o unutarnjoj reviziji institucija BiH i Zakonom o financiranju institucija BiH. SHJ

je osnovana u okviru MFT BiH, a godišnji konsolidirani izvještaji o unutarnjoj reviziji objavila je na

web stranici MFT BiH.

SHJ MFT BiH pripremila je prvi Godišnji konsolidirani izvještaj o sustavu financijskog upravljanja i

kontrole u institucijama BiH u 2017. godini u skladu sa Zakonom o financiranju institucija BiH i

Pravilnikom o godišnjem izvještavanju o sustavu UJF u institucijama BiH, te je ovu aktivnost

nastavila do 2019. godine.

Ured za reviziju institucija BiH vanjski je, neovisni revizor koji ispituje aktivnosti institucija Bosne i

Hercegovine. Ured je osnovan 2000. godine kao vrhovna revizorska institucija Bosne i

Hercegovine. Mandat Ureda utvrđen je Zakonom o reviziji institucija BiH, općenito prihvaćajući

revizijske standarde i ISSAI sustav.

Unutarnja organizacija Ureda utvrđena je Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji

radnih mjesta. Zadaci Ureda za reviziju provode se u sljedećim organizacijskim jedinicama: Uredu

glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora, Odjelima za financijsku reviziju, Odjelu za razvoj,

metodologiju i kontrolu kvalitete financijske revizije, Odjelu za reviziju učinka, Odjelu za kontrolu



kvalitete, metodologiju i planiranje revizije učinka, Odjelu za pravne, financijske i opće poslove.

Odjel za međunarodnu suradnju i odnose s javnošću djeluje u okviru Ureda glavnog revizora i

zamjenika glavnog revizora. Ured je odgovoran za: financijske revizije i revizije usklađenosti,

revizije učinka i druge specifične revizije. U nadležnosti Ureda su sve javne institucije BiH,

uključujući: Parlament, Predsjedništvo, Vijeće ministara i proračunske institucije, izvanproračunska

sredstva predviđena zakonom, sredstva u obliku zajma ili granta Bosni i Hercegovini osigurana

putem međunarodnih agencija i organizacija za određenu instituciju ili projekt u Bosni i

Hercegovini i sredstva osigurana iz proračuna za bilo koju drugu instituciju, organizaciju ili tijelo.

Glavni rezultati Ureda su njegovi izvještaji, mišljenja i, posebno, preporuke usmjerene na

poboljšanje upravljanja javnim sredstvima. Ured je izradio Strateški plan razvoja 2014. - 2020. koji

služi za nastavak razvoja Ureda u skladu sa Strateškim okvirom razvoja vrhovnih revizorskih

institucija Bosne i Hercegovine za razdoblje 2013. - 2020. koji je usvojio Koordinacijski odbor.

Zakon o javnim nabavama Bosne i Hercegovine još je uvijek daleko od standarda i direktiva EU

koji reguliraju ovo područje i najboljih praksi država članica EU. U Analitičkom izvještaju, koji je

pristigao uz dokument Komunikacija od Europske Komisije Europskom Parlamentu i Vijeću, kao i

uz Mišljenje Europske Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji65,

navedeno je kako prema ustavnom i zakonskom okviru nadležnosti za javne nabave pretežno

provodi državna razina. Naručitelji na svim razinama vlasti primjenjuju Zakon o javnim nabavama

na državnoj razini. Što se tiče koncesija, one su regulirane na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i

razini Brčko Distrikta, što rezultira sa 14 zasebnih zakona o koncesijama na svim razinama, dok su

javno-privatna partnerstva uređena posebnim zakonima u entitetu Republika Srpska, u Brčko

Distriktu, te u devet kantona. Strategija razvoja javnih nabava za razdoblje 2016.-2020. daje okvir

za razvoj, provedbu i praćenje politike javnih nabava u Bosni i Hercegovini. Njeni strateški ciljevi

uključuju bolju koordinaciju sa sustavima javnih nabava, daljnje usklađivanje zakonodavnog okvira

s pravnom stečevinom EU, povećanje transparentnosti, jačanje institucionalnih kapaciteta i

tržišnog natjecanja te stavljanje jačeg fokusa na pristup "vrijednost za novac".

U području javnih nabava, nadležne institucije na državnoj razini su Agencija za javne nabave i

Ured za razmatranje žalbi koje djeluje kao drugostupanjsko tijelo u predmetima javnih nabava. Za

koncesije i javno-privatna partnerstva različita su tijela nadležna na državnoj, entitetskoj,

kantonalnoj razini te razini Brčko Distrikta. To uključuje komisije za koncesije, komisije za javno-

privatna partnerstva, Vijeće ministara na državnoj razini, te vlade na entitetskoj, kantonalnoj razini i

razini Brčko Distrikta, kao i relevantna ministarstva nadležna u ovoj oblasti.

Zakon o javnim nabavama djelomično je usklađen s pravnom stečevinom EU. Cilj zakona je

osigurati poštivanje načela nediskriminacije, otvorenog tržišnog natjecanja, transparentnosti i

jednakog tretmana. Međutim, načelo nediskriminacije ne primjenjuje se u potpunosti jer zemlja

održava sustav preferencijalnog tretmana domaćeg, koji bi se trebao postupno ukinuti, u skladu s

gore navedenim pravilima SSP-a. Nadalje, Zakon pokriva i izuzetke koji nisu obuhvaćeni pravnom

65 https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20190529-bosnia-and-herzegovina-

analytical-report.pdf



stečevinom EU. Potrebno je da Bosna i Hercegovina uskladi svoje zakonodavstvo s direktivama o

javnim nabavama iz 2014. godine, uključujući klasične nabave, komunalne usluge i nabave u

području obrane. Koncesije i javno-privatna partnerstva imaju rascjepkanu strukturu politike

djelovanja koju je potrebno uskladiti s pravnom stečevinom EU. Da bi se prevladala trenutna

pravna nejasnoća i izbjegli visoki administrativni troškovi, administrativna tijela koja primjenjuju ovu

strukturu trebaju formalne komunikacijske kanale. Svi pravni i financijski instrumenti koji se koriste

u javnim nabavama i koncesijama, uključujući međuvladine sporazume s trećim zemljama, trebali

bi se pridržavati načela otvorenosti, tržišnog natjecanja, poštenog postupanja i nediskriminacije.

Što se tiče provedbe i regulacije, Agencija za javne nabave Bosne i Hercegovine tijelo je zaduženo

za pokretanje, provedbu i praćenje reforme javnih nabava u svim sektorima. S druge strane, njene

administrativne sposobnosti nisu adekvatne za izvršavanje njenih zadataka. Svako javno tijelo kao

naručitelj trebalo bi razviti specijalizirane službe za javne nabave i u njih uposliti službenike koji

imaju potrebne vještine i iskustvo. Agencija za javne nabave je nadležna za državni portal za javne

nabave gdje se objavljuju obavijesti o natječajima i ugovorima, kao i druge važne informacije i

smjernice te prikupljaju podaci od više od 95 % naručitelja u zemlji. Natječajna dokumentacija

može se preuzeti putem elektroničke nabave. U 2017. godini modul e-aukcije, koji je prvi put

implementiran 2016. godine, korišten je u 2.713 postupaka.

VII.3 Što prati WeBER i na koji način?

U području RJU vezano za Upravljanje javnim financijama prati se šest SIGMA principa.

Princip 5: Osigurano je transparentno izvještavanje i nadzor proračuna.

Princip 6: Operativni okvir za internu kontrolu definira odgovornosti i ovlasti, a njegova primjena od

strane proračunskih organizacija u skladu je sa zakonodavstvom koje uređuje upravljanje javnim

financijama i javnu upravu općenito.

Princip 8: Operativni okvir za internu reviziju odražava međunarodne standarde, a njegovu primjenu

u a njegova primjena od strane proračunskih organizacija u skladu je sa zakonodavstvom koje

općenito uređuje javnu upravu i upravljanje javnim financijama.

Princip 11: Postoje središnji institucionalni i administrativni kapaciteti za učinkovito i djelotvorno

razvijanje, provedbu i praćenje politike javnih nabava.

Princip 13: Postupci javnih nabava u skladu su s osnovnim načelima jednakog tretmana,

nediskriminacije, proporcionalnosti i transparentnosti, istovremeno osiguravajući najučinkovitiju

uporabu javnih sredstava i najbolje korištenje suvremenih tehnika i metoda za javne nabave.

Principle 16: Vrhovna revizijska institucija primjenjuje standarde na neutralan i objektivan način kako

bi osigurala revizije visoke kvalitete, što pozitivno utječe na funkcioniranje javnog sektora.



