nstitut za zaåWLWXLSURMHNWRYDQMH7X]OD. Studija V5... · 2020. 5. 15. · Tehnički opis prostorije...

OB-7.5-05-11-04

ba, 75000 tuzla, armije bih 15

tel/fax: +387 35 252 409, 245 790, 245 791

e-mail: [email protected]

broj: 1190/20

dne: 30.03.2020.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

ZA PROJEKAT IZGRADNJE

OBJEKTA „KOMPLEKSA

KREMATORIJA I

KOMEMORATIVNOG CENTRA“

-netehnički rezime-

direktor:

Saša Džambić, BA ing.sig. i pom.

Institut za zaštitu i projektovanje Tuzla

Objekat: Kompleks krematorija i komemorativnog centra

Lokacija: Gradsko groblje „Vlakovo“ investitor: KJKP „POKOP“ d.o.o. Sarajevo

Studija o utjecaju na okoliš 2

„INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

NARUČITELJ: KJKP „POKOP“ d.o.o. Sarajevo

Sarajevo, Mula Mustafe Bašeskije 38

IZVRŠILAC: „INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

Armije BiH broj 15

75000 Tuzla

e-mail: [email protected]

web: www.inproz.ba

MBS: 1-5811

JIB: 4209193450009

Tel/fax: 035/252-409

NAZIV ELABORATA: Studija o utjecaju na okoliš za projekt izgradnje objekta

„Kompleks krematorija i komemorativnog centra“

BROJ ELABORATA: 1190/20

DATUM IZRADE: mart 2020. godine

KOORDINATOR

ZA IZRAĐIVAČA: Mr.sc. Džambić Nino, dipl.ing.građ.

VODITELJ STUDIJE: Mr.sc. Mirza Topčagić, dipl.ing.tehn

RADNI TIM:

Mr.sc. Džambić Nino, dipl.ing.građ. _______________________

(Opis projekta i Podaci iz dokumenata prostornog uređenja)

Saša Džambić, BA ing.sig. i pom. _______________________

Mr.sc. Mirza Topčagić, dipl.ing.tehn. _______________________

(Utjecaj na okoliš, Mjere zaštite, Program praćenja stanja okoliša,

Opis okoliša koji bi mogao biti ugrožen projektom)

Nedim Kruško, BA ing.maš. _______________________

(Tehnološki postupak)

mailto:[email protected]://www.inproz.ba/



A. OPŠTA DOKUMENTACIJA



B. STUDIJA



8. NETEHNIČKI REZIME

8.1 Opis lokacije postrojenja

Objekat Krematorija sa pratećim sadržajem će biti smješten, tj. naslonjen na postojeći

poslovni objekat sa kapelama i drugim administrativnim sadržajem. Parcela na kojoj

se planira graditi Krematorij nalazi se u sastavu gradskog groblja Vlakova i označena

kao k.č. 1137 K.O. Vlakovo (opština Ilidža) i zauzima površinu od 22.673 m2. Parcela

je upisana u zemljišnoknjižni uložak broj: 5220, a kao nosilac prava vlasništva na

parceli upisan je Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo. Na dijelu parcele već postoje

grobna polja, ranije spominjani poslovni objekat sa kapelom, te jedan dio parcele

zauzima otvoreni parking prostor. Pristup gradskom groblju Vlakovo omogućen je

preko autoputa A1 sa izlazom na Mostarsko raskršće koje se spaja na lokalnu

saobraćajnicu Vlakovo. Okolicu groblja čine zelene površine na brdskom reljefu.

Istočno se nalazi proizvodni objekti „RAMA-GLAS“ d.o.o. Sarajevo, „EUROHOLZ“

d.o.o. Sarajevo, „HANO“ d.o.o. Sarajevo. Stambeni i poslovni objekti naselja se nalaze

sjeveroistočno duž lokalne saobraćajnice, te sjeverno i južno od groblja. Kroz centralni

dio groblja usmjerena je rijeka Trnava. Ispod planiranog objekta, na južnoj strani,

lociran je veliki parking, a najbliži stambeni objekat u odnosu lokacije krematorija je

udaljen cca 125 m zračne linije.

Slika 8.1 Satelitski snimak užeg lokaliteta gdje se planira graditi Krematorij



Slika 8.2 Satelitski snimak lokacije planiranog Krematorija

8.2 Opis postrojenja

Kompleks krematorija i komemorativnog centra će se nalaziti na jugoistoku sa ulazne

strane i biti će naslonjen na postojeći objekat kapele Vlakovo (sjeverozapadno). Ulaz

će biti omogućen sa jugoistočne strane, tako da se omogući kolski prilaz kao i

dopremanje na kremiranje. Ulaz u komemorativnu dvoranu je planiran kroz jugoistočnu

fasadu objekta koja će biti otvorena prema novom platou koji će se pružati ispred

objekta. U jugozapadnom dijelu kompleksa nalaziti će se ekonomski blok sa

kancelarijama, upravom i garderobom.

Slika 8.3 Situacija planiranog objekta kompleksa



Slika 8.4 Prostorije sa lijeva na desno: krematorij, komemorativna dvorana, kotlovnica i prostorija

mašinskih instalacija

Objekat će biti podijeljen na tehničko-ekonomski blok, dio za prijem i obradu umrlih

lica, prostorije krematorija i prostore komemorativne dvorane sa pripadajućim

sadržajem. Planiran objekt je planiran kao prizeman, osim manjeg dijela koji će biti na

sprat uslijed potreba arhive.

U sastavu komemorativne dvorane će se nalaziti ulazni portal, prostor za identifikaciju,

prostor za posljednji ispraćaj umrlih, prostor za urne i prijem porodice ožalošćenih.

Dvorana će biti koncipirana kao jedan visoki prostor, kapaciteta oko 100 posjetilaca. U

produžetku objekta biti će prijem i priprema umrlih, te eventualno za izvršenje

obdukcije tijela, prostorija za obdukciju zaraznih bolesti, sala za prijem više umrlih,

sanitarni čvor.

Prostor krematorija će se sastojati od prostora sa platformama i prostora za kremaciju

tijela. Iz prostora sa platformama tijela se unose u peć za kremiranje i odakle se vrši

finalna obrada kremiranjem po posljednjoj želji pokojnika ili porodice. Krematorij se

planira vezati za postojeće kapele unutar kompleksa.

Tehnološko – ekonomski blok kompleksa sastojati će se od prostora za osoblje,

upravu, klesare, vrtlare i grobare. Prostori ekonomskog bloka za prijem stranaka i

kancelarije će biti u jugoistočnom dijelu bloka, dok prostori za klesare i vrtlare će biti

sa sjeverozapadne strane, sa pristupom iz pravca groblja. Predviđena je garderoba za

vrtlare, klesare i grobare sa pripadajućim sanitarijama.

