kruvenica br 17

7/11/2019 kruvenica br 17

http://slidepdf.com/reader/full/kruvenica-br-17 1/68



IZDAVAt:Župa Sv. Stjepana I., Hvar

GLAVNI UREDNIK:ZorkaBIbit

ODGOVORNI UREDNIK:don Mill Plenkovit, župnik

UREDNiŠTVO:JoJko B r a c a n o v i ć ZorkaBIbit

Ivo TudorAnte Novak-ŽlhaDon Mill Plenkovit

Milan Š a r i ć .Miko B i b i ć - Ž i ž e I v o V u ~ e t i ć

GRAFItKO OBLIKOVANJE:I v o V u ~ e t i ć

FOTOGRAFUE:

Arhiv :tupe Hvar

TISAK:Dalmacijapapir, Split

NAKLADA:SOO kom.

ADRESA:

Župa Sv. Stjepana I.,Trg Sv. Stjepana 20,21450 HvarTel/Fax: +385(0)21741269e-mall: [email protected] župnog žiro r a č u n a : 2340009-1100238864

1kad corcki kantaju, i kad more modri ili zeleni, alevonda cvate, tukalo bi je i žanjot. Zimurod bi tukaloisto žanjot. Sardelih je i ni, skuših jo š i manje, i di je oni

svU odpri .. Ni gostih, ni tujih, a niki idohodidu.Misec svitli, a po donu ga ni. I co sad ucinit? Virujte mi,tukalo bi malo i štit. Kad uzmete (mislim, i platite) ovu"Kruvenicu ", doživjet ć e t e još edno ugodno iskustvo sapovijesti ili istinom. Jer, što je naša i vaša "Kruvenica "?

To je

duh sadašnjosti, ali i prošlosti.Pogotovo onima koji su daleko od našeg grada, a tako galjube, i koji o s j e ć a j u tu daljinu, njih ovaj list najviše v u č e imami o s j e ć a j e i suze. I samo zato je r su mi mladi rekli"Napiš uvodnik" sam prihvatio.I ca sad h o ć u r e ć ... lito je, a mi ovi broj zovemo litnji broj.Sedimo vonka na dvor ili nimomo vrimena niti sa svojondicon, ženon r e ć ric, i tako je svako lito kad svi nismo svoji,je r nos lito izludi, i onda co i di?I ako padne kiša ili ako ste u hlod, proštijte ovu"Kruvenicu ", ostavte v r u ć i n u , jerbo more bit da ć e t e seosvistit, probudit i ništo kapit i naucit.Vama,

dragič i t a t e l j i ,

želimr e ć i :

"Kruvenica"je postalajedno od najboljih pisanih izdanja u Hrvatskoj. Hvala onima

koji su to shvatili i prihvatili. Odmorte se, pa proštijte od ricido rici župnika koji besidi obo fameji u kadenima EU-a,mlodega profešura Joškota koji piše obo oltoru sv. Antonija,bogoslova Milana obo vrimenu koje pasoje i biži. Proštijtekako je naš don Joško avanco kodprešidenta, šjor Tina koji

o kulturi jubavi kontra kultur i smarti. Sitili smo se iDOJrw'jneS;'a barba Zorkota K r a j e v i ć a Imomo ništo obotejotru, pišemo obo gustirnima, i jo špuno, puno lipega!

,Ca von r e ć ? Štijte! Guštojte!

Žiže



ŽUPNIKOVA BESIDA

OBITELJ U LANCIMA EU-OBITELJIPretpostavljam da je svim crkvenim k r š ć a n i m a

poznato da se ove godine prvi put u Hrvatskojorganizira NACIONALNI DAN OBITELn. (Zašto

spominjem crkvene k r š ć a n e ? Zato što postoje k r š ć a n i kojinamjerno ili nenamjerno nemaju nikakve veze sa Crkvom patada ni ne znaju što se u Crkvi d o g a đ a ili pak prema svemušto se u Crkvi d o g a đ a imaju negativan stav.Kažu da postoje inekakvi "anonimni" k r š ć a n i . Doduše, takvi bi, teoretski,mogli znati što se u Crkvi d o g a đ a , č a k i bolje od ne-crkvenihk r š ć a n a , ali m e đ u njima je vjerojatno malo onih koje Crkvana takav n a č i n zanima). Crkve u drugim europskimzemljama v e ć odavno imaju nešto takvo. Slovenci su npr.prošle godine slavili takav dan 24. listopada. Č i t a m o unjihovim medijima da su ga organizirali " k a t o l i č k i pokreti iudruge za obitelji iz Slovenije". Susret se održao naPrešernovom trgu usred Ljubljane. Za to vrijeme su se"pjevale k r š ć a n s k e pjesme i molilo za p o l i t i č a r e koji suodgovorni za obitelj sku politiku". Bilo j e i prigodnih govora."Svi su istaknuli važnost obitelji za b u d u ć n o s t društva inaroda. Samo obitelj s h v a ć e n a kao stalna b r a č n a vezamuškarca i žene, zajedništvo muškarca, žene i djece je

a u t e n t i č n a kolijevka ljubavi i nade .. " Što je potaklo katolike

u Sloveniji na ovaj potez? "Jedan od povoda organiziranjaDana obitelji bio je i prijedlog novog Obiteljskogzakona,

koji je Vlada Boruta Pahora uputila u javnu raspravu ikoji p r e d v i đ a , i z m e đ u ostalog, i z j e d n a č i t i prava

istospolnih zajednica s obiteljskim pravima koja

proizlaze iz braka muškarca i žene, te tako, i z m e đ u ostalog, dati m o g u ć n o s t homoseksualnim parovima da

usvajaju djecu." Taj je zakon izazvao bume rasprave uslovenskoj javnosti i mnogi traže raspisivanje referendumao toj važnoj temi. Na skupu se okupilo oko 4000 osoba,uglavnom obitelji s djecom, a svoju solidarnost saslovenskim katolicima došlo je izraziti i oko 800 č l a n o v a Neokatekumenskog puta, v e ć i m dijelom obitelji s djecom,

iz Zagreba, Splita i Pule.I civilno društvo je m e đ u z n a č a j n e spomen-dane u kalendaruvrstilo i " M e đ u n a r o d n i dan obitelji" (proglašen je

rezolucijom UN-a 1993.). prvi put je i obilježen 15. svibnja1994. g., pod sloganom "Da obiteljski dan ne č i n e stvari,nego s r d a č n i odnosi roditelja i djece" -kao odraz z n a č a j a štoga m e đ u n a r o d n a zajednica pridaje obitelji kao temeljnojjedinici društva. Simbol M e đ u n a r o d n o g dana obitelji sastojise od č v r s t o g zelenog kruga sa crvenom slikom. Slika sesastoji od elemenata jednostavnih crteža srca i k u ć e . Topokazuje da je obitelj u središtu društva i osiguravastabilnost i podršku u domu za ljude svih starosnih dobi.Glavni ciljevi M e đ u n a r o d n o g dana obitelji su: pružanje

podrške uvažavanju obiteljskog života, tradicija io b i č a j a ;

poticanje nadležnih subjekatana djelovanje u korist obitelji;

EUROPE:MANY'JOI'.IGl.JES,ONE\()fC[

i solidarnost u potrazi i rješenjima za boljim i kvalitetnijimobiteljskim životom. Ovim poticajnim ciljevima želi senaglasiti da se bitna obilježja č o v j e č a n s t v a - zajedništvo,tolerancija, demokracija, svjetski mir, p o č i n j u i z g r a đ i v a t i uobitelji. U ostvarivanju tih nastojanja obitelji imaju, dakako,i velike potrebe, ali i brojne probleme, t e š k o ć e , koje ne moguriješiti same, izolirano, niti samo u jednom danu. Zatosusreti obitelji, što ih p o t i č e obilježavanje M e đ u n a r o d n o g dana obitelji, istodobno s k r e ć u pozornost nadležnima natakve potrebe, pomažu identifikaciji uzroka i potreba, tep o k r e ć u nove akcije koje pridonositi rješavanju tiht e š k o ć a i potreba obitelji. Gornji tekst završava apelom:"Stoga, na jedan dan ostavite brige, probleme i posao, te

se posvetite svojim najmilijima - uhvatite klince za ruku iprošetajteparkom."

Istina, konkretno djelovanje (tipa "uhvatiti klince za ruku iprošetati parkom") vrjednije je od svakog teoretiziranja,

ali, koliko znam, pametno djelovanje je posljedicarazmišljanja. U tom smislu se društveno stanje vezano uz



4 ••••••••••••••••••••••••••••ŽUPNIKOVA BESIDA

obiteljsku problematiku n e ć e promijeniti ako se "na jedan

dan ••• posvetite svojim najmilijima". No, moglo bi se

promijeniti ako nas u društvu bude dovoljno koji ć e m o "skretati pozornost nadležnima na (obiteljske) potrebe" te

ako ć e m o , organizirati obiteljske susrete "što ih p o t i č e obilježavanje M e đ u n a r o d n o g dana obitelji" na kojima ć e m o se truditi "identificirati uzroke i potrebe, te pokretati noveakcije koje pridonositi rješavanju t e š k o ć a i potreba

obitelji".

I odgovorni u K a t o l i č k o j crkvi u Hrvatskoj sve bolje

s h v a ć a j u koliko je nužno aktivirati se u društvu u pravcu

jasnog detektiranja (postavljanja dijagnoze) problema

vezanih uz život obitelji i onda, u suradnji sa svim ljudima

dobre volje, tražiti rješenje tih problema, odnosno

p r i p o m o ć i u njihovom rješavanju. Je li naša Crkva

zakasnila? Ne bi se tome trebalo č u d i t i , obzirom na stanje

katolicizma u Hrvata.

Apsurdnosti životnog standardaMožda bi sada bilo dobro nanizati te probleme s kojima se

s u s r e ć u obitelji u tzv. "postmodernoj" civilizaciji, a kojedetektira i Crkva i ozbiljni ljudi iz r a z l i č i t i h p o d r u č j a javnog

života. Priznajem da bi mi ozbiljno pisanje o tome oduzelo

mnogo vremena. Naime, morao bih konzultirati mnogo

izvora da bih uspio napraviti jedan sažeti pregled. B u d u ć i da

v e ć i n a č i t a t e l j a vjerojatno ima pristup internetu, sugeriram

da u slobodnom vremenu p r o č i t a t e sami ponešto o tome. U

novinama se od vremena do vremena može naletjeti na

kakav č l a n č i ć koji piše o toj problematici. Mogu samo r e ć i da, koliko vidim, nema nijednog vida obiteljskog života koji

nije ugrožen. Nažalost, u susretu s ljudima i osluškivanju

onoga o č e m u ljudi najviše govore, p r i m j e ć u j e m da su ljudi

osjetljivi uglavnom samo za jedan vid ugroze obiteljskog

života. Radi se o životnom standardu (materijalnomp o d r u č j u ) koji se službeno zove "socijala". M e đ u

argumentima koji nam se guraju pod nos u pravcu

guskovitog ( p r i ) v o đ e n j a u EU, u razgovoru malih ljudi

najtežije argument "Bit nam bolje!" ("bolje" ovdje z n a č i "imat ć e m o viši materijalni standard"). Kakva ironija da se omaterijalnom standardu govori kao o "životnom

standardu"?! Z a b r i n j a v a j u ć e je takvo razmišljanje je r

pokazuje užasnu plitkost.

Ovih dana se u Francuskoj odvija sastanak zemalja G-8.

Mediji izvještavaju da su zemlje č l a n i c e G-8 postavile za cilj

ovom sastanku ,.pokušati ujediniti svoju ekonomsku m o ć kako bi poduprli demokratske promjene diljem arapskogsvijeta". Kao što vjerojatno znate, G-8 je skupina

industrijski najrazvijenijih i gospodarski n a j m o ć n i j i h zemalja svijeta: SAD-a, Kanade, N j e m a č k e , Velike

Britanije, Francuske, Italije, Japana i Rusije (zbog velike

p o l i t i č k e važnosti). Zajedno č l a n i c e G8 č i n e 66.5%

svjetskog gospodarstva. Ali onda u istom i z v j e š ć u o

njihovom sastanku č i t a m o i ovo: ,,Egipat i Tunis, koji supozvani na skup, žele pokazati č e l n i c i m a zemalja G-8 im e đ u n a r o d n i m financijerima da su i dalje pogodni zaulaganja, što bi moglo biti teško s obzirom na i dalje nejasnub u d u ć u politiku njihovih vlada".

Sad možete jasno vidjeti koliko je č e l n i c i m a zemalja G-8

stalo do potpore demokratskim promjenama u zemljama

arapskog svijeta. Ili, možda imje doista i stalo, ali ne zato što

bi žarko željeli darovati blagodat demokracije tim narodima,

nego da bi osigurali put svom kapitalu. Zato im ovi moraju

dokazati da se isplati uložiti "ekonomsku m o ć " bogatih u

njihovo neizvjesno siromaštvo. (Molim vas, za

zaokruživanje pogleda na ovo potražite sami na internetu

in formaci ju o zeml jama G-20, npr . na

http://hr.wikipedia.org/wiki/G-20).

Ali, kakav je to sve skupa cirkus, otkriva nam knjiga

intervjua s Papom n j e m a č k o g novinara Petera Seewalda

"Svjetlo svijeta". Novinar ovako kaže: "Vlade danasgomilaju dugove u visokim iznosima kakvih do sada nije



•••••••••••••••••••••••••••• 5

ŽUPNIKOVA BESIDA

bilo. Samo je zemlja poput N j e m a č k e 2010. potrošila ništa

manje nego43,9

miljarda € samo za isplatu kamatabankama; dakle, zato što smo uza svekoliko bogatstvododatno živjeli iznad svojih m o g u ć n o s t i . Samo bi isplateovih kamata bile dovoljne da se za č i t a v u godinu osigurajuživotne namirnice za svu djecu zemalja u razvoju. Otkadajeizbila financijska kriza, državni su troškovi u svijetu porasliza 45% - u m e đ u v r e m e n u za preko 50 bilijuna dolara, što sunepojmljive brojke, situacija kakve do sada nikada nije bilo.

Samo su zemlje č l a n i c e EU uzele 2010. nove kredite u visiniod preko 800 milijardi €. Novo zaduženje u a m e r i č k o j ekonomiji iznosi 1,56 bilijuna dolara, što je najviša stavka

svih vremena. Profesor s Harvarda Kenneth Rogoffzbogtoga kaže da više nema normalnosti, nego još samo iluzijanormalnosti. Sigurno je da naraštaji koji dolaze bitio p t e r e ć e n i golemim dugovima.Nije li to strahovito veliki moralni problem?" Što sad misliteo "ekonomskoj m o ć i " G-8? Treba li uzeti ozbiljnoupozorenje o "iluziji normalnosti"?Matematika nije moje p o d r u č j e , ali sam uspio n a u č i t i zbrajati. Koliko znam, kapital (nacionalni dohodak) sestvara radom. A za rad su potrebne radne ruke. Kad društvod o đ e u situaciju daje više usta kojajedunego ruku koje rade,takvo društvo ne može naprijed. Danas je to sve v e ć i problem cijele ED. I naš u Hrvatskoj. Po tome smo mi

odavna u EU. Osluhnirno malo podatke o tome kolikoHrvatska p r i v r e đ u j e radom svojih g r a đ a n a , a kolike supotrebe g r a đ a n a , pa svakome biti jasno kako se stvara

dug. Da, ima u našem društvu i p l j a č k e , ali dugove nijestvorila p l j a č k a . Ako ihje u Hrvatskoj stvorila p l j a č k a , što ih

je stvorilo u Americi i u zemljama EU-akojenam stalno drželekcije?K r š ć a n s k a javnost u Hrvata jako slabo reagirana inicijativuorganiziranja proslave "Nacionalnog dana obitelji". Ljudidobro znaju da Crkva ne može uozbiljiti ovaj fmancijskisvjetski cirkus i tako riješiti probleme s p o d r u č j a materijalnestrane života. U toj glupavo koncentriranosti i s k l j u č i v o nataj vid problema, mnogi Hrvati-katolici drže kako Crkva nesamo da ne bi smjela ništa nova graditi, nego bi o č i g l e d n o trebala p o č e t i rasprodavati i p o s t o j e ć e objekte. Obzirom na

to koliko su Hrvatima-katol icima ti objekti potrebni stvarno

ne bi bila nikakva šteta pristupiti njihovoj rasprodaji ipodijeliti novce "socijalno ugroženim Hrvatima". Ovih sam

dana bio u O r e b i ć u i mogu r e ć i da je baš lijepo vidjeti jedansuvremeni hotel Goš u izgradnji), na kojem se k o č e dvaprozora i rozeta koji s v j e d o č e da je to n e k o ć bila crkva. To jebaš europska manira i time bismo dodatno dokazali da smozreli za pristup EU.

Po diktatu EUPa kad v e ć Crkva nema m o ć i ukrotiti svjetsku gospodarskukrizu i o m o g u ć i t i nam bolji "životni" standard, što se u o p ć e petlja u problematiku obitelji? Sjetimo se da je k a t o l i č k a Hrvatska jo š 2003. službeno ozakonila "istospolnezajednice" i zabranila diskriminaciju na osnovi seksualneorijentacije (ma što to z n a č i l o ) . Zakon o istospolnim

zajednicamaje usvojen u Saboru 14. srpnja 2003. godine, apotpisanje dva dana kasnije.Prema tom zakonu ,,Partneri / partnerice moraju bitinajmanje tri godine u vezi da bi njihov odnos bio priznat kaoistospolna zajednica. Pravo na usvajanje djece i č i t a v nizdrugih prava koja proizlaze iz b r a č n e zajednice nisup r e d v i đ e n a ovim zakonom."

Koliko nas zanima da ć e m o "morati ozakoniti istospolnebrakove" s pristupom EU? Koga brige za to što nakontoga morati dopustiti usvajanje djece sa strane takvih" b r a č n i h " partnera? Vjerojatno se n a ć i oni koji r e ć i dasu to zlobne p r i č e euroskeptika. E, pa evo vam p r i č a euro fila.,,Prema informacijama koje je iznio jedan gay portal,

razmatra se da Hrvatska o m o g u ć i stupanje u zakonskilegalne zajednice homoseksualnim osobama, a koje bi bilejednake braku.

Odluka je donesena u sklopu pregovora oko pristupanjaEuropskoj unijL Naime, EU ima nekakve zakone kojizabranjuju diskriminaciju pedera (i svih drugih koji nisustrejteri) i kako bi Hrvatska mogla u ć i u EU, traži se od njeda se homoseksualcima o m o g u ć i stupanje u jednakolegalne zajednice kao što mogu i stretjeri.

"Tako na svom blogu 2bgay.bloger.hr, u postu "Gaybrakovi-u-hrvatskoj-do-kraja", piše tip koji sebe bezkompleksa zove "pederom". ,,Europski parlament uutorak 23. studenog 2010 najvjerojatnije izglasati novi

zakon, prema kojem u b u d u ć n o s t i sve punopravne č l a n i c e Europske unije morati ozakoniti istospolne b r a č n e



6 ••••••••••••••••••••••••••••ŽUPNIKOVA BESIDA

zajednice i dati im sva prava koja u tivaju heteroseksualnib r a č n i parl1leri. One države koje tu odredbu v e ć nemaju usvajim Ustavimo, morat priznati istospolne brakovesklopljene u inozemstvu, što u s l u č a j u hrvatskog ulosko EU

praktieKi daje m o g u ć n o s t hrvatskim homoseksualnimparovima da se v j e n č a j u u Nizozemskoj ili Španjolskoj, a da

im povratkom u Hrvatsku njihov brak automatski bivapriznatim i u m a t i č n o j državi.Nizozemskoj je trebalo 22 godine da od zakona kojimpriznaje istospaine zajednice, kokav je Hrvatska donijela2003, d o đ e do legalizacije istospolnih 'brakova' iodobravanja usvajanje djece.Poznavatelji obiteljskog prava p r e d v i đ a j u da Hrvatskoj

trebatima'1ie od 22 godine (što z n a č i 2025. godinu), možda ipuno manje, a krajnjeje vrijemeda ljudi krenu to p r i h v a ć a t i . V o d e ć i pravnik u Hrvatskoj na tom p o d r u č j u smatra da je

drugo d e s e t l j e ć e 21. s t o l j e ć a krajnji rok u kojemu se uHrvatskoj gayparovima dati pravo na usvajanje.' R a č u n a m da Hrvatsko u ć i u EU 2011., najkosnije 2013. ida nakon toga trebajo š desetak godina, mo koliko o d r e đ e n i krugovi, posebno crkveni, to k o č i l , ' , kaže odvjetnikKrunoslav O l u j i ć . Najvidljivijije pri"!ier 'izrazito k a t o l i č k e ' Španjolske, dodaje, 'ma koliko se Hrvatska trudila bitik a t o l i č k i ja od nje ili, primjerice Poljske'... DafinkaV e č e r i n a , t a k o đ e r majstorica obiteljskog prava, je rekla daje o p t i m i s t i č n a i da misli da se to dogoditi puno prije,

nadam se da h o ć e , i to prilikom ulaska u EU .. Radi se otrendu europskih zemalja koji se n e ć e zaustaviti, kažeO l u j i ć ... Otpor je uzaludan, prvenstveno iz č i n j e n i c e daHrvatska želi u ć i u EU - z a k l j u č u j e O l u j i ć ... GordanBosanac iz Centra za mirovne studije p o č e t a k dvadesetihovoga s t o l j e ć a smatra možda i predalekim rokom. 'Moglo bi

i ranije, ako na vlasti bude SDP', kaže mladi znanstvenikkoji se v e ć godinama bavi temom homoseksualnosti."(index.hr)

4000 slovenskih katolika je onomad na središnjem

Ljubljanskom trgu ,.pjevalo k r š ć a n s k e pjesme i molilo zap o l i t i č a r e koji su odgovorni za obiteljsku politiku". Č u l e su

se r i j e č i o tome kolika je "važnost obitelji za b u d u ć n o s t

društva i naroda. Samo obiteljs h v a ć e n a

kao stalnab r a č n a

veza muškarca i žene. zajedništvo muškarca, žene i djeceje

a u t e n t i č n a kolijevka ljubavi i nade .."I u nas biskupi i l a i c i - s t r u č n j a c i koji imaju uvida u ovu

problematiku govore i pišu o tome, ali malo koga to zanima.

Slovenija je onda donijela zakon o i z j e d n a č a v a n j u pmva

istospolnih zajednica s obiteljskim pravima upmvo po

diktatu EU. To č e k a inas. Vjerujemdaje nam em p o k r e t a č a ideje o proslavi prvog ,,Nacionalnog dana obitelji" u

Hrvatskoj bila istakao i u Slovenaca: senzibilizirati katolike

u RH na otpor takvom razvoju stvari iako nam zloguki( u č e n i ) proroci p o r u č u j u daje otporuzaludan.

I gle č u d a ! Papa namje došao u Hrvatsku na planirani DAN

OBITELJI. Duboko poštujem ovoga Papu, ali nešto mi tu

nije jasno. Navodno, Papa je došao kako bi svojom

p r i s u t n o š ć u PfUZlO podršku upmvo tom Danu obitelji.Budimo iskreni, da tog dana Papa nije bio u Zagrebu,

vjerojatno nas ne bi bilo puno više nego Slovenaca na

proslavi njihovog Dana obitelji prošle godine. Ovako ć e m o m o č i r e ć i , iako mamo da to nije istina, da je proslava Danaobitelji okupila kojih 300.000 katolika. Papa se dotakuuo

obitelji i ulasku RH u EU. I to je to što mi nije jasno i zbog

č e g a se d j e l o m i č n o slažem s autorom teksta na

www.dnevnik.ba.kojipiše:,,Paralelno s rušenjem 'tabua' o heteroseksualnimzajednicama i javnim medijskim ismijavanjem

tradicionalnog pristupa seksualnosti, ideolozi EU planskirade i na ukia'1ia'1iu svih preostalih tragova k r š ć a n s k e tradicije u ustavimo zemalja č l a n i c a . Mojsijevih desetzapovijedi v e ć odavno ne predstavljaju univerzalnu moralnu

vertikalu u zemljama 'starog kontinenta', v e ć se

neoliberalna paradigma 'potpune slobode s ciljem pobuneprotiv starog m o r a l a ~ sve više n a m e ć e kroz represivni

politicKi aparat 'novog Babilonskog carstva .

N a j v e ć i paradoks u cijeloj toj p r i č i predstovIja ulogaR i m o k a t o l i č k e crkve, koja svo vrijeme otvoreno

'blagoslivlja' ulazak Hrvatske u euroatlanske integracije,što je u potpunoj suprotnosti s njenim katekizmom ik r J ć a n s k i m naukom u cjelini. Tko ga znati, možda seCrkva zaista g r č e v i t o drži one Isusove prispodobe o'okretanju drugog obraza ali pita'1ieje koliko hrvatski

katolici imati razumijevanja za tu 'predaju bez borbe',kojom hrvatski p o l i t i č a r i u suradnji s Kaptolom prodajusvaj narod za svoj bezbrižan san, na jastuka punom

mirisnih zelenih n o v č a n i c a izEU ondava. "

Ako sam ij a Crkva, i ako su "hrvatski katolici" koji su protiv

"predaje bez borbe" t a k o đ e r Crkva, onda se ne slažem s

tvrdnjom da , , R i m o k a t o l i č k a crkva u RH svo vrijemeotvoreno 'blagoslivlja' ulazak Hrvatske u EU integracije".Ne slažem se ni s tezom da "hrvatsld p o l i t i č a r i u suradnji s

Kaptolom prodaju svoj narod za svoj bezbrižan san najostuku punom mirisnih zelenih n o v č a n i c a iz EU ondova."Ne znam za hrvatske p o l i t i č a r e , ali tvrdim da to nije motiv

Kaptola ni ostalih crkvenih" o d l i č n i k a "

koji u našoj Crkvinavijaju za ulazak u EU. oni imaju svoju viziju č i t a v o g tog

problema i vjeruju da je to ispmvno. Neka im bude. Neka

"blagoslivlju" taj kurs naše Vlade, a moja skromna molitvaza EU je glasila i glasit ć e : "Smeti ih, Gospode, podvoji im

jezike .. " (ps 55,10)

župnik don Mili



D O G A Đ A N J A

Benedikt XVI. pohodio Hrvatsku 4. i S.lipnjaPAPA: HRVATSIZE K A T O L I Č K E OBITELJI)

NE BOJTE SE!

"Razlog je moje radosti što sam vidio

koliko je danas još uvijek živa

k r š ć a n s k a predaja u vašem narodu.

Rukom sam je dotaknuo osobito utoplom d o č e k u što mi ga je narod

iskazao, kao što je to u č i n i o i tijekom

tri posjeta blaženoga Ivana Pavla ILp r e p o z n a j u ć i u posjetu Petrova

nasljednika onoga koji dolazi utvrditib r a ć u u vjeri. t t

Završne su to r i j e č i pape Benedikta XVI. koji je

pohodio Republiku Hrvatsku 4. i 5. lipnja - podgeslom "Zajedno u Kristu" - i tako sudjelovao na

Prvome susretu hrvatskih k a t o l i č k i h obitelji. Povijestzabilježiti da se u nedjelju sa Svetim Ocem na Hipodromususrelo gotovo 500.000 vjernika, a u subotu na glavnomez a g r e b a č k o m trgu 50.000 mladih.Sveti Otac je Hrvatsku napustio od1etjevši zrakoplovomCroatia airlinesa nazad u Rim, nakon dva dana ispunjenabrojnim d o g a đ a n j i m a i pastoralnim susretima. Posljednjegadana naglasci njegovih govora bili su usmjereni, naHipodromu, na 'obitelj kao mjesto formiranja savjesti', te ukatedrali na v e č e r n j o j molitvi, prema 'bl. Alojziju Stepincukoji je zbog vjernosti Rimskom p r v o s v e ć e n i k u postaom u č e n i k Crkve'. Prvoga dana u Hrvatskome narodnomkazalištu p o r u č i o je jasno predstavnicima našeg društvenogživota da je 'savjest transverzala svega što č i n e ' , dok je smladima na Trgu bana J e l a č i ć a , u apsolutnoj tišini, nakoljenima molio pred Živim Bogom u Presvetom oltarskomsakramentu. Time je odaslana televizijska slika i porukaširom svijeta kako nije jedina istina ono što mladima želeponuditi oni koji su daleko od Boga.



D O G A Đ A N J A

Dobro obiteljije i dobro CrkveSvi detalji o kojima su raspravljali nezainteresirani za rastosobne vjere i za stvarnost susreta s Petrovim nasljednikom'Kruvenici' nisu važni, v e ć ono što je hrvatskome narodu iobiteljima izrekao Papa. Na Hipodromu na Prvome susretu

hrvatskih k a t o l i č k i h obiteljije rekao kako se danas, nažalost,posebno u Europi, širi sekularizacija koja Boga Života gurana rub, te donosi r a s t u ć u razjedinjenost obitelji. Apsolutizirase slobodabez odgovornosti za istinu, i njeguje se, kao ideal,individualno dobro preko potrošnje materijalnih dobara ipovršnih iskustava, ne v o d e ć i r a č u n a o kvaliteti odnosa sosobama. Ljubav se svodi na sentimentalni o s j e ć a j izadovoljavanje nagonskih poriva, bez nastojanja da sestvore trajne veze m e đ u s o b n e pripadnosti i bez otvorenostiživotu. A mi k r š ć a n i pozvani smo oduprijeti se tommentalitetu, p o r u č i o je Sveti Otac i dodao: "U intimi domanemojte se bojati č i t a t i Sveto pismo, o b a s j a v a j u ć i takoobiteljski život svjetlom vjere i h v a l e ć i Boga kao Oca. Drage

hrvatske obitelji, ž i v e ć i u zajedništvu vjere i ljubavi, buditešto o č i t i j i svjedoci o b e ć a n j a koje je Gospodin, uzašavši na

nebo dao svakomu od nas: " ..Ja sam s vama sve dane do

svršetka svijeta ". Dragi hrvatski k r š ć a n i , o s j e ć a j t e sepozvanima naviještati e v a n đ e l j e cijelim svojim b i ć e m ; osjetite snagu Gospodnje r i j e č i : " P o đ i t e i u č i n i t e mojimu č e n i c i m a sve narode ", p o r u č i o je poglavar K a t o l i č k e crkvei pojasnio da je uz r i j e č Crkve, veoma važno i s v j e d o č e n j e izauzetost k r š ć a n s k i h obitelji, "vaše konkretno

s v j e d o č a n s t v o , posebno kao potvrda nepovredivostiljudskoga života od z a č e ć a do njegova prirodnoga

s k o n č a n j a , što je jedinstvena i nezamjenjiva vrijednostobitelji utemeljene na braku i na potrebi zakonskih odredbikoje bi podupirale obitelji u z a d a ć i r a đ a n j a i odgoja djece ",

rekao je Papa Hrvatima. Uz poziv na hrabrost, Papa je

pozvao obitelji da ne popuste sekulariziranom mentalitetukoji nudi suživot kao pripravu i l i č a k kao zamjenu za brak.Da pokažu svojim životnim s v j e d o č a n s t v o m da je m o g u ć e ljubiti poput Krista, bezuvjetno, da se nije potrebno bojatibrige za drugu osobu, te da se raduju o č i n s t v u i m a j č i n s t v u . "Otvorenost životu znak je otvorenosti prema b u d u ć n o s t i , pouzdanja u b u d u ć n o s t , kao što poštivanje naravnogazakona o s l o b a đ a osobu, a ne ubija je ! Dobro obitelji jedobro i Crkve. Želio bih istaknuti ono što sam tvrdio prije:

Izgradnja svake pojedinek r š ć a n s k e

obitelji smješta seunutar v e ć e obitelji Crkve, kojajepodupire i nosi sa sobom.I obratno, Crkvu grade obitelji, male k u ć n e crkve.