Budući da SIGMA temeljito procjenjuje ove principe, WeBER se fokusira na i poboljšava elemente

transparentnosti i pristupačnosti informacija, vanjske komunikacije, kao i proaktivne pristupe

informiranja građana na način koji je prilagođen građanima.

Kao dodatni razvoj događaja od početnog monitoringa, razvijen je novi indikator koji pokriva

pod-područje javnih nabava unutar upravljanja javnim financijama (SIGMA principi 11 i 13), koji nije

bio praćen u prvom ciklusu, pa su kao rezultat toga, u ovom izdanju PAR Monitora, mjerena četiri

indikatora. Kroz ovaj dodatni indikator, WeBER-ovi istraživači su po prvi put pratili politiku javnih

nabava, uz godišnju proračunsku politiku, PIFC i vanjske revizije. Budući da je mjeren po prvi put,

indikator o javnim nabavama tek u ovom izdanju PAR Monitora postavlja osnovne vrijednosti za

ovo područje.

Prvi indikator procjenjuje transparentnost i dostupnost proračunskih dokumenata, mjereći koliko

su ključni proračunski dokumenti (poput godišnjeg proračuna na državnoj razini i izvještaja o

izvršenju proračuna) dostupni građanima, kao i u kojoj su mjeri proračunske informacije

prezentirane i prilagođene potrebama građana i civilnog društva. U tu svrhu, primarni izvori

podataka na internetu su podaci dostupni na web stranicama ministarstava nadležnih za financije,

kao i službeni portali vlade i portali otvorenih podataka.

Drugi pokazatelj mjeri dostupnost i komuniciranje važnih informacija o PIFC-u javnosti i drugim

zainteresiranim dionicima (uključujući konsolidirano izvještavanje, reviziju kvalitete interne revizije i

proceduralne informacije financijskog upravljanja i kontrole (FMC)). Analiza razmatra službene

web stranice i dostupne dokumente državnih institucija zaduženih za politiku PIFC-a. Na web

stranicama svih ministarstava analizira se dostupnost određenih informacija vezanih za financijsko

upravljanje i kontrolu (FMC), dok službena parlamentarna dokumentacija služi za mjerenje

pravilnosti parlamentarnog nadzora PIFC-a.

U području vanjske revizije, pristup indikatora razmatra vanjsku komunikaciju i praksu suradnje VRI

s javnošću. Ovo područje pokriva postojanje strateških pristupa, korištenih komunikacijskih

sredstava, revizorsko izvještavanje prilagođeno građanima, postojanje kanala za izvještavanje o

pitanjima koja su identificirali vanjski dionici te konzultacije s civilnim društvom. U tu je svrhu

korištena je kombinacija stručne analize dokumenata VRI i analize web stranica VRI, što je

dopunjeno putem polu-strukturiranih intervjua sa osobljem VRI radi prikupljanja dodatnih ili

nedostajućih informacija.

Konačno, u području javnih nabava, indikator mjeri dostupnost informacija o javnim nabavama

javnosti. Fokusira se na to objavljuju li središnja tijela za javne nabave i ključni naručitelji godišnje

planove i izvještaje, kao i na to koliko su središnji portali za javne nabave informativni i prilagođeni

za korištenje od strane zainteresirane javnosti i građana. Uz to, ovaj indikator razmatra dostupnost



otvorenih podataka o javnim nabavama, kao i postotak procesa javnih nabava provedenih u

otvorenim postupcima. Ovaj indikator je u potpunosti utemeljen na pregledu službene

dokumentacije o politici javnih nabava.

VII.4 Rezultati WeBER monitoringa

Princip 5: Osigurano je transparentno izvještavanje i nadzor proračuna

WeBER indikator PFM_P5_I1: Transparentnost i dostupnost proračunskih dokumenata


2019/2020

Bodovi

2017/2018

Е1. Usvojeni godišnji proračun lako je dostupan na internetu 4/4 4/4

Е2. Izvještaji o izvršenju proračuna za tijekom godine lako su dostupni na internetu 0/4 2/4

E3. Izvještaji o izvršenju proračuna za na sredini godine lako su dostupni na internetu 4/4 0/4

E4. Izvještaji o izvršenju proračuna (tijekom godine, sredinom godine, na kraju godine)

sadrže podatke o proračunskoj potrošnji u smislu funkcionalne, organizacijske i

ekonomske klasifikacije

4/4 4/4

E5. Godišnji izvještaj na kraju godine sadrži nefinancijske podatke o radu Vlade 1/2 0/2

E6. Službena prezentacija godišnjeg proračuna prilagođena čitateljima (Proračun za

građane) redovito se objavljuje na internetu 2/4 0/4

E7. Proračunski podaci objavljuju se u formatu otvorenih podataka 0/2 1/2

Ukupno 15/24 12/24


Zakon o proračunu institucija BiH za 2019. i 2020. godinu lako je dostupan na web stranici

Ministarstva financija i trezora BiH. Proračunskim dokumentima koji pružaju informacije na

godišnjoj osnovi može se pristupiti već samo jednim klikom; lako su dostupni i mogu se preuzeti

sa stranice. Godišnji izvještaji o izvršenju proračuna izrađeni tijekom jedne godine nisu dostupni,

ali kvartalni izvještaji o izvršenju proračuna lako su dostupni na web stranici (2 izvještaja dostupna

za 2020. godinu). Polugodišnji izvještaji o izvršenju proračuna (polugodišnji proračun) dostupni su

na internetu za 2019. i 2020. godinu, a mogu se pronaći na web stranici Ministarstva financija i

trezora. Izvještaj na kraju godine za 2019. godinu sadrži ekonomsku, organizacijsku i funkcionalnu

klasifikaciju. Ovaj izvještaj dijelom sadrži podatke o financijskim rezultatima.

66 Konverzija bodova: 0-4 boda = 0; 5-8 bodova = 1; 9-12 bodova = 2; 13-16 bodova = 3; 17-20 bodova = 4; 21-24 boda = 5.




monitor.org.

Tabela 5: Dostupnost izvještaja o proračunu objavljenih tijekom jedne godine na internetu

Proračun je dostupan na internetu za 2020. godinu i to je prvi objavljeni Proračun za građane

institucija BiH i međunarodnih obveza BiH. U uvodu je navedeno da Ministarstvo planira uvesti

praksu redovitog objavljivanja ovog dokumenta. Zakon o proračunu institucija BiH i

međunarodnih obveza BiH usvojen je prilično kasno - proračun za 2020. godinu usvojen je tek 29.

jula - pa je više od pola godine bilo pokriveno privremenim financiranjem što je rezultiralo

objavljivanjem Proračuna za građane za 2020. godinu tek u januaru 2021. godine.

Tabela 6: Sveobuhvatnost podataka u izvještavanju o proračunu

Tip podataka Izvještavanje tijekom

godine

Izvještavanje sredinom

godine

Izvještavanje na kraju

godine

Ekonomski

Funkcionalni

Organizacijski

O učinku


Indikator PFM_P5_I1: Transparentnost i dostupnost proračunskih dokumenata

Izvještavanje tijekom godine Izvještavanje sredinom godine

Tip Mjesečni, tromjesečni 6 mjeseci

Lako dostupan X

2 2

4 4

1

2

3 3

4 4

1

2

0

1

2

3

4

5

ALB BIH KS MKD MNE SRB

2017/2018 2019/2020



Princip 6: Operativni okvir za internu kontrolu definira odgovornosti i ovlasti, a njegova

primjena od strane proračunskih organizacija u skladu je sa zakonodavstvom koje

uređuje upravljanje javnim financijama i javnu upravu općenito.

Princip 8: Operativni okvir za internu reviziju odražava međunarodne standarde, a

njegovu primjenu u a njegova primjena od strane proračunskih organizacija u skladu je

sa zakonodavstvom koje općenito uređuje javnu upravu i upravljanje javnim financijama.

WeBER indikator PFM_P6&8_I1: Javna dostupnost informacija o unutarnjim kontrolama javnih

financija i parlamentarnom nadzoru


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1. Konsolidirani godišnji izvještaj o PIFC-u redovito se izrađuje i objavljuje na internetu 4/4 4/4

E2. Pregledi kvalitete izvještaja unutarnje revizije redovito se izrađuju i objavljuju na

internetu 0/2 0/2

E3. Ministarstva objavljuju informacije u vezi s financijskim upravljanjem i kontrolom 0/4 0/2

E4. Središnja harmonizacijska jedinica proaktivno sarađuje s javnošću 0/2 1/2

E5. Parlament redovito razmatra/pregledava konsolidirani izvještaj o PIFC-u. 2/2 1/2

Ukupno 6/14 6/12


Zakon o financiranju institucija Bosne i Hercegovine definira obveze objavljivanja kvartalnih,

polugodišnjih i godišnjih izvještaja o PIFC-u. Kada je u pitanju unutarnja revizija, ne postoji jasan

rok za pripremu konsolidiranog godišnjeg izvještaja u Zakonu o unutarnjoj reviziji BiH. Također,

Zakon o financiranju institucija BiH nema jasan rok za SHJ da pripremi konsolidirani izvještaj o

financijskom upravljanju i kontroli. Iako ne postoje strogi rokovi propisani u ova dva zakona,

Ministarstvo ih je u posljednje tri godine dosljedno objavljivalo u martu svake godine.