Predviđene instalacije i oprema u objektu su:

• Hidroinstalacije (za dovod sanitarne vode i odvod sanitarno-fekalnih voda i

atmosferskih voda);

• Elektroinstalacije;

• Gromobranska instalacija;



• Plinske instalacije i spremnik TNP;

• Sistem za grijanje i hlađenje objekta;

• Sistem ventilacije sa filterima.

Mrtvačnica

U nastavku objekta, poslije tehnološkog bloka, predviđen je prostor za mrtvačnicu sa

svim potrebnim sadržajima. Poslije ulaza sa vjetrobranom smješten je glavni hol sa

sanitarijama za stranke te sanitarijama i garderobama za osoblje. Prostorija za

mrtvozornika, te ostava za stvari umrlih, smješteni su uz ovaj hol. Širokim hodnikom

prilazi se ostalim prostorijama mrtvačnice, a ovaj hodnik spojen je i sa hodnikom koji

vodi do kapela, krematorija i ostalih prostora na tom dijelu objekta. Ovi prostori su

direktno povezani sa kapelama pa će se prijem svih umrlih vršiti na jednom mjestu.

Lijevo od službenog ulaza, predviđena je jedna velika prostorija za prijem umrlih za

slučaj velikih nesreća koja ima direktan kolski prilaz. Iza prostorije mrtvozornika nalazi

se i sala za obradu tijela umrlih u slučaju većih nesreća i pripremu za odlaganje u

prostoriju sa frižiderima smještenu iza ove sale. Preko puta ove dvije prostorije nalaze

se muška i ženska gasulhana.

Također planirane su dvije sale za obdukciju sa posebnim sistemom ventilacije i

namjenskom opremom. U obje sale će biti stolovi za obdukciju, soba za ljekara i

sanitarnim čvorom. Između sala je prostor za posmatranje obdukcija. Ove prostorije

su neophodne u trenucima epidemija i pandemija koje se događaju u BiH i šire u svijetu

(HIV/AIDS, SARS, MERS, COVID-19, ebola, antraks, variole, kolera i dr.) radi

obezbjeđivanja prostora za vršenje obdukcija bez ugrožavanja javnog zdravlja, a u

normalnim uslovima omogućuje prijem, obradu, ukop ili kremaciju umrlih lica

Slika 8.5 Prostorije: kancelarija mrtvozornika, sala za slučaj većih nezgoda, frižideri



Slika 8.6 Prostorije: Prostor za obdukciju zaraznih bolesti, posmatranje obdukcije, sala za obdukciju,

ljekarska soba (zatvranje kovčega) i zatvaranje kovčega

Prostorija Krematorija

Krematorij će biti smješten u centralnom dijelu objekta i imati će zasebne sisteme

instalacija. Podnica je predviđena kao armiranobetonska ploča debljine d=20 cm sa

izvedenim kanalima u podu, a moguće su preinake u skladu sa tehnologijom

odabranog proizvođača opreme za krematorij. Zidovi će biti izvedeni od opeke d=20

cm, sa a.b. serklažama. Sa unutrašnje strane cijelom visinom zidova biti će postavljena

zvučna izolacija. Na galeriji biti će smještena prostorija sa ventilatorima, koja će

također biti zvučno izolirana. Ulazna vrata u prostorije krematorija su predviđena kao

protivpožarna. Prostorija za kremiranje je površine 99,80 m2 sa površinom staklenih

otvora većom od 1/8 površine poda koji iznose 12,47 m2 dok se 30% staklenih ploha

može otvarati. Površina pojedinačnih otvora ne prelaze 1,5 m2. Visina prostorije je 7,20

m.



Slika 8.7 Prostorija krematorija i prikaz peći za kremiranje

Tehnički opis prostorije za kremiranje

U prostoriji za kremiranje planiraju se instalirati dvije peći za kremiranje sa komorom

za spaljivanje i gorionicima. Kao gorivo će se koristiti tečni naftni plin (TNP), a također

je moguće koristiti zemni plin. Investitor u prvoj fazi rada planira instalirati jedna peć.

Pored peći u prostoriji će biti: zidani dimnjak, šest (6) ventilatora i plinska instalacija. U

narednoj tabeli (8.1) predstavljene su primjeri tipova peći sa gorionicima (po termičkoj

snazi) Investitora.

Tabela 8.1 Primjeri tipova peći po termičkoj snazi

Oprema Snaga [kWth]

Peć br. 1

Primarni plinski gorionik tip RE-6 (37-369 kW) 369,0

Sekundarni plinski gorionik tip 16XNM (44-205 kW; 2,2-20 Nm3/h) 205,0

Peć br. 2

Primarni plinski gorionik tip RE-6 (37-369 kW) 369,0

Sekundarni plinski gorionik tip 16XNM (44-205 kW; 2,2-20 Nm3/h) 205,0

Ukupno 1.148,0



8.3 Opis aktivnosti, korištenih materijala/sirovina i tehnološkog postupka

8.3.1 Opis aktivnosti

Oprema za kremiranje (peći i prateće instalacije) koja će se instalirati mora da

zadovoljava sve zahtjeve po pitanju sigurnosti rada, efikasnosti i zaštite okoliša u

skladu sa načelima Štokholmske konvencije. U prostoriji za kremiranje planira se

ugradnja 2 peći sa odgovarajućom opremom, a u prvoj fazi rada biće ugrađena samo

1 peć. Po peći predviđa se 4 do 5 kremiranja dnevno, ali se očekuje da će biti manji

broj kremiranja.

8.3.2 Opis korištenih materijala

Osnovni energent za rad peći za kremiranje jeste tečni naftni plin (TNP) smješa

propan-butan. Također može se koristiti i zemni plin (metan), koji ne sadrži sumporna

jedinjenja. Snabdijevanje sa TNP će se vršiti iz sistema rezervoara na lokaciji. U

slučaju da se primjeni zemni plin on će se koristiti iz sistema gradske mreže, odnosno

alternativno se može izgraditi rezervoara sa podstanicom.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), prosječna težina ženske osobe u

BiH je 70,6 kg, dok muške iznosi 86,5 kg. Potrebna količina energije da se „spali“ tijelo

tih masa jeste: 218,62 MJ (žene) odnosno 267,87 MJ. Utrošak TNP za kremiranje

ženskog tijela iznosi 4,71 kg odnosno muškog tijela 5,82 kg TNP (bez gubitaka). Ako

se u obzir uzmu gubici do 20% i gorivo potrebno za rad sekudarne komore, potrošnje

se mogu uvećati do 50% su onda: 7,06 kg odnosno 8,73 kg TNPa. U slučaju da se

primjeni zemni plin, potrebno bi bilo utrošiti 8,03 m3 odnosno 9,83 m3 zemnog plina

(bez gubitaka). Ako se u obzir uzmu gubici do 20% i gorivo potrebno za rad sekudarne

komore, potrošnje se mogu uvećati do 50% su onda: 12,04 m3 odnosno 14,74 m3

zemnog plina.