Savjest je mjesto slušanjaistine i dobraNa v e č e r n j o j u katedrali u Zagrebu, pred povratak: u Rim,susreo se s 2000 službenika Crkve. Tomje prilikom rekao dase bl. Alojzije Stepinac, upravo z a h v a l j u j u ć i č v r s t o j k r š ć a n s k o j savjesti, znao oduprijeti svakom totalitarizmu teu vrijeme n a c i s t i č k e i f a š i s t i č k e diktature postao braniteljemŽidova, pravoslavnih i svih progonjenih, a potom, u doba

komunizma, 'odvjetnik' svojih vjernika, napose mnogihprogonjenih i ubijenih s v e ć e n i k a .



D O G A Đ A N J A

"Njegovo m u č e n i š t v o o z n a č a v a vrhunac nasilja usmjerenihprotiv Crkve tijekom užasnoga razdoblja k o m u n i s t i č k o g a progona. Hrvatski katolici, a posebno kler, bili supredmetom m u č e n j a i sustavnih nasilja, koji su išli za tim darazore Crkvu, p o č e v š i odnajvišega mjesnog autoriteta. ""Tema savjesti je transverzaIna glede raznih p o d r u č j a ukojima djelujete i temelj je slobodnog i pravednog društva,kako na nacionalnoj tako i na nadnacionaInoj razini.Naravno, mislim na Europu, č i j a je Hrvatska oduvijeksastavnica na povijesno-kulturnome planu, a to doskorabiti i na p o l i t i č k o - i n s t i t u c i o n a l n o j razini ".

Glavni je ovo naglasak iz govora koji je Sveti Otac izrekaoprvoga dana pohoda Lijepoj Našoj u Hrvatskome

narodnome kazalištu. Tom prigodom susreo se spredstavnicima civilnoga društva. G o v o r e ć i o savjesti, Svetije Otac hrvatskoj akademskoj zajednici jasno p o r u č i o : " Valja priznati i razvijati velika d o s t i g n u ć a modernogadoba, to jest, priznavanje ijamstvo slobode savjesti, ljudskihprava, slobode znanosti i time, slobodnoga društva. Alipr itom zadržati otvorenima razum i slobodu prema njihovunadnaravnom temelju, kako bi se izbjeglo da se ta

d o s t i g n u ć a samo-izbrišu, kao što na žalost nerijetkomožemo ustvrditi. "Benedikt XVI. je pojasnio kako 'kvaliteta društvenoga ig r a đ a n s k o g a života, ali i kvaliteta demokracije dobrimdijelom ovise o tomu ' k r i t i č k o m ' č i m b e n i k u ' , odnosno

savjesti, o tome kako je se s h v a ć a i o tome koliko se ulaže unjezino oblikovanje. Ako se savjest, prema

p r e v l a d a v a j u ć e m modernom s h v a ć a n j u , o g r a n i č i usubjektivni okvir, u koji se smješta religiju i moral, ondakrizi zapada nema lijeka, a Europa je o s u đ e n a nanazadovanje. Ako se naprotiv savjest otkrije kao mjestoslušanja istine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom ib r a ć o m ljudima, što je protiv svake diktature, onda ima nadeza b u d u ć n o s t .

Snaga tišineOno što se dogodilo na Trgu bana J e l a č i ć a , ne znamo koliko

ć e m o r i j e č i m a uspjeti prenijeti, ali nastojat ć e m o . Susreo se,naime, te subote p r e d v e č e r i s mladima. Na Trgu se okupilonjih 26.000, a zajedno s onima ispred katedrale bilo ih je iviše od 50.000. Dvoje mladih je pred Svetim Ocem ip o s v j e d o č i l o svoju vjeru. Z a g r e p č a n i n Daniel Vorihje rekaoda je nakon dugog lutanja (izlaženja, opijanja, pušenja,l j e n č a r e n j a i p r o v o đ e n j a ) shvatio da se Boga može susresti izavoljeti. I nakon 4 godine traženja i molitve, dobio je

odgovor - želi postati s v e ć e n i k , no prvo treba završitiFilozofski fakultet. Drnišanka Mateja Buha p o s v j e d o č i l a jeda se njezino vjersko sazrijevanje odvijalo postupno, apresudan je bio odlazak na ljetni kamp mladih Modrave, kodSibenika, gdje je osjetila istinsku Božju prisutnost."Doživjela sam to po radosnim euharistijskim slavljima,z a j e d n i č k o j molitvi, razgovorima i istinskom prijateljstvu.Bogatstva što sam ih primila nisam mogla zadržati za sebe.

Željela sam svim svojim prijateljima prenijeti tu radost ioduševljenje te im p o m o ć i da i sami steknu isto iskustvo. Tajsam žar u sebi sve više doživljavala kao svoj prav i poziv nadjelovanje u Crkvi. "Papaje u nagovoru zahvalio Danielu i Mateji na iskrenosti us v j e d o č e n j u vjere. Istaknuo je: "Kristje onaj koji traži vas,prije nego vi Njega! Potpuno p o š t u j u ć i vašu slobodu, On sepribližava svakome od vas i predlaže sebe kao istinski io d l u č u j u ć i odgovor na onu č e ž n j u koja prebiva u vašemb i ć u , na želju za životom koji vrijedi živjeti. Pustite da vasuzme za ruku! Pustite da bude prijatelj i suputnik na vašemputu! Pouzdajte se u Njega, n e ć e vas nikada r a z o č a r a t i ! " Mlade je

t a k o đ e r upozorio neka ne dopuste da

ihzavedup r i v l a č n a o b e ć a n j a lakog uspjeha, n a č i n i života koji daju

prednost izgledu, na štetu nutrine. Ne popuštajte kušnjamada sepotpunopouzdate u posjedovanje, u materijalne stvari,o d r i č u ć i se slijediti istinu koja ide dalje, poput visokezvijezde na nebu, kamo vas Krist želi povesti. Dopustite davas povede u Božje visine!"U bdijenju je bila n a j u p e č a t l j i v i j a potpuna tišina koja je

dominirala središtem glavnoga grada Hrvatske, a na samomkraju Papa je stavio krunicu na sliku Majke Božje odKamenitih vrata. Mladi su Svetome Ocu kao trajni spomenna ovaj susret darovali tamburicu, izvorni hrvatskiinstrument. Bilo je tu još mnogo detalja, susreti spremijerkom Kosor i predsjednikom J o s i p o v i ć e m , brojnaizvanprotokolarna zaustavljanja papamobila kako bi papaRatzinger zagrlio djecu, i sve se to, istina, moglo vidjeti nateleviziji, ali .. Ali, televizija ne može prenijeti emociju iiskustvo vlastitog prisustva, stoga - u ime 'Kruvenice' -posebna zahvala svim h o d o č a s n i c i m a iz Hvarske biskupijekoji su na vrijeme shvatili da još mnoge t u r i s t i č k e sezoned o ć i , ali i p r o ć i , a samo je jedna prigoda za susresti na tlusvoje drage zemlje Hrvatske onoga koji govori u imeGospodnje, 265. Kristova namjesnika na zemlji.

Ante Novak

Hvala agenciji Hina iMarijani Brejar D o m a n č i ć na ustupJjenim fotografijama



ro ••••••••••••••••••••••••••D O G A Đ A N J A

DON JOŠKO ODLIKOVAN

NAJVIŠIM DRžAVNIM PRIZNANJEM

Z og osobitih zasluga don Joška Š a n t i ć a - s t e č e n i h promicanjem m e đ u n a r o d n o g a položaja i ugledaRepublike Hrvatske za vrijeme obnašanja službe

generalnoga vikara Vojne biskupije -predsjednik RH dr. IvoJ o s i p o v i ć u r u č i o je 20. svibnja mons. Š a n t i ć u najvišedržavno priznanje; o d l i č j e Red kneza Branimira s ogrlicom.

Don Joško je umirovljeni generalni vikar Vojnogaordinarijata u RH. Onje 14 godina - sve do p o č e t k a 2011.godine kadaje zbog zdravstvenih problema umirovljen - biou toj službi. Bez ikakvog okolišanja valja istaknuti da je biojedan od utemeljitelja i p o k r e t a č a hrvatske Vojne biskupije.Doprinio je boljem položaju Vojnoga ordinarijata RH usvijetu. Posebno se i s t i č u vojna h o d o č a š ć a u Lurd, pod

njegovim vodstvom, te primanje u M e đ u n a r o d n u udrugu zaorganizaciju m e đ u n a r o d n i h vojnih h o d o č a š ć a . Don Joško Š a n t i ć r o đ e n j e 25. ožujka 1946. u Postirima. Zas v e ć e n i k a je z a r e đ e n 1970. godine u Komiži. Sedam godinakasnije imenovan je rektorom Bogoslovnoga sjemeništa u

Izvor fotografija: Ured Predsjednika RH, Tamara Pollak, služben; fotograf

Splitu. Nakon te službe, 1982. godine dolazi u Hvar, gdjep o č i n j u vrlo plodne godine suradnje s tadašnjimmladomisnikom, kapelanom sjedišta Hvarske biskupije,don Milijem P l e n k o v i ć e m . Don Joško preuzima i dužnostgeneralnoga vikara biskupije. Kao s v e ć e n i k , dragovoljacbez oružja, sudjelovao je u Domovinskomu ratu na nekoliko

bojišnica, kao duhovna i moralna snaga hrvatskimvojnicima. Po osnivanju Vojne biskupije 1997. imenovanjegeneralnim vikarom Vojnoga ordinarijata sa sjedištem u

Zagrebu. O s n i v a č je i klape Hrvatske ratne mornarice "SvetiJuraj" koja je u s i j e č n j u 2011. koncertom u njegovoj rodnojžupi Postira proslavila 10. obljetnicu postojanja. Nositelj jenaslova p o č a s n o g a kapelana, papinskoga odlikovanja

lurdskoga svetišta, s pravom nošenja prsnoga križa, a papaBenedikt XVI. imenovao ga je prelatom Njegove Svetosti,neposredno pred Š a n t i ć e v posjet hrvatskim vojnicima u

Afganistanu 2007. godine. Izdvojimo još da je kanonikhvarskoga kaptola i p o č a s n i č l a n Zrinske garde iz Č a k o v c a .



• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • nD O G A Đ A N J A

Od umirovljenja mons. Š a n t i ć živi u rodnim Postirima.Njegov duh ne miruje ni intelektualno ni pastoralno,naprotiv.S v e č a n o s t i dodjele državnoga o d l i č j a n a z o č i l i su naš biskupmons. Slobodan Štambuk, n a č e l n i k Glavnoga stožera OSRH-a general pukovnik Drago L o v r i ć , general bojnik MirkoŠundov, zapovjednik Hrvatske ratne mornaricekontraadmiral Ante U r l i ć , splitsko-dalmatinski župan AnteSanader, te brojni drugi koji su svojom n a z o č n o š ć u željelii z r e ć i "hvala".Predsjednik J o s i p o v i ć p o r u č i o je prilikom odlikovanja:"Okupio nas e Č o v j e k - osoba široke duše i duha, s v e ć e n i k , humanist. Covjek koji je cijeloga sebe utkao u posao

usmjeren dobru ljudi i naroda otoka i priobalja, hrvatskog

društva i države, u suradnju s drugima i d r u g a č i j i m a ...Upravo ste vi predložili i promovirali i z u č a v a n j e etike m e đ u hrvatskim vojnicima, poštivanje moralnih i zakonskih normi

u obavljanju z a d a ć a , suradnju s drugim vjerskim

zajednicama i solidarnost s ljudima. Bili ste,jeste i ostajete

uzoriti primjer kako se voli i p r o m i č e sloboda, pravednost,jednakost, kako se živi i radi za svoj narod i g r a đ a n e , državu

i društvo, za dobro prosperitetne, demokratske i europske

Hrvatske." Naglasio je kako mons. Š a n t i ć ostati u p a m ć e n kao č o v j e k koji je cijeloga sebe utkao za dobrobit hrvatskogadruštva i države.Zahvalivši na u r u č e n o m o d l i č j u , mons. Š a n t i ć istaknuo jesvoju ulogu u radu Vojnog ordinarijata: ,;Znao sam da sam, u

prvom redu, bio pozvan biti na duhovnu korist našim

braniteljima, vojnicima i redarstvenicima zbog posebnih

okolnosti njihova života. To sam i zdušno radio zajedno sa

svojim suradnicima t r a g a j u ć i za novim modelima. Susreo

sam se s istinom da se tada, 1997., jako malo u svijetu znalo

o Hrvatskoj, a mnogi su zapravo bili krivo informirani.Potaknut r i j e č i m a sv. Petra da moramo nastojati da od 'ne

Izvor fotografija: Ured Predsjednika RH, Tamara Po11ak, službeni fotograf

naroda' postanemo narod, a od 'ne milih' postanemo Mili

svijetu, pokušali smo prenositi istinu o Hrvatskoj. U svijetu

je danas 38 vojnih ordinarijata, a svi su visoko pozicionirani

u kabinetima ministara obrane i unutarnjih poslova. Tu sam

vidio šansu prenošenja istine. V e ć u p o č e t k u rekao sam

suradnicima da moramo biti 'siva diplomacija',

'diplomacija u sjeni RH'. To ć e m o m o ć i p o s t i ć i tek kada

shvatimo da nas ljudi p r o s u đ i v a t i ne kako budemo

govorili, v e ć onako kako budemo radili. Tako je v e ć 1999. g.napravljena iznimka za Hrvatsku, kada smo u Bruxellesu

primljeni, kao 15. zemlja, u m e đ u n a r o d n u organizaciju

vojnih ordinarijata za pripravu m e đ u n a r o d n i h h o d o č a š ć a . Iznimka je napravljena je r tada nismo bili č l a n o v i NATO

saveza, što je i n a č e uvjet. Od tada je na glavnom mjestu

h o d o č a š ć a , Lourdesu, hrvatski postao jedan od službenih

jezika, a Hrvati dobivaju sve v e ć e z a d a ć e , u k l j u č u j u ć i i misu

koju smo održali prigodom jubilarne godine vojnog

h o d o č a š ć a . Francuzi su nam ustupili najzahljevniju z a d a ć u , m e đ u n a r o d n u misu i s l j e d e ć e godine. Francuska ministrica

obrane nam je priznala da svojim odgovornim radom i

držanjem, i s p u n j a j u ć i sve z a d a ć e koje su nam dane na

m e đ u n a r o d n o m planu, mijenjamo i politiku Republike

Francuske prema Hrvatskoj."

Na kraju je don Joško Š a n t i ć naglasio kako mu je dodjelapriznanja s imenom kneza Branimira, koji je smjestioHrvatsku u krug zapadne europske uljudbe, poticaj da i uu m i r o v l j e n i č k i m danima u č i n i nešto lijepo za Crkvu idomovinu. Naglasio je da je sve vrijedno u č i n i o izodgovornoga p r i h v a ć a n j a onoga što mu je povjerilaK a t o l i č k a crkva i odgovorni ljudi domovine.Don Joško, iskrene č e s t i t k e i hvala u ime svih č i t a t e l j a Kruvenice!

Ante Novak (prema IKA)



••••••••••••••••••••••••••RAZMiŠLJANJA

CIVILIZACIJA LJUBAVIBL. IVANA PAVLA II.

PROTIV "KULTURE SMRTI"

S

jedoci smo kako upravo sada, u ovom našemvremenu "logika m o ć i i oružja", kao i više puta upovijesti, ima glavnu r i j e č u rješavanju nagomilanih

gospodarskih i p o l i t i č k i h problema. Jedini izlaz iz svjetskekrize bio bi u odluci svjetskih m o ć n i k a da "novi svjetskiporedak" grade "civilizacijom ljubavi", koju je

blagopokojni papa bl. Ivan Pavao II. m o l e ć i neumorno

propovijedao.U svim sudbonosnim trenutcima za cijeli svijet papa IvanPavao II. nije samo svim ljudima dobre volje u p u ć i v a o praver i j e č i , u k a z u j u ć i na put istine i života, nego je i djeloms v j e d o č i o ono što je govorio. Naime, č e s t o je, č a k i z l a ž u ć i opasnosti vlastiti život, odlazio na putove mira, ponekadneposredno u blizinu p o d r u č j a u kojima su se stvaralisotonski planovi ,,kulture smrti". Ivan Pavao II. r i j e č i m a idjelom utirao je put "civilizacije ljubavi". Dok su svjetski

m o ć n i c i razmišljali i djelovali "logikom oružja" g o v o r e ć i oodmazdi i osveti, Sveti Otac govorio je "logikom ljubavi",

n a s t o j e ć i uvjeriti svijet u to kako r a z l i č i t o s t nacionalnosti,rasa i vjeroispovijesti nije prepreka slozi i razumijevanju.Iako v e ć i n a č o v j e č a n s t v a želi da svjetski m o ć n i c i poslušaju

glas razuma i glas "logike ljubavi" bl. Ivana Pavla II.,nažalost svjedoci smo, upravo sada u ovom našem vremenu,

kako "logika m o ć i i oružja", kao i više puta u povijesti, odkoje nismo ništa n a u č i l i , ima glavnu r i j e č u rješavanju

nagomilanih gospodarskih i p o l i t i č k i h problema. Dovoljnoje napomenuti da su danas n a j v e ć i p r o i z v o đ a č i i p r o d a v a č i oružja u svijetu dvije n a j m o ć n i j e svjetske velesile: Amerika iRusija.Svaki č o v j e k zdravog razuma o s u đ u j e terorizam i

proizvodnju oružja, ali da bi se ovo "globalno zlo"suvremenog svijeta o n e m o g u ć i l o , potrebno je najprije

utvrditi njegove uzroke te na temelju "dijagnoze" uzroka" l i j e č i t i " najprije upravo njih, a tek onda posljedice i

istodobno djelovati preventivno. Svjetski m o ć n i c i svjesni sukako bi se mnogi uzroci globalne krize pronašli i u njihovom



••••••••••••••••••••••••••••RAZMiŠLJANJA

"dvorištu", te radi toga radije "udaraju" na posljedice, a sve

u ime slobode, ljudskog dostojanstva, demokracije i borbe

protiv terorizma. Pod plaštem te borbe n a j č e š ć e skrivaju i

svojep o l i t i č k e

i gospodarske interese.Č i n i

se jednostavnimi l o g i č n i m prije svega istražiti uzroke globalnog terorizma,

ali tako ne misle i oni koji djeluju zaslijepljeno o s j e ć a j e m sile i m o ć i , te žive u obilju materijalnoga bogatstva, koje su

zapravo stekli snagom oružja, dok u isto vrijeme milijuni

ljudi gladuju i umiru u uvjetima ispod ljudskog dostojanstva.

"Civilizacija ljubavi" o kojoj je neprekidno govorio Ivan

Pavao II. ukazuje na put koji svakog č o v j e k a osobno, kao i

sve narode svijeta, vodi do ljudskog dostojanstva. Bl. Ivan

Pavao II. isticao je gotovo u svakoj prigodi kako svaki

č o v j e k kao dijete Božje ima pravo na život dostojan č o v j e k a . Taj njegov "govor ljubavi" vodi k svakom č o v j e k u na

Zemlji, a ne samo k "izabranima", koji su zapravo sami sebe

"izabrali" da na r a č u n drugih uživaju blagodati zemaljskih

dobara, koja je Stvoritelj namijenio svim ljudima bez obzirana njihove r a z l i č i t o s t i , brojnost i m o ć . Jedini izlaz iz svjetske

krize jest u odluci svjetskih m o ć n i k a da ,,novi svjetski

poredak" grade "civilizacijom ljubavi", koju je za života bl.

Ivan Pavao II. m o l e ć i neumorno propovijedao.

Tin K o l u m b i ć

SVETI OTAC

u HRVATSKOJ

Kad je Sveti Otac

pohodio Hrvatsku,

u srcu zemlje

nastanila se ljubav

i volja Božja vršila se

kako na nebu

tako i na zemlji.

Kruh postade ljubav

za siromašne n e m o ć n e .

Nebo se osmjehivalo

ljudima dobre volje

koji oprašta ju

i neprijateljima svojim.

Sveti Otac je gledao

slušao i govorio.

Iz njegovih r i j e č i rosila je milost

na zemlju, more

i ljude.

Mir Božji ušao je

u svaki dom.

O č e n a š koji jesi na nebesima,

hvala ti što si nas

izbavio od zla.




14 ••••••••••••••••••••••••••PITAM SE, PITAM ...

TEMPUS FUGIT OLITI GAVRIME BIŽI

L jeto je za nas stanovnike Hvara vrijeme gužve,v r u ć i n e , nervoza i zarade. To je razdoblje u kojem sev e ć i n a Hvarana nema kad ni okrenuti odpriše. To je i

vrijeme kada mnogi naši iseljenici dolaze doma, neki duže,neki k r a ć e . V e ć i n a starijih kad d o đ u č e s t o znaju r e ć i : "Ovo ni

For moje mladosi, moga ditinjstva". Ponekad im se č u d i m o . Je, grad se malo (bokun priko mire) proširio, al Pjacaje joštu, Arsenal, Katedrala, M a n d r a č , itd. A ipak to ni For njihovemladosti. Što se promijenilo? Klima? Možda malo i klima.Nove zgrade? I to. Ali to nisu neke p r e d r a s t i č n e promjene.No, promijenili su se ljudi. Promijenili su se m e đ u l j u d s k i odnosi. Izgubio se o s j e ć a j za zajedništvo, za o č u v a n j e kulture, jezika, uljudnosti. Sve se to svelo na puko sredstvozarade. Tek sam dvije godine na studiju i relativno sam blizu,u Splitu, ali v e ć je dovoljno biti odsutan misec-dvo i osjetitipromjenu. I ne samo promjenu okoliša.Malo je r e ć i da sam bio i z n e n a đ e n kad sam vidio radove naOpuzenoj glavici. Nadam se da to što sepadi biti od o p ć e koristi za grad, a ne samo za pojedince. Cini mi se kao dasmo izgubili optimizam. Možda na to u t j e č u , nažalost,svjedoci smo u posljednje vrijeme, r a z l i č i t e bolesti kojep o g a đ a j u nas il i drage nam ljude. Ali ne može samo to biti

razlog. Jednostavno smo se prepustili vremenu kao da nasnije briga što biti. Samo sjedimo i oplakujerno same sebe.Koliko sejedno molo misto more prominit ujedno g o d i š ć e , covik nikad ne bi virovo. Koliko odlazak nekolicine ljudimože utjecati na okolinu je gotovo nevjerojatno. Koliko seHvar promijenio na r a z l i č i t i m p o d r u č j i m a života i ne mogupuno govoriti, je rmnoge stvari i ne znam, možda puno togaide i na bolje. Barem smo dobili školsku dvoranu, novejaslice. Ali mogu govoriti o onome što najbolje znam, a to je

Katedrala i ono što je uz nju vezano i ljude koji su obilježilinaše crkvene prostore. Koliko je odlazak nekolicine ljudizadnjih nekoliko godina ostavio utjecaj na d o g a đ a n j a u i okoKatedrale, puno mi je jasnije sada kad sam se malo maknuo

iz Hvara. Cesto i ne mislimo o tome koliko su neki ljudiostavili traga. Možda č e s t o i nismo znali prepoznati njihovtrud. Možda smo za neke ljude mislili da oni nisu tolikobitni, pa nitko od nas nije nezamjenjiv. Istina, ali tu sepojavio velik problem. Nitko te ljude nije zamijenio. Mista ukoru u kojima su sidili Zorko, Drago, Antonio, Milutin (svipokojni) su nakon njih uglavnom ostala prazna. Možda namje teško priznati, ali vjerojatno smo tek sad shvatili kolikonam je u Katedrali bila važna prisutnost sestre Blandine. Istvarno kad netko kaže ovo ni For moje mladosti ima pravo.Vrime biži, a mi stojimo i cekomo da paso. Probudmo se dok

nonje na vrime. I skužojte ako son vos umori.

Izoša son na balkon

I nista v e ć ne vidinNi Vis ni K o r č u l u ni Skoje

Soma zgrade, zgrade

I izrovanu Opuzenu

Govoridu bit boje

Ma sve se bojin

Vrime kuri

Vrime tarci

A nikoga v e ć ni

Lito je pasalo

Gosti utekli

Ostali smo sami

A grad mirno spi

I nikoga v e ć ni

Milan Š a r i ć



••••••••••••••••••••••••••RAZGOVOR SPOVODOM

Gost našeg lista - dr. Ivan L a j i ć , znanstveni savjetnik iz Instituta za migracije i narodnosti

" O T O Č N I PROSTOR JE NEŠTONAJDRAGOCJENIJE ŠTO IMA HRVATSKA"

D r. Ivan L a j i ć r o đ e n je u Karlovcu 1950.godine. Diplomirao je ekonomiju ipolitologiju u Zagrebu. Radio je kao

srednjoškolski nastavnik, pa u Centru za istraživanjemigracija, Zavodu za društveno planiranje RH i uInstitutu za migracije i narodnosti. Glavna temanjegovog rada je demografska problematika

dalmatinskih otoka, o č e m u je napisao mnogoradova i knjiga (Stanovništvo dalmatinskih otoka,Otoci - ostati ili o t i ć i , O t o č n i logaritam - aktualnostanje i suvremeni demografski procesi naJadranskim otocima i dr.)

U ovom broju "Kruvenice" htjeli smo prvenstveno stavitinaglasak na sve lošiju demografsku sliku na našem otoku, alii istražiti perspektive razvoja, rješavanje t i p i č n i h o t o č n i h potreba, odnos otoka i države i sl. Zbog toga nam se dr. L a j i ć u č i n i o najboljim sugovornikom. Kako vidi situaciju nanašem otoku, vizije i perspektive, p r o č i t a j t e u ovom

razgovoru.

KRUVENICA: Broj stanovnika na našim otocima sve više

opada ili stagnira. Prema Vašim istraživanjima, kako Hvar

stoji u pokazateljima depopulacije? Kakva je situacija u

odnosu na druge otoke? Možete li navesti neki otok kao

pozitivan primjer?

L A J I Ć : OVO pitanje za demografa dolazi u vrlo nezgodantrenutak. Naime, upravo je proveden popis stanovništva, anjegovi rezultati koji se objaviti u lipnju ove godine

o m o g u ć i t i egzaktni odgovor na Vaše pitanje. Uprethodnom d e s e t l j e ć u otok Hvar imao je umjerenudepopulaciju oko -3,5%, što je znatno bolji demografskipokazatelj nego što je bila depopulacija Visa (- 14,2%) i liK o r č u l e (oko -5%). Popis iz 2001. godine govori da je

susjedni B r a č imao porast broja stanovnika u odnosu na1991. godinu. Analiza prirodnog kretanja stanovništvaHvara u proteklih deset godina govori da je njegovostanovništvo s u o č e n o s pojavom znatno v e ć e g brojaumiranja nego r a đ a n j a . U tom razdoblju samo je jedanputzabilježen v e ć i broj r a đ a n j a nego umiranja, u gradovimaHvaru i Starom Gradu, te o P Ć i n i S u ć u r a j . Možemo r e ć i da sebiodinamika hvarske populacije odvija u režimu visoke

stope mortaliteta i niske razine nataliteta. Ta je pojavan a r o č i t o izražena kod stanovništva hvarskih o p ć i n a , dok j e u



••••••••••••••••••••••••••••RAZGOVOR SPOVODOM

gradovima razina mortaliteta negdje za jednu t r e ć i n u v e ć a nego što je s l u č a j s razinom nataliteta. Bez obzira napokazatelje o broju stanovnika koje nam prezentiratinajnoviji popis stanovništva, upravo pokazatelji prirodnog

kretanja govore o regresivnom modelu stanovništva. Možese dogoditi, kao što je bilo i prilikom prethodnih popisastanovništva, da se o d r e đ e n i dio populacije prijavljuje kaostalno o t o č n o stanovništvo kako bi ostvarilo o d r e đ e n e , prvenstveno porezne povlastice. To je s l u č a j i sa drugim

otocima, pogotovo onima kod kojih prevladavaju k u ć e zaodmor.

KRUVENICA: Ako postoji neki takav "uzor"-otok, kojisu č i m b e n i c i koji su ga u č i n i l i takvim? Ovisi li to olokalnoj politici il i o n a č i n u razmišljanja lokalnogstanovništva?LATIt: Kao primjer s l i č n o g otoka Hvaru ( t u r i s t i č k a tradicija, udaljenost od regionalnog centra, broj stanovnika,

itd.) usporediv je Lošinj, otok koji ima relativno dobrudemografsku strukturu. Depopulacija zadnjih pedesetgodina ne postoji. Otok ima kvalitetne srednje škole kojeformiraju kadrove za djelatnosti po kojima je Lošinj

prepoznatljiv. Ovdje omladina ne napušta rodni otok(naravno, ukoliko se radi o fakultetima), ali i nakonzavršetka školovanja nalazi na njemu zaposlenje. Osnovna

je č i n j e n i c a da je glavno t u r i s t i č k o p o d u z e ć e "Jadranka"ostalo u rukama domicilnog profesionalnog kadra koji imat u r i s t i č k u viziju koja se i ostvaruje. D o m a ć i ljudi nisua p a t i č n i , razvijaju modeme programe, ne smatraju seizoliranim (premda su najudaljeniji otok od kopna;oko 100km).