Konsolidirani godišnji izvještaj o PIFC-u izrađuje se i objavljuje na internetu, na web stranici

Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija. Dostupni izvještaji pokrivaju razdoblje

između 2011. i 2019. godine. Međutim, procjene kvalitete izvještaja unutarnje revizije ne objavljuju

se redovito na internetu.

Što se tiče objavljivanja informacija vezanih za financijsko upravljanje i kontrolu, nedostaje

proaktivan pristup ministarstava. Takve informacije nisu dostupne na internetu.

Postoje određeni dokazi o proaktivnom angažmanu s javnošću - SHJ je objavila nekoliko

priopćenja za javnost, ali nema javnih istupa o pitanjima PIFC-a. Također, nije bilo objavljivanja

67 Konverzija bodova: 0-2 boda = 0; 3-4 boda = 1; 5-6 bodova = 2; 7-8 bodova =3; 9-10 bodova = 4; 11-12 bodova = 5.





letaka ili aktivnosti na društvenim medijima. Sažeci izvještaja koje je izradila SHJ dostupni su na

internetu, ali njihov tekst je vrlo tehnički i birokratski.

Analiza web stranice Parlamenta i dostupni dokumenti otkrivaju kako Parlament redovito

raspravlja o konsolidiranom izvještaju o PIFC-u.


Indikator PFM_P6&P8_I1: Javna dostupnost informacija o unutarnjim kontrolama javnih financija i

parlamentarnom nadzoru

Princip 11: Postoje središnji institucionalni i administrativni kapaciteti za učinkovito i

djelotvorno razvijanje, provedbu i praćenje politike javnih nabava.

Princip 13: Postupci javnih nabava u skladu su s osnovnim načelima jednakog tretmana,

nediskriminacije, proporcionalnosti i transparentnosti, istovremeno osiguravajući

najučinkovitiju uporabu javnih sredstava i najbolje korištenje suvremenih tehnika i

metoda za javne nabave.

WeBER indikator PFM_P11&13 _I1: Dostupnost informacija o javnim nabavama za javnost


2019/2020

E1. Središnje tijelo za javne nabave redovito izvještava javnost o provedbi cjelokupne politike javnih

nabava 0/4

E2. Središnje revizorsko tijelo redovito izvještava javnost o postupcima zaštite prava ponuditelja u

javnim nabavama 0/4

E3. Izvještavanje o javnim nabavama putem središnjeg tijela za javne nabave prilagođeno je i

dostupno građanima 1/2

3

2

0

2

1 1

2 2

0

2

1 1

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5


2017/2018 2019/2020



E4. Portal za javne nabave prilagođen je korisnicima 0/2

E5. Naručitelji nabava na državnoj razini redovito objavljuju godišnje planove nabava 0/4

E6. Naručitelji nabava na državnoj razini redovito objavljuju godišnje izvještaje o nabavama 0/4

E7. Središnje tijelo za javne nabave objavljuje otvorene podatke o nabavama 0/2

E8. Otvorene i konkurentne procedure glavna su metoda javnih nabava 0/4

Ukupno 1/26

Vrijednost indikatora (ljestvica 0 – 5)68 0

Nakon pregleda web stranice središnjeg tijela za javne nabave, izvještaji o provedbi cjelokupne

politike javnih nabava dostupni su od 2006. godine, ali nisu dostupni svi izvještaji za posljednje tri

kalendarske godine. Ured za razmatranje žalbi nema dosad objavljenih izvještaja o svom radu.

Izvještaji o javnim nabavama sadrže vizualne prezentacije (grafikone ili slično) glavnih ishoda

nabava i objavljuju se na jasno određenom mjestu na web stranici i dostupni su s najviše tri klika s

početne stranice. Na portalu za javne nabave (www.ejn.gov.ba/) pristup cjelokupnoj tenderskoj

dokumentaciji je besplatan, a portal sadrži vodič o tome kako koristiti njegove funkcije. Međutim,

tenderska dokumentacija dostupna je samo certificiranim registriranim korisnicima što ne

uključuje OCD ili opću javnost. Portal ne sadrži objašnjenja ključnih termina javnih nabava, a

često postavljana pitanja i pretraživanje slobodnim unosom teksta nisu dostupni. Vrsta obavijesti,

ugovorno tijelo i vremensko razdoblje dostupni su na Naprednom pretraživanju. Sva se

dokumentacija objavljuje u formatu koji se ne može uređivati.

Samo 6 od 9 ministarstava na državnoj razini objavilo je planove nabave za tekuću i prethodnu

godinu, a samo jedno je objavilo izvještaj o nabavama za posljednje dvije kalendarske godine.

68 Konverzija bodova: 0-3 boda = 0; 4-6 bodova = 1; 7-9 bodova = 2; 10-12 bodova = 3; 13-15 bodova = 4; 16-18 bodova = 5




monitor.org.


Indikator PFM_P11&P13_I1: Dostupnost informacija o javnim nabavama za javnostincip 16: hovna

avnog sektora.

WeBER indikator PFM_P16_I1: Komunikacija i suradnja Vrhovne revizorske institucije s javnošću u

vezi s njezinim radom


2019/2020

Bodovi

2017/2018

E1. VRI razvija komunikacijsku strategiju za obraćanje javnosti 0/4 0/4

E2. VRI je namijenila barem jedno radno mjesto za proaktivnu komunikaciju i pružanje

povratnih informacija javnosti 4/4 4/4

E3. VRI koristi razne načine za komunikaciju s javnošću 2/2 0/2

E4. VRI izrađuje sažetke revizorskih izvještaja koji su prilagođeni građanima 4/4 0/4

E5. Razvijeni su službeni kanali za podnošenje žalbi ili inicijativa VRI od strane vanjskih

zainteresiranih dionika (šira javnost, OCD) 2/2 0/2

E6. VRI konzultira OCD i njihov rad u svrhu identificiranja rizika u javnom sektoru 2/2 1/2

Ukupno 14/18 5/18


Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine trenutno nema usvojenu komunikacijsku

strategiju, iako je predstavnik VRI potvrdio da je strategija u procesu usvajanja, kao dio projekta

koji se provodi uz podršku SIGMA-e, a komunikacija je kao dio svakog godišnjeg Plana rada

69 Konverzija bodova: 0-3 boda = 0; 4-5 bodova = 1; 6-7 bodova = 2; 8-11 bodova =3; 12-15 bodova = 4; 16-18 bodova = 5.

3

0

4 4 4

2

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5




navedena u poglavlju pod naslovom Komunikacija i odnosi s javnošću. Ured za reviziju institucija

BiH (vrhovna revizorska institucija u Bosni i Hercegovini osnovana 2000. godine) izradio je

Strateški plan razvoja 2014. - 2020. koji služi za nastavak razvoja Ureda u skladu sa Strateškim

okvirom razvoja vrhovnih revizorskih institucija Bosne i Hercegovine 2013.-2020. a koji je usvojio

Koordinacijski odbor VRI. Plan sadrži četiri strateška cilja. Strateški cilj 1: Očuvanje i jačanje

neovisnosti Ureda; Strateški cilj 2: Jačanje utjecaja revizije u društvu kroz aktivan doprinos

učinkovitosti, ekonomičnosti i djelotvornosti javne uprave; Strateški cilj 3: Jačanje institucionalnih

(profesionalnih i organizacijskih) kapaciteta; Strateški cilj 4: Uloga na međunarodnom planu i

suradnja s domaćim institucijama i organizacijama. Sadrži i strateške programe.

Kako je potvrđeno tijekom razgovora s predstavnikom ove institucije, u Odjelu za međunarodnu

suradnju i odnose s javnošću radi jedna osoba. Nema dostupnih informacija o tome da je

održana ijedna konferencije za novinare. Ured ima Twitter profil, dostupni su njegovi promo

materijali, kao i infografike. Primarni način komunikacije s javnošću je web stranica Ureda i izravan

kontakt s medijima.