Ljudsko tijelo se sastoji od 75 mas.% vode, dok ostatak odlazi na proteine, mast

(lipide), ugljikohidrate (npr. glikogen i glukoza), hidroksilapatita (mineral kostiju) i dr.

Gledano sa aspekta hemijskih elemenata tijelo se sastoji od 11 neophodnih za živi

organizam: 65 mas.%, kisika, 18,5 mas.%, ugljika, 9,5 mas.% vodika, azota 3,2

mas.%, kalcijuma 1,5 mas.%, kalijuma 0,4 mas.%, sumpora 0,3 mas.%, natrijuma 0,2

mas.%, hlor 0,2 mas.%, magnezijuma 0,2 mas.%, na preostalih 61 elemenata u tijelu

otpada < 1 mas.%.

Odjeća za pokojnika bi trebala biti izrađena od pamuka, jer pamuk se u osnovi sastoji

od celuloze, pa hemijski gledano je najsličniji drvetu. Vuna kao materijala nije prikladna

jer sadrži bjelančevine i azot (azotne spojeve), dok sintetički materijali svojim

spaljivanjem mogu stvoriti poli ciklične aromatske ugljikovodike (PAH).



Od ostalih materijala koristiti će se sanduci drveni (meko drvo i bor) ili kartonski u

kojima će se spaljivati tijelo preminulog. Sastav drvenog sanduka je slijedeća celuloza

(40 - 50%), hemiceluloza (24 - 33%), lignin (20 - 3 5%) i pomoćne materije stale (škrob,

šećer, smola, boje) (3 - 4%). Gledajući sa aspekta sastava hemijskih elemenata,

sastoje se od: ugljik (50%), kisik (43%), vodik (6%) i azot (1%).

8.3.3 Opis primijenjenog tehnološkog procesa

Tehnologija kremiranja:

Prije kremiranja, iz tijela se moraju odstraniti uređaji koji rade na baterije (npr.

pacemaker), proteze, silikonski implantati, radioaktivni izotopi, nakit, naočale i druge

slične materije koje tokom spaljivanja mogu dovesti do nastanka eksplozije ili emisije

štetnih/zagađujućih materija u okoliš.

Peći su izvedene u jednom nivou, sa unosom pokojnika s jedne strane na višem nivou

i pražnjenjem peći sa druge strane u nižem nivou. Tijelo koje se kremira mora biti

unutar drvenog kovčega (sanduka) odnosno zapaljive posude (u nekim slučajevima

posebne kartonski sanduci). Ovi kovčezi (sanduci) ne bi trebali da budu izrađeni

odnosno sadrže: nitro-celulozne lakove, polimerne materije kao što su poliuretane,

melamine, polivinil hlorid, staklo, teški metali, pocinčani elementi i dr.

Primarna komora se zagrijava na početnu temperaturu od cca 590°C i onda se u nju

unosi sanduk sa tijelom. Nakon toga se vrši spaljivanje tijela na temperaturi kremiranja

koja se kreće od 700-1100°C (prosječno 750-950°C). Prva etapa kremiranja dovodi do

isušivanja tijela (prosječni sadržaj vode u tijelu je 65-75 mas.%). Kako isparava voda,

te uslijed djelovanja topline meka tkiva se počinju stezati, goriti i isparavati. Koža

postaje voštana, mijenja boju, nastaju plikovi i raspada se. Mišići se počinju grčiti i

ispravljati udove, te potom isparavati. Kosti u procesu kremiranja posljednje

sagorijevaju, tj. pod utjecajem topline se kalcificiraju, počinju se ljuštiti i drobiti.

Proces kremiranja traje u prosijeku oko 90 minuta za tijelo odrasle osobe, a trajati i do

180 minuta. Nakon kremiranja ostaje između 1,4 do 4,1 kg pepela, ovisno od strukture

kostiju, a ne od mase tijela. Prije iznošenje pepela i mljevenja kostiju, neophodno je

magnetom proći radi eventualno zaostalim metalima.

Plinovi iz primarne komore tokom spaljivanja idu u sekundarnu komoru, gdje radna

temperatura između 850 i 1200°C. Namjena ove komore jeste spaljivanje nastalih

čestica i prašine, organskih jedinjenja (nosioca mirisa) radi smanjenja emisije štetnih

materija u okolicu.



Upravljanje procesom kremiranja, regulacije dovoda zraka u primarnu i sekundarnu

komoru, te emisija plinova je automatizovan i vrši se preko eksterne centralne

upravljačke jedinice sa upravljanjem računarom, uz mogućnost daljinskog upravljanja

sistemom.

Iskorištenje topline dimnih plinova

Nakon sekundarne komore i prije ispusta dimnih plinova nastalih spaljivanjem isti se

vode u izmjenjivač topline, koji će iskoristiti toplotnu energiju dimnih plinova za

zagrijavanje sanitarne vode (prema ICFu moguće je iskoristit cca 250 kW toplotne

energije).

8.4 Opis mogućih značajnih utjecaja i mjere za sprečavanje i ublažavanje

8.4.1 Utjecaj na stanovništvo i mjere zaštite

Faza izgradnje

U fazi izgradnje Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na okolno stanovništvo kao i

na obližnje poslovne objekte:

• Zvuk/buka od vršenja građevinskih radova i kretanja građevinske mehanizacije. Utjecaj

zvuka/buke u toku građevinskih radova je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-A),

jer ova pojava će biti vezana za dnevni period i izvođenje radova.

• Nastanak i širenje prašine u okolicu od izvođenja građevinskih radova. Utjecaj prašine

koja će nastajati u toku građevinskih radova je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-

A), jer ova pojava će biti vezana za dnevni period i izvođenje radova.

• Zaprljanje neposredne okoline, lokalne saobraćajnice blatom i prašinom sa i od

mehanizacije (naročito u sušnom periodu). Utjecaj prašine koja će nastajati u toku

građevinskih radova je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-A), jer ova pojava će biti

vezana za dnevni period i izvođenje radova.