KRUVENICA: Svjesni smo da oni koji se o d l u č e vratitina rodni otok (nakon školovanja i sl.) imaju o d r e đ e n i h objektivnih problema pr i zapošljavanju. Mnogi se od njihžale da postoje problemi i u osmišljavanju života. Č i n i seda je pr i tom mnogo gotovanstva. O č e k u j e se da "netko"

smisli zanimljive ponude. Kada netko kreativan, ugranicama m o g u ć e g , nešto ponudi uglavnom nemaodaziva na suradnju. Što mislite, jesu l i ovakve manje,zatvorenije sredine zapravo prilika, izazov kreativnosti, il ije stvarni nedostatak nekih organiziranih ponudao p r a v d a v a j u ć i hendikep? Što, po Vašem mišljenju, valjau č i n i t i ? LATIt: Treba p o ć i od stajališta da kriteriji koji vrijedeprilikom pokretanja gospodarske aktivnosti u državi ne

smiju biti prepreka takvim inicijativama na otocima. Trebanametnuti stajalište da otoke u širem i užem gledištu trebatretirati kao p o d r u č j a s n a j v e ć i m olakšicama inajfleksibilnijim kriterijima unutar regije.To ne z n a č i da bi otoci trebali biti sklonište sumnjivimprivrednim subjektima. Svatko tko ima namjeru na temeljuo t o č n i h proizvodnih resursa i elementarnih o t o č n i h potrebaosnovati svoju firmu i zaposliti stanovnika s otoka, ne smijumu se stvarati administrativno-formalne prepreke njegovoj

namjeri.U prvoj etapi, gdje je cilj zaustavljanje iseljavanja,i z v a n o t o č n a p o d r u č j a moraju pokazati solidarnost krozinstrumente porezne politike. Jedan od neposrednih iu č i n k o v i t i h

oblika tog pristupa je odricanjen e o t o č n i h

administrativnih jedinica (županija, država) porezneparticipacije od prodaja o t o č n i h nekretnina. Neposredna

mjerajest stvaranje o t o č n o g f o n d a od prikupljenih sredstavaporeza na nekretnine iz kojeg bi se fmancirali o t o č n i proizvodni projekti. Time bi se o m o g u ć i l a dodjelabeskamatnih kredita p o k r e t a č i m a privrednih djelatnosti naotocima, je r bi taj fond preuzeo obvezu namirenja kamata ikomercijalnim bankama.

Drugi vid solidarnosti bilo bi odricanje u korist o t o č n o g fonda u potpunosti boravišne pristojbe. Za n o v o i z g r a đ e n e t u r i s t i č k e objekte, a pogotovo na adaptirane starinskeobjekte u svrhu turizma, prepoloviti porez na prihod ili dobit

barem u godina ~ c i o n i r a n j a objekta.



•••••••••••••••••••••••••••• 7

RAZGOVOR SPOVODOM

Prijedlog prethodne mjere odnosi se i na pokretanje i

revitalizaciju tradicionalne o t o č n e proizvodnje.

KRlNENICA: Što mislite o odnosu vlasti prema otocimaiz vremena Jugoslavije u usporedbi s ovim danas? Starijise m e đ u nama s j e ć a j u vrlo kvalitetnih s t r u č n i h studija otzv. "održivom razvoju otoka" još iz vremena Jugoslavije.Takvihje studija bilo i u novije vrijeme. Nažalost, mio t o č a n i s ( j e č e m o dojam daje nekome stalo da se potrošinovac na studije, a od realizacije vrlo malo zapažamo. Jeli bilo kakav projekt"održivog razvoja otoka" m o g u ć saovolikim brojem stanovništva, sa t u r i s t i č k o m monokulturom? Gdje su, po Vama, razlozi ovakvog

stanja?L A T I Ć : Teško je u s p o r e đ i v a t i studije o održivom razvoju iz

vremena Jugoslavije i suvremene studije o održivom

razvoju otoka. Naime, radi se o bitno r a z l i č i t o m društveno-

p o l i t i č k o m , a n a r o č i t o gospodarskom okruženju. Č a k i ako

govorimo o široj podlozi razvoja naših otoka, prvi ozbiljni

strateški dokument o razvoju otoka u Jugoslaviji donesenje

tek 1983. godine (Društveni dogovor o razvoju Jadranskih

otoka). Zakon o otocima predstavlja prvi regionalni zakon u

R. Hrvatskoj, i nakon njegovog donošenja u otoke se izdvaja

oko 1,5 % državnog p r o r a č u n a . Prve studije o održivom

razvoju radile su državne i regionalne ustanove koje su bile u

daljnjem koraku i zadužene za p r o v o đ e n j e njihovih

z a k l j u č a k a . Danas takve studije rade specijalizirane privatnekonzalting firme kojima je primarni interes ostvariti

o d r e đ e n u korist iz njihove izrade. M e đ u t i m , vrlo se č e s t o dogodi da n a r u č i l a c u inicijalnoj fazi p r o v o đ e n j a mjera iz tih

studija zastane, a formalnu z a d a ć u je ispunio iz same

narudžbe te studije, dok je funkcionalna z a d a ć a ostala

zanemarena.

Studije se mogu raditi i za vrlo mali broj aktivnihstanovništva. Naravno, to je teško i u takvim studijama vrlo

se č e s t o planira uvoz i z v a n o t o č n e radne snage. Taj

imigracijski model vrlo je nestabilan je r je dosadašnje

iskustvo pokazalo da se strano stanovništvo slabo adaptira u

o t o č n e prilike, osim u nekoliko z n a č a j n i j i h mjesta (tu

sigurno pripada i grad Hvar). M e đ u t i m , i d o m a ć e stanovništvo nije sklono u potpunosti prihvatiti ideju o

uvozu strane radne snage. Upravo Centar za istraživanje

otoka i priobalja u Zlarinu (u osnivanju), č i j i sam voditelj,

vrši istraživanje na šibenskim otocima i prvi nalazi govore

da mještani tih malih sredina nevoljko gledaju na dolazak

aktivnog i z v a n o t o č n o g stanovništva na njihove otoke,

premdaje demografska situacijakod njih daleko lošija negoprimjerice na vašem otoku, a pogotovo u gradu Hvaru.

KRUVENICA: O t o č a n i uglavnom žive od turizma,poljoprivrede i ribarstva. Na Hvaru turizam postajegotovo jedina" isplativa" grana privrede.Poljoprivrednici postupno odustaju i od ono malovinograda je r loza traži veliki trud, a g r o ž đ e im uglavnomostaje n e i s p l a ć e n o . S l i č n o je i s vinom. Bi li trebalootvarati neke druge, resursima sukladno, industrijskepogone u svrhu zapošljavanja d o m a ć e g stanovništva, ilizadržati i d i l i č n u ( r o m a n t i č n u ) sliku života na otoku?Što je u o p ć e isplativo na otocima?

L A T I Ć : Ovo pitanje stavio bih u kontekst n a d o l a z e ć e g stanjau kojima se Hrvatska, a i njeni otoci n a ć i pristupom u EU.

Kako se naša poljoprivreda, a n a r o č i t o vinogradarstvo i

vinarstvo sukobiti s otvorenom megakonkurencijom

europskih zemalja? Možda je moja bojazan neutemeljena,

m e đ u t i m v e ć danas te naše stoljetne i uspješne, č a k i nekad

izvozne grane trebaju p r o n a ć i ,,rezervne položaje".



m• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

RAZGOVOR SPOVODOM

To ne bi smjela biti neka industrija, ali na Hvaru na vlastitimresursima, što se pokazalo u prošlosti, treba obnovitizadrugarstvo modernog oblika (tržišno farmerstvo) tep o ~ u t i nove oblike, prvenstveno eko poljoprivredu, gdjenOVI zastupljeniji i tržišno orijentirani oblik treba bitipovrtlarstvo.Brojne narasle potrebe za g r a đ e v i n s k o - k o m u n a l n i m servisom te nepostojanje takvih subjekata n a m e ć e potrebuo s n i v ~ j a takvih p o d u z e ć a il i o b r t n i č k i h zadruga koje biostvanvale sve komunalne usluge i pružale g r a đ e v i n s k u operativu lokalnim projektima i poj edincima.U novonastalim okolnostima treba poticati sve oblikee k o m ! . m ~ e . obitelji .u k.ojima bi se nastavila tradicijas P ~ c I J . ~ h z l f a n e poljopnvredne proizvodnje pojedinihobIteljI te razvili novi oblici t u r i s t i č k e ponude. N a r o č i t o treba poticati zdravstveni turizam jer on predstavljafunkcioniranje t u r i s t i č k e ponude i aktivnost stanovništvatijekom cijele godine.

KRUVENICA: Ljudi koji pokrenu neki posao, primjericeekološku proizvodnju ili neki obrt, č e s t o se žale kakodržava nema sluha za to što oni p r i v r e đ u j u na otoku. Životna otoku je skup. Veliki robni lanci su na otocima dostaskuplji nego na kopnu. Č e s t o je problem slaba povezanosts kopnom, zdravstvo. Č a k i kad o t o č k e zdravstveneustanove nude održive projekte samostalnog poslovanja,

blokiraju ih sa viših instanci. Koliko o t o č a n i sami tu moguu č i n i t i , a što bi trebala u č i n i t i država?LAnt: Bez obzira na snagu lokalne uprave na ovomp o d r u č j u , mislim da je ona presudna. Svoju nesposobnostlokalna uprava voli prikrivati v e z a n o š ć u uz zakone io d r e đ e n e odluke pojedinih ministarstava. M e đ u t i m , p o k a z a ~ o se i malim sredinama, ukoliko postoji njihovahrabra 1 ~ a h t e ~ a r u k o v o d e ć a p o l i t i č k a "struktura"(elita)ne postOjI tohko zapreka koje bi o n e m o g u ć a v a l e gospodarsku inicijativu pojedinaca.

KRUVENICA: Vjerojatno vam je poznato da na otocimapostojejaki lokalpatriotizmi. Č e s t o je u povijesti naših

otoka dolazilo do promjena sjedišta lokalnih organavlasti. Tako se sudaraju ponos vezan uz pojedino" noble"

mjesto i realni razvoj novih naselja koja zbog svojeprivredne ekspanzije ili funkcionalnosti u o t o č k o m životupreotimajuprimat (priobalni g r a d i ć i ) . Koliko i taj faktornegatiyno djeluje na razvoj cijelog otoka?LAne:: To su zakoni p r ~ s t o r n o g , odnosno u r b a n i s t i č k o g razvoJa. Uglavnom mjesta gospodarske ekspanzije"zasjene" mjesta tradicionalne p o l i t i č k e uprave. Ona postajui atraktivnija imigracijska mjesta. Na našim otocima zorni jeprimjer gdje je biskupski grad Osor postao t r e ć e r a z r e d n o mjesto u cresko-lošinjskoj skupini, je r usponomb r ~ d o . g r a d n j e i P?morstva taj primat preuzima Mali Lošinj,kOJe Je dotad bIlo sekundarno naselje u odnosu na Veli

Lošinj. Otoci koji imaju vrlo mali broj naselja i mali broj

stanovnika centralnu lokalnu upravu u pravilu imaju uglavnom povijesnom mjestu otoka koji se n a j č e š ć e i zovekao otok (Rab, Krk, Cres, Hvar, Vis), m e đ u t i m , organizacijauprave nekad se ne vodi po principu o t o č n o g naseljskogcentraliteta, v e ć stvara administrativne nefunkcionalne iautonomno neodržive jedinice. Stoga se u ovom trenutkugov.ori o u k ! ~ u ć u n ~ j č e š ć e malih o p ć i n a i gradova koji imajusVOJU admlllistraclJu, premda se ponekad radi i o o p ć i n i ispod t i s u ć u stanovnika.

KRUVEN1CA: Kako gledate na b u d u ć n o s t naših otoka?U sklO;du s tim, možete li uputiti poruku našim č i t a t e l j i m a ? LAnC: Ja gledam vrlo o p t i m i s t i č n o na b u d u ć n o s t našihotoka. Na velikom broju v e ć je danas zaustavljenadepopulacija. Gotovo svi infrastrukturalni sadržaji približnisu kopnenim prostorima. M e đ u t i m , bojim se drugogm o g u ć e g scenarija. Atraktivnost o t o č n o g prostora bit naudaru svjetskih u l a g a č a koji ć e , ukoliko se mi ne pripremimokvalitetno i promišljeno, vrlo brzo ugroziti o t o č n u a u t e n t i č n o s t . Pogledajmo kako izgledaju premošteni otoci.

Oni suvprimjer hrvatske betonizacije i agresije na prostor(Vir, Ciovo, Omišalj). Otok je vrlo osjetljiv prostor.Pogrešna investicija može donijeti nepovratnu štetu. Prednašim otocima predstoji vrijeme cjelogodišnjeg t u r i s t i č k o g korištenja. Postat za Europu ono što je Florida u Americi.Koliko to utjecati i kojim intenzitetom na gospodarske,kulturno socijalne, pa i psihološke č i m b e n i k e puno ovisi onama. O t o č n i prostor je nešto najdragocjenije što imaHrvatska. P o r u č u j e m o t o č a n i m a da ne žure i stihijski neprodaju nekretnine. Oni te nekretnine mogu d u g o r o č n o staviti u vlastitu funkciju i funkciju njihovih potomaka. Tako

otoci ostati naši, prepoznatljivi ijedinstveni.

razgovaralo UREDNIŠTVO



ci ci ci ci .; ci .; ti ci .; ti ci ti ci .; .; ci ti ci .; .; ci ti ci ti .; 19

LJUDI OKO NAS

Naši najstariji (II)p r i č a t r e ć a :

teta pina

D

ana 25. svibnja u jednom z a g r e b a č k o m stanudogodila se malena proslava. Niti jedna dnevna

novina nije izvijestila o tome, no za naše mjesto tanezabilježena proslava imala je smisla - jedna je Forka:eroslavila stoti r o đ e n d a n ! Slavljenicu - tetu ~ ~ ~ N o v ~ -Z u l j e v i ć nazvala sam dan nakon r o đ e n d a n a l JavIla ml sev e ć nakon drugog zvona, č i s t i m , jasnim glasom. Objasnilasamjoj da sam unuka pokojne Zorke Balarketove, koja seudala za Prošpera Žižeta i odmahjoj je bilo jasno o kome seradi, premda se nikada nismo vidjele. Predul1itrila menakon prvog pitanja, tako da nisam trebala dalje ništapitati. I s p r i č a l a mi je svoju životnu p r i č u jasno i t e č n o , kaoda to č i n i svaki dan.Pina Prospera Novak r o đ e n a je 25. svibnja 1911. g. podSvetu Mikulu, kao deseto od 11 djece u obite!ji Prospera

Novaka-Hahana i Marije r o đ . B r a c a n o v i ć (Sorginove).Otac je želio da se dijete koje je te davne 1911. imalo d o ć i na svijet zove po njemu, a i po suzaštitniku Hvara, koji jebio proslavljen dva tjedna prije r o đ e n j a malene Pine.Kaže kako je imala krasno djetinjstvo. Voljelaje pjevati, aljudi oko nje voljeli su je slušati. Podigli bi je na jednugomilu, kojihje tada bilo punona Glavici, i ona bi pjevala.Nakon zasluženog pljeska publike, dali bijoj jednu banicuza nagradu, koju bi onda spremila u džep. Bila je izuzetnobistro i napredno dijete. P o h a đ a l a je žensku školu i vrlobrzo je svladavala gradivo. Zbog toga ju je njezin bratGrgo, kojeg Hvar pamti kao slavnog i zaslužnogp o v j e s n i č a r a , pozvao neka d o đ e na daljnje školovanje u

Zagreb. Otišla je u glavni grad sa 15 godina i završilaU č i t e l j s k u školu. Vratila se u Hvar i radila nekolikomjeseci. A onda se dogodila ljubav. U Križa je dolazioplivati zgodan i n a o č i t m l a d i ć Ivan iz Splita, koji je u Hvaruboravio kod tete. Šetnje do fortice, razgovori, pisma .. imladi arhitekt Ivan Žulj e v i ć postao je Pinin suprug 1937.godine. Godinu dana kasnije rodila im se k ć i Ivana (Vanja).Godine 1939. dobili su sina Jurja (Juricu), koji je, nažalost,preminuo navršivši tek sedam godina. Teta Pina ga č e s t o spominje i kaže da se č e s t o sjeti s v e ć e n i k o v i h r i j e č i napotresnom sprovodu svoga sina: onje bio potrebniji Bogunego ovdje na zemlji. No, u obitelji nije posve nestalaradost. Dobili s u j o š j e d n u k ć e r 1942. g., Karmen, koja je

dobila ime po Gospi Karmenskoj .

Pina Novak - Ž u l j e v i ć , 2011.

Ivan Ž u l j e v i ć bio je poznat i z n a č a j a n hrvatski arhitekt(projektirao je, primjerice, prvi neboder u Hrvatskoj, onajna p o č e t k u z a g r e b a č k e Ilice). Teta Pina nije radila, v e ć sebrinula za djecu. Dolazila je ljeti u Hvar i družila se saobitelji, rodbinom i sa prijateljicama Jozicom C a r i ć iMilicom Avelini-Štambuk. Posljednji put je bila u Hvarukrajem 1980-ih.Teta Pina je žena z a č u d n e i f a n t a s t i č n e memorije. Govorič i s t i m hrvatskim jezikom, što i nije č u d n o nakon tolikogodina života u Zagrebu, no "pobjegne" joj iforsko ric.

Kaže daje ništa ne boli ine smeta. Jedina mukajoj je to štood r o đ e n j a ima samo jedan bubreg, a to je imala i njezinamajka. Nisamje pitala kojaje tajna njezine d u g o v j e č n o s t i . No, vjerojatno nisam daleko od istine kažem li daje tajna unjezinom o p t i m i s t i č n o m pogledu na život, nevjerojatnomp a m ć e n j u i onome štomije sama teta Pina rekla - vjeri kojajoj je dala snaguza život i rad.



LJUDI OKO NAS

Naši najstariji (II)

p r i č a č e t v r t a : barba tonkoA

ntun (Tonko) P e t r i ć r o đ e n je 6. v e l j a č e 1914.g uVelom Grablju, u obitelji sa devetoro djece. Iznjihove k u ć e vidjelo se more, Pakleni otoci i Vis.

Maleni Antun vjerojatno nije ni slutio koliko njegov život

biti povezan s morem.U vrijeme njegovog djetinjstva Grablje je imalo nekolikostotina stanovnika. U n a t o č iseljavanju u prekomorske zemljei skromnim uvjetima života, mjesto je živjelo punim p l u ć i m a . Uzgajala se levanda, ružmarin, maslina. Selo je nekoliko putam j e s e č n o obilazio l i j e č n i k , a ponekad i g o s t u j u ć i p r e d a v a č i , koji su govorili o napretku i poboljšanju poljoprivrede.Održavali su se tonci, a za fešte se i pješke odlazilo u drugamjestana tonce. A barba Tonko je znao svirati i harmoniku.Kada je navršio 13 godina, otišao je u Hvar u č i t i zanat zakavadura. Tada se kamenolom nalazio u uvali Pokonji dol.Samo oni koji suna svojoj koži osjetili g o r u ć e s u n č e v e zrake igustu, bockavu prašinu kamena znaju koliko je težak posao

kamenolomca. Barba Tonko je polako napredovao u svomzanatu i vremenom p o č e o davati život teškom, oštromkamenju - pravilne oblike, križeve, skaline.. .sve ono štoostati b u d u ć i m naraštajima kao trajan znamen u pejzažunašeg otoka, kao djelo njegovih ruku i ruku ostalih poznatih inepoznatih kamenolomaca.U k u ć i B u d r o v i ć (Bikorovih), koja se nalazila odmah prekoputa njegove rodne k u ć e , pronašao je ljubav svog života -suprugu Anticu (Tonku), r o đ . 1919. Znala je r e ć i za svogmuža kako je bio najljepši m l a d i ć u Grablju. Oženili su se1941., godine kada je ovaj dio svijeta uhvatio vrtlog i kaosrata. Dobili su sina Marinkota 1942.g. A onda je i naš otokzahvatio ratni vihor. Barba Tonko nikada ne p r i č a o ratu. Onošto je on proživio, njegova obitelj, svi o t o č a n i toga vremena

ostalo je zapisano u njihovim s j e ć a n j i m a , njihovi strahovi,njihove brige, njihovo neizvjesno sutra. Kod barba Tonkotanema p r i č a o junaštvu, o odlikovanjima, o slavljenju ratnemašinerije. Za njega je rat bolno s j e ć a n j e . Za njega je ratsudjelovanje u partizansko mornarici, ranjavanje na Visu,oporavak u Italiji, želja njegove supruge da o t i đ u u zbjeg u EIShatt, ali njegova ljubav prema domu je bila j a č a . Za njega nepostoje dobri i loši u ratu, nema rasprava tko je bio na č i j o j strani. Rat je rana, m u č n i n a , patnja. No, i rat je završio i životse p o č e o v r a ć a t i u normalu. Godine 1946., dobili su sina Jurja.Sedamdesetih godina, u jekumasovnog iseljavanja Grabljanau Hvar u potrazi za boljim životom, kupili su parcelu uz morena Križnom ratu. Barba Tonko je sam, svojim trudom i radom

sagradio k u ć u za svoju obitelj. Sinovi su se u m e đ u v r e m e n u oženili i dobili djecu. Barba Tonko ima č e t v e r o u n u č a d i i

TonkoP e t r i ć ,

1940.

jednog praunuka. Njegova supruga Tonka umrla je prošlegodine. Zajedno su proživjeli gotovo 70 godina (!), što je

iznimna rijetkost u današnje vrijeme. Kada prošetate premaPokonjem dolu, č e s t o možete sresti barba Tonkota gdje sjedina dvoru i promatra more, kao i u ono davno vrijeme, kada jebio d j e č a k . Šutljivje č o v j e k , teško je r e ć i o č e m u razmišlja: osvojoj ženi Tonki, o obitelji, o svome Grablju, o kamenu kojije pod njegovim rukama dobivao život, o ratu, o brodovima, ovremenu koje nas sve č i n i toliko malenima, o nekom boljemživotu iznad dosega naših misli i poimanja ....

Divim se ovim ljudima koji sa toliko hrabrosti i strpljivosti

nose svoje velike godine. P i š u ć i ovaj tekst, n a u č i l a sammnogo toga. Č e s t o smo skloni misliti kako su starije osobenaporne, dosadne i kako se samo žale na svoje (umišljene ilistvarne) boljke. Č e s t o prolazimo uz njih kao da ih ne vidimo ine poznajemo. No oni trebaju našu pažnju, naš osmijeh ilistisak ruke, nekoliko lijepih r i j e č i .

Phil Bosmans je rekao: "Budi dobar prema ljudima, ljubazan,

pažljiv. Prije svega prema bolesnima, hendikepiranima,

starijima, prema ljudima kojeje život potisnuo na rub. Donesi

c v i j e ć e ljudima doksu onijošživi. "

Zašto ne bismo tako č i n i l i ?

Zorka B i b i ć



HVARSKA KATEDRALA

OLTARSV.ANTONIJAPADOVANSI(OG SRCA ISUSOVA

I zmedu oltara Gospe žalosne i Presvetog Otajstva u

sjevernoj l a đ i nalazi se oltar sv. Antonija Padovanskog,

danas poznatiji pod imenom Srca Isusova.

Pala na oltaru pripisana je Andrei Celestiju - istom se

pripisuje i pala na suprotnom oltaru sv. Jerolima i Gajetana.

Nema sumnje da su oba oltara gradili Alessandro i Paolo

Tremignon jer odgovaraju jedan drugom oblikom iukrasima.Na pali su, uz nezaobilaznu Bogorodicu (prikazana je na 10

od 13 oltara u Katedrali), djeteta Isusa i titu1ara prikazani još

Frane Asiški i KatarinaAleksandrij ska.Sv. Antonij (Antun, Ante) r o đ e n j e 1195. g. u Lisabonu kao

Fernando Martins de Bu1hoes. Isprva je postao augustinac,

no oduševio se za novoosnovani f r a n j e v a č k i red. U Asizuje

susreo sv. Franu koji je isprva smatrao da jeAntonij priprost i

osrednje nadaren m l a d i ć . No kadje č u o njegovu propovijed,sv. Frane se oduševio njegovim govorništvom i povjeriomu

odgojni rad u redu. N a u č a v a o je u Bologni, Montepellieru,

Touluseu i Padovi. Godine 1231. se razbolio i ubrzo umro

13. lipnja u 36 godini života. Legende bilježe da su utrenutku njegove smrti djeca plakala po ulicama Padove, a

zvona su sama od sebe p o č e l a zvoniti. Kada muje, trideset

godina nakon smrti, tijelo ekshumirano, jedino mu se jezik

nije raspao i izgledao je kao u živog č o v j e k a - to se smatralo

znakom njegova dara propovijedanja. S v e č e v jezik se i

danas č u v a u relikvijaru u bazilici sv. Antonija u Padovi.

Njegova kanonizacija je jednaod najbržih u povijesti - papa

Grgur IX proglasio ga je svetim 30. svibnja 1232. g., niti

godinu dana nakon smrti. Po mjestu smrti č a s t i se kao sv.

Antonij Padovanski, dok ga portugalsko govorno p o d r u č j e slavi kao sv. Antonija Lisabonskog. Zaštitnikje siromaha i

zaljubljenih, a zaziva ga se u svim nevoljama, osobito za

pronalazak izgubljenih stvari. N a j č e š ć e se prikazuje sljiljanom i djetetom Isusomna rukama.Sv. Antonij je jedan od najpopularnijih svetaca, č e m u su

vjerojatno pridonijele i brojne legende o njegovu životu.P r i č a se da ga je jedan heretik u Riminiju (iako legende

bilježe i druga mjesta) izrugivao da povjerovati u

Kristovu prisutnost u Presvetom Otajstvu ako se njegov

magarac pokloni pred istim. To se i dogodilo s l j e d e ć e g dana

dok j e sv. Antonij nosio p r i č e s t bolesniku. Poznata j e i p r i č a kako je sv. Antonij propovijedao ribama na rijeci Brenti kod

Padove, te ona kako je znakom križa u č i n i o da mu otrovana

hrana, kojumu epodvalio neki heretik, ne l l " " ~ " ' ~ .

I p r i č e o č u d e s i m a nastalim njegovim zagovorom nalazimo

dilj em svijeta. J ednu hvarsku zabil ežio je Joško K o v a č i ć :

. . . ma predaja da se ovdje, sredinom 20. st., (sv. Antonij)pojavio i u obliku vidljivom tjelesnim o č i m a : siromašnojstarijoj ženi, koja se u potpunosti pouzdavala u Antunovu

p o m o ć i zvala ga "naš ekonom t, udijeli nekom zgodomnepoznat redovnik u samostanskom klaustru milodar unovcu - t o č n o koliko jo j je trebalo. M i s l e ć i da je u pitanjuneki Jurešti rotar", tj. fratar izvana na kratku boravku uHvaru, ona u tome nije vidjela ništa č u d n o , ali se ipakraspita o svom dobrotvoru. Ispostavi se da nikakva fratra

sa strane tada ovdje nije bilo, apo njezinu opisu - redovnikje bio mlad ljepolik, oniža rasta i crnomanjast - z a k l j u č i l o sedaje to b i o S J 1 . ~ n t o n i j osobno!



HVARSKA KATEDRALA

U Katedrali ga nalazimo j oš i na pali oltara sv. Lucije i Agate,

te u sakristiji na slici sa Bogorodicom, sv. Franom i

bratimima Duha Svetoga, n e k o ć iz crkve Duha Svetoga.

Ipak, na njegov blagdan se misa u Katedrali ne slavi, je r je

centar njegovog č a š ć e n j a u Hvaru f r a n j e v a č k a crkva. Odatle

na njegov dan ide velika procesija (v. č l a n a k Z. K o v a č e v i ć a K r a l j e v i ć a u ovoj Kruvenici), zabranjena nakon II. svjetskog

rata, a obnovljena ove godine. Svecu je p o s v e ć e n a i kapelicana predjelu koji nosi njegovo ime. Spominje se još u 17. st., a

1956. dr. Vjekoslav Didi B o g l i ć poklonio je hvarskim

franjevcima. Kip sveca, kojije kao zavjet prije IS-ak godina

dao postaviti pok. Ante B r a c a n o v i ć - B e l a i (Gornji), razbio je

nepoznati p o č i n i t e l j 14. listopada 2007. godine. Od tada je

na popravku ijoš se č e k a njegov povratak u kapelu.

Drugi svetac na palije o s n i v a č f r a n j e v a č k i h redova sv. Frane

Asiški, ovdje vjerojatno postavljen kao imenjak donatora

pale. Rodio se kao Giovanni Bernardone uAsizu 1182. g., no

v e ć od djetinjstva zvali su ga Francesco (Francuz). Kao

m l a d i ć volio je s v e č a n o s t i i raskoš, a sudjelovao je i u vojnim

pohodima rodnog grada. Nakon z a t o č e n i š t v a i bolesti

krenuo je na novi pohod, ali ga je glas u snu opomenuo da sevrati. U Asizuje u crkvici sv. Damjana 1205. g. z a č u o glas:

,,Frane, p o đ i i popravi mi crkvu jer, kako vidiš, sva je uruševinama!" Pristupio je obnovi crkve sv. Damjana. Franin

otac bio je nezadovoljan novim ponašanjem, pa se Frane

odrekao svih dobara i o č i n s k e baštine. Uskoro se, pošto je

č u o propovijed o siromaštvu, oduševio za tu ideju i sam je

p o č e o propovijedati. Privukao je brojne sljedbenike, pa je

utemeljio Red male b r a ć e č i j a je pravila 1209. g. potvrdio

papa Inocent III. Ustanovio je i ženski red klarisa. Dostajeputovao Sredozemljem - č a k j e propovijedao pred sultanom

Al MalikornAI Kamilom u Svetoj Zemlji. Dvije godine pred

smrtna tijelu je m i s t i č n o primio svete rane - stigme. Umro je

4. listopada 1226. g. u crkvi Gospe od Andela uAsizu - tražio

je da ga polože na golu zemlju. Dvije godine potom je

kanoniziran, a nad njegovim grobom izvan grada podignuta

je v e l i č a n s t v e n a bazilika. Zaštitnik je f r a n j e v a č k i h redova

(male b r a ć e opservanata, konventualaca, kapucina, klarisa i

t r e ć o r e d a c a ) , Italije, siromaha, a od 1979. g. i ekologije,

zbog njegove poznate ljubavi prema prirodi. U Hvaru se,

naravno, č a s t i u franj e v a č k o j crkvi Gospe od Milosti.

Uz opisane svece na palije i sv. KatarinaAleksandrijska, kao

uspomena na stari oltar koji je ranije stajao na mjestu ovog.Njezina hagiografija bilježi kako je r o đ e n a u bogatoj



HVARSKA KATEDRALA

obitelji. U snuje vidjela Bogorodicu s Djetetom. Nakon štose odrekla bogatstva i krstila se, Krist j e, opet u snu, uzeo zasvoju nebesku z a r u č n i c u . U Aleksandriju tada dolazi carMaksimin II, suvladar Konstantina Velikog i Licinija. Onje

zapovjedio da se ubiju svi k r š ć a n i koji ne budu žrtvovalipoganskim bogovima. Pred njim je Katarina održala govorkojim ga je uvjeravala u pogrešnost njegove odluke. Car jojje suprotstavio 50 najboljih filozofa, no oni, ne samo da nisuuspjeli opovrgnuti Katarinu, v e ć su se i sami obratili nak r š ć a n s t v o . Pošto je pogubio filozofe, carje bacio Katarinu utamnicu. Kada je na k r š ć a n s t v o obratila i carevu ženu,Maksimin je na smrt osudio sve k r š ć a n e , ali je, zanesenKatarininom ljepotom, ponudio joj da mu postane žena i

carica. Onaje to odbila, paje o d l u č i o m u č i t i s č e t i r i k o t a č a soštricama koji su joj trebali razderati tijelo. No plamen sneba uništio je tu napravu. Krvnik je potom Katariniodsjekao glavu - legenda dalje bilježi da je umjesto krvi izKatarinina vrata teklo mlijeko, dokaz njene č i s t o ć e , a tijelosu joj po smrti a n đ e l i odnijeli na brdo Sinaj. Tamo je

s a g r a đ e n a crkva i samostan. Blagdan joj je 25. studenog,kada se u Hvaru pjeva i njezin životopis. U Katedrali je

prikazana i na reljefu sv. Luke kod malih vrata. Crkvap o s v e ć e n a njoj nalazila se na p o d r u č j u koje nosi njezinoime, ispod puta koji vodi od Kamenkriža prema hoteluPharos. No bila je napuštena još u vrijeme Valierovevizitacije 1579., a k o n a č n o je srušena oko 1880. godine.