Niti jedan izvještaj o financijskoj reviziji ne sadrži sažetak. Svi izvještaji o financijskoj reviziji slijede

isti format, gdje se u prvom dijelu izvještaja razrađuje pravni okvir za izvještavanje i metodologija

korištena za formiranje mišljenja revizora. Daje se kratak pregled provedbe mjera iz prethodnih

izvještaja (onih koje su provedene, onih u postupku provedbe i onih koje nisu provedene). Oni

također nude kratak pregled sustava i proračuna unutarnjih kontrola (kao što su rashodi, plaće,

naknade i drugo), kao i pregled financijskih informacija i javnih nabava. Svi izvještaji o financijskoj

reviziji napisani su jasno i iako su pomalo tehnokratski, ipak su napisani na jeziku koji je

prilagođen korisnicima. Izvještaji o reviziji učinka imaju sažetke prilagođene građanima (koji su

vrlo jasni, sažeti i čitatelju daju kratak pregled glavnih nalaza). Međutim, svi su izvještaji sažeti u

Sažetku godišnjeg Revizorskog izvještaja o najvažnijim nalazima i preporukama za 2019/2020.

godinu koji je napisan na jasan način i prilagođen građanima te sadrži vizualne prikaze i ključne

nalaze.

Funkcionalni obrazac za kontakt dostupan je na web stranici VRI gdje se navodi da su "povratne

informacije, upiti i prijedlozi" dobrodošli. Iako je obrazac pomalo općenit, putem ovog kanala

moguće je podnijeti pritužbe ili inicijative o pitanjima koja su identificirali vanjski dionici. Na kraju,

pretraživanje web stranice VRI rezultiralo je pronalaskom Izvještaja o aktivnostima Ureda za

Reviziju za 2018. i 2019. godinu, a oba sadrže informacije o konzultacijama s OCD-ima u

poglavlju „Komunikacija s javnošću“.

Intervjuirani predstavnik Ureda za reviziju potvrdio je da se krajem svake godine organiziraju

konzultativni sastanci s OCD-ima s ciljem upoznavanja OCD-a s načinom izrade godišnjeg plana

revizije učinka, kao i identificiranja društveno značajnih pitanja za koja OCD smatraju da bi mogla

biti predmet revizije uspješnosti, poštujući pritom mandat i nadležnosti samog Ureda. Izvještaji i



analize OCD-a redovito se koriste i za procjenu rizika pri planiranju revizija i kao referenca pri

izradi izvještaja.


Indikator PFM_P16_I1: Komunikacija i suradnja Vrhovne revizorske institucije s javnošću u vezi s

njezinim radom


www.par-monitor.org

VII.5 Kratki pregled rezultata: Upravljanje javnim financijama

Zakon o proračunu institucija BiH za 2019. i 2020. godinu lako je dostupan na web stranici

Ministarstva financija i trezora BiH. Proračunskim dokumentima koji pružaju informacije na

godišnjoj osnovi može se pristupiti već samo jednim klikom; lako su dostupni i mogu se preuzeti

sa stranice. Polugodišnji izvještaji o izvršenju proračuna (polugodišnji proračun) dostupni su na

internetu za 2019. i 2020. godinu, Izvještaj na kraju godine za 2019. godinu sadrži ekonomsku,

organizacijsku i funkcionalnu klasifikaciju. Ovaj izvještaj dijelom sadrži podatke o financijskim

rezultatima. I konačno, Proračun za građane za 2020. godinu dostupan je na internetu.

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine trenutno nema usvojenu komunikacijsku

strategiju, ona je u procesu usvajanja. Komunikacija je kao dio svakog godišnjeg Plana rada

navedena u poglavlju pod naslovom „Komunikacija i odnosi s javnošću“. Ured za reviziju

institucija BiH izradio je Strateški plan razvoja 2014. - 2020. koji služi za nastavak razvoja Ureda u

skladu sa Strateškim okvirom razvoja vrhovnih revizorskih institucija Bosne i Hercegovine 2013.-

2020. a koji je usvojio Koordinacijski odbor VRI. U Odjelu za međunarodnu suradnju i odnose s

javnošću Ureda radi jedna osoba. Primarni način komunikacije s javnošću je web stranica Ureda i

izravan kontakt s medijima.

4

1

3

0

1

2

3

4

3 3 3

4

0

1

2

3

4

5


2017/2018 2019/2020



Niti jedan izvještaj o financijskoj reviziji ne sadrži sažetak. Svi izvještaji o financijskoj reviziji slijede

isti format, gdje se u prvom dijelu izvještaja razrađuje pravni okvir za izvještavanje i metodologija

korištena za formiranje mišljenja revizora. Izvještaji su napisani jasno i iako su pomalo

tehnokratski, ipak su napisani na jeziku koji je prilagođen korisnicima. Izvještaji o reviziji učinka

imaju sažetke prilagođene građanima (koji su vrlo jasni, sažeti i čitatelju daju kratak pregled

glavnih nalaza). Brojni nalazi navedeni su u Sažetku godišnjeg Revizorskog izvještaja o

najvažnijim nalazima i preporukama za 2019/2020. godinu koji sadrži vizualne prikaze i ključne

nalaze i koji je napisan na jasan i građanima prilagođen način.

Funkcionalni obrazac za kontakt dostupan je na web stranici VRI gdje se navodi da su "povratne

informacije, upiti i prijedlozi" dobrodošli. Nadalje, pretraživanje web stranice VRI rezultiralo je

pronalaskom Izvještaja o aktivnostima Ureda za reviziju za 2018. i 2019. godinu, a oba sadrže

informacije o konzultacijama s OCD-ima u poglavlju „Komunikacija s javnošću“.

Organizacije civilnog društva pozivaju se na konzultativne sastanke s ciljem upoznavanja OCD-a

s načinom izrade godišnjeg plana revizije učinka, kao i identificiranja društveno značajnih pitanja

za koja OCD smatraju da bi trebala biti predmet revizije uspješnosti, poštujući pritom mandat i

nadležnosti samog Ureda. Izvještaji i analize OCD-a redovito se koriste kao smjernice pri izradi

izvještaja i za procjenu rizika pri planiranju revizija.

Nakon pregleda web stranice središnjeg tijela za javne nabave, izvještaji o provedbi cjelokupne

politike javnih nabava dostupni su od 2006. godine, ali nisu dostupni svi izvještaji za posljednje tri

kalendarske godine. Ured za razmatranje žalbi nema dosad objavljenih izvještaja o svom radu.

Na portalu za javne nabave (www.ejn.gov.ba/) pristup cjelokupnoj tenderskoj dokumentaciji je

besplatan, a portal sadrži vodič o tome kako koristiti njegove funkcije. Međutim, tenderska

dokumentacija dostupna je samo certificiranim registriranim korisnicima što ne uključuje OCD ili

opću javnost. Sva se dokumentacija objavljuje u formatu koji se ne može uređivati.

Samo 6 od 9 ministarstava na državnoj razini objavilo je planove nabave za tekuću i prethodnu

godinu, a samo jedno je objavilo izvještaj o nabavama za posljednje dvije kalendarske godine.

Zakon o financiranju institucija Bosne i Hercegovine definira obveze objavljivanja kvartalnih,

polugodišnjih i godišnjih izvještaja o PIFC-u. Kada je u pitanju unutarnja revizija, ne postoji jasan

rok za pripremu konsolidiranog godišnjeg izvještaja u Zakonu o unutarnjoj reviziji BiH. Također,

Zakon o financiranju institucija BiH nema jasan rok za SHJ da pripremi konsolidirani izvještaj o

financijskom upravljanju i kontroli. Iako ne postoje strogi rokovi propisani u ova dva zakona,

Ministarstvo ih je u posljednje tri godine dosljedno objavljivalo u martu svake godine.

Konsolidirani godišnji izvještaj o PIFC-u izrađuje se i objavljuje na internetu. Međutim, pregledi

kvalitete izvještaja unutarnje revizije ne objavljuju se redovito na internetu. Što se tiče

objavljivanja informacija vezanih za financijsko upravljanje i kontrolu, nedostaje proaktivan pristup

ministarstava. Takve informacije nisu dostupne na internetu.



Postoje određeni dokazi o proaktivnom angažmanu s javnošću - SHJ je objavila nekoliko

priopćenja za javnost, ali nema javnih istupa o pitanjima PIFC-a. Također, nije bilo objavljivanja

letaka ili aktivnosti na društvenim medijima. Sažeci izvještaja koje je izradila SHJ dostupni su na

internetu, ali njihov tekst je vrlo tehnički i birokratski.

Analiza web stranice Parlamenta i dostupni dokumenti otkrivaju kako Parlament redovito

raspravlja o konsolidiranom izvještaju o PIFC-u.