Tabela 8.2 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na stanovništva – faza izgradnje

Utjecaji Predložene mjere

• zvuk/buka od vršenja građevinskih radova i

kretanja građevinske mehanizacije (FH);

• ograničiti brzinu kretanja vozila kroz naselje na 30

km/h;

• raditi stalnu kontrolu i nadzor nad tehničkom

ispravnošću transportnih vozila;

• sve pripremne i građevinske radove obavljati u

dnevnom periodu;

• eventualno produžiti radno vrijeme na radovima do

18:00, uz obavještavanje okolnog stanovništva;

• obavijestiti okolno stanovništvo ako bude potrebe

za izvođenjem radova kod kojih je nivo zvuka

prekomjeran;

• ograditi građevinsku parcelu i tako postaviti barijeru

za širenje zvuka na obode prema obližnjim

objektima;

• zatražiti od upravnih organa i nadležne inspekcije

dozvolu za prekoračenje nivoa zvuka.

Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač radova.

• nastanak i širenje prašine u okolicu od izvođenja

građevinskih radova (FH);


za širenje prašine prema obližnjim objektima;

• pokrivati materijale koji se rasipaju;

• redovno kupiti materijale koji se rasipaju;


za izvođenjem radova kod se očekuje obimniji

nastanak prašine.

Odgovornost za izvršenje: Investitor, izvođač

radova.

• zaprljanje neposredne okoline, lokalne

saobraćajnice blatom i prašinom sa i od

mehanizacije (naročito u sušnom periodu) (FH).

• ograničiti kretanje vozila kroz naselje na 30 km/h;

• angažiranje službi i provođenje redovnog čišćenja

saobraćajnica na relaciji kretanja vozila;

• Prilikom prijevoza materijala isti mora biti prekriven.


radova.



Faza rada Krematorija

U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na okolno stanovništvo kao i na

obližnje poslovne objekte:

• Emisija dimnih plinova (CO2, CO, NOx, SO2, metali), emisija i depozicija prašine – čađi

u neposrednu okolinu (obližnji vrtovi, objekti, zemljišta). Utjecaj emisije dimnih plinova

je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-A), ipak ova pojava će biti samo u trenutku

rada krematorija.

• Širenje neugodnih mirisa iz krematorija tokom kremiranja tijela. U slučaju pojave

neugodnih mirisa je ocijenjen kao negativan utjecaj (-B), ipak ova pojava će biti samo

u trenutku rada krematorija, a sekundarni gorionik ovaj uticaj svodi na minimum.

• Utjecaj na cijenu nekretnina i zemljišta. Uzimajući u obzir dostupne podatke o cijenama

zemljišta i nekretnina, te dugogodišnjoj postojanosti gradskog groblja „Vlakovo“ utjecaj

izgradnje je ocijenjen kao bez promjene (N).

• Indirektno širenje zaraza i infekcija od mrtvih. Za slučaj pojave i širenja zaraza i infekcija

od osoblja u okolicu i treća lica je ocijenjen kao negativan utjecaj (-B), ipak ova pojava

će biti samo ako se osoblje ne pridržava procedura za zbrinjavanje ovih osoblja.

• Zbrinjavanje tijela preminulih od zaraza i infekcija. Iz ovog razlog postojanost i rad

krematorija je ocijenjen kao pozitivan utjecaj (B) u slučaju pojave potrebe za ispravno

tretiranje inficiranih tijela i materija.



Tabela 8.3 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na stanovništva – faza rada Krematorija


• emisija dimnih plinova (CO2, CO, NOx, SO2,

metali), emisija i depozicija prašine – čađi u

neposrednu okolinu (obližnji vrtovi, objekti,

zemljišta) (FH/BE);

• širenje neugodnih mirisa iz krematorija tokom

kremiranja tijela (FH);

• ukloniti PVC i druge materijale koje sadrže štetne

elemente (teški metali, hlor, fluor, sumpor i sl.);

• koristiti TNP ili zemni plin bez ili sa malom

primjesom sumpora i sumpornih spojeva;

• vršiti predgrijavanje primarne komore prije

kremiranja tijela;

• vršiti spaljivanje dimnih plinova u sekundarnoj

komori (smanjivanje polutanata i izgaranje praha;

(prema preporukama ICFa);

• pri radu krematorija obavezno (kontinuirano) pratiti

proces rada peći;

• vršiti periodična mjerenja emisije dimnih plinova iz

krematorija.

Odgovornost za izvršenje: Investitor.

• indirektno širenje zaraza i infekcija od mrtvih

(BE/SK);

• pridržavati se protokola i procedura za rukovanje sa

tijelima umrlih od infekcija i zaraza;

• izvršiti ličnu dezinfekciju;

• izvršiti dezinfekciju radnih prostorija;

• pomoćne materijale korištene prilikom obrade tijela

obavezno sterilisati, dezinficirati ili na adekvatan

način uništiti (npr. spaliti).


• zbrinjavanje tijela preminulih od zaraza i infekcija

(BE).

• obavijestiti okolno stanovništvo i sve zainteresirane

strane od radnjama na spaljivanju.


• utjecaj na cijenu nekretnina i zemljišta (SK); • n/a

8.4.2 Utjecaj na zrak i mjere zaštite

Faza izgradnje

U fazi izgradnje Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na zrak:

• Povećanje emisija ispušnih plinova i čvrstih čestica uslijed rada mehanizacije

(građevinske i transportne mašine). Utjecaj emisije ispušnih plinova je ocijenjen kao

blago negativan utjecaj (-A), jer ova pojava će biti vezana za dnevni period i izvođenje

radova.

• Nastanak i širenje prašine od zemlje i materijala (naročito u sušnom periodu). Utjecaj

prašine od radova je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-A), jer ova pojava će biti

vezana za dnevni period i izvođenje radova.



Tabela 8.4 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na zrak – faza izgradnje


• povećanje emisija ispušnih plinova i čvrstih čestica

uslijed rada mehanizacije (građevinske i

transportne mašine) (FH);



• koristiti kvalitetno gorivo;

• ugraditi katalizatore na ispušnim sistemima vozila.


radova.

• nastanak i širenje prašine od zemlje i materijala

(naročito u sušnom periodu) (FH/BE).


za širenje prašine prema obližnjim objektima;

• pokrivati materijale koji se rasipaju;

• redovno kupiti materijale koji se rasipaju.


radova.