O gradnji oltara sv. Antonij a s v j e d o č e dva latinska natpisa.

Na onom zapadno od oltara stoji:

N A J V E Ć E M I NAJBOLJEM BOGUI I SVETOMANTONIJUI KOJI JE HISPANIJU R O Đ E N J E M I

ITALIJUŽNOTOMI ASVEZEMLJEI Č U D E S I M A SVOJIM PROSLAVIO I KNEZ FRANE LUPI! DASVOM Z A V I Č A J U , SEBI I SVOJIMAI ŠTOVANJE

PREMANJEMUl I POBOŽNOST P R O D I Č I ! PODIŽE

OVAJ OLTARI GODINE GOSPODNJEI 1687.

Na i s t o č n o m pakpiše:

N A J V E Ć E M I NAJBOLJEM BOGUI KNEZ FRANE LUPI/SVETOM ANTONIJU, SVOMI I OBITELJSKOM

N A J V E Ć E M ZAšTITNIKU,! N A S T O J E Ć I MU IZRAZITISVOJU ZAHVALNOST,! I SVIMA KOJI/ BUDU OVDJE

MOLILI D O B R O Č I N S T V A , I OVO PRUžALIŠTENEBESKIH MILOSTII OTVARA,! GODINEGOSPODNJEI

1687.

(v. J. K o v a č i ć , Zapisi o crkvama u Hvaru, 1982.,29-30)

Nad p l o č a m a je grb obitelji Lupi (hrv. V u č i ć ili V u č k o v i ć ) -vuk nad šest kosih pojaseva, kojoj je pripadao knez (comes)Frane (ne smije ga se miješati s njegovim imenjakom isuvremenikom vitezom Franom V u k a š i n o v i ć e m deLupisom, iz bogate p u č k e obitelji kojaje plemstvo postigla uP o r e č u ) . U 19. st. na oltar je "uselio" kip Srca Isusova koji se nosio uprocesiji na svetkovinu. Pobožnosti ranjenom Srcu Isusovupostoje još od r a n o k r š ć a n s k i h vremena, a posebno kodsrednjovjekovnih mistika. U ikonografiji se javlja kodprikaza ranjenog Krista. Od 16. st. standardizira ses i m b o l i č k i prikaz srca s plamenom, simbolom Božjeljubavi. Takvogje u viziji vidjela redovnica MarijaAlacoque

1673. g. - ona j e prva nacrtala prikaz srca s tri č a v l a , trnovomkrunom, plamenom, križem i natpisom Charitas. Isus je

Mariji rekao: Pogledaj Srce koje je toliko ljubilo ljude,umjesto zahvalnosti od v e ć i n e primam samo nezahvalnost,te joj je naložio da se u petak po osmini Tijelova slaviblagdan zadovoljštine. S M. Alacoque i Ivanom Eudesompobožnost se širi, č e m u su osobito pridonijeli isusovci. SrceIsusovo ima misu i oficij od 1765. g., a o p ć i m blagdanompostaje 1856. godine. Slavi se, dakle, u petak nakon osmineTijelova - kako o b i č n o pada u lipnju tako je i mjesec lipanjp o s v e ć e n Srcu Isusovu, pa se svakodnevno moli "Zlatnakrunica". Srcu Isusovu usmjerena je i pobožnost devet prvihpetaka. Papa Lav XIII. posvetio je 1899. g. cijeli svijet Srcu

Isusovu, a papa Pio X. o d l u č i o je da se posveta ljudskog rodaPresvetom Srcu obnavlja svake godine.Kip na oltaru je dobrim djelom zaklanjao lijepu palu, pa je -vjerojatno nakon zabrane procesije od k o m u n i s t i č k i h vlasti -prenesen u biskupski dvor, gdje se i sada nalazi. Zamijenilaga je slika (replika poznatog prikaza Srca Isusova slikaraPompea Batonija 118. st.! iz rimske i s u s o v a č k e crkve IlGesu) bez u m j e t n i č k e vrijednosti, no vjerojatno

najpopularniji predmet osobne pobožnosti u hvarskojkatedrali.

Joško B r a c a n o v i ć



BAŠTINA

Barba Zorko K o v a č e v i ć - K r a l j e v i ć o ukinutim hvarskim procesijama

ZABORAVJENI

PRESESJUNI I ROGACJUNI

Pvodom obnove procesije sv. Antonija ove

godine, objavljujemo tekst o hvarskim

procesijama prije II. svjetskog rata koji je prema

svojim sJecanjima zapisao dugogodišnji sakristan i

zvonar hvarske katedrale barba Zorko K o v a č e v i ć -K r a l j e v i ć . Č l a n a k j e objavljen u dva nastavka u župnom

l i s t i ć u ,,život Crkve" (br. 2-3.

/1O-Ill i 5. /13/, god. II.,1990.) koji je izlazio od 1989. do 1994. (ukupno 36

brojeva), a u r e đ i v a o ga je tadašnji župnik don Joško

Š a n t i ć . Napominjemo, tekst j e pisan 1990. g., do kada su

se smjele obavljati samo one procesije koje bi dozvolile

k o m u n i s t i č k e vlasti. Neke, u tekstu navedene kaoukinute, od tada su obnovljene ( o z n a č e n e zvjezdicom),

premda ne sve u izvornom obliku. O ostalima možemotek slušati u p r i č a m a naših naj starijih. Treba spomenuti i

još jednu - koja je postojala 1990., a danas se više ne

obavlja. Tada se još 1. svibnja u 6h organizirano išlo iz

Katedrale do crkve Mandaline u Plajici na blagoslov

polja. Izgleda da je ukinuta zbog modernih sredstava

prijevoza, moglo bi se r e ć i -pregazili suje automobili.

ŽIVOT UZ NAŠUKATEDRALU - PROCESIJEOvdje n e ć u govoriti o procesijama koje su s a č u v a n e dodanas (Veliki Petak, Tyelovo, Cvijetnica: sa g r a n č i c a m a , prije i poslije izlagarTja Presvetog) nego posebno govoritio procesijama koje su ukinute - nestale administrativnomzabranom.

sv.MARKO (rogacjuni) 25. travnjaProcesija je kretala iz katedrale i to po rasporedu: Školskadjeca koja su bila p r e d v o đ e n a školskim križem o k i ć e n i m bijelim vijencem od papirnatog c v i j e ć a , iza osnovne školeišla je g r a đ a n s k a škola sa bijelom zastavom i natpisom"Pustite malene k meni". Iza rTjih su išli muškarci, a zatim jeišao kaptolski križ koji je t a k o đ e r imao vijenac odpapirnatog c v i j e ć a , zatim ministranti, s v e ć e n i c i i ostalivjernici. Za vrijeme procesije zvonila su zvona katedrale.Putem su se pjevale litanije svih svetih, a kod sestarabenediktinki je bila sv. Misa iza koje se je v r a ć a l o ukatedralu gdje e bio završetak.

VELIKI Č E T V R T A K I VELIKI PETAK*,po "Boqim grebima".Ovo su bile bratimske procesije. Kako je obred Velikogč e t v r t k a prije bio u jutro, poslije podne oko 3 sata uputili bise" crni konfrati ", a" bili" oko 3,30 iz svojih stojnih crkava iobišli bi svih 5 crkava gdje su bili napravljeni Božji grobovi.

Kad bi pošli iz svojih crkava pjevali bi stari napjev:"Pomiluj mene Božepo velikom m i l o s r đ u tvomu" (ova sejemelodija izgubila je r su umrli stari p j e v a č i koji su je znalipjevati). Po crkvama su se pjevale pjesme koje su do danass a č u v a n e a opjevavale su Krista raspetog i izrarTjenog.

Putem se t a k o đ e r pjevao Gospin p l a č i P u č e moj (i melodijaGospinog p l a č a koji se e pjevao u ovoj procesijije nestala).U ratu su bratirni u ovoj procesiji išli zajedno. Na Velikipetak se obavljala ista procesija s time da je jedan odzavjetovanih bratima koga se zvalo " P u č e " nosio naramenima križ a glavu je prekrio k a p u l j a č o m a na nogamasamo č a r a p e ili bosonog. Ovaj bratim je bio na ispovijedi ip r i č e s t i prije nošenja križa. Oko ovog križonoše djeca su

nosila simbole muke a u procesiji su se nosili ferali,s v i j e ć r T j a c i . Bratirni su redovito bili u svojim tonikama.



BAŠTINA

USKRSNI PONEDJELJAK I MALI USKRSTa dva dana išlo se je u procesij i" Gospi na radovanje" u

crkvu"Gospe Anuncijote ". Išlo se je iz katedrale i to krozulicu k u ć e D u b o k o v i ć i B a b i ć do "Anuncijote " a v r a ć a l o seje od Filipinovih, mimo Arsenala i preko Pjace nazad u

Katedralu. Za vrijeme procesije zvonila su sva zvona na

katedrali. Kad se krenulo iz katedrale pjevao se himan "Na

gozbu kralja Jaganjca ". U crkvi " Gospe od Anuncijote"

pjevalo se "Kraljice neba raduj se " a na povratku " Tebe

Boga hvalimo ". Na Mali Uskrs se je još s v e č a n o nosila

p r i č e s t bolesnicima. U toj procesiji je redovito sudjelovalo

oko tridesetak osoba.

DRUGA NEDJELJA PO USKRSUBilaje s v e č a n a procesija sa sv. Križem u kojoj su sudjelovale

obe bratovštine. Ova procesija je išla do na m a n d r a ć sjednestrane pjace i v r a ć a l a se s drugom stranom u katedralu. Ta

se jeprocesija obavljala zbog slabog vremena 6. v e l j a č e . Uovoj procesiji su sudjelovali sa svojim zastavama d j e v o j a č k o društvo Srca Isusova i materinsko društvo.

ROGACJUNI-PROSNI DANI

Tri dana pred blagdanU z a š a š ć a

obavljale suse

procesijekao na sv. Marka s time što se je prvi dan išlo u " crkve

SVETI ANTONIJ, 1931.

Anuncijate" drugi dan u f r a n j e v a č k u crkvu a t r e ć i dan se je

obavljala procesija po pjaci i sve se je odvijalo u katedrali.

Raspored u procesijije bio kao na sv. Marka.

Sv.PROŠPER, suzaštitnik grada Hvara*Procesija je išlapo pijaci. Biskup nosi relikviju sv. Prošpera

a ugledniji s v e ć e n i k (generalni vikar i liprepozit) poprsje sv.

Stjepana. Ostale relikvije nose s v e ć e n i c i . Procesiju je

pratila gradska glazba, d j e v o j a č k o društvo i materinsko

društvo.

SRCE ISUSOVOProcesija je kao na sv. Prošpera uz sudjelovanje

d j e v o j a č k o g i materinskog društva.

SV.ANTEK r e ć e i z f r a n j e v a č k e crkve. Predvodije redovito biskup. Ide

uz more preko rive uz m a n d r a ć , ispod gradskog sata s k r e ć e prema k u ć i J u r i ć (kod oleandra) prema koludricama gdje se

daje blagoslov sa kipom. Nastavlja se kroz Grodu, mimo

katedrale, uz južnu stranu pijace pa kroz ulicu k u ć e D u b o k o v i ć i B a b i ć , kroz Burak. niz stepenice K a s a n d r i ć nazad u

f r a n j e v a č k u crkvu. Kada je procesija prolazilamimo koludrica pratila suje samostanska zvona, isto se tako



BAŠTINA

slavilo i na crkvu Duha svetoga i na katedrali kao i naAnuncijoti. Taprocesija e bilajedna odnajdužih procesija u

Hvaru. Procesiju je pratila gradska glazba. Kip su nosila

č e t i r i Antona u tonikama bratovštine sv. Križa.

GOSPA KARMELSKAProcesija je po pjaci a na p o č e t k u procesije je pala Gospe

Karmelske. U procesiji sudjeluje d j e v o j a č k o i materinsko

društvo.

SVETI STJEPAN PAPA I M U Č E N I K , zaštitnik grada i komune te biskupije hvarske*

Procesija je išla kao i nasv.

Prošpera preko pijace. Uprocesiji su bratimi sv. Nikole nosili relikvijar - glavu sv.

Sijepana. Procesiju predvodi biskup. Sudjeluje gradska

glazba. Prozori s pogledom na trg su o k i ć e n i . Sudjeluju

d j e v o j a č k o i materinsko društvo.

SV.ROK

Procesija bi bila iz crkve Duha Svetoga mimo k u ć e S t a n i ć prema katedrali preko gradskog trga s južne strane, kod

gradskog sata bi se dao blagoslov pa uz k u ć u J u r i ć e v i h prema koludricama, gdje bi opet bio blagoslov s kipom zatim

nazad u crkvu Duha Svetoga. Procesiju je pratila gradska

glazba za koju bi bratimi pripremili zakusku.

PRVA NEDJELJA LISTOPADA-

GOSPA OD RUZARJAProcesija sa kipom Gospe od ruzarja išla je po pjaci. Nose

kip bratimi sv. Nikole a na č e l u je pala. U ovoj procesiji

sudjeluje p j e v a č k i zbor katedrale te d j e v o j a č k o i materinsko

društvo.

PRVA S V E T A P R I Č E S T Djeca sa roditeljima okupila bi se u crkvi Gospe Anuncjote

odakle bi p r e d v o đ e n i zastavom d j e v o j a č k o g društva u

procesiji krenuli prema katedrali. za vrijeme te procesije

pjevalo se "Hot te djeco, Bog vas zove" a za to vrijeme

lagano su slavila zvona katedrale.

Zorko K o v a č e v i ć - K r a l j e v i ć



IZ PROŠLOSTI• •

~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -BRATIMSKA FEŠTA IZ 1911. GODINE

Ove godine Bratovština sv. Nikoleobilježava 150. godišnjicu svogapostojanja. Bratirni i cijela župa na

r a z l i č i t e n a č i n e obilježiti tih dugih s t o l j e ć e i pol.U bratovštinskom arhivu u crkvi Duha Svetoga

s a č u v a n je zapis kako je izgledala proslava 50.obljetnice ove bratovštine, davne 1911. g.:

Dne 8. lipnja 1911.Kakoje bilo z a k l j u č e n o u glavnoj skupštini držanoj dne 8.

s i j e č n j a t.g. u tri Duhovska blagdana, dne 4,5 i 6 ovogamjeseca bila je s v e č a n o proslavljena pedesetgodišnjicaodutemeljenja naše Bratovštine sv. Nikole, kako slijedi:Na prvi blagdan ujutro na 8 s. bila je s v e č a n o pjevana

sveta Misa po kapelanu Bratovštine i crkve Sv. Duha,kanoniku Antunu D o b r o n i ć . A poslijepodne je bioblagoslov sa Svetotajstvom u trojki. Na drugi blagdan istokako i na prvi, a li sveta Misa je bila uz podvorbu v l č . Dn.Šimuna K o v a č i ć a , koji je pjevao sv. Evangjelje. Na t r e ć i blagdan s v e č a n o se je pjevala uz Harmonijum sveta Misana 8 s. u trojki. A u v e č e r je bio blagoslov sa Svetotajstvomu trojki, preko kojega se je pjevala zahvalna pjesan "TebeBoga hvalimo n. Tantum ergo su pjevali p j e v a č i uz pratnjuHarmonijuma. Sva tri dana je Kapelan iza Evangjeljadržao prigodne propovijedi o d n o s e ć se na s v e č a n o s t , adokazaoje što je Bratovština i kakov ima biti svaki bratim,osobito u žalosnim sadašnjim vremenima.Dvorili su u crkvi u sva tri blagdana v l č . M i l i č i ć , Bertapelle i K o v a č i ć i tri klerikanda.Sva tri dana u v e č e r je bila razsvjeta na p r o č e l j u crkve,na dkojom su gorile b e n g a l i č k e vatre. P r o č e l j e crkve i vasdvor pred crkvom bio je n a k i ć e n zastavama, festunima ibalunima, a usred p r o č e l j a bio je krasan velik

transparenatsa slikom Sv. Nikole i prigodnim nadpisom svelikim slovima. Na t r e ć i blagdan u v e č e r udarala je

glazba na plokati pred crkvom, iza koje je slijedilaz a j e d n i č k a v e č e r a , kojoj su prisustvovali osim bratima isestrimajoš i spomenuti s v e ć e n i c i i p j e v a č i . Nakon velikihnapitnica i nazdravica, na predlog jednog bratimaz a k l j u č i l o se je da se jedan dan kad bude m o g u ć e pjevati u bratimskoj crkvi jedna m r t v a č k a Misa za sve

pokojne bratime i sestrime. Ovako je bila proslavljenapedesetgodišnjica naše Bratovštine, č i j a uspomenaostati duboko usagjena upametisvih sadašnjih bratima.

Kanonik Antun D o b r o n i ć , predsjednik-upravitelj Bratovštine

U arhivu je p r o n a đ e n i troškovnik za potrebne namirnice istvari da bi fešta protekla u najboljem redu. Nepoznatibratim napisao ga je na gotovo i š č e z l o m starom hvarskomgovoru. U naslovu stoji: Troske u č i n j e n e u prigodi od

pedeset godina od sastavka Bratovstine Svetoka Nikole u

Hvaru, a potom slijedi nabrajanje kupljenih namimica: 3botilje robkokola (rum "Rob Coccola" zadarske tvornicealkoholnih p i ć a Vlahov); 1 parsut; drogherie butira (butiroje na venecijanskom dijalektu maslac); 14 k paste(tjestenine); 2 scatole galitini (kutije keksa); cipula lukapapra petrosimula; 1 salam; larda (bijeli dio pancete,o b i č n o od vratnog dijela; u hvarskom govoru se kaže i lord);sira; 100 n a r a n č i ; 5 kila trusagnia (trešanja); conserve; 21 Kgovedine; 2 k o š l i č a ; 1 g i a n č a Ganjca); 6 litara proseka; 2litre vina. Slijede ostali troškovi povodom proslave i to: zapetrolio; curašnima; za gieroke (za ć e r i k e - ministranti i/1i/klerici u starom hvarskom govoru); za klasbu (glazbu);Bailonu (trgovac u Hvaru); Franu B r a c a n o v i ć u ; vina litri

56; za k u č u ; pralo za biankeriju; za zadniju 2 litre vina;kuaru (kuharu); za salatu; te k o n a č n o za mengule (netko je

naknadno prepravio m u b; bengalke).Bratim Marinko J u r i ć pokušao je rekonstruirati jelovnik. Za

predjelo je bilo pršuta, sira i salame. Kao glavno jelo bila je

poslužena juha, maništra na šug od sitno sjeckane govedine,lešo govedina sa šolšon od pomidora, a pekli su se janjac ik o z l i ć i . Za desert bile su poslužene n a r a n č e , trešnje igaletine, a vjerojatno su i d o m a ć i c e , žene bratima i lisestrime napravile k o l a č e . Nije poznato koliko je ljudiprisustvovalo fešti, no zapisano je da su bratirni potrošili 407kruna, što bi približno odgovaralo današnjoj

protuvrijednosti od 5500 kuna.

Priredila: Zorka B i b i ć



IZ PROŠLOSTI

ORGULJE HVARSKE KATEDRALE-POKLON ISELJENIH VIŠANA

Uožujku i travnju, po prvi put od postavljanja,

restaurirane su orgulje u Katedrali. Tim nam je

povodom naš dragi suradnik barba Jure Z a n i n o v i ć -Alviž donio dva zanimljiva dokumenta iz arhive svog pok.oca Vjekoslava Z a n i n o v i ć a . On je dugi niz godina bilježiozapise o svom životu te prikupljao dokumente, a isto je

nastavio i njegov sin Jure. Na prvom dokumentu je zapispsalma 6. "Domine ne in furore" u Hvaru popularno zvanogErumbeska (Y. Z a n i n o v i ć na p o l e đ i n i je napisao "Terumbeska"), koji je uglazbio Hvaranin Josip Raffaelli i koji je

zasigurno Hvaranima najomiljenija skladba i z v o đ e n a naovim orguljama. Zapis je 1963. g. na latinskom (zapisanogkako se č i t a ) i u hrvatskom prijevodu po prvi put za pukpriredio biskup Celestin B e z m a l i n o v i ć (tada p o m o ć n i biskup) pod naslovom ,,40-satno klanjanje - !Psalam 6./Molitva za milosrdje". Na drugom je dokumentu programkoncerta prigodom kolaudacija novopostavljenih orgulja10. travnja 1965. godine. U naslovu stoji:

BOGU NASLAVU

I NA Č A S T BLAžENO] GOSPI OD VELOGASELA

OVEORGUL]E

NA SPOMEN BISKUPOVANJA NADBISKUPA

M I H O V I L A P U Š I Ć A ANTE T O P I Ć I DRUGIVIŠANI ISEL]ENIUUSA

DAROVALI

1965.(isti natpis· samo s godinom 1964 . postavljenje sa sjeverne strane orgulja)

Zatim slijedi program koncerta - na orguljama je bio prof.Maximilian Frischmann iz B e č a , a zbor je vodio don JureB e l i ć . Izvedene su s l j e d e ć e skladbe: Toccata i fuga u d-moluJ. S. Bacha, "Domine ne in furore" i "Erubescant" iz Ps. 6. J.Raffaellija; Toccata i fuga u a-molu op. 80 M. Regera;Toccata u e-molu iz "Suite Gothique" L. Boellmana, a sve je

z a k l j u č e n o slobodnom improvizacijom M. Frischmanna. Udnu programaY. Z a n i n o v i ć je zabilježio:

,J[var1OlIV1965Ovo je bila s v e č a n o s t kad su blagoslovljene orgulje u

Katedrali Hvar. Ovo su darovali Višani T o p i ć iz New

Yorka i neki drugi Višani u Amerike. Ovo se je izradilo u

Austriji, Klagenfurt. Ljudi iz te firme su bili ovo donili u

Hvar i montirali i s v e č a n o njihov profesor Frischmanodržao koncert i predali orgulje crkvi. Ovo su Višani

darovali radi svoga Biskupa P u š i ć a kojije rodom iz Visa.

Rekli su u crkvi da je ovo koštalo u našem novcu preko 9

milijuna dinara.

Vjekoslav Z a n i n o v i ć "

Ovdje još treba nadodati daje orgulje izradio Rudolf Novakiz Klagenfurta te da je prije njihova montiranja Katedralaviše godina bila bez primjerenih orgulja.

Priredio: Joško B r a c a n o v i ć



Dolac, 1939. - Dolac, 2011.

Priredio: Zoran Tepša





••••••••••••••••••••••••••USUSRET 400. OBLJETNICI

Mnogo je z n a č a j n i h datuma, s p o m e n i č k i h objekata, znamenitih l i č n o s t i i d o g a đ a j a izhvarske prošlosti vrijedno spomenuti. Ipak,

samo je edan obj ekt, jedna institucija, znakovito ušla u

europsku povijest.

To je hvarsko kazalište nad č i j i m ulaznim vratima stojinatpis:

ANNO SECVNDO PACIS MDCXII

- DRUGE GODINE MIRA 1612.

Nažalost, u literaturi o starim teatrima Europe postoje

tek veoma rijetke informacije o hvarskom kazalištu, a

č e s t o su i one n e t o č n e . Valorizacija povijesti i z n a č e n j a hvarskog kazališta nastojanje je kvalificiranog

uklapanja ovog objekta u kontekst povijesti starih

europskih teatara, č i j e m prostoru i pripada.

Semitecolov jedinstvenidemokratski iskorakHvarsko je kazalište smješteno u monumentalnoj zgradiArsenala u samom središtu grada Hvara. Nastalo je ui s t o č n o m dijelu prvog kataArsenala. Kao s p o m e n i č k i objekti prostor scenskog djelovanja z n a č a j a n je dio hvarskeprošlosti, ali i sadašnjosti.Hvarski arsenal jedan je od najbolje s a č u v a n i h objekatasvoje vrste na Mediteranu. S a g r a đ e n je na samom rubu

pitome uvale još u 14. st. kaon a j z n a č a j n i j i

objektl u č k e

uprave u vrijeme kada je Hvar, zbog svog vojno-strateškog

Hvarsko povijesno kazalište (1)

z n a č a j a , bio službeno uporište venecijanske flote naJadranu. Zapadni ulaz p r e s v o đ e n je finim renesansnimlukom. Prostrana unutrašnjost služilaje za smještaj hvarskeratne galije, kao i za spremanje i popravak drugih brodova.DanašnjazgradaArsenalajeiz 16. s t o l j e ć a . Stradalaje 1571.

g. napadom Turaka na Hvar, pa 1579. eksplozijom baruta nagradskoj t v r đ a v i . M l e t a č k i namjesnik, knez PetarSemitecolo, koji je u Hvaru službovao i z m e đ u 1611. i1613.g., sanirao jeArsenal i druge objekte koji su tih godinabili uništeni. Iznad visoke šupljine prizemlja Arsenalanapravio je kat i postavio krovište. Niz manjih gradnjiprislonjenih uz sjevernu fasadu Arsenala prema trguobjediniojeujedinstveniprostor-Fontik, u kojem se č u v a l a o p ć i n s k a zaliha žita i soli. Ravni krov Fontika - Belveder jeo g r a đ e n finom renesansnom balustradom. Do terase sedolazi kamenim stubama. Na taj je n a č i n Belveder postaoreprezentativni ulaz u kazalište, o z n a č e n velikimprofiliranim vratima s natpisom ANNO SECVNDO PACIS

MDCXII.Prvi je kat v e ć u to vrijeme bio podijeljen visokim zidom nadva zasebna prostora. Zapadnije dio bio narnij enj en č u v a n j u oružja i opreme za galije, a i s t o č n i kazalištu. Gradnje uArsenalu Semitecolo je podmirivao iz o p ć i n s k e blagajne i izzaliha jednogodišnje prodaje soli. Prostor u i s t o č n o m dijelukata namijenio je kulturnim sadržajima i zabavi svih žitelja,bez staleških o g r a n i č e n j a . Završetak radova u prizemljuArsenala obilježio je natpisom - ANNO PACIS PRIMOMDCLXI - na i s t o č n i m vratima prizemlja. K o n a č n i završetak radova obilježio je natpisom nad vratimakazališta. M e đ u t i m , nikada u svojim izvještajima Venecijinije spominjao gradnju kazališta. Č i m e onda potkrijepititvrdnju da natpis o drugoj godini mira o z n a č a v a izgradnjukazališta?



~ . + t t . t •• t.+t.+ •• t •• t ••••••• tUSUSRET 400. OBLJETNICI

Izgled z a č e l n o g zida pozornice s freskom i vidljivim tragom

pa1eži isopod poda poz ornice

Radovi na sanaciji poda kata Arsenala

Na hrvatskoj obali Jadrana bila su i z g r a đ e n a tri kazališta uarsenalima. Prvo 1612. g. u Hvaru, drugo 1680. g. u Zadru, at r e ć e u Dubrovniku 1681. godine. Venecijanski providur za

Dalmaciju, Venier, odobrio je 1680. g. Zadru izgradnjukazališta u arsenalu. U svom je odobrenju naveo da sedozvoljava izgradnja kazališta u arsenalu ,,kako je o b i č a j uprovinciji". Kako je do te godine "u provinciji" biloi z g r a đ e n o samo hvarsko kazalište, podrazumijeva se da je

Venier i vlada u Veneciji znala za njegovo postojanje.Nadalje, austrijski k r o n i č a r za Dalmaciju Luigi Mashek u19. st., spominje drevno kazalište u Arsenalu kojem je

godina izgradnje upisana nad ulaznim vratima, a trebalo je tubiti u r e đ e n o još 1552. g. za vrijeme gradnje nove zgradeArsenala. Akoje Mashekimao ovaj dokumentu 19. st., imaogaje i Semitecolou p o č e t k u 17. st., što z n a č i daje izgradnjukazališta temeljio na p o s t o j e ć o j odluci Komune, zbog č e g a nije ni morao posebno izvještavati Vladu. O p ć i n s k i je arhivvremenom stradao i mi danas nemamo s a č u v a n e dokumente

koji bi potkrijepili ovu kroniku. Postoje publicirani tekstoviakademika Grge Novaka (1888.-1978.), p o v j e s n i č a r a , r o đ e n o g Hvaranina,kojije 1924. i 1972. pisao oSemitecolu,Arsenalu i kazalištu i to temeljem njemu tada dostupniho p ć i n s k i h arhiva. Novak je citirao zapise Velikog v i j e ć a Komune iz 17. i 18. s t o l j e ć a . Po ovim je dokumentimakazalište postojalo u Arsenalu te se redovito popravljalo iodržavalo. Isto p o t v r đ u j e jedini danas p o s t o j e ć i dokument izarhiva B o g l i ć u Hvaru iz 1676. godine. Zapisnik Malogodbora za troškove iz te godine govori o nabavi i p l a ć a n j u materijala za popravak kazališta u Arsenalu, č i j i setroškovi podmiriti iz komunalne blagajne "kako je

u o b i č a j e n o " . Ovaj dokument dokazuje daje kazalište otprije

postojalo u Arsenalu i da se redovito održavalo, što z n a č i daje kontinuirano služilo svojoj svrsi. Godina 1612., dakle,nije tek s l u č a j n o uklesana nad ulaznim vratima kazališta.Monumentalna renesansno profilirana vrata o z n a č a v a j u završetak Semitecolove obnove Arsenala, i kako natpiskaže, drugu godinu mira. Semitecolo je u Hvar došao sazadatkom da uspostavi socijalni mir i z m e đ u p l e m i ć a ip u č a n a nakon gotovo stogodišnj ih nesuglasica proisteklih izp u č k o g ustanka 1510.-1514. godine. Svojom je

diplomatskom upravom dao p u č a n i m a o d r e đ e n a prava i nataj n a č i n uspostavio mir.Vrata s natpisom nisu postavljena na sredini fasade prvogkata Arsenala, v e ć neznatno izmaknuta prema istoku,

upravo koliko je potrebno da budu odmaknuta od zida koji uunutrašnjosti dijeli kazalište od oružane. To z n a č i daje i ovupodjelu prostora u č i n i o Semitecolo. V e l i č i n a p o s t o j e ć i h vrata, renesansna profilacija i natpis u p u ć u j u na važnostprostora u koji se kroz njih ulazilo. Oružanaje imala posebanulaz kroz jedna sasvim o b i č n a vrata iznad stubišta terase.Č e m u su mogla služiti monumentalna vrata na Arsenalu, akoi danas njihov smještaj na objektu potpuno odgovara ulazu ukazalište? Slijedom navedenog može se z a k l j u č i t i da je

Semitecolo završetak radova i uspostavljeni mir obilježioizgradnjom reprezentativnog prostora društvene namjenekoji je imao poslužiti održavanju raznih s v e č a n o s t i , plesova,akademija i priredaba. Upravo je kazalište takav prostor koji

može zadovoljiti javne i kulturne sadržaje jedne malegradske sredine. Semitecolo je imao priliku poznavati tekneznatno prij e i z g r a đ e n a kazališta u Vicenzi i Sabbionetti,pa

zašto bi onda bilo n e o b i č n o da je ta iskustva primijenio uHvaru? Izgradivši kazalište u komunalnom objektu, odkomunalnih prihoda i na upotrebu svim žiteljima bezstaleških o g r a n i č e n j a , Semitecolo je napravio jedinstvendemokratski iskorak u povijesti teatra, ustanovivši prvoo p ć i n s k o , javno kazalište u Europi. Na taj je n a č i n , posredno, poljuljao pojam kulture kao privilegijapovlaštenih sloj eva društva.