VII.6 Preporuke za područje Upravljanje javnim financijama








Preporuka Status StatusKomentar

MFT BiH ima jedinstvenu lokaciju na svojoj

internet stranici za SVE informacije o izvršenju

proračuna (kvartalne, polugodišnje, godišnje), na

kojoj su zasebno prikazani različiti izvještaji o

izvršenju proračuna, ali bi trebala biti bolje

organizirana i lako dostupna.

Nisu poduzete

mjere

Web stranica ministarstva je

ista, ništa se nije promijenilo

u odnosu na prethodni ciklus

praćenja.

Objavljivanje podataka o izvršenju proračuna

trebalo bi biti što opsežnije, radi boljeg

razumijevanja vanjskih dionika i veće

transparentnosti. Što znači, osim uobičajenog

objavljivanja informacija po ekonomskim

kategorijama, svaki izvještaj trebao bi omogućiti

pristup podacima o izvršenju proračuna prema

funkcijama Vlade, te o izvršenju proračuna

pojedinačnih proračunskih korisnika za cijeli javni

sektor (državni proračun, lokalne samouprave,

organizacije socijalnog osiguranja, javna

poduzeća)

Nisu poduzete

mjere

Ništa se nije promijenilo u

odnosu na prethodni ciklus

praćenja.



Izvještaj o proračunu na kraju godine trebao bi

sadržavati podatke o učinku Vlade. Prvenstveno,

ove informacije trebaju biti predstavljene na sažet

i građanima prilagođen način, opisujući

postignuća Vlade u pogledu izvršenja proračuna,

a drugo, detaljnije informacije mogu se pružiti

otkrivanjem informacija o pokazateljima

programskog proračuna barem na razini

programa svih korisnika proračuna.

Nisu poduzete

mjere

Ništa se nije promijenilo u

odnosu na prethodni ciklus

praćenja.

MFT BIH treba proaktivno objavljivati građanima

prilagođenu verziju godišnjeg proračuna. Ova

vrsta izvještaja nije dostupna na web stranici MFT

BiH. Ako ga pak objavi, MFT BiH treba razmotriti

mogućnost poboljšanja kvalitete sadržaja i

svrsishodnosti podataka tako što će npr. naglasak

staviti na funkcije/svrhu proračunske potrošnje,

na ključne proračunske projekte i mjere planirane

za tu godinu, na mogućnost učešća građana u

formulaciji proračuna na različitim razinama, ali i

na unapređenje vizualizacije podataka –

predstavljajući podatke na jednostavan i razumljiv

način, istovremeno im povećavajući vizualnu

privlačnost.

U potpunosti

provedeno Proračun za građane

dostupan je na internetu za

2020. godinu i to je prvi

objavljeni Proračun za

građane institucija BiH i

međunarodnih obaveza BiH.

U uvodu je navedeno da

Ministarstvo planira uvesti

praksu redovitog

objavljivanja ovog

dokumenta.

MFT bi trebalo maksimalno provoditi politiku

otvorenih podataka, objavljujući SVE proračunske

podatke po mogućnosti u više od jednog formata

otvorenih podataka, u skladu sa standardima

otvorenih podataka. To bi također trebalo

podrazumijevati da skupovi podataka budu lako

dostupni i jasno vidljivi kao zaseban odjeljak web

stranice.

Nisu poduzete

mjere

MFT ne provodi politiku

otvorenih podataka.

SHJ MFT-a treba redovito izrađivati i objavljivati

na internetu procjene kvalitete izvještaja o

unutarnjoj reviziji. Nisu poduzete

mjere

Dostupni izvještaji pokrivaju razdoblje

između 2011. i 2019. godine. Međutim,

pregledi kvalitete izvještaja o

unutarnjoj reviziji ne objavljuju se

redovito na internetu. Što se tiče

objavljivanja informacija vezanih za

financijsko upravljanje i kontrolu,



nedostaje proaktivan pristup

ministarstava. Takve informacije nisu

dostupne na internetu.

SHJ MFT-a treba unaprijediti eksternu

komunikaciju putem objavljivanja materijala

kojima se građanima pojašnjava PIFC i

naglašavaju bitna događanja u javnom sektoru,

koristeći jednostavan jezik i primjere iz prakse.

Ovo se može postići različitim sredstvima kao što

su infografike, video materijali te brošure, kao i

putem društvenih mreža.

Nisu poduzete

mjere



Ministarstva na državnoj razini, ali i druge razine

vlasti trebaju posvetiti lako dostupan, zaseban

odjeljak svojih web stranica za ažuriranje

informacija o financijskom upravljanju i kontroli

unutar svojih organizacija. Taj odjeljak trebao bi

uključivati barem misiju i ciljeve organizacije,

odgovorne osobe za provedbu PIFC-a, poslovne

postupke, informacije o upravljanju rizicima,

prijavljene nepravilnosti. Osim opisa i statičkih

informacija, ovaj odjeljak treba redovito ažurirati

rezultatima implementacije PIFC-a u

svakodnevnom funkcioniranju organizacije.

Nisu poduzete

mjere



VRI bi trebala nastojati da sačini građanima

prilagođen sažetak za svaki objavljeni izvještaj o

reviziji, neovisno o tipu revizije. Za početak bi bilo

dobro replicirati kratke i koncizne sažetke koji se

sačinjavaju za izvještaje o reviziji učinka.

U potpunosti

provedeno Niti jedan izvještaj o financijskoj reviziji

ne sadrži sažetak. Izvještaji o reviziji

učinka imaju sažetke prilagođene

građanima (koji su vrlo jasni, sažeti i

čitatelju daju kratak pregled glavnih

nalaza). Brojni nalazu navedeni su u

Sažetku godišnjeg Revizorskog

izvještaja o najvažnijim nalazima i

preporukama za 2019/2020. godinu

koji sadrži vizualne prikaze i ključne

nalaze i koji je napisan na jasan i

građanima prilagođen način.

Na konkretno za to predviđenoj lokaciji u okviru

svoje web stranice, VRI treba jasno prikazivati

U potpunosti

provedeno Funkcionalni obrazac za kontakt

dostupan je na web stranici VRI gdje



podatke o zaprimljenim ulaznim infomacijama,

preporukama i žalbama građana, te o načinu

kako se sa istima postupa. Pojačana vidljivost i

promoviranje ove prakse može pozitivno utjecati

na učešće građana u prijavljivanju nepravilnosti,

kao i na odgovornost vlasti

se navodi da su "povratne informacije,

upiti i prijedlozi" dobrodošli. Iako je

obrazac pomalo općenit, putem ovog

kanala moguće je podnijeti pritužbe ili

inicijative o pitanjima koja su

identificirali vanjski dionici.

VRI treba konačno usvojiti komunikacijski plan ili

strategiju. Njegovim usvajanjem i objavljivanjem

(zajedno s akcijskim planom za provedbu),

pristup VRI vanjskoj komunikaciji i planirano

uključivanje civilnog društva u njen rad, postaju

transparentniji i predvidljiviji, a vjerodostojnost

VRI-ja jača.

Nisu poduzete

mjere

Ured za reviziju institucija Bosne i

Hercegovine trenutno nema usvojenu

komunikacijsku strategiju, iako je

predstavnik VRI potvrdio da je

strategija u procesu usvajanja.

VRI treba razmotriti korištenje što većeg broja

alata prilagođenih potrebama građana u svrhu

obavještavanja o svom radu. Moguće opcije

uključuju, ali se ne ograničavaju na, infografike,

video materijale ili brošure, te društvene medije.

U potpunosti

provedeno Ured za reviziju ima Twitter profil,

dostupni su njegovi promo materijali,

kao i infografike. Primarni način

komunikacije s javnošću je web

stranica Ureda i izravan kontakt s

medijima.

VII.7 Preporuke PAR Monitora 2019./2020.

Većina preporuka iz PAR Monitora za razdoblje 2017./2018. godine i dalje su jako relevantne za

ovaj ciklus praćenja. Neke od preporuka koje se ponavljaju su malo izmijenjene, kako bi bile

relevantnije za donekle izmijenjeni pravni okvir ili jednostavno kako bi bile jasnije i konkretnije.