Faza rada krematorija

U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na zrak:

• Emisija dimnih plinova tokom kremiranja (CO2, NOx, SOx, čvrste čestice – čađ, HF, HCl,

metali) i emisija dimnih plinova tokom zagrijavanja radnih i pomoćnih prostorija;

• Emisija i depozicija prašine iz krematorij u neposrednu okolicu (obližnje objekte, vrtove,

zemljište i dr.) Tokom kremiranja.

Utjecaj emisije dimnih plinova (polutanti i prašina) je ocijenjen kao blago negativan

utjecaj (-A), jer ova pojava će biti vezana samo za periode rada krematorija, a treba u

obzir uzeti da u okolici postoje i drugi poslovni kao i individualni objekti u kojima postoje

ložišta koja naročito u hladnom-zimskom periodu mogu doprinijeti ukupnoj emisiji

dimnih plinova na lokaciji.



Tabela 8.5 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na zrak – faza rada Krematorija


• emisija dimnih plinova tokom kremiranja (CO2,

NOx, SOx, čvrste čestice – čađ, HF, HCl, metali) i

emisija dimnih plinova tokom zagrijavanja radnih i

pomoćnih prostorija (FH);

• emisija i depozicija prašine iz krematorij u

neposrednu okolicu (obližnje objekte, vrtove,

zemljište i dr.) tokom kremiranja (FH/BE).






kremiranja tijela;





proces rada peći;


krematorija.

• izvrši obuku radnika koji će učestvovati u procesu

kremiranja;

• osigurati konstantan servis i nadzor 365 dana u

godini (24h).




U tabeli 8.6 dane su i vrijednosti onečišćujućih materija – polutanata iz dimnim

plinovima i emisija na teritoriji u FBiH za 2016. godinu (Izvještaj o emisiji zagađujućih

tvari u zrak na području Federacije Bosne i Hercegovine u 2016. godini, FMOIT) i

količine materija po tijelu (za ukupno 100 tijela) Prema 5.C.1.b.v. Cremation,

(EMEP/EEA, 2019).

Tabela 8.6 Ukupna emisija polutanata za 100 kremiranja [kg/god]

Ukupna emisija

polutanata iz procesa

kremiranja

Emisija

polutanata

[kg/tijelu+TNP]

Emisija

polutanata

[kg/tijelu+zemni

plin]

Emisija

polutanata na

nivou FBiH

[kg/2016. god.]

Procentualni [%]

udio emisija iz

krematorija u

ukupnoj emisiji

Ugljik dioksid – CO2 27.765-28.162 28.408-28.948 1.909.257.000 0,0014 – 0,0015

Azotni oksidi – NOx 83,5 83,5 12.535.000 0,0007

Sumporni oksidi – SOx 11,3 11,3 145.104.000 7,788 x 10-6

Čvrste čestice – prašina 6,94 6,94 2.983.000 0,0002

Ugljik monoksid – CO 14,0 14,0 5.292.423 0,0002

Polihloriranih dibenzo-p-

dioksin (PCDDs) 2,7 x 10-9 2,7 x 10-9 65,0 4,156 x 10-9

Benzo(k)fluoranten 6,44 x 10-7 6,44 x 10-7 276.986 2,325 x 10-10

Benzo(a)fluoranten 7,21 x 10-7 7,21 x 10-7 276.986 2,603 x 10-10

Benzo(a)piren 13,20 x 10-7 13,20 x 10-7 276.986 4,766 x 10-10

Heksahlorobenzen

(HCB) 0,15 x 10-4 0,15 x 10-4 65,0 2,307 x 10-5

Polihloriranih bifenili

(PCBs) 0,41 x 10-4 0,41 x 10-4 65,0 6,308 x 10-5

Kadmij – Cd 5,03 x 10-4 5,03 x 10-4 141,2 0,0003

Bakar – Cu 12,43 x 10-4 12,43 x 10-4 2.319,9 5,358 x 10-5

Hrom – Cr 13,56 x 10-4 13,56 x 10-4 22,9 0,0059

Arsen – As 13,61 x 10-4 13,61 x 10-4 7,05 0,01930

Nikl – Ni 17,33 x 10-4 17,33 x 10-4 52,46 0,0033

Selen – Se 19,78 x 10-4 19,78 x 10-4 n/a n/a

Olovo – Pb 30,03 x 10-4 30,03 x 10-4 1.835,5 0,0002

Cink – Zn 160,12 x 10-4 160,12 x 10-4 5.549,28 0,0003

Živa – Hg 0,149 0,149 4.155 0,0036

Uspoređivanjem vrijednosti emisija za 100 (stotinu) kremiranja i emisija na nivou FBiH,

vidljivo je da emisije iz krematorija imaju udio



Štokholmske konvencije o organskim zagađivačima – Krematorij (2007). Za kremiranje

nisu propisani BAT/BREF dokumenti.

U skladu sa ova tri dokumenta, Investitoru se daju upute za izbor opreme, načina

izvođenja kremiranja, kontrola procesa i u konačnici koju opremu da instalira zajedno

sa opremom za kremiranje, radi smanjenja emisije štetnih materija u zrak, odnosno u

tlo i vodu.

Krematoriji bi trebali projektovani da mogu izdržati najmanju temperaturu u peći od

850°C, da vrijeme izgaranja plinova bude 2 sekunde i da bude dovoljno zraka u suvišku

čime se osigurava izgaranje. Ako oprema ne može zadovoljiti ova tri uslova, onda se

mora dokazati da pri svom radu neće ispuštati velike količine trajnih (kao dugotrajne u

atmosferi) organskih štetnih materija.

Najbolje raspoložive tehnike za rad krematorija uključuju istovremeno primijenjenu

tehnologiju i upravljanje, što uključuje:

• Krematorij mora ispuniti zahtjeve za minimalnu temperaturu, vrijeme zadržavanja i

potrebe za zrakom (kisikom).

• Komora za spaljivanje mora biti hermetički zatvorena i da omogućuje rad pri sniženom

pritisku, čime se smanjuje ispuštanje plinova.

• Treba postojati sistem monitoringa i upravljanja temperaturom (npr. pomoćni gorionici).

• Treba postojati sistem za praćenje koncentracija kisika i ugljik monoksida, čime bi se

osigurala adekvatna kontrola dovoda zraka i obezbijedilo potpunije izgaranje.

• Mehaničko ubacivanje i upravljanje kovčegom u komore, čime se umanjuje izloženost

operatora.

• Prostor za kovčege mora biti pod ključem, spriječen pristup štetočinama i pticama, te

imati sistem za kontrolu mirisa.

• Kovčeg i njega ispuna trebaju biti izrađeni od zapaljivog materijala, bez PVCa, metala

ili materijala na bazi hlora i sl.