USUSRET 400. OBLJETNICI

Prvotni izgled kazalištaKako je izgledalo to kazalište u 17. st., teško je r e ć i . Prvi

vjerodostojni opis unutrašnjosti kazališta dobivamo tek

1712. g., dakle, sto godina nakon utemeljenja. Viški pjesnik

Antun M a t i j a š e v i ć Karamaneo opširno opisuje s v e č a n o s t i koje su se 1712. g. održale na hvarskoj Pjaci i u kazalištu u

č a s t zapovjednika pomorskih snaga na Jadranu, Marina

Capella. M a t i j a š e v i ć navodi da su p u č k e s v e č a n o s t i na

otvorenom o b i č n o završavale u kazalištu gdje su se davale

pastorale i komedije, ali i djela "uzvišenog" sadržaja, z n a č i drame i tragedije. Pjesnik precizno locira kazalište u i s t o č n u , , k u ć u " prvog kata Arsenala, i opisuje ga kao prostor s

pozornicom i zaobljenim gledalištem. Europsko renesansnokazalište je u svojim prvim oblicima prenijelo oblik

povišene pozornice i zaobljenog kamenog gledališta

a n t i č k o g teatra u zatvoreni prostor. Po tom obrascu i

Karamaneovom opisu može se pretpostaviti da je hvarski

teatar imao isti raster.

Radovi na sanaciji Arsenala i kazališta koji su izvršeni

tijekom 2006. g., uvelike nam pomažu u donošenju nekih

z a k l j u č a k a koji mogu demistificirati postojanje hvarskog

kazališta na istom mjestu od Semitecolova vremena u

kontinuitetu do danas. Kada su zidovi Arsenala o č i š ć e n i od

stolj etne naslage žbuke i kada e skinut pod pozornice koji se

naslanjao na i s t o č n i zidArsenala, pokazao se u cijeloj visini

zida ispod pozornice jasan trag paleži. Pocrnjeni zid u visiniod 1.30m od poda kata i cijeloj širini zgrade, te u dubini od

6,5m (koliko je bila duboka pozornica) je tamniji i vidno

nagoren. Na tom je dijelu trag paleži izraženiji nego na

ostalim dijelovima zida i u prizemlju i na katu. Arsenal je

doživio požar za napada Turaka 1571. godine. Sve kasnije

devastacije ne bilježe požar niti z n a č a j n i j a o š t e ć e n j a . Semitecolo je dobio zadatak da sanira Arsenal. Zatekao je

veliki prazni prostor objekta bez krova. Kako kažu

dokumenti, sagradio je kat, postavio krov, izgradio Fontik i

Belveder i time definirao ovaj objekt u gotovo is tom obliku

kakvim ga danas n a s l j e đ u j e m o . Tragovi paleži ispod

pozornice ukazuju na to daje gabarit objekta i 1611. g. bio

viši od samog prizemlja. Semitecolo nije izgradio vanjske

zidove do današnjeg gabarita, v e ć ih je nadvisio za č e t i r i korša kamena, te postavio snažne lukove u prizemlju objekta

kako bi držali pod kata, upravo zato što je planirao iskoristiti

kat za o d r e đ e n u namjenu. Nalaz na pozornici s v j e d o č i da je

istovremeno sagradio i pozornicu, što z n a č i daje od samog

p o č e t k a planirao izgradnju kazališta. S istom je svrhom

odmah i podijelio kat na dva potpuno zasebna prostora u

koja se ulazilo posebnim vratima. Ovu je situaciju zatekao

Karamaneo. Zakrivljeno gledalište moglo je biti

amfiteatraian drveni auditorij, kao npr. u Vicenzi. Prije

sanacijskih radova 2006/07. g. pod auditorija kazališta u

komunikacijskom dijelu bio je p o p l o č a n , a središnji dio

gledališta prvo od drvenih dasaka, kasnije je prekriven

parketom. Nažalost, nemarom konzervatorske službe ii z v o đ a č a radova ovaj je p o p l o č a n i dio bez potrebe uništen.

Južni hodnik prizemlja kazališta s p o p l o č a n j e m iz l6l2.g.

Još 1989. g. pri u r e đ e n j u unutrašnjosti kazališta sondirala

sam pod u pretposljednjoj loži sjeverne strane gledališta.

Tada sam u o č i l a da je ispod loža vidljiv trag spajanja

p o p l o č a n o g poda s onim drvenim i to u blagom zakrivi enju.Ovaj nalaz tada, na žalost, nisam fotografirala, stoga ć e t e mi

morati vjerovati i oprostiti ovaj m l a d e n a č k i propust. Ipak,

fotografije snimljene za vrijeme radova prije urušavanja

poda pokazuju da je p o p l o č a n j e postojalo samo u

hodnicima, dok je parter bio izvorno od dasaka te da se spoj

tih materijala nalazio ispod arhitekture današnjeg baroknog

kazališnog interijera. I p l o č i c e i daske partera postavljene su

na izvorni drveni pod prostora prvog kata namijenjenog

kazalištu koji je jedinstvenog nivoa. To može z n a č i t i samo

jedno. Barokne p l o č i c e bile su u kazalištu prije 1803. g.,

kada su s a g r a đ e n e lože, a najvjerojatnije i od samog p o č e t k a 1612. g., što i stilski odgovara vremenu u kojem su

postavljene.Nakon pada Venecije 1797. g., Hvar je izgubio na svom

vojno-pomorskom z n a č e n j u , pa je i Arsenal s kazalištem

pomalo zapušten. Zadnji m l e t a č k i pomorski zapovjednik,

Isepo Barbaro je 1796. g. priveo cijeli objekt vojnoj svrsi i

ispraznio prvi kat od svih sadržaja. To u k l j u č u j e i devastaciju

kazališta i objašnjava zašto danas nemamo nikakvih

materijalnih ostataka prvog komunalnog kazališta u

Arsenalu.

(nastavlja se .. .)

Mirjana K o l u m b i ć , viši kustos

Predavanje održano na konvenciji Perspectiva - asocijaciji starih teatara

Europe kojima pripada i hvarsko kazalište, u Bury st. Edmundsu blizuLondona u UK, 2007.godine.



• • +++.++.+ • • +.+ • • +++.++++.USUSRET 400. OBLJETNICI

REKONSTRUKCijA IPREZENTACijASTAROG OSV}ETL}EN}APOVI}ESNOGKAZALIŠTAUHVARU

Godine 2005., kada su z a p o č e l i g r a đ e v i n s k i radovi na obnovi Arsenala i kazališta, upotkrovlju kazališta je p r o n a đ e n a drvena

kutija u kojoj su se nalazile 64 stakleneposude. V e ć i n o m su zvonolike s kuglicom na

dnu, tako da ne mogu stajati bez potpornja ili

n o s a č a . Nekoliko ih pak ima ravno dno. Unekima su u o č e n i tragovi m a s n o ć e ili voska.

U t v r đ e n o je da se najvjerojatnije radi oostacima nekog starinskog s v i j e ć n j a k a . Doista, radi se o uljnim svjetiljkama,odnosno, prvobitnoj rasvjeti hvarskog

kazališta. Ovakav tip svjetiljki koristio se jošu starom vijeku i zadržao se do 18. s t o l j e ć a .

B ljne lampe, zvane bozze, korištene su kao prvobitnarasvjeta renesansnih zatvorenih kazališta. Bile su uupotrebi veoma dugo, kao p r a k t i č a n i jeftin n a č i n

iluminacije teatra. Jedan talijanski kazališni arhitekt,Sebastian Ser1io, ovako je zabilježio upotrebu uljnihsvjetiljki bozza: to su mali stakleni spremnici, koji bi sepunili uljem i koristili za rasvjetu, ili obojanom t e k u ć i n o m ipostavljali pred drugom s v i j e ć o m , kako bi se proizvelaobojena svjetlost.S l i č n e svjetiljke, zvane cesendello, veoma su dugo bile uupotrebi za osvjetljavanje unutrašnjih prostora. U Dalmacijije i sada tradicionalno u upotrebi uljna svjetiljkaimprovizirana u o b i č n o j č a š i , koja se puni uljem i vodom.Pali se u spomen na preminule, a naziva lumin. U arhivskiminventarima k u ć a , npr k u ć e H e k t o r o v i ć u Starome Gradu,uljne svjetiljke nazivaju se lumeta. Prema jednom

dokumentu iz arhiva K a s a n d r i ć , koji je Niko D u b o k o v i ć koristio kao predložak za č l a n a k "Jedna kazališna priredba uHvaru 1831.godine", od č l a n a r i n a ubranih kako bi se moglaorganizirati predstava, nabavljeno je 1O hvarskih kvartucaulja za uljanice (lumazze). To je 6 l i 7 dl ulja, pa po tomeizgleda daje svjetiljki bilo puno.Kako je u drugoj polovici 18. st. izumljena petrolejskasvjetiljka, kojoj se mogao podešavati plamen, takva serasvjeta uvodi i u kazališta kao obvezna, i z m e đ u ostalog ikao mjera zaštite od požara. U Hvaru je, u sklopuprotupožarnih mjera, 1900. g. nabavljen jedan luster napetrolej, koji je obješen iznad partera, dok su u prolazimaoko loža i dalje korištene uljne lampe. Tada su unutrašnji

dijelovi kazališta obloženi protupožarnom smjesom iizdubij ene niše u zidu za srnještaj ulj anica.

Uljne svjetiljke iz hvarskog povijesnog kazališta

Uljne svjetiljeke iz teatra II Cesky Krumlov





36 ••• ci •• c i . «) c i . ci c i . ci •• c i . «) ci ci ci c i . ci

ZANIMLJIVOSTI

BOMBARDIRANJE HVARA

TIJEKOM II. SVJETS RAT

Prvo bombardiranje Hvara u II. svjetskom ratu zbilo se26. prosinca 1943. oko 11.30 sati. Bio je to u o b i č a j e n i zimski dan, o b l a č a n , ali bez vjetra. N j e m a č k i avioni

tipa Junkers JU 87, zvani Štuka, u grupi od 7-8 avionapoletjeli su iz Mostara, gdje je bio n j e m a č k i vojni aerodrom,te doletjeli iz smjera istoka do Hvara, preko predjela Špile.Preletjeli su iznad grada Hvara, p o č e l i se okretati ipripremati za napad. Topnik s partizanskog ratnog broda NB

5 IVAN, usidrenog u uvali Mala Garška, otvorio je vatru naavione. Oni su vješto izbjegli vatru l e t e ć i južnije i niže,zaklonjeni brdima, tako da nisu bili u dometu njegovog 20mm topa.Njihov cilj bila je zgrada Štaba mornarice NOB-a u zgradiPoglavarstva na Fabrici i Engleska vojna misija u vili Kirin.U Stabu mornarice bili su njeni č e l n i ljudi: komandant štabamornarice NOB Josip Č e r n i , komesar mornarice PeroR a d o v i ć i n a č e l n i k štaba S r e ć k o Manola. U Engleskojvojnoj misij i bili su visoki engleski č a s n i c i i vojnici zaduženiza veze, a m e đ u njima i Fitzroy Maclean, voditelj engleskevojne misije pri Vrhovnom štabu vojske NOV Jugoslavije.On i nekoliko oficira bili su smješten u vili Marchi, a u viliKirin bile su smještene posade diverzanata i komandosa.Avioni su letjeli u poluniskom letu, a o b r u š a v a j u ć i se na

ciljeve u k l j u č i v a l i su sirene č i j i je z a g l u š u j u ć i zvuk stvaraonelagodu i strah. Sa relativno male visine - stotinjakmetara-

bacali su 50 kg teške bombe.Prilikom g a đ a n j a zgrade Poglavarstva nekoliko bombi jepalo u bližoj okolici, no nijedna nije pogodila cilj. Jednabomba je pala neposredno uz sjeverni zid crkve Zvijezdemora, napravivši u njemu otvor od približno dva metra upromjeru. Druge dvije pale su na b o ć a r s k o igralište (sadagornja zgrada hotela Delfin) i napravile o v e ć e rupe. Dvije supale u blizini tada jedine k u ć e na Kamenkrižu - k u ć e B a r i š i ć -Bonaca (sada D e s n i c a - R a k o v i ć ) , od kojih je jedna oštetilazid k u ć e i ubila više kokoši u dvorišnom kokošinjcu, a drugakojaje pala sj evernije u polje nij e u o p ć e eksplodirala.

Engleski avion tipa Spitfire MK

Još jednabombaje pala u vr t Prospera M a r i č i ć a pok. AntunaŠpalete (danas dvorišni dio bivšeg restorana ,,Propuh") i tuubila jednog partizana iz Visa, m e h a n i č a r a u k o v a č n i c i Josipa Novaka K e r c i ć a (barba Bepota) te oštetila obližnjek u ć e . Zgrada Engleske komande - vila Kirin t a k o đ e r nije bilap o g o đ e n a . Nekoliko bombi je palo u obližnju šumicu iznadmola i u more pokraj vile. Jedna bomba kojaje pala u more inije eksplodirala, oko 1950. g. je i z v a đ e n a ideaktivirana.Nevjerojatnaje č i n j e n i c a da tako veliki broj aviona, koji sug a đ a l i p r a k t i č k i neometano, nije pogodio nitijedan cilj, v e ć ubio s l u č a j n o samo jednu osobu, daleko od objekatag a đ a n j a . I, dakako, nekoliko kokoši.

Rušenje L u č k e kapetanijeDrugo bombardiranje dogodilo se sutradan, 27. prosinca1943. godine. Iako je puhala jaka tramuntana i nije seo č e k i v a o avionski napad, iznenada je stiglo više aviona tipaMesserschmit i dvije Štuke iz smjera zapada. Imali sudefiniran cilj - partizanski naoružani brod koji je dan prijepucao na njih. Odmah su mitraljirali i bacili nekoliko bombina usidreni brod NB 5 "IVAN" , neposredno isprednedovršene biskupske zgrade u gornjem ( i s t o č n o m ) bokuMale Garške. Nekoliko bombi je palo oko broda, a jedna

bomba od 50 kg direktno je pogodila krmeni dio broda iraznijela ga, tako da je brod odmah potonuo na plitko dno.Ležao je na boku bez krmenog dijela. S r e ć o m , posada seprethodno iskrcala tako da nitko nije poginuo. Jedna bombaje pala na obalu uz žalo i nije eksplodirala. Uništena j e nakonrata, 50-tih godina. Velika nedovršena biskupska zgrada



••••••••••••••••••••••••••••ZANIMLJIVOSTI

(sada boravak osoblja hotela Sirena), uz č i j u neposrednublizinu je bio privezan ovaj brod, nije u o p ć e bila o š t e ć e n a . Isti avioni su nastavili mitraljirati neke partizanske brodove(trabakule) u uvali Pairnižani i Veloj Garški, ali s r e ć o m beznekog v e ć e g uspjeha. Nekoliko dana kasnije, partizanskeekipe iz Visa demontirale su pogonske motore, naoružanje,municiju te ostalu upotrebljivu opremu i odnijeli uremontnubazu u Visu. Razbacana municija i sitniji dijelovi opreme ibroda bili su više godina poslije rata predmet interesaHvarana, koji su primitivnom r o n i l a č k o m opremom vadili tepredmete (Autor ovog uratka s prijateljem Jerkom !Braco/D o m a n č i ć e m - K r a m e r o m ronio je u periodu od 1950. do1955. oko ostataka ovog broda, v a d e ć i municiju i sitne

fragmente broda. N a đ e n a su tako tijekom nekoliko godinasva slova imena broda "IVAN", a 1955. je usred uvale,skriven u pijesku i visokoj morskoj travi /perju/ p r o n a đ e n kompletan krmeni 20 mm protuavionski top "Breda". Svesmo te predmete 80-tih godina poklonili Muzeju ratnemornarice u Splitu, te su bili izloženi sa popratnim tekstom uprostorijama muzejana Gripama).T r e ć e bombardiranje, preciznije, mitraljiranje dogodilo se28. 12. 1943. godine. Tada su č e t i r i neprijate!iska avionamitraljirali više brodova u uvali Pairnižani, Zdrilcima teVeloj i Maloj GarŠki. P o g o đ e n o je 13 partizanskih i ribarskihbrodova, koji su se pripremali za n o ć n o evakuiranje zbjegaiz Hvara. S r e ć o m , štete su bile neznatne. S l i č n o se dogodilo

30. i 31. 12. 1943. kada su opet nekoliko l o v a č k i h avionamitraljirali brodovepo Paklenim otocima i u Velu Garšku.Pravo bombardiranje Hvara zbilo se 7. s i j e č n j a 1944.godine. Tog ranogjutra , kao i u prvom bombardiranju, grupaaviona je u niskom letu iz smjera Špila preletjela Hvar, beznapada. No, neposredno iza njih, doletio je avion Štuka izsmjera Vele Glave i obrušio se uz zvuk sirene na grad. Ciljmu je bila zgrada L u č k e kapetanije, na koju je ispustio 2-3bombe od 50 kg. Bombe su precizno pogodile zgradu iobližnji javni zahod, te ih potpuno porušili, kao i zapadnimolo (buku) od m a n d r a č a i cijeli zapadni zid m a n d r a č a .

Srušena zgrada L u č k e kapetanije i ogradni zid M a m l r a č a oko 1945.



•••••••••••• t •• t ••••••••••••ZANIMLJIVOSTI

S r e ć o m , uzgradije bio samo dežurni službenik, kojije lakšeo z l i j e đ e n . Djevojka Norma D o m a n č i ć Mezomo, koja je bilau blizini štandarca, o d b a č e n a je od z r a č n o g vala i lakše seozlijedila padom na p l o č n i k . Spomenuti javni nužnik bio je s a g r a đ e n sjeverno od zgradeL u č k e kapetanije i završen neposredno pred rat. Bila je tov e ć a zgrada, estetski izvedena od č v r s t o g armirano g betona iobložena mramornim p l o č a m a . Zbog toga, a i zbog nekihp o l i t i č k i h premisa vezanih za inicijatore izgradnje, objekt jeu šali nazvan Oplenac (po zadužbini i grobniciK a r a đ o r đ e v i ć a ) . Za vrijeme n j e m a č k e okupacije, od 21.s i j e č n j a 1944. do 20. ožujka 1944., n j e m a č k i vojnici su iz tih

zgrada skinuli sve drvene grede i sav upotrebljiv g r a đ e v i n s k i materijal nosili za g r a đ e n j e bunkera na Križni rat i Opuzenuglavicu. Kasnije, tijekom 1946. i 1947. uklonjene su sveruševine L u č k e kapetanije, u d a m i č k i m radom g r a đ a n a Hvara i u č e n i k a Partizanske gimnazije. Sav materijal je

r u č n o prenošen do leuta i gajeta koji su tu bili privezani.Napunjene brodove se odvozilo iza Galešnika, gdje se savteret istovarivao u more. Namjena prostora je bila i ostalajavni park, ili u lokalnom govoru - Veli đ a r d i n .

Stradali ForaniPeto bombardiranje, odnosno granatiranje Hvara bilo je 4.v e l j a č e 1944. g., kada je Hvar bio pod n j e m a č k o m okupacijom, a t o p n i č k u paljbu su izvele dvije englesketorpiljarke koje su bile u blizini o t o č i ć a Gojca. G a đ a l i sucijeli Hvar, od Podstina do Križne luke, posebno objekte ukojima su bili Nijemci. G a đ a n j u su asistirali dva aviona

Spitfire koji su stalno nadlijetali Hvar i vjerojatno davaliupute za g a đ a n j e . P O , $ o đ e n a je Narodna škola, zid ispredk u ć e M a t k o v i ć , k u ć a Stambuk, vila"Tarman", Carinski domi srušen dio zvonika F r a n j e v a č k o g samostana. Tada su ublizini vile "Dinke" ranjeni Andro Cetto Gverin i JozoM i h o v i l č e v i ć Manjona, a ranjavanje je izbjegao IvanD r a g o j e v i ć Bi/ac.Hvar i okolica bili su nekoliko puta izloženi avionskommitraljiranju. Prvi s l u č a j se dogodio 13. prosinca 1943.godine. Zbog o b l a č n o g i lošeg vremena o d l u č e n o je dapartizanski brod, leut Marka V u č e t i ć a Vune krene po danu nazadatak prebacivanja partizana iz Hvara u Stari Grad.Posadu su č i n i l i vlasnik Marko V u č e t i ć Vuna i mornar Ante

(Toni)K u z m a n i ć

Irud, a prevozili su dvoje partizana - JuretaB e l i ć a iz Starog Grada i Kauu Šperac (suprugu narodnog



ZANIMLJIVOSTI

herojaRanka Šperca). Kad su bili kod uvale Parja, iznenadasu sa sjevera stigla dva n j e m a č k a Messerschmita("mlikarice") i odmah mitraljirali brod. Smrtno su p o g o đ e n i oba partizana i odmah preminuli, dok je posada ostalan e p o v r i j e đ e n a . Brod se neznatno o š t e ć e n odmah vratio uHvar. Daljnji ratni napad bilo je avionsko mitraljiranje 14.

prosinca 1943. g., kada se grupa partizanskih minera saleutom i vlasnikom Nikolom C a r i ć Koštrotom v r a ć a l a sazadatka demontaže p l i v a j u ć e morske mine u uvali Kamenicana Jerolimu. Po obavljenom zadatku demontaže i v a đ e n j a eksploziva, mineri Vlado Avelini, Tomažo K o v a č e v i ć Puja iTonko P e t r i ć P i ć e - svi iz Hvara, te Marko B a č i ć iz K o r č u l e , Mate R a č i ć Albetin iz Vrbanja i oficir Branko Š u š l j i ć , krenuli su u sumrak prema Hvaru ne o č e k u j u ć i neprijateljsku prisutnost. P r o l a z e ć i i z m e đ u Jerolima iGalešnika, iznenada su se pojavila sa zapada (podan škojih)dva aviona Messerschmit i u b r i š u ć e m letu rafalom osulileut. Iz broda su s k o č i l i u more Tonko P e t r i ć P i ć e i VladoAvelini, koji je pritom smrtno ranjen. Brzo su se sabrali idonijeli ranjenog Vladu Avelinija ( r o đ e n 1912.) na mo1et uKriža. Odnesen je k u ć i na vrh Burga, alije umro neposrednopo dolasku. Tomažo K o v a č e v i ć Puja bio je lakše ranjen, aostali su prošli bez ozljeda. Leut j e bio neznatno o š t e ć e n . S a v e z n i č k o avionsko mitraljiranje Hvara dogodilo sep o č e t k o m ožujka 1944. godine. Tada su iznenada doletjelač e t i r i engleska aviona tipa Spitfire iz smjera Kruvenice i

obrušila se na luku. Mitraljirali su obalu i l e u t i ć ribara JuretaC a r i ć a , gdje su na rivi ukrcavali b a č v e vina i rakije zaprodaju u Split. Brod je direktno p o g o đ e n i odmah je

potonuo uz obalu. P o g o đ e n e su i b a č v e na obali, tako da je

riva dugo mirisala po rakiji. Teže je ranjen pred ArsenalomIvan Novak K e r c i ć , a lakše Perina B r a c a n o v i ć Luviji, koj a je

tu ispirala rublje. S l j e d e ć e avionsko mitraljiranje bilo je naMali Uskrs 1944. g., kada j e pet engleskih Spitfirea uzaludnopokušavalo mitraljiranjem potopiti dva broda usidrena uVeloj Viri. To su bili napušteni partizanski brodovi bezmotora; jedan manji tunolovac iz Trogira i bracera AntetaT o n č e t a Ć u r i n a Oštrige iz Hvara. Ipak, sutradan su došla dvaSpitfirea iz baze na Visu, i poslije kratkog mitraljiranja

zapalili oba broda koja su zatim potonula. Ti avioni redovitosu i z v i đ a l i u zoru, pa su ih zvali ,,mlikarice" (prije Englezatakve ranojutarnja avionska i z v i đ a n j a imali su i Nijemci kojisu dolazili iz Mostara, i t a k o đ e r su ih zvali "mlikarice").U n a t o č višekratnim bombardiranjima i mitraljiranjima,Hvar nije pretrpio v e ć a razaranja i uz minimalne ljudskegubitke. Razlog je više s r e ć a nego preventiva. U Hvaru nijebilo protuavionskih skloništa, v e ć je postojala službai z v i đ a n j a koja se nalazila na brdu Poljun. Odatle se ž i č a n o m telefonskom vezom javljalo na zvonik Katedrale, pa se tzv." m r t v a č k i m zvonom" obavještavalo stanovništvo oavionskoj opasnosti. Nažalost, bilo je i t r a g i k o m i č n i h situacija zbog pojedinih interpretacij a zvonj ave.

O š t e ć e n zvonik crkve Gospe od milosti - F r a n j e v a č k i samostan 1945.

Bilješka je napravljena na osnovu p r i č a r i f a pojedinih Hvarana,

osobnih saznanja i u č e š ć a , a n a j v e ć i m dijelom dopunjeno

preciznim kazivarifem Zorka M a r i č i ć a - Barifoša u studenom

2001. V. i Milan Dorotka: Udio Hvara u razvoju mornarice

NOVJ, Hvarski zbornik 1, 1973.

Prosper M a r i č i ć - Špaleta



PRIKAZI

G

iuseppe Maria Pilo: "Pertrecentosettantasette anni H .

La gloria di Venezia nelle

testimonianze artistiche dellaDalmazia, Edizioni della laguna!Mleci, studeni 20111(= "Kroz tristo sedamdeset i sedam godina": slavaMletaka u u m j e t n i č k i m s v j e d o č e n j i m a u Dalmaciji)

Naslov ovog osvrta preuzet je od akademika RadoslavaT o m i ć a , kad se osvrnuo na prvo izdanje ovoga djela(Vijenac, 17. 05. 2001. , 5; usp. Kruvenicu, 12/2010, 72);držim da boljega ne može biti ni za osvrt na ovo novo (drugo,nepromijenjeno?) izdanje, na uvidu u koje hvala Siniši

M a t k o v i ć u - M i k u l č i ć u . - Iz internetskih stranica o našempiscu ne uspijevam doznati ništa o njegovoj biografiji, asasma malo o bibliografiji; no, kako "sam č o v j e k nije ništa,njegovo djelo je sve" (G. Flaubert), p r i j e đ i m o na ovaj rad,t o č n i j e njegov dio o Hvaru (str. 182-205 i 296-299), je r se odrugome ovdje n e ć e pisati, koliko zbog (nedovoljnog)poznavanja gradiva, toliko i stoga, što bi osvrt naizvanhvarske teme bio predug, a ovdašnjim č i t a t e l j i m a inezanimljiv.P o č i n j u ć i o p ć o m p o v i j e š ć u Hvara, G. M. Pilo č i n i grobljupogrešku v e ć na p o č e t k u , t v r d e ć i da se od 1278., tj. odp o č e t k a druge m l e t a č k e vlasti, Hvar o s l o b a đ a ranijeg"feudalno-plemenskog sustava .. i postaje prva komuna u

Dalmaciji"!, što nij e samo n e t o č n o , nego i besmisleno. Tvrdizatim da se pogled na današnji grad Hvar ne razlikuje mnogood onoga koji naslika Santini 1668. g.: kamo s r e ć e kad bi tobila istina!, a Sv. Veneranda nije bila " g r č k o - p r a v o s l a v n i samostan", v e ć g r k o k a t o l i č k i gostinjac. - Podaci o Fortici(tobože iz 13. st., a da obnovljena ,,1551.-1557. od m l e t a č k e vlade") i gradskim zidinama (po njemu t a k o đ e r iz 13., a" o j a č a n i od Mletaka" u 16. st.) n e t o č n i su: prvotni Kašti lje izsredine 14. st., a p r e g r a đ e n je bio do 1551. (natpis nadvratima); zidine su iz polovice 15. st. i kasnije nisu bileo j a č a v a n e , nego tek krpane; a sve su to (g)radili samiHvarani, a ne M l e č a n i - o svemu podrobnije u radnji, koju senadam objaviti u dogledno vrijeme. Gradski zidovi nemaju

dvoja, negoč e t v e r a

vrata, an a j u g o i s t o č n i m a j e

vjerojatnije1494., a ne 1454. godina, a odnosi se prije na popravak nego

l i gradnju. Pilo tl dva navrata' i s t i č e lava sv. Marka naj u g o i s t o č n o m "torjunu" Fortice; taj je grb zapravo na svima( č e t i r i m a ) kulama, ali su veoma o š t e ć e n i od vremena (ovdjese hrvatski pokazuje manjkavim jezikom, je r "vrijeme" unj emu z n a č i dva r a z l i č i t a pojma: engl. "time" i "weather").Slijedi duži prikaz Katedrale - krivo datira njen zvonik u 17.,umjesto u 16. st., propovjedaonice su mu " r o m a n i č k e " (zapravo su iz 15. st.), a pred crkvom daje " m l e t a č k i gradskizdenac iz 1529." (zapravo je iz polovice 19. st., a stariji natome mjestu t a k o đ e r je - o. 1520. - podigla hvarska o p ć i n a ) . Pilo opisuje Stolnicu, ali ni r i j e č i o njenim graditeljima, osimšto bi se "portal mogao povezati s Petrom A n d r i j i ć e m " (ponjemu je prvotni oblik: "Pietro Andrich"!); pisac ovdjesvjesno p r e š u ć u j e - jer mu ne odgovara - veliku prouku C.