1. MFT BiH ima jedinstvenu lokaciju na svojoj internet stranici za SVE informacije o izvršenju

proračuna (kvartalne, polugodišnje, godišnje), na kojoj su zasebno prikazani različiti

izvještaji o izvršenju proračuna, ali bi trebala biti bolje organizirana i lako dostupna.*

2. Objavljivanje podataka o izvršenju proračuna trebalo bi biti što opsežnije, radi boljeg

razumijevanja vanjskih dionika i veće transparentnosti. Što znači, osim uobičajenog

objavljivanja informacija po ekonomskim kategorijama, svaki izvještaj trebao bi omogućiti

pristup podacima o izvršenju proračuna prema funkcijama Vlade, te o izvršenju proračuna

pojedinačnih proračunskih korisnika za cijeli javni sektor (državni proračun, lokalne

samouprave, organizacije socijalnog osiguranja, javna poduzeća).*



3. Izvještaj o proračunu na kraju godine trebao bi sadržavati podatke o učinku Vlade.

Prvenstveno, ove informacije trebaju biti predstavljene na sažet i građanima prilagođen

način, opisujući postignuća Vlade u pogledu izvršenja proračuna, a drugo, detaljnije

informacije mogu se pružiti otkrivanjem informacija o pokazateljima programskog

proračuna barem na razini programa svih korisnika proračuna.*

4. MFT bi trebalo maksimalno provoditi politiku otvorenih podataka, objavljujući SVE

proračunske podatke po mogućnosti u više od jednog formata otvorenih podataka, u

skladu sa standardima otvorenih podataka. To bi također trebalo podrazumijevati da

skupovi podataka budu lako dostupni i jasno vidljivi kao zaseban odjeljak web stranice.*

5. SHJ MFT-a treba redovito izrađivati i objavljivati na internetu procjene kvalitete izvještaja o

unutarnjoj reviziji.*

6. SHJ MFT-a treba unaprijediti eksternu komunikaciju, putem objavljivanja materijala kojima

se građanima pojašnjava PIFC i naglašavaju bitna događanja u javnom sektoru, koristeći

jednostavan jezik i primjere iz prakse. Ovo se može postići različitim sredstvima kao što su

infografike, video materijali te brošure, kao i putem društvenih mreža.*

7. Ministarstva na državnoj razini, ali i druge razine vlasti trebaju posvetiti lako dostupan,

zaseban odjeljak svojih web stranica za ažuriranje informacija o financijskom upravljanju i

kontroli unutar svojih organizacija. Taj odjeljak trebao bi uključivati barem misiju i ciljeve

organizacije, odgovorne osobe za provedbu PIFC-a, poslovne postupke, informacije o

upravljanju rizicima, prijavljene nepravilnosti. Osim opisa i statičkih informacija, ovaj

odjeljak treba redovito ažurirati rezultatima implementacije PIFC-a u svakodnevnom

funkcioniranju organizacije.*

8. VRI treba konačno usvojiti komunikacijski plan ili strategiju. Njegovim usvajanjem i

objavljivanjem (zajedno s akcijskim planom za provedbu), pristup VRI vanjskoj komunikaciji

i planirano uključivanje civilnog društva u njen rad, postaju transparentniji i predvidljiviji, a

vjerodostojnost VRI-ja jača.*



9. Treba usvojiti novi zakon o javnim nabavama koji bi trebao uključivati:

• Odgovornost ugovornih tijela za kršenje odredbi Zakona o javnim nabavama;

• Uvođenje odredbi o borbi protiv korupcije i spriječavanju sukoba interesa;

• Osigurati sprječavanje povlaštenog tretmana domaćih ponuditelja.



Metodološki dodatakMetodologiju PAR Monitora razvio je istraživački i stručni tim WeBER projekta uz opsežne

konzultacije sa svim relevantnim suradnicima WeBER projekta. Sveukupno gledano, za drugi ciklus

praćenja RJU 2019./2020. godine, metodologija se temelji na odabiru 22 SIGMA principa u šest

ključnih područja RJU, a odabrani principi prate se kroz 23 složena indikatora koji se fokusiraju na

različite aspekte RJU.

Glavni dokument o metodologiji PAR Monitora pruža detalje o cjelokupnom pristupu WeBER

projekta u praćenju RJU, procesu razvoja metodologije, odabiru principa koje prati projekt WeBER

i formulacijama indikatora s osnovnim metodološkim pristupom za svaki indikator. Detaljne

informacije potrebne za mjerenje svakog indikatora nalaze se u zasebnim detaljnim tabelama

indikatora. Svaka detaljna tabela indikatora sadrži formulaciju i fokus određenog indikatora, kao i

sljedeće informacije za svaki od elemenata koje sadrži jedan indikator: formulacija, koeficijent,

izvore podataka, detaljnu metodologiju i pravila raspodjele bodova.

Metodologija PAR Monitora i detaljne tabele dostupne su na slijedećem linku: http://www.par-

monitor.org/pages/par-monitor-methodology

Za izradu ovog Državnog Par Monitor izvještaja reforme javne uprave za Bosnu i Hercegovinu

korištene su sljedeće metode i alati za prikupljanje podataka i izračun indikatora:

• Analiza službenih dokumenata, podataka i internet stranica

• Zahtjevi za slobodan pristup informacijama

• Fokus grupe

• Intervjui sa zainteresiranim dionicima

• Istraživanje javnog mnijenja

• Anketiranje državnih službenika

• Anketiranje organizacija civilnog društva

Analiza službenih dokumenata, podataka i internet stranica

Praćenje RJU se u velikoj mjeri oslanjalo na analizu službenih dokumenata koji su javno dostupni

na internet stranicama organa uprave te na podatke i informacije sadržane u njima. Dokumenti

koji su analizirani u tu svrhu uključuju:

• zakonodavstvo (zakone i podzakonske akte);

• dokumente javnih politika (strategije, programe, planove, akcijske planove i drugo);

• službene izvještaje (izvještaje o provedbi, izvještaje o javnim konzultacijama i drugo);



• analitičke dokumente (procjene učinka propisa, obrazloženja zakona, koncepte politika,

evaluacije politika i drugo.);

• pojedinačne pravne akte (odluke, zaključke i drugo);

• ostale dokumente (agende, izvještaje i zapisnike sa sastanaka, najave, smjernice,

direktive, memorandume, i drugo);

U nekim slučajevima istraživači su izravno kontaktirali nadležna tijela zbog nedostajućih

dokumenata i podataka. Osim toga, službene web stranice javnih tijela korištene su kao izvori

podataka i dokumenata za sve indikatore, osim za one koji su u potpunosti temeljeni na podacima

iz anketa. U nekim slučajevima, web stranice javnih tijela bile su pomno ispitivane jer su upravo

one bile ključni izvori informacija i predmet analize. U području Izrada i koordinacija politika, radi

praćenja transparentnosti vladinog odlučivanja (indikator PDC_P6_I1) i javne dostupnosti

informacija o izvještavanju o učinku Vlade (PDC_P5_I1), analizirana je sljedeća web stranica:

1.Vijeće ministara Bosne i Hercegovine - www.vijeceministara.gov.ba

U području Državna služba i upravljanje ljudskim resursima, radi praćenja otvorenosti,

transparentnosti i pravednosti zapošljavanja u državnoj službi (PSHRM_P3_I1), te zbog javne

dostupnosti službenih podataka i izvještaja o državnoj službi i zaposlenicima u središnjoj državnoj

upravi ( PSHRM_P2_I1), analizirane su sljedeće web stranice:

1. Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH – parco.gov.ba

2. Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH - www.vijeceministara.gov.ba

3. Ministarstvo financija i trezora - www.mft.gov.ba

4. Sekretarijat Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – www.parlament.ba

5. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine -

www.mvteo.gov.ba

6. Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine - www.ads.gov.ba

U području Odgovornost, radi praćenja proaktivnog informiranja javnosti, od strane državnih

organa, (ACC_P2_I2), analizirane su sljedeće web stranice:

1. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine - www.mcp.gov.ba

2. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine - www.mhrr.gov.ba

3. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine - www.msb.gov.ba

4. Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine - www.mft.gov.ba

5. Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine - www.dep.gov.ba

6. Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine - www.sps.gov.ba

7. Agencija za identifikacijske isprave, evidencije I razmjenu podataka BiH -

www.iddeea.gov.ba



U području Pružanje usluga, radi praćenja dostupnosti informacija o pružanju administrativnih

usluga na web stranicama pružatelja usluga (SD_P4_I2), analizirane su sljedeće web stranice:

Na državnoj razini:

1. Uprava za indirektno oporezivanje BiH – www.new.uino.gov.ba

2. Agencija za identifikacijske isprave, evidencije i razmjenu podataka BiH -

www.iddeea.gov.ba

Na razini entiteta i Brčko Distrikta BiH:

3. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS - www.rgurs.org

4. Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove FBiH - www.fgu.com.ba

5. Vlada Brčko distrikta - www.bdcentral.net

6. Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS - www.apif.net

7. Osnovni sud Brčko Distrikta BiH - www.ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba

8. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS - www.mup.vladars.net

9. Porezna uprava FBiH - www.pufbih.ba

10. Poreska uprava RS - www.poreskaupravars.org

Na razini kantona:

11. Ministarstvo unutarnjih poslova Unsko-sanskog kantona - www.mupusk.gov.ba

12. Ministarstvo unutarnjih poslova Posavskog kantona -

www.zupanijaposavska.ba/ministarstvo_unutarnjih-poslova

13. Ministarstvo unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona - www.muptk.ba

14. Ministarstvo unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona - www.mupzdk.gov.ba

15. Ministarstvo unutarnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona Goražde -

www.mup.bpkg.gov.ba

16. Ministarstvo unutarnjih poslova Srednjobosanskog kantona - www.mupsbk-ksb.gov.ba

17. Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko -neretvanskog kantona - www.muphnk.ba

18. Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo - www.mup.ks.gov.ba

19. Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona 10 - www.vladahbz.com/ministarstvo-unutarnjih-

poslova/aktivnosti-ministarstva

20. Ministarstvo unutarnjih poslova Zapadnohercegovačkog kantona - www.mupzzh.ba

U području Upravljanje javnim financijama, radi praćenja transparentnosti i dostupnosti

proračunskih dokumenata (PFM_P5_I1), javne dostupnosti informacija o unutarnjoj kontroli javnih

financija i parlamentarnog nadzora (PFM_P6 & 8_I1), javne dostupnosti informacija o javnim

nabavama (PFM_P11 & 13_1), i komunikacije i suradnje Vrhovne revizorske institucije s javnošću

(PFM_P16_I1) analizirane su sljedeće web stranice odgovornih organa središnje vlasti:



1. Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine - www.mft.gov.ba

2. Državna revizorska institucija Bosne i Hercegovine - www.revizija.gov.ba

3. Agencija za javne nabave - www.javnenabavke.gov.ba

Zahtjevi za slobodan pristup informacijama (FOI)

Kako se metodologija PAR Monitor-a snažno oslanja na analizu dostupnosti informacija i

podataka javnosti, obično na temelju web stranica organa vlasti, zahtjevi za slobodan pristup

informacijama nisu poslani za svako područje RJU ili svaki Indikator. Zahtjevi su slani u slučajevima

u kojima je praćenje usmjereno na pravilnu identifikaciju određene prakse unutar uprave, a ne na

dostupnost informacija javnosti. Dakle, u slučajevima gdje određeni indikator zahtijeva internetsku

dostupnost informacija na određenim web stranicama, zahtjevi za slobodan pristup informacijama

nisu poslani.

S tim u vezi, istraživači su koristili zahtjeve za slobodan pristup informacijama kao alat za

prikupljanje podataka u tri područja: Izrada i koordinacija politika (indikator PDC_P10_I1), Državna

služba i upravljanje ljudskim resursima (PSHRM_P3_I1, PSHRM_P4_I1, PSHRM_P2_I1) i Odgovornost

(ACC_P2_I2). U Bosni i Hercegovini je u razdoblju praćenja RJU od marta do novembra 2020.

godine poslano ukupno 18 zahtjeva za slobodan pristup informacijama.

Tabela. Zahtjevi za slobodan pristup informacijama poslani u Bosni i Hercegovini

Institucija Datum slanja zahtjeva Datum odgovora/prijem

informacije*

Ministarstvo vanjske trgovine i

ekonomskih odnosa

26.04.2020.Nije bilo odgovora

Ministarstvo za ljudska prava i

izbjeglice

26.04.2020. 11.05.2020.

Ministarstvo pravde BiH 26.04.2020. 20.05.2020.

Ministarstvo sigurnosti BiH 26.04.2020. 22.05.2020.

Ministarstvo civilnih poslova BiH 26.04.2020. 21.05.2020.

Agencija za sigurnost hrane BiH 26.05.2020. 07.05.2020.

Direkcija za ekonomsko planiranje

BiH




Agencija za identifikacijske isprave,

evidencije i razmjenu podataka BiH


Ministarstvo civilnih poslova BiH 10.03.2020. 13.04.2020.

Ministarstvo za ljudska prava i

izbjeglice BiH

10.03.2020. 11.03.2020.

Ministarstvo sigurnosti BiH 10.03.2020. 27.03.2020.

Služba za poslove sa strancima BiH 10.03.2020. 10.04.2020.

Ministarstvo financija i trezora BiH 10.03.2020. 16.03.2020.

Agencija za državnu službu BiH 19.06.2020.;

24.09.2020.

02.07.2020.; 24.07.2020.; 08.10.2020.

Agencija za statistiku BiH 12.10.2020. 30.10.2020.

Služba za poslove sa strancima BiH 12.10.2020. 25.12.2020.

Uprava za indirektno oporezivanje

BiH


* Navedeni datumi ne znače u svim slučajevima davanje traženih informacija. U određenim slučajevima javni organi su

obavijestili da će postupiti odgovoriti na zahtjev kada se ukine izvanredno stanje povezano s COVID-19, ili da ne

posjeduju tražene podatke, ili će odgovoriti u produženom roku u skladu sa zakonom.

Fokus grupe

Fokus grupe su provedene za prikupljanje kvalitativnih, dubinskih podataka od zainteresiranih

dionika za odabrani skup indikatora - za one koji se u ili potpunosti temelje na podacima ankete

kako bi ih se nadopunilo, ili za one koji su se oslanjali na drugačije prikupljene podatke a koje je

trebalo potkrijepiti nalazima fokus grupa i njihovih učesnika. Metodologija PAR Monitor-a

predvidjela je održavanje fokus grupa za indikatore iz slijedećih oblasti:

• Strateški okvir za RJU (za indikatore SFPAR_P1_I1, SFPAR_P2 i 4_I1), fokus grupa sa

organizacijama civilnog društva

• Izrada i koordinacija politika (za indikatore PDC_P5_I2, PDC_P6_I1, PDC_P10_I1, PDC_P11_I1,

PDC_P12_I1), fokus grupa sa organizacijama civilnog društva

• Državna služba i upravljanje ljudskim resursima (za indikator PSHRM_P3_I1); fokus grupa sa

bivšim kandidatima koji su se prethodno prijavili na natječaj za posao u središnjim tijelima

državne uprave



• Odgovornost (za indikator ACC_P2_I1), fokus grupa sa organizacijama civilnog društva

• Pružanje usluga (za indikator SD_P4_I1), fokus grupa sa organizacijama civilnog društva

koje se posebno bave pitanjima pristupačnosti, ranjivim skupinama i osobama s

invaliditetom.

Za odabir sudionika fokus grupa korišteno je namjerno uzorkovanje bez vjerojatnosti, ciljajući

OCD sa stručnim znanjem u dotičnim temama. U Bosni i Hercegovini provedene su 2 fokus grupe

s OCD. Za razliku od prvog PAR Monitora za 2017./18. godinu, umjesto fokus grupe s kandidatima

koji su se prethodno prijavili za radna mjesta u središnjoj državnoj upravi, kao alternativa tomu

organizirani su intervjui s zainteresiranim dionicima zbog slabog odziva pozvanih u fokus grupe.

Osim toga, fokus grupe za Strateški okvir za RJU pokrivale su samo teme povezane s indikatorom

SFPAR_P2 & 4_I1 u ovom ciklusu praćenja, dok su za ostale indikatore u ovom području

organizirani intervjui za prikupljanje podataka. U konačnici, organizirane su dvije fokus grupe

online, kao posljedica pandemije COVID-19 i preventivnih mjera.

Tabela. Fokus grupe održane u Bosni i Hercegovini

Datum Grupa Broj sudionika Područje RJU

3. novembar 2020. OCD 7 sudionika Pružanje usluga

2. novembar 2020. OCD 7 sudionika Izrada i koordinacija politika, Odgovornost

2. novembar 2020. OCD 7 sudionika Strateški okvir za RJU

Intervjui sa zainteresiranim dionicima

Intervjui su provedeni kako bi se prikupile kvalitativne, fokusirane i dubinske informacije dobivene

od zainteresiranih dionika o pojavama koje su predmet ovog monitoringa. Za nekoliko indikatora,

prema utvrđenim tabelama indikatora, intervjui su predviđeni kao izvori podataka. Intervjui su i

dodatno korišteni u istraživanju kako bi se nadopunili i provjerili podaci i nalazi prikupljeni na drugi

način.

Intervjui su bili polustrukturirani, sastavljeni od niza otvorenih pitanja, dopuštajući raspravu s

sugovornicima i postavljanje potpitanja na licu mjesta, bez strogog pridržavanja unaprijed

utvrđenog formata. Odabir ispitanika temeljio se na namjernom uzorkovanju bez vjerojatnosti,

ciljajući sugovornike na temelju njihove stručnosti i relevantnosti za određenu temu.