• Osigurati efektivnu kontrolu procesa, inspekcije i preventivno održavanje opreme,

naročito onih čiji kvar može da utječe na nastanak štetnih organskih materija i na

njihovo emitovanje u okolicu.

• Svi operatori moraju biti obučeni.

• Vršiti mjerenje emisije štetnih materija u okolicu.



Propisane su primarne i sekundarne mjere

Ove mjere su proizašle iz najboljih raspoloživih tehnika (gore navedenih), a one

uključuju preventivne i kontrolne tehnike za smanjenje emisija štetnih materija iz

krematorija.

Primarne mjere čine preventivne tehnike za smanjenje ili eliminaciju i ispuštanje

postojanih organski štetnih materija. Ove mjere su:

• Dizajn krematorija

Krematorij mora osigurati da se održi temperatura od minimalno 850°C tokom unošenja

kovčega, sagorijevanja i prikupljanje pepela, sa time da plinovi se zadrže najmanje 2

sekunde i da je prisutna dovoljna količina kisika čime se osigurava razaranje bilo kojih

štetnih materije unutar komora. Podrazumijeva se da prikupljanje pepela na zadanoj

temperaturi u malim i nemehanizovanim predstavlja operativni problem.

Sekundarna komora mora biti projektovana (dodatni gorionici ili unos zraka) tako da

osigura da kroz cijeli prostor (volumen) iste održi se minimalna temperatura od 850°C

dimnih plinova koji ulaze iz primarne komore.

• Pred pripremne radnje

Treba izbjegavati prisustvo PVC, metala i drugih onečišćenja, naročito onih koja sadrže

hlor, u materijalima od kovčega. Na taj način se postiže smanjenje nastanka postojanih

organskih onečišćenja tokom nepotpunog sagorijevanja ili de novo sinteze. Iste

materijala treba izbjegavati u slučaju da se sa tijelom spaljuju lični predmeti, također

treba ukloniti sve medicinske implantate.

• Gorivo

Goriva sa primjesama koje mogu stvarati organske onečišćenja ili dobivena iz otpada

se ne smiju koristiti tokom započinjana procesa ili dok su temperature ispod 850°C, te

ako su prisutni neprihvatljivi uslovi za odvijanje procesa. Treba korisiti goriva bez

štetnih primjesa (npr. zemni plin, propan-butan).

• Efektivna kontrola sagorijevanja

Kontrola sagorijevanja se sastoji od tri principa:

▪ Održavati temperaturu na ulazu i izlazu sekundarne komore, minimalno 850°C;

▪ Održavati koncentracije kisika (i time suvišak zraka) unutar druge komore više

od 6%;

▪ Zadržati plinove sagorijevanja unutar sekundarne komore najmanje 2 (dvije)

sekunde, što omogućuje izgaranje nastalih organskih štetnih materija i praha.



• Efektivna kontrola procesa

Sistemi za kontrolu procesa moraju se tako koristiti da održe stabilnost procesa i da

rade u parametrima koji dovode do smanjenja nastanka organskih štetnosti (npr.

održavanje temperature 850°C). Istovremeno sistem mora automatski da prati

slijedeće parametre: temperatura, vrijeme zadržavanja, koncentracije ugljik

monoksida, isparljivih organskih jedinjenja i druge komponente dimnog plina i na taj

način ustanovi optimalne radne uslove.

• Kompetentnost operatera

Svo osoblje krematorija mora biti upoznato sa svojim zaduženjima i zadacima, naročito

što se tiče operativnog dijela, održavanja, uslova koji moji poremetiti neometan rad

procesa, te sa zakonodavnim dokumentima koji se odnose na zaštitu okoliša. Operateri

moraju proći obuku za svoj dio zadatka na nivou krematorija.

Sekundarne mjere se odnose na tehnike kontrole onečišćenja, one ne uključuju

metode za sprečavanje nastanka onečišćujućih materija, već služe njihovo smanjenje

i sprečavanje emisije.

• Prikupljanje para i plinova

Kontrola emisija u zrak mora biti kroz sve faze procesa, od unošenja kovčega,

spaljivanja do kontrole emisije organskih materija. Ovo se postiže hermetički

zatvaranjem peći čime se sprječava odbjegla emisija curenjem kroz konstrukciju,

potom primjena rekuperacije topline i usmjeravanjem plinova na prečišćavanje.

• Oprema za kontrolu onečišćenja zraka

Za velika postrojenja za kremiranja, prema UNEP smjernicama, preporučuje se

prikupljanje čvrstih čestica putem vrećastih filtera i uklanjanje organskih štetnih

materija, žive i teških metala se postiže korištenjem filtera, npr. aktivni ugljik.

U ovoj SUO radi se o malom postrojenju, gdje se ne očekuje veliki broj kremiranja na

godišnjem nivou. Shodno tome, za kontrolu emisije štetnih materija preporučuje se

spaljivanje u sekundarnoj komori (ujedno i preporuke ICFa).



Preporuke za monitoring sastava dimnih plinova tokom rada peći

Za praćenje sastava dimnih plinova iz peći i kontrolu procesa kremiranja preporučuju

se komercijalno dostupna oprema za mjerene bazirana na standardnim metodama:

• BAS EN 14789 – Određivanje volumnog udjela kisika O2;

• BAS ISO 12039 – Određivanje volumnog udjela kisika O2;

• BAS ISO 12039 – Određivanje volumnog udjela ugljik dioksida CO2;

• BAS ISO 12039 – Mjerenje masene koncentracije ugljik monoksida CO;

• BAS EN 15058 – Mjerenje masene koncentracije ugljik monoksida CO;

• BAS EN 14792 – Mjerenje masene koncentracije azotnih oksida NOX;

• BAS EN 14791 – Masena koncentracija sumpor dioksida SO2 - Referentna metoda.

Referentna metoda za mjerenje temperature ne treba biti primijenjena, već oprema za

mjerenje temperature dimnih plinova i u komorama mora biti kalibrirana od strane

ovlaštene kalibracione laboratorije.

8.4.3 Utjecaj na tlo i mjere zaštite

Faza izgradnje krematorija

U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na tlo:

• Uklanjanje postojećeg tla i krajobraza. Utjecaji uklanjanja gore opisanog tla i izvođenje

radova na površinama dovesti će do uređenja okolice, ove aktivnost su ocijenjene

blago pozitivan utjecaj (+A).