F i s k o v i ć a o hvarskoj stolnoj crkvi iz 1976., iako ovaj radcitira, pa prema tome i poznaje. M e đ u t i m , u njemu F i s k o v i ć dokazuje daje ova katedrala djelo d o m a ć i h umjetnika ( m e đ u kojima nema A n d r i j i ć a ) , pa se to ne uklapa u Pilov zadani

obrazac. - O raznim oltarima i njihovim slikama u Katedrali,i drugdje u Hvaru, djelima m l e t a č k i h umjetnika, Pilo pišeuglavnom korektno, ali krivo datira Palminu palu "velog"oltara, koju ovaj slikar, jer je dobrzo po narudžbi umro, nijeni dovršio, nego tek N. Reineri Mabuseo, a postavljena je

istom 1642/3. g.: i o tome piše C. F i s k o v i ć . Dva pitanjaostavlja bez odgovora: zašto je hvarska katedralapromijenila izvornu naslovnicu, Sv. Mariju, u Sv. Stjepanapapu (odgovor v. u Kruvenici 14/2010, 38-41), te zaštoSantini na veduti iz 1668. naziva ovu "velu crikvu" imenomSv. Križa (pretpostavljam, po č a š ć e n o m Sv. K r i ž i ć u iz 1510.g., kojega je štovanje bilo osnaženo utemeljenjem posebnebratovštine 1638. - usp. Croatica Christiana Periodica

42/1998, 124 sl). - Što se t i č e Pilove atribucije dvijunasuprotnih pala do glavnog ulaza u Katedralu (onih sv.

Lucije i Agate te sv. Petra i Pavla), koje pripisuje AlbertuCalvettiju, potpisani ostaje pri stavu iznesenom u Kruvenici

12/2010,72: daje ta atribucija dvojbena, a da se o pali sv.Petra teško može i govoriti,jerje na njoj izvorna tek glava sv.Pavla.Pilov izlet m e đ u hvarske c v j e t n o g o t i č k e p a l a č e pun je

promašaja: one nisu , , m l e t a č k e " , kako to on h o ć e , v e ć a s i m e t r i č n i m rasporedom svojih otvora i ukrasnimpojedinostima s v j e d o č e o d o m a ć i m graditeljima; p a l a č a koja se upravo dovršava iznad glavnih Gugozapadnih)gradskih vrata - poslije gotovo 550 godina, što je zacijelo

svjetski rekord! - nije bila g r a đ e n a "za boravište pjesnika P.H e k t o r o v i ć a " , koji je od nje m l a đ i za više d e s e t l j e ć a ;



PRIKAZI

H e k t o r o v i ć nije r o đ e n u Starome Gradu, nego u Hvaru, gdjeje vjerojatno i umro (usp. Priloge povijesti otoka Hvara

X.l1997, 75-100 i M o g u ć n o s t i 1-3/2004,43 sl). G. M. Piloo č i t o ne zna, da je donja p a l a č a P a l a d i n i ć na Pjaci bilapotpuno p r e g r a đ e n a i simetrizirana u 19. st. (uz to je posveispremiješao "donju" p a l a č u s "gornjom"!), kao ni to, dazgradu tzv. "Orlanu", koje sliku t a k o đ e r donosi, dadepodignuti hvarski biskup iz 15. st. Toma Tomasini, rodom-

M l e č a n i n . Crkva "sv. Josipa" na Fabrici, navodno "skladnih ielegantnih oblika rane m l e t a č k e renesanse iz 16. st." u zbiljije iz konca 17. st., a u današnjem obliku se p r e g r a đ u j e č i t a v i h 70 godina, 1734.-1804. g., kada dobiva naslov "Uznesenja

Bl. D. M."; od 1920-ih: "Zvijezda mora" (usp. spomenuturadnju u tisku k. g., s navedenom literaturom). - Ipak,najozbiljnije Pilove pogreške odnose se na L o đ u i naArsenal: L o đ a mu je djelo GianGirolama Sanmichelija izpolovice 16., iako je to dokumentirano opovrgnuo C.

F i s k o v i ć još 1970-ih, p o k a z u j u ć i da je graditelj bio TripunB o k a n i ć iz P u č i š ć a na B r a č u , a zgrada podignuta tek uprvome d e s e t l j e ć u 17. st.; Štandarac pred L o đ o m n i j e iz 18.,nego iz 15. st. (usp. G r a đ u i priloge za povijest Dalmacije

13/1997, 65 sl». No, dok L o đ a ima nesumnjivihsanmichielijevskih utjecaja, ništa se s l i č n o ne može r e ć i zaArsenal, koji Pilo t a k o đ e r pripisuje G.G. Sanmichieliju ikrivo datira i z m e đ u 1579. i 1611/12., s l i j e d e ć i talijanaškog

propagandistaA. Dudana iz 1922., što opravdano opovrgavai najnoviji talijanski rad o m l e t a č k i m "prekomorskim"arsenalima: Gli arsenali oltremarini .. iz 20 1O. g.Pilo zatim prelazi na hvarski f r a n j e v a č k i samostan i crkvu, tekrivo navodi graditelje dovršetka tamošnjeg zvonika: bili suto Blaž A n d r i j i ć - A n d r i j e v i ć te Frane i Nikola Š p a n / j / i ć , a ne,,spagnolo"!, a vrtni zid s a g r a đ e n s juga 1545. pogrešnoproteže i na onaj sjeverni, koji je 200 godina kasnije daosagraditi - m l e t a č k i admiral Boldu'. - Krivo smješta i t r e ć i Santacroceov poliptih "ispod orgulja" umjesto na velomoltaru. - Za palu " R a s p e ć a " misli da je iz mladosti slikaraLeandraBassana (1557.-1622.), a nije nego iz zrelih godina:naslikana je 1598. g., a u podnožju križa nije sv. Magdalena,v e ć

sv. Jelena Križarica, koju su bratimi Sv. Križa,n a r u č i t e l j i pale, posebno č a s t i l i . -,,zadnju v e č e r u " zastarjeloi neuvjerljivo pripisuje Matteu Ingoliju, p r e l a z e ć i prekonovijih atribucija Matteu Ponzoniju " P o n č u n u " (zaliteraturu usp. monografiju o samostanu i crkvi iz 2009.).U Starom Gradu tvrdi za zvonik župne crkve da je

, , m l e t a č k i " (po č e m u ? ) te daje bio podignut 1753., no to je

djelo d o m a ć i h majstora, dovršeno tek potkraj 18. st. Opisujei tamošnju župnu crkvu, ali bez spomena o njenimgraditeljima (uglavnom d o m a ć i m , ili u d o m a ć e n i m stranim,majstorima). N e t o č n o je da korska sjedala, krstionica iSantacroceov triptih pripadahu ,,ranijem zdanju": sjedala subila n a č i n j e n a za sadašnju crkvu, dok su krstionica i triptih(koji Pilo krivo postavlja na glavni oltar) ovamo preneseni izstare župnice Sv. MarijelIvana. S u d e ć i po podrobnu

spomenu ugovora za gradnju velog oltara iz 1698., G. M.Pilo poznaje rad o starogradskim spomenicima u Prilozima

povijesti u11]ietnosti u Dalmaciji 34/1994,357-381, ali ga-p r e š u ć u j e . Sto se t i č e Tinitorettovog "Oplakivanja Krista" uStarom Gradu, dataciju mu suzuje na 1576. g., paje nejasnozašto spominje m o g u ć n o s t da ga je dao naslikati pjesnikH e k t o r o v i ć , umro 1572.? - Prikaz hvarskih tema završavauravnoteženim hvalospjevom Veroneseovom poliptihu uVrboskoj.

DokG. M. Pilo mnogad o m a ć a

djela neutemeljeno pripisujeM l e č a n i m a , s druge strane u o p ć e ne spominje brojna drugakoja su doista n a č i n i l i m l e t a č k i umjetnici na Hvaru; ima ihtoliko, dosta je dobrih, dosta i slabijih, ali on ne bilježi nineka najbolja: Piazzettino raspelo u starogradskihdominikanaca, sjajnu "Ružaricu" Bassanovih u Vrboskoj,Palminoga "Krista" iz donacije Moscatello u Dolu, itd., apuno toga i više manjih n e t o č n o s t i ovdje se p r e s k a č e , radik r a t k o ć e i izbjegavanja s i t n i č a v o s t i . Umjesto z a k l j u č k a , ponovimo onaj R. T o m i ć a prije desetgodina: ... P o l i t i č k e dimenzije knjige posve su u duhu onoga

što se č i n i l o prevladanim i razriješenim ... Komunikacija

m e đ u s t r u č n j a c i m a te analiza u m j e t n i č k i h djela m o g u ć a je,

jedino, bez svojatanja, p r e š u ć i v a n j a i zaborava stvarnih

zbivanja i provjerenih č i n j e n i c a . U r r l j e t n i č k i razgovor dviju

obala, talijanske i hrvatske, uvijekje bio živ i plodonosan i

n e ć e prestati, ali mora biti razgovor povjerenja, a ne

ignorancije, koja može stvoriti dodatne zabune. On

opravdano dodaje, da u m j e t n i č k a djela nesumnjivom l e t a č k i h , talijanskih majstora na našoj obali, pa tako i naHvaru, ponajprije pripadaju hrvatskoj u r r l j e t n i č k o j baštini,

tj. onima koji su ih, redovito uz velik trud i trošak, nabavili ič u v a l i do danas. - Toliko akad. T o m i ć , a potpisani bi dodaojoš jedan navod, koji bi se odnosio na "uglednog m l e t a č k o g p o v j e s n i č a r a umjetnosti": Svaki se ugled sastojiod istoga od

č e g a i ženski šeširi - tj. uglavnom niod č e g a (O. Wilde).

Joško K o v a č i ć



Gustirne, dio t r e ć i

42«; «; «;. ci «;. ci «) ci ci «) «) «;. ci c i . «; «) «) ci..,.., ci..,VODA

PREKRASNE LOKVE I GUSTIRNE)A SKORO HI JE IZl BUŠAK

Južina. Utorak, 15. ožujka. Ami - prof.Marinko P e t r i ć , Zoran Tepša, JoškoBelai i potpisani - popodne iz Hvara za

Brusje po dogovoru s. g. Ivanom

M i h o v i l č e v i ć e m . Na cesti smo ostavili auto ikrenusmo prema lokaciji Propod. Put širok,inkunjon. Dobro održavan. Uz njega loza ilevanda. I nakon dvadeset minuta stigosmo.A razlog -lokva. I to kakva! Spomenuti putvodi s j e v e r o i s t o č n o prema prvobitnomnaselju Gornjem Brusju, danas napuštenom,u kojem su tek ostaci nekoliko k u ć a g r a đ e n i h suhozidom. Brusje je i nastalo kao pastirskonaselje, pa je trebalo dosta vode za napajanje

stoke. Za lokvu smo doznali z a h v a l j u j u ć i zapisu pok. Viska D u l č i ć a - Š a m o r e t a : Za napajanje stoke gradilo se lokve koje su do najnovijihvremena zadržale svoju veliku važnost. U Brusju npr.M a r i č i ć a lokva, Suho lokva i dr. Komuna je pomagalaizgradnju v e ć i h objekata. Jedan od tihje Propod u Brusju, ublizini prvobitnog naselja Gornje Brusje. Po svojimdimenzijama je n a j v e ć a lokva na otoku. Nije g r a đ e n a usuhozidini kao ostale i po p r i č a n j u starih Brušana postojalaje na njoj i p l o č a s natpisom, pa je urušavanjem zida pala unanos gline u njenom dnu. Ova se lokva spominje uHvarskom statutu iz 1331. (Inventar Kaptolskog arhiva uHvaru, 1971.,48-49)Teren je idealan za lokvU - glina drži, a ne propušta vodu;prirodiri dolac u koji se slijeva kišnica. Šest skalina od lijepoo b r a đ e n o g kamena služe kako bi se mogla zagrabiti voda. Ublizini smo u o č i l i i dvije p l a s t i č n e kante. Nažalost, okoliš jeobrastao pa smo se morali probijati kroz kupinu i tetovicu dabi sišli niza skale. Dimenzije lokve su otprilike 12xlOm,visina 3.5m. Elipsastog je oblika, zapadni je zid urušen pasmo mogli d o ć i do same vode. V o d i č nam je p r i o p ć i o da jevoda uvijek služila za napajanje stoke, pranje rublje (gonilisu j e na "živo") i polij evanj e vinograda. Lj eti rij etko presuši,a bude puna žaba.Puni dojmova, nakon k r a ć e g obilaska drugih bruških

zanimljivosti, obišli smo i veliku gustimu ispod župne crkvesv. Jurja nedaleko Doma kulture.

BRUSJE, KALINA

Na lokaciji Kalina (od kal - blato) t a k o đ e r je n e k o ć bilalokva, a 1874. g. i z g r a đ e n a je sadašnje gustirna. Pjover jebetoniran. Gustirna je g r a đ e n a na n a č i n d a su pregrade ifilteri izvrsno s a č u v a n i . Jasno, voda je pitka i služila je

cijelom selu premda je skoro svaka k u ć a imala svojugustirnu. Kruna je od betona, a rub kameni. Zaprema 60vagona ( p r i o p ć i o gosp. Cvjetko D u l č i ć - Š a m o r e ) . Na

kamenom natpisu č i t a m o :

DRAGAVODA! TROLITNOM SKRBIJ J.P.P.N.! UZIP U Č K I H 2000 NADN. i 600 FNA./ A 549 RAZ. PRIM./

GOTOVA! S V E Č A N O JURJEVICOM KRŠTENA!XX. SRP. MDCCCLXXIY.

Malo okrijepe u domu našeg v o d i č a (Hvala g đ i . Silvani) pasmo vidjeli još jednu gustimu. Od Brusja sjeverno cestomkoja vodi do kamenoloma i uvala Tatinja Vela i Mala,Grabovac .. . Niti metar od ceste veliki kamen na lokacijiVelo vijalo. Tko ne zna, mogao bi u nju i upasti - zato i jekamenu u otvoru. Kruna kamena 95x90cm, u razini scestom. P r i č a j u mi: nikad nije presušila. Voda je služila zapranje rublja i svatko je po nju dolazio. I n a č e , g r a đ e n a j e navolat. Kada smo mjerili, bilo je 70cm vode. Nakonzanimljivog i korisnog posjeta Brusju, vratismo se u Hvar.




VODA

BRUSili, PROPOD

Na povratku S tradicionalnog blagoslova polja kod crkve sv.

Marije Magdalene u Plajici i marende kod barba JozotaKronjca, zaputili smo se vidjeti gustirnu u predjelu Špile.Zapisana e i opisana, ali - bar se meni č i n i - nedovoljno. Danje subota, 30. travnja. Joško vodi, a s nama su i glavnaurednica i Zoran S t i p a n o v i ć . Stariput kroz Špile je propao -ne bi dvi beštije ili, da skužote, covika pasali jedon krajdrugega. U povijesnim zapisima gustirna se spominje 1711.,ali nije jasno je li tada s a g r a đ e n a . Meni izgleda starija.Vrhunski r a đ e n a , uz sami put. Elipsastog oblika, kamena.Otvor 2.20x2.40m, dubina 3,6Om, a vode je bilo 70cm.P r i č a o mije gosp. Cvite B r a c a n o v i ć - K a č i kako je smokva izsusjednog polja sa žilama ušla u gustirnu i "pije" vodu.Nažalost, više nitko ne održava gustirne, kao da to nijen i č i j a briga, a trebalo bi iz poštovanja tradicije i ljubavi premaz a v i č a j u . Kako se puni ova gustirna? Trideset metarazapadno, pa opet 150m doslovno smo preskakali potokeč i s t e i bistre vode - a skoro dva mjeseca nije pala z n a č a j n a k o l i č i n a kiše. A slijevaju se sjeverno od puta - normalno, našistari su to u o č i l i i tu sagradili gustirnu.Zadnja, bar za ovaj broj, gus tirnaje u Starom Gradu. Zaštosmo tamo išli? Prije nekoliko godina pok. Nikša P e t r i ć p r i č a o mije:U Stori Grod, a to tije kraj crikve, vlasnik tije M i ć o P l a n č i ć , imo u vartal gustirnu i znoš od kadje? Stora priko dvo mijorag o d i Š ć . Poj to vij ibar slikojteje r o malo svitazno!Prošlaje godina dana od njegove smrti, a dragog prof. Nikšesvi iz uredništva se rado sjetimo i uvijek ponavljamo kolikonam fali, davao namje podatke i savjete,jednostavno volionas je , i mi njega: neka mu je laka hrvatska zemlja koju je

puno volio, a Bog nekamu bude blag i smirenje.

BRUSili

BRUSili, VELO VUALO

Iz poštovanja prema njemu, zaputismo se u č e t v r t a k , 19.svibnja, Joško, Zoran T., Zorka i potpisani u Stari Grad.Č e k a nas gosp. M i ć o P l a n č i ć , otvara stara vrata i ulazimo na

konfin zvan Konvenat, od zvonika crkve sv. Stjepanastotinjak metara jugozapadno. Trava visoka, sve cvate, lipidan i mi na gustirnu. Oduševljeni, ovo je č u d o . Kako samja

tu gustirnu v e ć vidio rekao sam im: Ovo je najstarija, skorosveta gustirna našega škoja! Zaista je stara preko 2000godina, a gradnja je savršenstvo. Otvor nema pokriv. Krunuč i n e č e t i r i o b r a đ e n a kamena 1.30x1.20m, otvor 60x60cm,dubina 4.90m, a vodeje bilo 40 cm.




VODA

STARI GRAD, KONVENAT

Unutar gustirne na svim stranama imaju otvori u koje se može staviti noga, tako da se č o v j e k može spustiti do dna v r t e ć i se -

sistem o t v a r a č a za vino, vijola. Zadnji koji se spuštao bio je mladi gosp. Franko C a r i ć prije dvije godine. Kako smo svi prisutni

j a č e g r a đ e n i nismo se ufali s i ć i u gustirnu i požalili smo što nismo poveli s nama Nikšu K r a j e v i ć a - B r a z i 1 c a . P o č u p a l i smo

malo trave uokolo kako bi bolje fotografirali gustirnu, pa smo se uputili na p i ć e . Tužnoje da je sve ove gustirne skoro prekrila

trava i bušak. Hvala svima koji su r i j e č i m a , savjetom, p r i č o m i slikom pomogli da gustirne približimo našim vjernim

č i t a o c i m a . Nastavak slijedi .. .

Miko B i b i ć - Ž i ž e



••••••••••••••••••••••••••AKTUALNO

MUKE PO O T O Č N I M DOMOVIMA

Urošlom broju "Kruvenice" vidjeli smo kako je kod nas na Hvaru sa zbrinjavanjem naših starih i n e m o ć n i h s u g r a đ a n a

i o t o č a n a , zbog č e g a je tekst i završen zapravo vapajem - "di s nami"? Kad mi nemamo dovoljno o s j e ć a j a za

njihovo, n a j č e š ć e neizbježno potrebno stacionarno zbrinjavanje izvan njihove obitelji, teško je o č e k i v a t i da nam

takve o s j e ć a j e , pa onda i njihovo zbrinjavanje pružiti netko drugi izvan našeg grada ili otoka. U svakidašnjem životu toizgleda otprilike ovako: nazovete telefonom Dom za starije i n e m o ć n e osobe u Visu, jer vamje zbilja potreban takav dom za

nekog od vaših i to hitno, odmah. M o l e ć i v o i, podrazumijeva se, kulturno tražite p o m o ć , smještaj. Ni moljenje ni kumljenje,č a k ni kulturno o p h o đ e n j e n e ć e vam p o m o ć i , j e r ć e t e iz Visa dobiti odgovor: ,,žao namje, vrlo rado bismo primili, ali tridesetVišana č e k a red za smještaj u dom, a Višani imaju prednost pri smještaju." R e č e n o vam je, budimo iskreni, da 30 š t i ć e n i k a doma treba umrijeti ili na neki drugi n a č i n napustiti dom, kako bi samo i i s k l j u č i v o Višani koji " č e k a j u red" postali korisnicidoma. Č e k a li u ,,redu" baš trideset ili možda samo tri Višanina, trebalo bi ustvrditi, ali jasno i kulturno vam je r e č e n o da bi

vaše č e k a n j e bilo dugotrajno, višegodišnje. S l i č a n odgovor dobit ć e t e i sa otoka K o r č u l e , osim što vam odgovoriti da

prednost imaju osobe sa p o d r u č j a njihove Županije.Ustrajni ste, a imate i razloga. Nazivate i po B r a č u . Na B r a č u ima nekoliko domova koje su osnovale č a s n e sestre. Problemje

što one primaju samo š t i ć e n i c e , korisnice. Dobro, vi i želite smjestiti žensku osobu i sada k o n a č n o vidite rješenje smještajavama tako drage, ali n e m o ć n e i(li) stare osobe. Nemojte se p o č e t i prerano radovati. Č a s n e imaju manje domove sa nekolikodesetaka kreveta i primaju osobe iz cijele Hrvatske. Nemojte se z a č u d i t i ako i kod njih budete odbijeni. Ima na B r a č u i drugihprivatnih domova, koji imaju ugovor sa Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi za smještaj o d r e đ e n o g broja korisnika, alin a j č e š ć e ć e t e dobiti odgovor da su ta mjesta popunjena. No, imaju mjesta sa neposrednim ugovaranjem, a to vam z n a č i mj e s e č n o p l a ć a n j e smj eštaja za vašu dragu osobu p e t t i s u ć a kuna.Nije se ovdje iznosio status pojedinog doma, to jest tko je njegov o s n i v a č i kakva i kolika su p l a ć a n j a za smještaj i o č e m u sveovisi može li vama draga osoba biti smještena rješenjem Centra za socijalnu skrb, jer je to u našem vapaju: "di s nami?"nebitno. Bitno je to da naše stare i n e m o ć n e nitko ili ne može ili n e ć e primiti pod svoj krov, osim kad ste voljni i u m o g u ć n o s t i platiti navedeni iznos. V e ć i n a od nas to nije u m o g u ć n o s t i . Što namje z a č i n i t i onda?(nastavlja se)

Damir C a r i ć



••••••••••••••••••••••••••SPIZA

S L A D A I ~ AZOVE SE

SLANUTAK

More bit da falijen, ma pari mi se da ni cijadinapovar 60 g o d i š ć , a da ga dobro ne poznaje, onegapovar 30 da ga ni puno putih provo, a onega povar

15 da ni barenko cu za njega, ako ne drugacije onda u škuluna leci un od biologije. Doduše, u naše kraje ga nikipoznajedu pod drugin imenom - č i č v a r d a , č i č i , nanut, slani

graj - Taljonci ga zovedu cecci, Francuzi pois chiche,

Englezi chickpea, a sve oto imo bi t da dohodi od latinskegacicer. Siguro je od tega nastalo i bezime Cicero u stori Rim.(Ako je dobro cini Ciceronu, da ga je priporucit i našima uSabor? Barž bidu pametnije govorili.) More bit daje po svitunojpoznatiji kako garbanzo. Reka bi covik "niko novo

cudo", a ono o b i č n i slanutak. Oni isti ea se dupero priko 7 ipo mijorih g o d i š ć ! Ni potriba nanka spominjot di se svenošlo da se lavuro, p a r i ć o v o iji . Svudera i uvik.A mi injoronti smo ga, kako i puste druge stvori, zapustilikako da je sramotan, a ne ladahan za iskuhot, guštož za

blagovat i povar svega puno dobar za zdrovje. (Napomenitć e m o somo da imo priko 20 %proteinih, da i njegova vlaknakalojedu kolesterol, ne manko potribnih raznih mineralih,cini dobro za žile i sarce, a pogotovo je adat za one ea imoduproblem sa cukaron - g l i k e m i č n i indeks je moli, okolo 30!) Ini cudo da ga proizvededu u cili svit barž i 10 miljunihtonolodih, a od tega soma Indija dvi t r e ć i n e . Puno se trati i uPakistan, Tursku, Australiju, Iran, Kanadu, zemje

Mediterana i još puno drugih. I još bi se moglo toliko tegaobo njemu napisat, ma ako von ni došla voja za ga upoznatmalo boje do sad, teško da bi pomoglo i v e ć e besidih.Provo son fregulu propitat stariji svit. Parvo ea ni je palo napamet za slanutak je namocit ga priko n o ć i , lešat i poslizacinit uja, papra, soli, koju žlicu vode di se kuho, akogodera i malo maravinca. I jo son lud za tin, studeno olimloko, svakako mi gre. Nose g o d i š ć , u Lastovo su mi stavilina stol i slonu ribu pok son tašto zajedno jist. Od tad kad mise tako trefi cinin isto. Dobro gre tako sa njin i o c i đ e n a tunjevina iz latice, ništa manje ni uru, dvi pri potrusena poklešona koja druga naša riba (lokorda, šnjur, pauk, bukva,bežmek oli trup), pjutošto ako je proventona pod napu od

komina. Ni von nego za taštat. Nego, da provomo izmišatcagodera:

ZA NAMAZOT

NA KRUHNamocit jednu kvarat SLANUTKA priko n o ć i . Ujutroprominit vodu i lešat ga da omekne. (Boje je ne solit vodupri, žveltije je, ma morete kako užote). Žlicu - dvi simena odSEZAMA popražit na suhu pašuru da malo poškuri, pok saMASLINOVIN UJEN samlit zajedno. (Ako ste digodera prikupili tahini pastu, to von je to). Sad sa tin samejte kuhonislanutak, koji špig LUKA, šuga od LIMUNA, koliko vonživot pito SOLI i friško samlivenega PAPRA, a vode di sekuho slanutak toliko koliko vi želite da von je gusto. Lipo ježuntat i fregulu KIMA ako jubite, a malo MARAVINCA oliMAŽURANA siguro n e ć e bit na š ć e t u . Informojte na plitkipjat, pospite PETRUSlMULON i koj on kapjon uja da se lipol a š č i . Neka ne fali biškotonega kruha ni hlodnega bilegavina. (Ko ne more bez bire, nemojte mu uskrotit, vajopoštivat svacikove gušte!)Homo naprida, parvi pjat hlodni bi moga bit kombinacijunod puno tega, ma ne bi r e ć da smo mencovoli tuku do sad, alako je dobavit i moglo bi se zvat:



••••••••••••••••••••••••••••SPIZA

SALOTAODSLANUTKA

I PECENE TUKEOvo je jušto kad zavanco pecenega mesa, ma morete ga ipoštafato ucinit za ovu potribu. Ondaje nojboje vazet pupuod parsiju od TUKE, ostavit u vele bokune, zacinit kako v e ć volite i ostavit koju uru da upije gušte. Na maslinovo UJE safregulu MASLA noglo p o p e ć da svudera ć a p o kroštu, pokdobro zamotat u kortu od aluminija i neka pocine dvodesetminutih do pol ure. SLANUTAK ste lešali barž i don pri, pokvon ni nego i s i ć na fetice rukovet KUKUMARIH iz boce,isto tako dvo-tri debela š ć o p a od SELENA, a lipo dojde imacet mlode KAPULICE sa svin zelenim, ne puno usitno.U terinu u koju d o ć na stol i s t u ć perunom maslinovo UJE,šug od LIMUNA (kad je jute NARONCE, anke bon!),

ismecena dvo-tri špiga LUKA, svakako SOLI i PAPRA,travicih po guštu i prilici, na vorh noža SENFA. Na to stavitslanutak, svu drugu isicenu verduru, meso na tonke fete (icili oni lipi šug ca gaje molalo!), sa pomnjon izmišat imolatmalo pocinit na studeno. Epeta lagano provartit, taštat i popotribi najuštat gušte. (Sad, ako von propja fali cagoderarumenega, žuntojte b o k u n i ć e pecene carvene PAPRIKE,mogli bite i POMIDORE na kvadrete, ma u zodnji cas da sene ispišodu u šug. A ako ste od onih ca ni lešo meso ne jidubez MAJONEZE, kuntentojte se i ovode sa kojon žlicon.)U nika i ne propja puno stora doba, jerbo ni bilo frižiderih,užalo se ribu i drugo iz mora sušit da ne propade. Koji put bise osim soli zacinjalo i sa drugima zocinima, ma bilo je

važno da se izgubi likvid iz materijola, da more podurat v e ć e vrimena. Silon prilike tako su nastali niki novi gušti kojih ne

more bit na friško stonje i koji su sad na cinu. (Uvik se i š č e icini ono cegaje manje.) Ako von Bog providi ništo tako, zaslanutak ć e t e lako (u butigu je uvik onega u latice koji niarjov), provojte ucinit ovo ca slidi:

JUHA OD DIMJENE

OSUŠENEHUBOTNICEIKOJEGODERA RIBENa tonke fete jedon PORILUK (još boje pet-šestŠKALONnH) šufigat na maslinovo UJE, zajedno sa dvo-tritroka dimjene i SUŠENE HUBOTNICE isicene utonko.

Pomalo zalivat sa V O Đ O N od kuhonja slanutka doklebokun ne omekne. Zalit sa malo bilega VINA, žuntat kojišpig LUKA, usitno grancicu od SELENA. malo vrimenauvolit jednu sridnju PATATU na kvadrete, a onda i kuhonislanutak sa dilon vode i rukovet-dvi sitnije MANIŠTRE(šubjote, mole penete, spuže, kavatape), svakako tri-cetiridira PAPRA i fregulu MARAVINCA. Atento sa SOLI, uvikje na vrime i prid kroj. Kad je maništra gotova, izgosit iumišat dobru rukovet o c i š ć e n e i lešone dimjene RIBE(tabinja, pas, maška, ugor - bilo co caje na ruku). Posli negopocine posut PETRUSIMULON, a svak sebi u pjat moreštrukati kojukapjuLIMUNAoliNARONCE.



••••••••••••••••••••••••••••SPIZA

Razumi se da svudera di gredu fažoli more i slanutak, zajedno oli som za sebe, u gusto olijuhatno, somo sa verduron oli sameson, suhin i friškin, kako je na ruku. Dokle ne provote n e ć e t e ni znat kako su guštože polpete od njega, a kako i one druge

moredubit frigone, a i u šug od pomidorih oli zeleni. Pusto nabroj onj e molojmo na bondu, a n e ć e m o pritirot nanka sa ricetima.Žuntojmo još da se bruštuloni samliveni pri dupero kad se ni moglo dobavit kafu, a da se i muka od njega cini. Kruh sa dilonote muke je posebno guštož, i reka bi da se manj e suši. A kad naletite digodera po svitu di fogaro p e ć od kruha i unutra se peceništo u plitke roštijere, svakako fermojte i taštojte, n e ć e von bi t krivo. Pari kako vela tonka pogaca oli debela p a l a č i n k a i zovese u Francusku socca, u Italiju farinata oli cecina, a irno je i svaka daržava Afrike koju pere Mediteran, emigranti su je

dopokon odnili sobon i u Argentinu i Urugvaj. Sve caje potriba za to je muka od slanutka, voda, sol i maslinovo uje, a kadje

peceno pospe se sa paparon oli paprikon i ji teplo.Od slanutka se cinidu i slotke delicje, bome. Ma za kroj ništo ea barž niste odovna oli nikad provali: slanutak mocit cili don in o ć , prominit vodu nikoliko putih, neka dobro nabumbo. Ocidit, molat još malo na pecu pok frigot na malo uja, kako kukuruz

za kokice, dokle bokun ne poškuri. Komu smeto uje, more p e ć u špaher na onu kafenu kortu. Sa pomnjon posolit olipocukarat. Ma, koji smoki, č i p s i druge divjarije!