U Bosni i Hercegovini je u razdoblju monitoringa održano ukupno 14 intervjua. Ispitanici su dobili

potpunu anonimnost u smislu osobnih podataka i institucionalne/organizacijske pripadnosti, kako



bi se osigurala veća stopa odgovora i olakšala otvorena komunikacija. Kao i u slučaju fokus grupa,

zbog pandemije COVID-19, određeni broj sugovornika je intervjuiran putem internetskih platformi.

Tabela. Intervjui provedeni u Bosni i Hercegovini

Datum Ispitanici Područje RJU

27. oktobar 2020. Viši državni službenik DS ULJR




30. oktobar 2020. Bivši viši državni službenik DS ULJR

30. oktobar 2020. Predstavnik Agencije za državnu službu DS ULJR

22. oktobar 2020. Stručnjak za upravljanje ljudskim resursima DS ULJR

29. oktobar 2020. Stručnjak za upravljanje ljudskim resursima DS ULJR

29. oktobar 2020. Predstavnik PARCO SFPAR

5. novembar 2020.Bivši kandidat za radno mjesto u središnjoj državnoj

upravi DS ULJR


upravi DS ULJR


upravi DS ULJR


upravi DS ULJR

18. decembar

2020. Predstavnik Vrhovne revizorske institucije UJF

Ispitivanje javnog mnijenja

Istraživanje javnog mnijenja temelji se na upitniku namijenjenom široj javnosti na cijelom

Zapadnom Balkanu (za osobe starije od 18 godina). Istraživanje je provedeno kombinacijom

računalno potpomognutog internetskog i telefonskog intervjua (CAWI i CATI), koristeći

nasumično, reprezentativno stratificirano uzorkovanje u tri faze (primarna jedinica uzorkovanja:



teritoriji biračkih mjesta, sekundarna jedinica uzorkovanja: kućanstva, tercijarna jedinica

uzorkovanja: član kućanstva). Proveden je kao dio regionalnih skupnih istraživanja na Zapadnom

Balkanu u periodu od 5. maja do 30. maja 2020. godine Za Bosnu i Hercegovinu, dopuštena

granica odstupanja za ukupni uzorak od 1027 građana iznosi ± 3,11%, na razini pouzdanosti od

95%.

Tabela. Pregled uzorka ispitivanja

Učestalost % (slučajeva)

Ukupno 1027 100%

Ključne grupe

Spol

Muško 499 48,6

Žensko 528 51,4

Godine starosti

18-29 188 18.3

30-44 298 29

45-59 327 31,8

60+ 214 20,8

Nivo obrazovanja

Osnovna škola 201 19,6

Srednja škola 614 59,8

Visoko obrazovanje ili viši

stupanj 212 20,6

Radno-pravni položaj

Plaćeni posao 396 38,6

Nezaposleni 345 33,6

Ostalo 285 27,8

Sektor zapošljavanja

Javni 90 22,7

Privatni 306 77,3

Sredina

Ruralna sredina 478 46,5

Urbana sredina 549 53,5

Anketiranje državnih službenika

Anketiranje državnih službenika provedeno je na temelju jedinstvenog upitnika namijenjenog za

državne službenike koji rade u šest uprava Zapadnog Balkana. Upitnik je preveden i prilagođen

lokalnim jezicima, a sastoji se od pet dijelova koji obuhvaćaju: zapošljavanje državnih službenika,

obavljanje privremenih poslova u administraciji, status viših državnih službenika, plaću/primanja te



integritet i borbu protiv korupcije. Prikupljanje podataka provedeno je pomoću upitnika koji

ispitanici sami ispunjavaju na platformi SurveyMonkey (web upitnici za samoprocjenu (SAQ)).

U istraživanju za Bosnu i Hercegovinu provedenom od 16. juna do 17. jula 2020. godine,

sudjelovao je ukupno 251 državni službenik. Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH

(PARCO) olakšao je širenje ankete slanjem upitnika na liste adresa elektroničke pošte državnih

službenika koji rade u središnjim organima državne uprave.

Tabela. Pregled uzorka ankete za državne službenike


UKUPNO 251 100

Ključne grupe*

Položaj u državnoj službi

Rukovodeći državni službenik

– rukovoditelj organa12 6,42


koji ne rukovodi organom 33 17,65


– Sekretar0 0

Državni službenik na

nerukovodećem radnom

mjestu – Stručni savjetnik

91 48,66

Državni službenik koji pruža

administrativnu podršku 14 7,49

Državni službenik zaposlen na

osnovu ugovora na određeno

vrijeme ili na osnovu ugovora

o privremenim i povremenim

poslovima

9 4,81

Političko

imenovanje/postavljenje (ured

ministra ili drugo)

0 0

Drugo 28 14,97



Institucija državne uprave

Ministarstvo 60 32,09

Podređena agencija 23 12,30

Institucija središta vlade (ured

Premijera, Ured Vlade, služba

Vlade)

51 27,27

Neovisna agencija u sastavu

središnje uprave 39 20,86

Ostalo 14 7,49

Spol

Muško 74 39,57

Žensko 100 53,48

Drugo 0 0

Ne želi odgovoriti 13 6,95

Godine rada u upravi

Prosječno = 12,27 godina; Raspon = 0-40 godina

Sektor u kojem je državni službenik radio prije nego što se zaposlio u upravi

Lokalna ili regionalna uprava 42 22,46

Druga grana vlasti 14 7,49

Javne službe 11 5,88

Međunarodna organizacija 21 11,23

Nevladin sektor 8 4,28

Mediji 14 7,49



Privatni sektor 47 25,13

Ovo mi je prvi posao 17 9,09

Drugo 13 6,95

*Zbog slučajeva odustajanja ispitanika od ankete, konačni obračun učestalosti odgovora možda neće odgovarati veličini

uzorka (251).

Anketiranje organizacija civilnog društva

Rezultati istraživanja OCD-a temelje se na jedinstvenom upitniku namijenjenom za predstavnike

OCD-a koje su aktivne na području cijelog Zapadnog Balkana. U ovom ciklusu praćenja, upitnik je

uključivao 7 tematskih područja koja pokrivaju:

• sudjelovanje OCD-a u kreiranju politika utemeljenih na dokazima,

• sudjelovanje u donošenju politika i odlučivanju,

• ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama,

• transparentnost procesa donošenja odluka,

• percepcije OCD-a o planiranju, praćenju i izvještavanju Vlade o svom radu,

• integritet javne uprave, i

• dostupnost administrativnih usluga.

Prikupljanje podataka provedeno je pomoću upitnika za koji ispitanici sami ispunjavaju na

platformi SurveyMonkey (web SAQ).

U istraživanju za Bosnu i Hercegovinu, sudjelovalo je ukupno 122 OCD-a od 23. juna do 3.

augusta 2020. godine.

Tabela. Pregled uzorka anketiranja u Bosni i Hercegovini


UKUPNO 122 100

Ključne grupe

Vrsta organizacije/djelovanja*

Istraživanje javnih

politika/Think-tank 49 26,63

Vršenje nadzora 21 11,41

Zagovaranje 71 38,59



Pružanje usluga 60 32,61

Lokalna

inicijativa/organizacija 46 25

Drugo 68 36,96

Područje djelovanja*

Upravljanje i demokracija 31 25.4

Vladavina prava 33 27.0

Ljudska prava 75 61.5

Reforma javne uprave 18 14.8

Europske integracije 28 23.0

Rodna pitanja 34 27.9

Djeca i mladi 69 56.6

Okoliš i održivi razvoj 42 34.4

Obrazovanje 68 55.7

Kultura 37 30.3

Zdravlje 27 22.1

Mediji 24 19.7

Ekonomski razvoj 34 27.9

Razvoj civilnog društva 64 52.5

Socijalne usluge 46 37.7

Drugo 14 11.5

Godina registracije OCD-a

Prosječno= 1981; Raspon=1944-2018



Pozicija ispitanika u organizaciji*

Rukovoditelj višeg nivoa 70 57,37

Rukovoditelj srednjeg nivoa 13 10,65

Zaposleni na nerukovodećem

mjestu višeg nivoa 4 3,27

Zaposleni na nerukovodećem

mjestu srednjeg nivoa 6 4,91

Drugo 29 23,77

Godine rada u organizaciji

Prosječno=10,76 godina; Raspon=0-41 godina

* Pitanja sa više mogućih odgovora. Izračunavanje ukupnih učestalosti može preći iznad veličine uzorka (184) ili ukupan

postotak slučajeva može prelaziti preko 100%.


N AT I O N A L PA R M O N I TO R N O RT H MAC E D O N I A | 2 0 1 9 / 2 0 2 0 1 2 1

Date post:	22-Nov-2021
Category:	Documents
Upload:	others
View:	0 times
Download:	0 times

Državni PAR Monitor IZVJEŠTAJ ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Documents