• Pojave nekontrolirano isticanje goriva, maziva i ulja iz mehanizacije (građevinska i

transportnih uređaja) koji obavljaju poslove na izgradnji, kao i prosipanje materijala

(farbe, boje, lakovi). Utjecaji izlijevanja materija u tlo tokom građevinskih radova su

ocijenjeni kao negativan utjecaj (-B), jer ove materije ako se pravovremeno ne prikupe,

u tlu se mogu akumulirati i dospjeti u sistem kruženja materije u prirodi što preko bilja

na životinje ili kroz vodu.



Tabela 8.7 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na tlo – faza izgradnje


• uklanjanje postojećeg tla i krajobraza (FH); • uklanjanje vršiti u skladu sa planom granje i u

skladu dobre građevinarske prakse;

• uklonjeni materijal deponirati na predviđenu

poziciju i time spriječiti njegovo rasipanje;

• pogodan materijal iskoristiti kao tampon (kamenje,

zemlja i sl.).

• ne uklanjati ono što nije predviđeno projektom;

• izvršiti rekultivaciju u skladu sa projektom.


radova

• pojave nekontrolirano isticanje goriva, maziva i ulja

iz mehanizacije (građevinska i transportnih uređaja)

koji obavljaju poslove na izgradnji, kao i prosipanje

materijala (farbe, boje, lakovi) (FH/BE);



• istovremeno pristupiti uklanjanju prostih količina,

iskapanju mjesta gdje je došlo do curenja;

• pravilno skladištiti sve materije (zatvorene posude,

uredno poslagane, odložene u kontejnere i mjesta

gdje pri prosipanju neće doći u dodir sa tlom).


radova.

• otpad od gradnje (FH). • redovno prikupljati nastali otpada prema vrsti i

kategoriji;

• otpad odlagati u namjenske posude;

• pokrivati otpad koji se rasipa;

• istovremeno kupiti rasuti otpad;

• otpad predavati ovlaštenim organizacijama i

licima;

• pogodan otpad iskoristiti kao tampon (kamenje,

zemlja i sl.).


radova.


U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na tlo:

• Promjena krajobraza nakon izgradnje Krematorija. Utjecaji uklanjanja gore opisanog

tla i izvođenje radova na površinama dovesti će do uređenja okolice, ove aktivnost su

ocijenjene blago pozitivan utjecaj (+A).

• Emisija i depozicija prašine iz krematorij u neposrednu okolicu (obližnje objekte, vrtove,

zemljište, groblje i dr.) Tokom kremiranja.

• Otpad od poslovanja (miješani komunalni, otpad od pripreme tijela, implantati i dr.) Pri

normalnom poslovanju Krematorija nastajati će miješani komunalni otpada koji će se

odlagati u predviđene kante i kontejnere i dalje biti zbrinjavanja od strane ovlaštenog



kantonalnog komunalnog preduzeća. Utjecaj miješanog komunalnog otpada je

ocijenjen kao bez promjene (N). Otpad od pripreme tijela kao što su amalgami,

biorazgradive plastične vreće i posude za dovoženje umrlih, zavoji, odjeća umrlih,

citostatici, pacemakeri i dr. Se tretiraju kao opasan otpad i moraju se prikupljati u skladu

sa praksom tretiranja medicinskog opasnog otpada u namjenske posude (crvene boje

sa crnom oznakom bio hazard) i dalje predavati ovlaštenim preduzećima na

zbrinjavanje. Eventualne zubne proteze i sl. će se zakapati u predviđene pozicije na

groblju. Utjecaj otpada od pripreme tijela je ocijenjen kao bez promjene (N), jer postoji

sistem tretiranja na nivou preduzeća.

Tabela 8.8 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na tlo – faza rada Krematorija


• promjena krajobraza nakon izgradnje Krematorija

(SK);

• održavati rekultivirani i izgrađeni dio parcele.


• emisija i depozicija prašine iz krematorij u

neposrednu okolicu (obližnje objekte, vrtove,

zemljište, groblje i dr.) tokom kremiranja (FH/BE);






kremiranja tijela;





proces rada peći;


krematorija;


kremiranja;


godini (24h).


• otpad od poslovanja (miješani komunalni, otpad

od pripreme tijela, implantati i dr.) (FH).

• redovno prikupljati nastali otpada prema vrsti i

kategoriji;

• otpad odlagati u namjenske posude;

• otpad predavati ovlaštenim organizacijama i licima.




8.4.4 Utjecaj na vode i mjere zaštite

U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na vode:

• Curenja iz vozila (goriva, ulja, maziva), prosipanje materijal (boje, građevinski materijali

i sl.). Utjecaji izlijevanja materija u tlo tokom građevinskih radova su ocijenjeni kao

negativan utjecaj (-B), jer ako se ove materije pravovremeno ne prikupe, mogu kroz tlo

dospjeti u sistem podzemnih voda.

Tabela 8.9 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na vode – faza izgradnje


• curenja iz vozila (goriva, ulja, maziva), prosipanje

materijal (boje, građevinski materijali i sl.) (FH/BE).









radova.


U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji na vode:

• Ispuštanje otpadnih voda iz sistema Krematorija (prostorije za pripremu tijela),

potencijalno mikrobiološko zagađenje od patogenih mikroorganizama (priprema tijela).

Utjecaj otpadnih voda nakon prolaska kroz hlornu stanicu i dodatnu dezinfekciju je

ocijenjen kao bez promjene (N).

• Sanitarno-fekalne vode. Utjecaj otpadnih sanitarno-fekalni je ocijenjen kao bez

promjene (N).

• Oborinske vode (čiste i prljave). Ove vode će se prikupljati zasebnim sistemom na

platou i voditi u postojeći separator ulje/voda. Utjecaj oborinskih voda je ocijenjen kao

bez promjene (N).



Tabela 8.10 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja na vode – faza rada Krematorija


• ispuštanje otpadnih voda iz sistema Krematorija

(prostorije za pripremu tijela), potencijalno

mikrobiološko zagađenje od patogenih

mikroorganizama (priprema tijela) (BE);

• pridržavati se protokola i procedura za rukovanje sa

tijelima (neovisno da li ili ne umrl od infekcija i

zaraza);

• pripremu tijela vršiti sa sredstvima za dezinfekciju;

• vode od pranja tijela i prostorija voditi u sistem za

prihvat i prečišćavanje voda na lokaciji;

• vode ispuštati u postojeći sistem za prihvat

otpadnih voda.


• sanitarno-fekalne vode (BE); • održavati sistem za odvod sanitarno-fekalnih voda.


• oborinske vode (čiste i prljave) (BE). • održavati sistem za odvod oborinskih voda;

• oborinske vode sa parking prostora voditi prema

separatoru ulje/voda.