Marinko J u r i ć



••••••••••••••••••••••••••D O G A Đ A N J A

NATJ

Uklopu proslave suzaštitnika

grada Hvara sv. Prošpera, 10.

svibnja, na terasi hotela Palace

u 20h p o č e l a je manifestacija Gastropriredba - sveti Prošper, u organizacijiUdruženja obrtnika grada Hvara, uzpotporu Grada Hvara i S u n č a n o g Hvara. Ove su godine na natjecanju, uz14 hvarskih restorana, sudjelovali ihoteli sa svojim kuharima.

Restorani su se natjecali u tri kategorije: predjelo, glavno

jelo i desert. S t r u č n i sud i glasovi publike jednoglasno suocijenili jela restorana "Paradies garden" (vl. Karlo

T r o g r l i ć ) najboljima, a slijedili su kod " s t r u č n j a k a " 2."Bonaca", 3. " Đ o r d o t a vartal", a kod publike 2. , , Đ o r d o t a vartal" te 3. ,,Kod kapetana". Prema glasovima s t r u č n o g suda u kategoriji predjela bio je s l j e d e ć i poredak l. , , Đ o r d o t a vartal", 2. "Marinero" i "Luna", 3. "Lungomare" i "Paradiesgarden"; glavnogjela: 1. "Paradies garden", 2. "Bonaca", 3.

, , Đ o r d o t a vartal", a deserta: l. "Kogo" i "Kod kapetana", 2.

,,Bonaca", 3. "Dalmatino". Po izboru žirija publike u

kategoriji predjelo poredak je bio: 1. " Đ o r d o t a vartal", 2.

,,Marinero" i ,,Paradies garden", 3. "Lungo mare"; glavnog

jela: 1. "Paradies garden", 2. " Đ o r d o t a vartal" i "Kod

kapetana", 3. "Dalmatino" i "Bonaca"; a deserta: l. "Kogo",2. "Kod kapetana", 3. "Dalmatino", "Luna" i "Bonaca"(podaci preuzeti sa web stranica Udruženja obrtnika otoka

Hvara).

Fešti smo n a z o č i l i i č e s t i t a m o organizatoru na v e ć tradicionalnoj 5. po redu izložbi dobre volje vlasnika nekih

hvarskih restorana i njihove ukusne spize u č a s t blagdana

svetog Prošpera m u č e n i k a , suzaštitnika našeg grada.

Valja svakako dodati i d o l i č n u vinsku pratnju velike vinske

k u ć e "Kutjevo d.d." i po kvaliteti ništa manja naša dva

poznata o t o č k a vinara "Bastijanu" Andra T o m i ć a iz Jelse i

"Vina Luviji" Vjekoslava B r a c a n o v i ć a iz Hvara. Bilo je

naprosto teško odoljeti napasti i ne probati sve, no ono što

jesmo bilo je izuzetno. Okusili smo nekajela, zanimali se za

utiske nekih drugih posjetitelja i s r a d o š ć u z a k l j u č u j e m o da



••••••••••••••••••••••••••••D O G A Đ A N J A

je u gastronomskom smislu vidljiv znatan kvalitativni

pomak u odnosu na prethodne godine. Č e s t i t a m o svimaonima koji su vrlo zasluženo ponijeli medalje, apohvaljujerno i one koji nisu, i m a j u ć i na umu kako je uživotu č e s t o i mala razlika dovoljna za prevagu.

S druge strane, više prostora za pojedinog i z l a g a č a rezultiralo bi boljom p r e g l e d n o š ć u i razumijevanjemgastronomske ideje autora jela. Nadalje, navikli smo nanatpise imena restorana na stolu te imenovanje jelapovezanih sa n a g r a đ e n i m a . M e đ u tim nevelikim propustimadržimo da je n a j v e ć i u o p ć a v a n j e propozicija za natjecanje.

Naime, odrednica "meso" za predjelo i "namirnice iz mora"za glavno jelo su odviše sveobuhvatne i samo naizgledpojednostavljuju odluke kuhara što i kako napraviti.

Nekolicina s kojima smo razgovarali dijele isto mišljenje. Uk o n a č n i c i ć e tako i g r a đ a n i , kojima je to prvenstveno inamijenjeno, lakše d o ć i do svojih okusnih prosudbi.P o n a v l j a j u ć i č e s t i t k e organizatoru za valjano organiziranje

ovogodišnje fešte vjerujemo da ove dobronamjerneprimjedbe biti s h v a ć e n e kao prijedlog za razmišljanje injihovo možebitno usvajanje. Svima nam je izuzetno staloda svaki "Dobar kus - gastro fešta za svetega Prošpera"nastavi tradiciju "biti uvijek bolji od prethodnog". Uzzagovor našeg supatrona, ufamo seuto!

Marinko J u r i ć



••••••••••••••••••••••••••REAGIRANJA

GRADSKOJ KNJIŽNICIJEMJESTO U PROSTORU ARSENALA

I ma trenutaka u svakodnevnom životu pojedine sredine, kojipravom odlukom odgovornih osoba mogu postati"povijesni" i obilježiti ne samo taj trenutak i razdoblje u

kojemu se to dogodilo, nego i vrijeme b u d u ć i h naraštaja. Moželi se danas, na primjer, grad Hvar zamisliti bez zgradenajstarijega komunalnog kazališta u Europi, i to č e t i r i stotine

godina nakon njezine gradnje? Kazalište kojim se danas spravom ponosimo i hvalimo "dogodilo se" u jednompovijesnom trenutku zaslugama pojedinaca vizionara, ali isredine koja ihje u tome podržala.Nakon č e t i r i s t o l j e ć a od gradnje kazališta Hvar u ovompovijesnom trenutku ima t a k o đ e r prigodu da donese odlukukoja bi mogla obilježiti ne samo ovo naše vrijeme nego i dalekub u d u ć n o s t , a sadašnjem i b u d u ć i m naraštajima biti nepresušnovrelo duhovne hrane i kulturnoga o z r a č j a , bez kojega bi gradmogao postupno izgubiti s t o l j e ć i m a stvarani identitet. Iznimnaje č a s t , ali i obveza, živjeti u gradu s najstarijim komunalnimkazalištem u Europi i to u vremenu kada se završava njegovaobnova i o d l u č u j e o namjeni prostora u povij esnom Arsenalu. Uovom trenutku donijeti pogrešnu odluku o namjeni ovoga

prostora moglo bi imati katastrofalne posljedice za kulturniživot grada Hvara.Onima koji zastupaju stajalište da je najbolja namjenaarsenalskog prostora da "puni gradski p r o r a č u n " , treba r e ć i dase p r o r a č u n ne smije puniti u prostoru koji je po svojojpovijesnoj biti kulturne baštine namijenjen da o b o g a ć u j e i"puni duh" ovoga grada. Uostalom grad ima obilje prostora kojibi s o d g o v a r a j u ć o m namjenom mogli obilnije puniti gradskip r o r a č u n , ali nažalost neki od tih prostora ne v r a ć a j u gradu onošto bi mogli i trebali. Stoga želim istaknuti da kultnimprostorima Arsenala, spomenika kulture nulte kategorije, trebadodijeliti kulturnu namjenu. U tu svrhu smatram daje uprizemlju Arsenala idealan prostor za Gradsku knjižnicu.Sadaje povijesna prigoda da se donese odluka koja služiti na

č a s t onima koji je donesu, a njezina realizacija bit poticajnoduhovno i kulturno blago, posebice za djecu i mladež našeg ib u d u ć i h naraštaja. Ako nešto može sadržajno i poticajnoispuniti duhovnu prazninu slobodnog vremena mladih, to je

zacijelo dobra i zanimljiva knjiga, dostupna u svakom trenutkuu tijeku dana. D o d j e l j u j u ć i Gradskoj knjižnici i č i t a o n i c i atraktivno i prikladno mjesto u središtu grada p o s v j e d o č i l i bismo i svoju mjeru vrijednosti, koja je danas nažalost gotovona svakom koraku upitna, a posebice na otvorenoj medijskojsceni, na kojoj se lažnim i ispraznim blještavilom više i s t i č u isprazne nego istinske vrijednosti, ljudske, kulturne i duhovne.Za one koji misle da je Gradska knjižnica u prostoru Arsenalanešto neprimjereno moram napomenuti da je grad upravo uovom prostoru prije sedamdesetak godina imao č a k dvije

gradske knjižnice, dakle otvaranje knjižnice u Arsenalu bilo biv r a ć a n j e tradiciji i poštivanju kulturne baštine. Još ima živih

svjedoka koji se s j e ć a j u da su u prostoru Fontika i dijeluArsenala djelovale Sokoiska knjižnica i biblioteka S e l j a č k e sloge. Hvar je do pred sam kraj Drugog svjetskog rata imaoč e t i r i javne biblioteke. Osim dvije spomenute, u današnjojOdani nalazila se knjižnica Velikog križarskog bratstva, a u vili

"Tarman" bila je smještena privatna biblioteka koju su držaliaustrijski ferijalci. Pribrojimo li ovim knjižnicama i one ucrkvenom vlasništvu (Kaptolsku i f r a n j e v a č k u ) , Hvar je prijesedamdesetak godina imao č a k šest biblioteka. Usporedbe radi,u gradu danas, osim onih u crkvenom vlasništvu, djeluje jednaGradska knjižnica, i to nažalost u neprikladnom i s k u č e n o m prostoru.Na temelju spomenutih č i n j e n i c a utemeljeno je postavitipitanje: Zašto komercijalizirati kulturne spomenike, odnosnozašto spomenicima kulture ne dati kulturnu namjenu?Uostalom, mudrim upravljanjem kulturnim spomenicima možese p o s t i ć i i fmancijska dobit, ali to u našim razmišljanjima nesmije biti prioritet. Odlukom o kulturnoj namjeni spomenikakulture Hvar n e ć e ništa izgubiti. Naprotiv, može samo dobiti.

Naime, bogatstvo kulturnog života može obogatiti igospodarski i društveni život, jer turizam u Hvaru je n e m o g u ć inezamisliv bez kulturnog turizma, kojemu je bogata hvarskakulturna i duhovna baština najbolji temelj. Naša je dužnost iobveza prema b u d u ć i m naraštajima donijeti odluku dab u d u ć n o s t gradimo upravo na tome temelju.


P R I O P Ć E N J E UREDNIŠTVA: Tekstovi objavljeni u rubrici"Reagiranja" izražavaju osobni stav autora, a Uredništvo semože i ne mora slagati s iznesenim. Uredništvo zadržava

pravo skratiti tekstove i odrediti im naslove.



••••••••••••••••••••••••••BLAGODATI I POSEBNOSTI PLODOVA MEDITERANA

INDIJSKA SMOKVA - OPUNCIJA (Opuntia ficus-indica)

SMOKVE INDIJANE SLISTJEM KO OBADA

r o l a z e ć i obalnim i priobalnim dijelomnaše zemlje, posebno na jugu, ovubiljku mnogi poznaju kao ukrasnu i po

raznim nazivima - indijska smokva, žabica,ukrasni kaktus, gospina p o g a č a i dr. Njene

plodove vrlo se rijetko možen a ć i

utrgovinama, pojavljuju se sezonski i touglavnom ljeti i u jesen. U Italiji se mogun a ć i na tržnicama i prodaju se kao e g z o t i č n o i ukusno v o ć e , i postižu visoku cijenu.

Pradomovina indijske smokve je Meksiko, koji je i danasveliki p r o i z v o đ a č ove kulture, gdje se uzgaja plantažno. UEuropuje opunciju donio Kristofor Kolumbo nakon o t k r i ć a Amerike 1492.Najranije se spominje u spjevu "Ribanje i ribarskoprigovaranje" od Petra H e k t o r o v i ć a (1487 -1572) "Smokve

indijane s list em ko obada"1907 uvezena izravno iz Kalifornije, te je z a p o č e l a pokusnasadnja na Hvaru. Seljani L o ž i š ć a i susjednog B o b o v i š ć a naB r a č u , p o č e v od 1950, beru plodove indijske smokve i njimehrane svinje. (ing V1.Beltron, Šumarski list 1953).Oko 1925 -1929 i kasnije, opuncija postaje t u r i s t i č k i simbolHvara. Motiv na mnogim razglednicama pa i na hotelskimmemorandumima.U Europi plantažno se uzgaja u južnoj Italiji, Calabriji, naSardiniji, u pokrajinama Puglia i Basilicata, a najviše na

Siciliji, gdje ima na stotine ha ove kulture. Samo u okoliciCatanije u pokrajini San Cono uzgaja se preko 500 ha. Prinospo hektaru je u prosjeku oko 20 t, a uz optimalni uzgoj i

navodnjavanje i do 30 tiha. U t r e ć o j godini jedna opuncijamože dati 10 kg ploda, a u petoj godini 35 kg.

Postoji više vrsta opuncije, tako da se na Siciliji uzgajajusorte žutog mesa, crvenog mesa i bijelog mesa.Kod nas u mnogim parkovima a i k u ć n i m vrtovima uzgajajuovu v o ć n u e g z o t i č n u vrstu, ali samo radi dekoracije, aplodove niko ne koristi ili vrlo malo.Plodovi opuncije su vrlo o s v j e ž a v a j u ć e g okusa i sadrže oko13% š e ć e r a . U 100 grama ploda opuncije ima 53 kcal, vode83%, proteina 0,80 g, masti 0,10 g, vitamina B 0,03 mg,vitamina C 17 mg, vitamina A 10 mg, kalcija 30 mg i željeza0,40 mg. Trebalo bi više pažnje posvetiti korištenju plodova

ove kulture koja je vrlo interesantna. Bere se rukavicama, azajelo se vanjska kora guli, kao i kod o b i č n e smokve.

Dosta se koristi i u k u ć n o j i s l a s t i č a r s k o j radinosti. Koristi seza pravljenje sladoleda, marmelade i fritula, a t a k o đ e r i z apravljenje alkohola i rakije. U medicini se koristi na tajn a č i n , da se osušeno c v i j e ć e stavlja u č a j koji služi zač i š ć e n j e , za bubrežne kamence i za funkciju jetre.Od 10 tonaplodova dobije se 1000 kg alkohola i 37 kg ulja.

Korištenje u kuhinji:Svježi se plodovi uberu, prvo se stavljaju u vodu da bi seolakšalo odvajanje od bodlji . Za č i š ć e n j e se koristi nož ivilica i rukavice. Odreže se okrajakna plodu gornji i donji i

zareže se uzdužno koru da ju se odvoji. Plodovi moraju bitipotpuno zreli za konzumiranje.



•••••••••••••

SLADOLED:Potrebno je 350 grama o č i š ć e n i h plodova smokve, 150

grama š e ć e r a , 2 del vode i 1 limun. Vodu prvo treba ugrijatido vrenja i u nju rastopiti š e ć e r . Tako ostaviti y2 sata da sesav š e ć e r rastopi. Plodove treba propasirati na pasirki i tusmjesu umješati u vodu sa š e ć e r o m . Ako je preslatko dodatilimuna i staviti u frizer na smrzavanje.

FRITULE:Potrebno je indijske smokve o č i š ć e n e odrezati na kriške,malo brašna, 1 jaje, mlijeko, sol i ulje za prženje.Treba napraviti g u š ć u smjesu od brašna, jaja i mlijeka, malosoli, pomiješati i ostaviti y2 sata da p o č i n e . Plodove indijskesmokve s a s j e ć i na kriške, u m o č i t i ih u pripremljenu smjesu i

pržiti ih u v r u ć e m ulju. Kad je gotovo izvaditi ih vani ipospite ih finim š e ć e r o m .

MARMELADA:Indijske smkve, voda, š e ć e r i limun.O č i s t i t i plodove, staviti ih u posudu sa malo vodei limuna ito samo žuti dio kore i to staviti kuhati, uz mješanje sadrvenom k u h a č o m . Kuhati sve dok se plodovi ne p o č n u raspadati. Tu smjesu pasirati. Za svaki kg plodova staviti 40dkg š e ć e r a . Nakon toga nastaviti kuhanje, uz mješanje dokmarmelada ne postane g u š ć a . Staviti limun i to sve uliti usterilizirane posude.

Stanislav Štambuk, dipl. ing. agro

••••••••••• 3



26. ožujka - 5. lipnja 2011.

T r e ć e nedjelje korizme obilježena je i nedjelja Caritasa

kojomje završio tjedan solidarnosti s BIH. Misu u 10h, 27.

ožujka, predvodio je v l č . Zlatko Komadina, ravnatelj

mostarskog Caritasa. U propovijedi je izložio teško stanje

Hrvata u BIH.

Nakon mise hvarske ekipe koje su sudjelovale na

V j e r o n a u č n o j olimpijadi predstavilesu svoje prezentacije,

koje su i osnovcima ( č u d o t v o r n a dolska Gospa od Sela) i

srednjoškolcima (Marijin Hvar) donijele maksimalan broj

bodova.Za vrijeme križnog puta po kapelicama, i z m e đ u V. i VI.

postaje, biskup Slobodan blagoslovio je bistu nadbiskupa

skopskog i biskupa hvarskog fr a Fulgencija Careva.

Kako je ovaj biskup umro na glasu svetosti, njegov je

nasljednik p r e p o r u č i o da se koji put i pomolimo pred ovim

likom. B r o n č a n u bistuje izradio fra Joakim Jaki Gregov.

Korizmenu propovijed prije v e č e r n j e mise održao je don

Pavao G o s p o d n e t i ć .

Oko 110 mladih, uglavnom ovogodišnjih krizmanika iz

župa Hvarskog dekanata, njihovi župnici i biskup Slobodan

susreli su se u v e č e r n j i m satima u subotu, 2. travnja u

Vrban u. Bio je to dio korizmene priprave za ovogodišnju

krizmu. Susret je animirao povjerenik za mlade otoka

Hvara don Pave G o s p o d n e t i ć . Mladi su najprije pogledali

filmske i s j e č k e o životu i vjeri Nicka V u j i č i ć a iz Kalifornije

koji je r o đ e n bez nogu i ruku. Potomje križ, p r a ć e n brojnimbakljama i upaljenim s v i j e ć a m a , krenuo neosvijetljenim

šumskim makadamskim putem. U nošenju križa i č i t a n j u o d g o v a r a j u ć i h tekstova na pojedinim postajama

izmjenjivali su se mladi svih župa. Na kraju

crkvi Sv. Magdalene u S v i r č i m a , biskup

objasnio mladima zašto na križu koji su nosili I I~ ? n c . g puta piše "EL SHAT 1944. VRBANJ".napravljen u i z b j e g l i č k o m logoru El-Shatt na Suezu I IEgiptu, gdje su ga Vrbanjani nosili u u procesiji ,,zakrižen",

koja je 'la tam organizirana 1944. Na povratku iz

izbjeglištva, ponijeli su svoj križ sa sobom.Busretje završen

pjesmom pohvale Isusu Kristu i z a j e d n i č k o m v e č e r o m mladih kojuje u Zadružnom domu u S v i r č i m a pripremio don

Mario Z e l a n o v i ć uz p o m o ć vrijednih dobrovoljaca iz

S v i r a č a . (hvala fra Stipi M a r č i n k o v i ć u /dalje FSM/ na tekstui fotografijama)

Č e t v r t e korizmene nedjelje, 3. travnja, n a v e č e r propovijedaoje hvarski dekan don Emil P a v i š i ć . Nakon v e č e r n j e mise don Pavao G o s p o d n e t i ć prev<,?dio je

molitvu pred Presvetim na zahtjev maturanata SS Hvar

za uspjehna državnoj maturi.

Veliki križni put grada Hvara od Katedrale do Kruvenice

održan je u subotu, 9 travnja, u o č i Gluhe nedjelje. Tekst

.eostaja je pripremio i predvodio križni put biskup Slobodan

Stambuk, postaje je najavljivao Ante T o n č i Novak Bakica, a

.ejevanje animirao bogoslov Milan S a r i ć uz s. DominikuSašo. U službi redara djelovala su po č e t i r i bratima sv. Križa

i sv. Nikole. Križ su po postajama nosili redom: hvarski

biskup i dekan, župnik i kapelan, gradske vlasti, krizmanici,

majke, o č e v i , redovnice, pro svj etari, djeca, predstavnici

f r a n j e v a č k o g samostana, vatrogasci, medicinari, trgovci,

krizmanice i polica ci.

Na Gluhu nedjelju, 10. travnja, korizmenu propovijed

održao je don Ivica Huljev, župnik Selaca i Starog Grada.

U petom korizmenom tjednu, 11.-16. travnja, umjesto

korizmenih pobožnosti svake je v e č e r i bila propovijed prije

koje su pjevani " Uzdasi k Isusu" irecitirane "Vje č n e

istine".U ponedjeljak je na temu "Tko je č o v j e k " , prema

dokumentima II. vatikanskog koncila, govorio župnik; u

utorak je o strpljivosti kazivao kapelan, dok je u srijedu

biskup Slobodan propovijedao o istini. U č e t v r t a k je u 19h

z a p o č e l a duhovna obnova kojuje vodio fraAnte V u č k o v i ć izSplita. Najprije je imao jednu meditaciju o zavisti. Slijedila

je misa s propovijedi kojom je nastavio produbljivati istu

temu, a potom i euharistijsko klanjanje, pod kojim je tema

dotaknuta kroz molitvu. Od petka e propovijedao fra Stanko

M i j i ć , konventualac, ovogodišnji velikotjedni propovjednik

- predikatur.



••••••••••••••••••••••••••••ŽUPNA KRONIKA

U ponedjeljak, 11. travnja, završena je obnova orgulja uKatedrali.

Zbog opasnosti od pada kamenih ulomaka sa zvonikaKatedrale, nad malim vratima podignuta je u utorak:, 12.travnja, zaštitna konstrukcija koju je postavila tvrtka

"Pais" Bareta V r a n k o v i ć a .

U srijedu, 13. travnja, završena je akcija prikupljanjamaslinovih g r a n č i c a za z a g r e b a č k i Caritas. Prikupljanje sukoordinirali Šime K o v a č e v i ć - B a l a r k a , predsjednikBratovštine sv. Križa, i Miko B i b i ć - Ž i ž e , blagajnikBratovštine sv. Nikole. Osim bratima, u akciju se

individualno u k l j u č i l o i više župljana.Od toga dana z a p o č e l i su radovi na obnovi portala crkveAnuncijate u č i j o j je luneti reljef Navještenja, rad školeNikole Firentinca. Restauraciju obavljaju djelatniciRestauratorskog zavoda iz Splita, koji i financira radove.Prva faza radova potrajalaj e do 20. svibnja.

Preduskršnja akcija č i š ć e n j a Katedrale, s puno boljimodazivom od posljednja dva puta, održana je na inicijativu s.Mire Š a r i ć u č e t v r t a k : , 14. travnja.

"Gospin p l a č " pjevan je pred oltarom Gospe od sedamžalosti u petak pred Cvjetnicu, 15. travnja, u 18.40h. I ove je

godine p u č k o pjevanje na svakodnevnim korizmenimpobožnostima održavala sada v e ć standardizirana postavaod osam muškaraca p r e d v o đ e n i h Fabijanom S t a n i ć e m , uzp o m o ć dij ela ženske postave katedralnog zbora.Istog je dana ujutro kod franjevaca slavljena misanamijenjena za o s l o b a đ a n j e hrvatskih generalaoptuženih na haškom sudu. Nažalost, Ante Gotovina iMladen M a r k a č ipak su o s u đ e n i , pa je fra Jaki Gregov nazvoniku f r a n j e v a č k o g samostana izvisio crnu zastavu, ažupnik na svom prozoru hrvatsku zastavu na pola koplja.S l i č n o su postupilijoš neki gradani Hvara.

Veliki tjedan z a p o č e o je blagoslovom palminih i maslinovih

grana te lovora predbiskupijom i procesijom "dotr i

skaline"na "Nediju od poIme" - Cvjetnicu, 17. travnja. Misu jeprevodio biskup Slobodan. Muku po Mateju pjevali su: č i t a č Zoran S a n s o v i ć , Isus don Mili P l e n k o v i ć te p j e v a č i JureT o m i č i ć , Prošpe Z a n i n o v i ć , Miko B i b i ć - Ž i ž e , Zorka B i b i ć iIvo Tudor. Nakon mise je po trgu održana procesija sPresvetim koje je potom izloženo na č e t r d e s e t s a t n o klanjanje - "quarantaore". Z a j e d n i č k e ure imali su: bratimisv. Križa sa svojim duhovnikom biskupom Štambukom u14h; bratimi sv. Nikole s predsjednikom don Milijem u 15h,te djeca i mladi s don Pavlom i don Milijem u 16h. Zadnja uras pjevanjem Erumbeske (psalam 6) i propovijedi predikaturabila je u 19h. Uslijedila je recitirana misa. Tijekom Velikogtjedna u Hvaruje "napraksi" bio đ a k o n don Marko P l a n č i ć .



••••••••••••••••••••••••••••ŽUPNA KRONIKA

Prva tri dana Velikog tjedna, 18.-20. travnja, Presveto jeizlagano u Katedrali nakon mise u 7h. U ponedjeljak i utoraksu od 14h pred Presvetim "dežurali" po dvojica bratima sv.

Križa i sv. Nikole, a zadnje ure bile su u 20h. Za ostale uresva č e t i r i dana klanjanja neki župljani su se predbilježilinajednoj listi, kako bi se osiguralo da pred Presvetim uvijeknetko bude u molitvi.Ai bez upisa bilo je dosta župljana kojisu dolazili moliti u tišini pred Presvetim.

Č e t r d e s e t s a t n o klanjanje z a k l j u č e n o je procesijom na

Veliku srijedu, 20. travnja, u l 1.3Oh. Iako je "predikatur"svih dana biona raspolaganju za ispovijed, tradicionalnoje u19h predvodio p o k o m i č k o bogoslužje, nakon č e g a se

pristupilo ispovijedanju, dok se istodobno pjevaoBarabon -služba č i t a n j a Velikog č e t v r t k a i Candottijev "Smiluj semeni Bože", z a k l j u č e n lupanjem po "boncima", štosimbolizira b i č e v a n j e Krista. Ispovijedalo je, uz biskupaSlobodana, više s v e ć e n i k a .

Misu v e č e r e Gospodnje na Veliki č e t v r t a k , 21. travnja,predvodioje biskup Štambuk u koncelebraciji s fra StankomM i j i ć e m i don Jozom J e l i n č i ć e m . Nakon propovijedi jepristupio obredu pranja nogu. Apostole su predstavljali, uime Bratovštine sv. Križa bratimi: M i ć o Rosso, Joško Rosso,T o n č i B i b i ć , Nikica K a r k o v i ć , Stipe K o v a č e v i ć i IvicaR a v l i ć , a u ime Bratovštine sv. Nikole bratimi Matko

P a v l o v i ć , Jurica P e t r i ć , Giorgio Pilloni, don Mili P l e n k o v i ć , Miro P l e n k o v i ć i Frane Primi. Misa je završila procesijompohrane euharistije u "Božji grob" u kapeli sv. Križa, teobredom otkrivanj a oltara.Brojni Hvarani su u n o ć i Velikog č e t v r t k a sudjelovali uprocesiji ,,zakrižen" u 6 mjesta srednjeg dijela otoka, a nekisu prisustvovali i manje poznatim s l i č n i m procesijama uDolu, Svetoj Nediji te mjestima i s t o č n e strane otoka. UBogomolju je križonoša bio naš župljanin ibratim

Bratovštine sv. Nikole Antoni I v a n k o v i ć .

Na Veliki petak, 22. travnja, crkve u kojima su bilipostavljeni Božji grobovi bile su tokom dana otvorene za

individualnu pobožnost (isto ina Veliku subotu).Z a j e d n i č k i

obilazak, procesija "Po Božjin grebima" p o č e l a je u 15.30 uKatedrali. Zbog radova na crkvi, u Duha Svetoga nije biloBožjeg groba pa se procesija zaustavila pred crkvom gdje sepjevalo i molilo. Proslijedila je u crkvu sv. Antonija opata iIvana Krstitelja (benediktinke), pa u Gospu od Milosti(franjevci) te je z a k l j u č e n a u Anuncijati. U svakoj je pjevan,,zdrav si, Isuse", moljeno po pet O č e n a š a na č a s t 5 ranaIsusovih, a u bratimskim crkvama i molitva za pokojnebratime. I z m e đ u crkvi, uz u o b i č a j e n i " P u č e moj", župnikjeubacio nekoliko k r a ć i h meditacija i z a j e d n i č k i h molitava.Liturgija Velikog petka z a p o č e l a je u 19h. Muku po Ivanupjevali su č i t a č Marinko J u r i ć , Isus don Mili P l e n k o v i ć ip j e v a č i Zorka B i b i ć , Jure T o m i č i ć , Miko B i b i ć - Ž i ž e , IvoTudor i Zoran S a n s o v i ć . Križ za klanjanje/ljubljenje je u



••••••••••••••••••••••••••••ŽUPNA KRONIKA

pratnji toraca u crkvu unio Ante Novak-Glavina. Ljubljenjekriža trajalo je 46 min. Nakon p r i č e s t i održana je t e o f o r i č n a procesija po Pjaci, a potomje predikatur održao propovijed.Obredi su z a k l j u č e n i pohranom Presvetog u Božji grob.

Blagoslovom ognja u 22h z a p o č e l o je vazmeno bdijenje naVeliku subotu, 23. travnja. Misu je predvodio biskupSlobodan, a propovijedao je župnik. Po završetku vjernici suse zadržali pred Katedralom uz č e s t i t k e , k o l a č e i b i ć e r i n -darnaših župljanki. Zahvaljujemo onima koji se sjete donijetinešto za takve prigode, kao i župljanima koji su spremni sveto poslužiti.

S v e č a n u misu svetkovine Uskrsa, u nedjelju 24. travnja,predvodio je biskup Štambuk u koncelebraciji s župnikom idon Jozom J e l i n č i ć e m , uz sudjelovanje obje bratovštine. Na

kraju propovijedi biskup Slobodan je p r o č i t a o ipismo/uskrsnu č e s t i t k u koju je poslao nepravednoo s u đ e n o m hrvatskom generalu Anti Gotovini u Haag. Misaje završila blagoslovom jela i djece, a druženje se nastavilopred crkvom. V e č e m j a j e p j e v a n a u 19h.U uskrsnoj poruci biskup Štambuk je m e đ u ostalimistaknuo: "Ovogodišnjeg Uskrsa koji je okružen brojnimizazovima koji, kao da se n a t j e č u s prirodom koju kao da bi

htjeli osiromašiti, zaustaviti u onome što je v e ć procvjetalo i

nudi novu nadu, dnevna d o g a đ a n j a p o g a đ a j u u srce rasta.

Dnevna d o g a đ a n j a s " d o g a đ a n j e m naroda" (barem u nekimnašim sredinama), prirodne i ine katastrofe (od Japana do

Libije), nezaposlenost i niska produktivnost, o g r a n i č e n e zarade nedostatne za život dostojan č o v j e k a , te puno puta

suviše niska cijena rada i radnika u č e m u se uvelike d o g a đ a omalovažavanje poštenog rada uz nedobivanje i kašnjenje

p l a ć a ... sve to uznemiruje, sve to zabrinjava, sve to traži

jasno prepoznavanje dobre mjere č o v j e k o v a dostojanstva ...

M e đ u t i m , dok smo dužni jasno prepoznati tolike siromašne

pojedince i cijele obitelji, dotle istodobno, u kontejnerima se

n a đ e na tone b a č e n o g a kruha namijenjenog smetlištima.

Zapaziti treba, dok se govori o nezaposlenosti, koliko je

obradive zemlje zapušteno, zemlje-hraniteljice (/) i kako se

sve više zanemaruje u nas( d o m a ć a )

proizvodnja hrane .. "

Na Uskrsni ponedjeljak, 25. travnja, u Anuncijati je u18.15h održano Radovanje Gospi. I n a č e , ta je crkva bilaotvorena cijeli dan za individualnu pobožnost. U 19hje fraStanko M i j i ć predvodio misu na kojoj je održao svojuz a k l j u č n u propovijed uz u o b i č a j e n e blagoslove. Na

propovijedanju i ispovijedanju u Velikom tjednu zahvalili sumu biskup Slobodan i župnik. Biskup je n a v e č e r u svomdvoru ugostio "apostole" kojima je na Veliki č e t v r t a k opraonoge.

love godine su Emaus s v e ć e n i k a i posveta ulja održani nauskrsnu srijedu 27. travnja, ovaj put u Postirama na B r a č u . Uprijepodnevnim satima s v e ć e n i c i su v o đ e n i d o m a ć i n o m



••••••••••••••••••••••••••••ŽUPNA KRONIKA

obišli jame Biloverac i V i č j u j a m u u kojima su brojne žrtvek o m u n i s t i č k i h z l o č i n a , ubijene potkraj II. svjetskog rata.Nakon molitve nad jamama s v e ć e n i c i su u župnoj crkvi u~ l i t s k o j s biskupom Štambukom otpjevali šesti č a s Casoslova, te objedovali. U v e č e r n j i m satima u župnoj crkvisv. Ivana Kristitelja u Postirima, u n a z o č n o s t i brojnihžupljana te župe i hvarskih bogoslova, koncelebriranoeuharistijsko slavlje predvodio je biskup Štambuk koji je

posvetio ulje sv. krizme i blagoslovio b o l e s n i č k o ulje. Prednjimje oko dvadeset i petnjegovih s v e ć e n i k a obnovilo svojas v e ć e n i č k a o b e ć a n j a Pod motom "Zajedno u Kristu"s v e ć e n i k e i bogoslove z a j e d n i č k o m v e č e r o m bratski je

ugostio župnik Postira don T o n č i J e l i n č i ć . (FSM)

U srijedu, 27. travnja, u L o đ i j e otvorena izložba "20 godina

Vesinog c v i j e ć a " . Tema izložbe bilo je 20 godina postojanjai rada c v j e ć a r n e ,,Maja" na Pjaci, vlasnice Vesne J e l u š i ć . Izloženi su raskošni i pomno i z r a đ e n i cvj etni aranžmani, kaoi brojne fotografije koje su posjetiteljima d o č a r a v a l e ljude id o g a đ a j e u i oko slavne Vesine butige.

P j e s n i č k a v e č e r u "Domu kulture" (konoba "Luviji") 8.ožujka -o č e m u smo izvijestili u prošlom broju - doživjelajeveliki uspjeh, pa je zato i reprizirana. Ugostio ih je prof.Milan Lakoš u sklopu svojih v e č e r i poezije u caffe baru"Nautica" u petak, 29. travnja. Prostor Nautice bio je

pretijesan da bi ugostio sve znatiželjnike. Dobrovoljniprilozi skupi ani su u humanitarne svrhe.

Kako je 1. svibnja ove godine pao u nedjelju, blagoslovpolja održan je dan ranije, u subotu, 30. travnja. U procesijipo terenu oko crkve Mandaline, s malo izmijenjenimobredom u odnosu na prošle godine, župnik je blagosloviopolja, a potom je uslijedila misa pred crkvom. Crkvi je

uistinu prijeko potrebna obnova. Do tog z a k l j u č k a došla je iekipa konzervatora iz Splita, p r e d v o đ e n a g đ o m AnitomGamulin, koji su obišli crkvu u č e t v r t a k , 5. svibnja,posnimali stanje i dogovorili prve istražne radove na žbuci ucrkvici.

NaMali Uskrs, 1. svibnja, preko mise u 10h župnikje krstiotrojke Ivota iAnite Hure: Ružicu, Ivana i Nikolinu.GO SDP-a je organizirao proslavu Praznika rada urestoranu Vidikovac.Istog dana, bogoslov Marko P r a n i ć , orguljaš katedralnogzbora, održao je koncert na orguljama nakon v e č e r n j e mise. Prilozi (oko 5.000,00 kn) namijenjeni su za troškoveobnove orgulja.

Kroz peti mjesec, u sklopu svibanjske pobožnosti molila sekrunica i pjevale Gospine litanije - svagdanom u 19, anedjeljom i blagdanom u l8.30h.



+ + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + ~ ŽUPNA KRONIKA

P o č e t k o m svibnja Hvar je ugostio dvije tradicionalnemanifestacije - Dane hvarskog kazal išta (4.-7. svibnja) ifestival radiodrame Prix M a r u l i ć . Tema Dana hvarskogkazališta bila je "Hvar - književnost i kazalište", a predstavena katu Arsenala izvele su amaterske družine iz Hvara, Visa iSinja.

U nedjelju 8. svibnja u Katedrali je održana peta po redusmotra zborova otoka Hvara. Nastupali su zbor sv.Reparate iz Starog Grada (Da mi je biti cvijetak i Sretna

sigurnost), zbor F r a n j e v a č k o g samostana iz Hvara (Milost iAve Maria), župski zbor iz S v i r a č a (Ako li tebe ne n a đ e m iNebesa silna pjevaju), zbor sv. Cecilij e iz Jelse (Tebe tražim i

Na brodici). Prvi putje nastupio novoosnovani zbor sv. PetraVeronskog iz Zavale (župa Pitve), koji su se predstavilipjesmama O č i u o č i i On je Bog. Pošto je te nedjelje bio iM a j č i n dan, tim povodom su Vinko B u d r o v i ć i Željko Novakotpjevali pjesmu Lijepa si, o Marijo, a publiku su razveselilii n a j m l a đ i - d j e č j i katedralni zbor, koji vodi s. DominikaŠašo. Otpjevali su dvije pjesme, uz plesnu koreografiju kojuje pripremila u č i t e l j i c a Nada J e l i č i ć . Ovogodišnju smotruzatvorio je katedralni zbor sv. Cecilije pjesmama Bože,

lijepo je biti tvoj i Gloria iz Misse Breve Charlesa Gounoda.Zborove su najavljivale Zorana M i l i č i ć i Katija Z a n i n o v i ć Dawnay. Nakon smotre, druženje je , uz zakusku,nastavljeno na terasi hotela Palace. Hvala svim donatorima

hrane i p i ć a za zakusku, kao i osoblju hotela "Palace" tep o m o ć n i m snagama - srednjoškolkama srednje ugostiteljskeškole Hvar

"U žežin" sv. Prošpera, ponedjeljak, 9. svibnja, u I9hotvorena je s v e č e v a orka, a potom je biskup Slobodanpredvodio pjevanu v e č e r n j u . Sv. misu je potom slavio donPavao G o s p o d n e t i ć . U 2Ih održanje humanitarni koncert na katu Arsenala uorganizaciji Crvenog križa. Nastupili su Gradski zbor, StellaMaris, klape Galešnik i Bodulke te Faroski kantaduri. Nakonkoncerta je još dugo u n o ć odjekivala pjesma raspjevanihklapa na hvarskoj Pj aci.

Blagdan hvarskog suzaštitnika sv. Prošpera m u č e n i k a proslavljen je u utorak, 10. svibnja. Misu pred s v e č e v o m rakom slavio je župnik u lOh, a nakon toga je neposrednonastavljena svibanjska pobožnost. S v e č a n a misa z a p o č e l a j e u I8h, a predvodio je novi d u b r o v a č k i biskup mons. MateU z i n i ć u koncelebraciji s hvarskim biskupom te brojnims v e ć e n i c i m a s Hvara i B r a č a p r e d v o đ e n i m svojim dekanima.Na kraju mise predvoditeJi je ponio s v e č e v relikvijar uprocesiji Pjacom. Biskup Stambuk je iskoristio priliku daprisutnima predstavi mentore i ekipe osnovne i srednje školekoje su našu biskupiju predstavljale na V j e r o n a u č n o j olimpijadi. Osnovci su zauzeli t r e ć e mjesto, srednjoškolcipo drugi put (zaredom) osvojili prvo mjesto. Biskup im je

ovom prilikom podij elio prigodne darove.



••••••••••••••••••••••••••••ŽUPNA KRONIKA

Kroz jutro je na Pjaci bila :tjera s brojnim štandovima.Osnovna škola, koja na sv. Prošpera obilježava svoj dan,predstavila je radove svojih u č e n i k a na izložbi u L o đ i . Na

terasi hotela Palace u 20h p o č e l a je manifestacija Gastropriredba - sveti Prošper (više o tome u reportaži).

U srijedu, 11. svibnja, pod v e č e r n j o m misom, župnik je

krstio Mariju B a r i š i ć - pripravnicu za prvu p r i č e s t . Istog dana n a v e č e r , na katu Arsenala je predstavljenamonografija o kazališnom redatelju Marinu C a r i ć u . Oknjizi i Marinu govorilo je sedam p r e d s t a v l j a č a , a potom je

prikazan i film na istu temu.

U č e t v r t a k , 12. svibnja, župnik je u 8h pred otvorenomorkom sv. Prošpera slavio misu za uspješan ishodoperacije naše župljanke Antonije B r a c a n o v i ć i pozvaoprisutne da u molitvu u k l j u č e i druge teško bolesne župljane.Orka je zatvorena na kraju ove mise, a ne - kao što je

u o b i č a j e n o - poslije v e č e r n j e mise dana nakon blagdana sv.

Prošpera.

Ovog p r o l j e ć a nastavljeni su radovi na f r a n j e v a č k o j crkvi

i samostanu, koji ove godine obilježava 550 godina odosnutka. Od v e l j a č e do travnja izvršena je restauracijakorskih sjedišta, koje su 1583. g. n a č i n i l i K o r č u l a n i n FrankoČ u č i ć i Zadranin Antun Špija. Zamijenjene su dotrajale

podne daske i dodane dvije nove klupe na mjesto starih.Dijelovi kora dobili su i pozlatu. N a obnovi su radili fra Jaki,Stanislav Kušter-Kušo, Ante V r k i ć i Nikša K o v a č e v i ć K r a l j e v i ć . Krajem ožujka postavljena je skela na crkvu radizamjene krova. Krov je posljednji put obnavljan 1900. g., asada su nad laganim premazom vezivnog sredstva i izolacijepostavljene nove kupe. U klaustru samostana u svibnju je

postavljena nova b r o n č a n a skulptura fra Joakima JakijaGregova - Gospa sa mrtvim Kristom (Pieta). Nakon ovihradova, u planu je sanacija ostalih dijelova krova nasamostanu, kao i obnova drvenih elemenata u zvoniku.

U župi j e proslavij ena Prva sv. p r i č e s t u nedj elju, 15. svibnja.

Misu je predvodio župnik koji je i pripremao 27ovogodišnjih p r v o p r i č e s n i k a . P r i č e s t su po prvi put primili:Mia B a r b a r i ć , Sara B a r b a r i ć , Marija B a r i š i ć , Adriana

Batoš, Dominik B o n k o v i ć , Paola B o r č i ć , Vjeko

B r a c a n o v i ć , Hrvoje B u d i ć , Marko D o m a n č i ć , Lea

D r a g o j e v i ć , Marino Erceg, Nina F r a n u l o v i ć , Jure

Hraste, Nina I v u š i ć , Katarina Kulazo, Josipa L a s i ć , Zara Petra Meagher Maras, Marko N i k i ć , A n d r o Novak,Katja P a v i č i ć , Rea Pazarac, Antonia Plazonja, Natko

P l e n k o v i ć , Mateo R a j i ć , Mia Srnec, Dina Škoro iMagdalena V u č e t i ć . Poslije mise su pred Katedralomroditelji p r v o p r i č e s n i k a p o č a s t i l i sudionike slavlja. U 18hp r v o p r i č e s n i c i su, v o đ e n i don Pavom, posjetili

benediktinke, a u 18.30 sudjelovali su u svibanjskojpobožnosti. Župnik je, naime, odmah nakon misnog slavlja



••••••••••••••••••••••••••••ŽUPNA KRONIKA

otputovao u ,,Kalos" u Veloj Luci na terapije zbog bolova ul e đ i m a i koljenima, prepustivši don Pavi upravljanje župom.Istog dana obilježavala se i nedjelja Dobrog Pas tira, danzvanja, pa su nakon v e č e r n j e mise djeca izvela tematskiprogram. Pripremali su ih biskup Štambuk i s. Dominika.

Dan Srednje škole Hvar obilježen je u ponedjeljak, 16.

svibnja, scensko-glazbenim programom "Foru i Harvatskojdi cvaterno i resterno kako c v i ć e " uz prezentacije ispredL o đ e u 20.15h. Prihodi od prodajne izložbe bili sunamijenjeni za kninski Caritas i humanitarne akcije Crvenogkriža.

Od 26. svibnja do 9. lipnja u L o đ i je bila izložba slika"Vernissage" Tonija P a v i č i ć a D o n k i ć a "Briškule"

Grupa od 13 Hvarana p r e d v o đ e n i h s. Mirom Š a r i ć je usubotu, 28. svibnja, pohodila grob pok. hvarskog župnika

don Josipa M i h o v i l o v i ć a . Misu u grobnoj kapeli sv.

Ciprijana u Pražnicama predvodio je supetarski župnik donAndro U r s i ć . Potornje Hvarane lijepo ugostila pokojnikovarodbina. Zatim su posjetili bivšeg hvarskog župnika iumirovljenog generalnog vikara Vojnog ordinarijata mons.Joška S a n t i ć a u Postirima. Druženje je nastavljeno urestoranu , , K o p a č i n a " u Donjem Humcu, a posjet B r a č u o k o n č a n j e obilaskom supetarske župne crkve.

Na blagdan P o h o đ e n j a BDM, utorak, 31. svibnja, don Paveje uz koncelebraciju dekana don Emila P a v i š i ć a u crkviGospe od zdravlja u Z o r a ć u predvidio sv. misu. Prije mise u8h pjevanje "Život" i blagoslovljena su polja.

Prva i druga faza radova na obnovi crkve Duha Svetogaz a k l j u č e n a je koncem svibnja. Tvrtka "Palir" iz Solinauredila je krov te vanjske fuge na crkvi, a tvrtka "Bepo"izvela je radove na zvoniku-preslici. Nova konstrukcija zazvona i z r a đ e n a j e u tvrtci "Grivi" u Kaštel Kambelovcu. Nau r e đ e n j u rozete radila je restauratorica Lena B u z o l i ć . Djelatnici Restauratorskog zavoda iz Splita vršili sui s t r a ž i v a č k e

radove na zidu apside gdje je ispod današnjegsloja p r o n a đ e n a starija oslika - isti su radili istraživanjeoslika u crkvi Mandalini, t a k o đ e r u svibnju. Troškovidosadašnjih radova na obnovi crkve Duha Svetoga iznose545.448,61kn, od č e g a je v e ć i dio pokriven sredstvimaMinistarstva kulture, Splitsko-dalmatinske županije i GradaHvara te dobrovoljnim doprinosom vjernika. Slijedi t r e ć a faza obnove, unutrašnje u r e đ e n j e crkve i p o m o ć n i h prostora,koja t a k o đ e r zahtijevati znatne izdatke. Molimo sve kojimogu p o m o ć i da sredstva donesu u župni ured ili uplate naž i r o - r a č u n župe 2340009-1510249820 kod Privredne bankeZagreb.



••••••••••••••••••••••••••••ŽUPNA KRONIKA

U srijedu, 1. lipnja, biskup Slobodan predvodio je misu zasvog predšasnika biskupa Celestina B e z m a l i n o v i ć a . Koncelebrirali su mu kapelan i don Jozo J e l i n č i ć . I n a č e se ta

misa održava na godišnjicu smrti, 4. lipnja, no kako je tog

dana v e ć i n a s v e ć e n i k a bila u Zagrebu na susretu s Papom,

održanaje tri dana ranije.

S l. lipnja z a p o č e l a j e i lipanjska pobožnost Srcu Isusovu-

svagdanom u 19h, a nedjeljom i blagdanom u 18.30h.

Svetkovina U z a š a š ć a Gospodnjeg - Spasovo proslavljena

te u č e t v r t a k , 2. lipnja. Misu u IOh predvodio je biskup

Stambuk, a pjevanu u 19h don Pavao G o s p o d n e t i ć .

Desetak župljana otišlo je na susret s papom BenediktomXVI. na z a g r e b a č k o m hipodromu 5. lipnja, a još ih se

nekoliko p r i k l j u č i l o u vlastitoj režiji. Toga dana u Katedrali

nij e bilo mise u IOh. Dan ranij e, na susretu mladih s Papom

na z a g r e b a č k o m Trgu bana J e l a č i ć a sudjelovala je i grupa

mladih iz Hvara p r e d v o đ e n a don Pavlom.



••••••••••••••••••••••••••GRADSKA KRONIKA

26. ožujka - 5. lipnja 2011.

4. 4. 2011. - Europa Hvar grijati i hladiti sbespovratnih 2,19 milijuna eura

Program "Solution Hvar" izravno p o t i č e d o m a ć e investitore na Hvaru bespovratnim n o v č a n i m sredstvimaEuropske komisije u iznosu od 2,19 milijuna eura, i to u vezi

s projektima p o v e ć a n j a toplinske u č i n k o v i t o s t i zgrada,

energetske u č i n k o v i t o s t i sustava grijanja, h l a đ e n j a iventilacija, zatim ugradnje solarnih kolektora topline, te

solarnih fotonaponskih modula. Projekti se morajurealizirati do kraja 2013, a njihov smisao je u smanjenjupotrošnje energije barem za 20 posto, rekao je IvanV r a n k o v i ć , koordinator programa i predstavnik

zainteresiranih investitora iz B e č a .

5. 4. 2011. - Hidroplanom od Splita do Hvara za 12minuta i 100 kuna

Ovo nije nikakva maštarija, v e ć sasvim izgledna stvarnost

koja bi ~ e ć u ~ ~ o j polovici ove godine mogla "pogoditi"~ t a n o v n i k e v e ć i h Jadranskih otoka i njihove goste, objavila

Je Slobodna Dalmacija informaciju od Klausa DieterMartina, č e l n i k a kompanije "Europski obalni z r a č n i

prijevoz". Ova tvrtka užurbano r a z r a đ u j e plan " z r a č n i h a u t o c ~ s f f i : " . prema naseljenim jadranskim otocima koji bi

t r e ~ a h b1tI I?o?onu u drugom dijelu ove godine, a unajgorem slucajU 1 d u ć e .

6. 4. 2011. - Ott: Ulagat ć e m o ka d riješimo sporove sHvarom i Crkvom

"Naš s l j e d e ć i korak sasvim sigurno je dogovor s poslovnim

bankama o reprogramu kredita, dok naši poslovni planovi zaS u n č a n i Hvar ostaju isti - daljnje investiranje u obnovu irekonstrukciju hotela nakon što, nadamo se, k o n a č n o dobijemo sve potrebne dozvole." Rekao je to predsjednikUprave Orco Property Grupe Jean-Francois Otto Rekao je

t a k o đ e r : " B u d u ć i daje Orco došao da ostane, uložio sam u tezgrade za narednih 1OO godina. Kada vidite te hotele bitvamjasno da su to bila ulaganja za b u d u ć n o s t . "

9. 4. 2011. - Premijerka na Hvaru

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog u r e đ e n j a igraditeljstva u subotu je u hotelu "Amfora" s v e č a n o d o ~ i t e l i ~ o prve . ~ a k o v e "Prijatelj okoliša" za uslugesmjestaja davatelJ1ma usluga u hotelima i kampovima. Radise o prestižnom priznanju koja se dodjeljuju na rok od dvije



M ••••••••••••••••••••••••••••GRADSKA KRONIKA

godine, a ona dokazuju da se u poslovanju poštuju visokistandardi zaštite okoliša iznad propisanog zakonskogminimuma. Znakove je dobilo 10 hotela i 5 kampova, m e đ u njima i "Amfora". Premijerka Jadranka Kosor tom seprilikom sastala s č l a n o v i m a Uprave " S u n č a n o g Hvara" inakon sastanka je kazala da se odnosi i z m e đ u Vlade i OrcoGrupe rješavaju korak po korak.

29. 4. 2011. - Facebook i na našim škojima"Još č e k a m odgovor o s n i v a č a društvene mreže MarkaZuckerberga, kojem sam ponudio da zadnji od P a k l e n ~ h otoka Veli Vodnjak dobije nadimak Facebook

H

, rekao JeSlobodnoj hvarski g r a d o n a č e l n i k Pjerino B e b i ć . Svjetskimediji su prenijeli da je g r a d o n a č e l n i k pozvao o s n i v a č a popularne društvene mreže da ljetuje na n a j s u n č a n i j e m otoku na Jadranu.

30. 4. 2011. - Za operaciju d j e v o j č i c e 150 t i s u ć a kuna

Crveni križ otoka Hvara pokrenuo je humanitarnu akciju,,Akcija za spas" da bi se prikupila n o v č a n a sredstva

potrebna za operaciju d j e v o j č i c e iz Hvara u Austriji, jerboluje od karcinoma kostiju, a o velikodušnosti ljudi uHrvatskoj dovoljno govori to što je u samo tri danaprikupljeno č a k 50.000 kuna za tu namjenu. "Pomognite da

se d j e v o j č i c a koju je bolest zaustavila u njezinim snovima,njezinim planovima i č e ž n j a m a izbori za sretno sutra H, st?ji

u proglasu, paje akcija osobito na Veliki p e ~ d o b ~ l a s a s ~ ~ ~ konkretan obris. U Hvaru, Starom Gradu 1 JelSI marlJIV1

obrtnici su donirali kuhani bakalar i p i ć e što je dijeljenog r a đ a n i m a , a oni su zauzvrat u kasicama ~ ~ e n o g k r i ~ a ostavili oko 9000 kuna. Za potrebe operaCIje ukupno Jeprikupljeno 150.000 kuna. Crveni križ je i u Arsenaluorganizirao veliki humanitarni koncert koji je m e đ u Hvaranima u svakom pogledu dobro odjeknuo.

1. 5. 2011. - O t o č a n i protiv odluka skupštine

hotelske k u ć e G r a đ a n i m a Hvara zaista nije jasno kako su država i ORCOgrupa, kao v e ć i n s k i vlasnik S u n č a n o g Hvara, nakon nizaproblema u poslovanju i gomilanja gubitaka nedavnouspostavili gotovo i d i l i č n e odnose. Država je n a j v e ć o j o t o č n o j hotelskoj tvrtki prijašnje pozajmice pretvorila utemeljni kapital i tako joj smanjila zaduženost za 41,21

milijun kuna. Istodobno joj je otpisala više od 22 milijunakuna kamata i odobrila novu pozajmicu od gotovo 20milijuna kuna. Odluke izvanredne skupštine o smanjenjutemeljnog kapitala S u n č a n o g Hvara najviše p o g a đ a j u maled i o n i č a r e , jer smanjivanje temeljnog kapitala radi p o ~ ć a dugova, na štetu malih d i o n i č a r a , loša je poruka upravo tlmmalim d i o n i č a r i m a u našoj zemlji.

5. 5. 2011. - M e s i ć snima mm na Hvaru

Bivši predsjednik RH Stjepan M e s i ć stigao je na Hvarpovodom snimanja uloge u kojoj glumi samog sebe u novomfilmu Filipa Š o v a g o v i ć a "Visoka modna napetost".Snimanje je p o č e l o 26. travnja, a zadnji kadrovi snimljeni su

sredinom lipnja. Statirali su i d o m a ć i ljudi, uz vrlo dobarodaziv.



t t t t t t . t •• t •• t t . t t t •• t •• tt ••

GRADSKA KRONIKA

21.5.2011. - Snimanje "Missinga" se iz Dubrovnika

seli na Hvar

Kamere a m e r i č k e televizijske k u ć e ABC, koje u Hrvatskoj

snimaju projekt "Missing", iz Dubrovnika su se preselile na

Hvar. Tamo su nastavili snimanje televizijske serije u kojoj

glavnu ulogu ima poznata a m e r i č k a glumica Ashley Judd.

Igra ženu koja traži nestalog sina u Italiji. Zbog potrebe

snimanja, v e ć i dio grada bio je gotovo ili potpuno

neprohodan, no Hvarani su iskazali svoju dobru volju

statiranjem na o d r e đ e n i m lokacij ama.

23. 5. 2011. - Hvarska ekspedicija k r e ć e na Lampedusu

Prije 150 godina-1861. godine, Tomažo Novak Bonaparte,

brodar iz Hvara, krenuo je u potragu za srdelom koja ga je

dovela do talijanskog otoka Lampeduse, nedaleko od obaleAfrike. Nakon što su č u l i za uspješan ribolov, s l j e d e ć i h

godina za njim su krenuli i drugi hvarski brodari. Flota

jedrenjaka svake je godine plovila na Lampedusu, sve do

1905. godine, kada se posljednji hvarski jedrenjak

"Giorgio", kapetana Frane M a r o e v i ć a iz Staroga Grada, u

jesen vratio na otok Hvar. Neki su ostali živjeti na

Lampedusi, a njihovi potomci su još i sada na tom otoku.

Zato ekspedicija koju č i n e Hvarani u p r o l j e ć e 2012.krenuti tragom hvarske a f r i č k e flote. Snimat se i

dokumentarni film o tome. Prije polaska na put, u Hvaru,

Starome Gradu i Jelsi, iz kojih su bili poduzetni i hrabri

pomorci, bit postavljene s p o m e n - p l o č e o 150. godišnjici

p o č e t k a ribarskih operacija, a na samom otoku Lampedusi

kameni spomen o boravku Hvarana i vezama koje su dugo

održavane i z m e đ u dva udaljena mediteranska otoka. Projekt

organizira Muzej Staroga Grada, a ekspedicija biti

financirana sredstvima sponzora i donatora.

31. 5. 2011. - Hvarski zet prvi je europski specijalni

predstavnik u BiH

Hvarski zet, Danac Peter Sorensen, imenovanje za prvogeuropskoga specijalnog predstavnika u BiH! Nakon

dvogodišnje potrage, i tri propala n a t j e č a j a , za ,jakom

osobom koja dobro poznaje regiju" izbor je pao,

n e o č e k i v a n o , na Sorensena. I n a č e , Sorensen biti k l j u č n a osoba za europski reformski put BiH. Ovaj danski diplomat

bavi se Balkanom v e ć d e s e t l j e ć e i pol. Supruga Petera

Sorensenaje An a Maria r o đ . D o m a n č i ć . Osnovnu školuje

p o h a đ a l a u Hvaru, a kasnije se školovala u Zagrebu. Radila

je za UNPROFOR i tako upoznala supruga. Zimi ih se

rijetko može vidjeti u Hvaru, no Ana Maria je ljeti skoro

svake godine u rodnom gradu, s dva još maloljetna sina.

Peter dolazi znatno r j e đ e , ali i njega se u Hvaru može vidjeti

tijekom sezone.



JAOH! LINIJARijeka Hrvatska••••••••••••••••••••••••••••

GRADSKA KRONIKA

31. 5. 2011. - Trajektne karte do Lastova

koštaju kao odmor u G r č k o j S prvim danom lipnja i ove godine k r e ć e sezonski

plovidbeni red trajekata, dvotrupaca i p u t n i č k i h brodovana Jadranu, pa dio brodara, u k l j u č u j u ć i i n a j v e ć e g -"Jadroliniju", uvesti i ljetne cijene karata koje ć e u s l u č a j u državne kompanije biti od 15 do 20 posto skuplje uodnosu na ostatak godine. Iako je lipanj još "debelo" u

predsezoni u kojoj svi hotelijeri, t u r i s t i č k e agencije i

posrednici imaju i do 30 posto niže cijene i provizije negou "špici", to o č i t o ne vrijedi i za brodske prijevoznike koji

v e ć s prvim danom lipnja o z n a č a v a j u p o č e t a k primjene

najviših cijena. Hvarski i z n a j m l j i v a č Fabijan T a d i ć i s t i č e kako u aktualnoj situaciji, kada su svi k l j u č n i podaci

turistima dostupni na internetu, svaka obitelj nekolikoputa promišlja i kalkulira o svakom euru, pa tako i o

prijevozu. "Ne kažem da bi pojeftinjenje trajekata odmahdalo u č i n k a , ali pozitivna propaganda m e đ u turistima bizasigurno u č i n i l a svoje. Nešto se mora promijeniti",

z a k l j u č u j e T a d i ć . P u t n i č k a karta na trajektnoj liniji napruzi Split-Stari Grad košta 47 kuna (do sada 39 kuna), a

D r v e n i k - S u ć u r a j 16 kuna (13 kuna). U sezonskomplovidbenom redu nema z n a č a j n i j i h promjena u odnosu

na prošlo ljeto, pa izdvajamo promjenu na dužobalnojliniji Rijeka-Split-Dubrovnik na kojoj ploviti '"Jadrolinijin" feribot "Liburnija" umjesto "Marka Pola".

U "igru" ulazi i ljetna brzobrodska pruga Split-MilnaHvar sa svakodnevnim plovidbama do Hvara, a utorkom i

do b r a č k e Milne.

S ć u n i



2 UVODNIK

3 2UPNIKOVA BESIDA

7 PAPA UHRVATSKOJ

10 ODLIKOVAN DON JOSKO

12 CIVILIZACIJA UUBAVIIVANA PAVLA II.

14

15

19 NASI NOJSTARIJI (II)

21

:J:l ; ; t = ~ ~ ! - - - ~ _ :----;...- . ~ 29 "'mR - PRI I SAD ~ ; ~ : : ' ~ ~ ~ ~ i0 KANTUN OD SUKlH

- - , , - -



Date post:	13-Jul-2015
Category:	Documents
Upload:	jolehehe
View:	369 times
Download:	6 times

kruvenica br 17

Documents