8.4.5 Utjecaj buke na okoliš i okolicu, mjere zaštite

U fazi izgradnje Krematorija mogući su slijedeći utjecaji:

• Zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila koji se kreću na lokalnoj saobraćajnici i na

prostoru građevinskih radova.

• Zvuk / buka prilikom rada mehanizacije.

• Vibracije od izvođenja građevinskih radova.

• Vibracije od kretanja vozila koji se kreću na lokalnoj saobraćajnici i na prostoru

građevinskih radova.

Utjecaji zvuka/buke i vibracija u toku građevinskih radova su ocijenjeni kao blago

negativan utjecaj (-A), jer ova pojava će biti vezana za dnevni period i izvođenje

radova.



Tabela 8.11 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja buke na okolinu – faza izgradnje


• zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila koji se

kreću na lokalnoj saobraćajnici i na prostoru

građevinskih radova (FH);

• zvuk / buka prilikom rada mehanizacije (FH);

• vibracije od izvođenja građevinskih radova (FH);

• vibracije od kretanja vozila koji se kreću na

lokalnoj saobraćajnici i na prostoru građevinskih

radova (FH).


km/h;




dnevnom periodu;

• eventualno produžiti radno vrijeme na radovima do

18:00, uz obavještavanje okolnog stanovništva;


za izvođenjem radova kod kojih je nivo zvuka

prekomjeran;



objektima;




radova.

U fazi rada Krematorija mogući su slijedeći utjecaji:

• Zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila koji dolaze na ispraćaj umrlih. Utjecaji

zvuka/buke od vozila koja dolaze i odlaze sa groblja (sprovodi, ukopi, doprema umrlih

i dr.) Su ocijenjeni kao neutralni (N), jer groblje je više godina prisutno, a u okolici se

nalaze poslovni objekti kojima u toku dana dolaze i odlaze vozila.

• Zvuk / buka i vibracije od rada opreme (ventilatori i sl.). Utjecaji zvuka/buke i vibracija

u toku rada krematorija su ocijenjeni kao neutralni (N), oprema se nalazi unutar objekta

i planirana je izolacija i amortizacija opreme za smanjenje utjecaja.

Tabela 8.12 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja buke na okolinu – faza rada krematorija


• zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila koji

dolaze na ispraćaj umrlih (FH);

• ograničiti brzinu kretanja vozila na parking prostoru

na 30 km/h;

• obezbijediti dovoljan broj parking mjesta;

• postaviti ležeće policajce - uspornike.


• zvuk / buka i vibracije od rada opreme (ventilatori i

sl.) (FH).

• zvučno izolirati i amortizirati opremu (u skladu sa

projektom);

• rad krematorija (opreme) ne smije biti nakon 22:00

sati;

• pratiti rada opreme za eventualnim oštećenjima;

• utvrditi nivoe zvuka/buke bez rada i pri radu

krematorija, unutar i van objekta.




8.4.6 Utjecaj na floru i faunu, mjere zaštite


• Zvuk / buka i vibracije koji nastaju od kretanja vozila koji se kreću na lokalnoj

saobraćajnici i na prostoru građevinskih radova i rada mehanizacije. Utjecaji

zvuka/buke i vibracija u toku građevinskih radova su ocijenjeni kao blago negativan

utjecaj (-A), jer ova pojava će biti vezana za dnevni period i izvođenje radova.

• Izlijevanja onečišćujućih tvari (ulja, goriva i sl.) U okolno tlo. Utjecaji izlijevanja materija

u tlo tokom građevinskih radova su ocijenjeni kao negativan utjecaj (-B), jer ove

materije ako se pravovremeno ne prikupe, mogu kroz tlo dospjeti u sistem kuženja

materije u prirodi.

Tabela 8.13 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja floru i faunu – faza izgradnje


• zvuk / buka koja nastaje od kretanja vozila koji se

kreću na lokalnoj saobraćajnici i na prostoru

građevinskih radova i rada mehanizacije (BE);

• vibracije od kretanja vozila koji se kreću na

lokalnoj saobraćajnici i na prostoru građevinskih

radova i izvođenja građevinskih radova (BE);


km/h;




dnevnom periodu;



objektima;




radova

• izlijevanja onečišćujućih tvari (ulja, goriva i sl.) u

okolno tlo (BE).









radova




• Onečišćenje vode, tla i biljaka sa čvrstih česticama (prašinom) iz dimnjaka. Utjecaj

emisije dimnih plinova je ocijenjen kao blago negativan utjecaj (-A), ipak ova pojava će

biti samo u trenutku rada krematorija, a u obzir treba uzeti da u okolici postoje

proizvodni pogoni (drvna industrija) i individualni objekti koji se zagrijavaju.

Tabela 8.14 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja floru i faunu – faza rada krematorija


• onečišćenje vode, tla i biljaka sa pepelom iz

dimnjaka (BE).






kremiranja tijela;





proces rada peći;


krematorija.


8.4.7 Utjecaj na klimatske faktore i mjere zaštite


• emisija stakleničkih plinova iz ispušnih plinova mehanizacije tokom izgradnje (CO2,

NOx, SOx) (FH).


• emisija stakleničkih plinova iz dimnih plinova tokom kremiranja (CO2, NOx, SOx) (FH).

Utjecaji emisija ispušnih i dimnih plinova na klimatske faktore su ocijenjeni kao bez

promjene (N), boravak mehanizacije je privremen i radovi će se odvijati u dnevnom

periodu, dok ukupne emisije GHG materija od rada krematorija imaju udio



Tabela 8.15 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja klimatske uslove – faza izgradnje


• emisija stakleničkih plinova iz ispušnih plinova

mehanizacije tokom izgradnje (CO2, NOx, SOx)

(FH).



• koristiti kvalitetno gorivo;

• gasiti vozila da ne rade bez potrebe;

• ugraditi katalizatore na ispušnim sistemima vozila.


radova.

Tabela 8.16 Mjere za smanjenje i ublažavanje utjecaja klimatske uslove – faza rada krematorija


• emisija stakleničkih plinova iz dimnih plinova

tokom kremiranja (CO2, NOx, SOx) (FH).






kremiranja tijela;





proces rada peći;


krematorija;


kremiranja;


godini (24h);

• utvrditi neophodnu potrošnju zemnog plina (ili

alternativnog goriva).




8.4.8 Mjere u slučaju akcidenata i ekoloških nesreća

Nesreće koje su moguće su:

• nastanak požara i eksplozija;

• širenje zaraza i infekcija,

Mjere zaštite od požara i eksplozija su:

• sprovoditi kontrolu instalacija zemnog plina;

• pratiti proces kremiranja;

• redovan pregled opreme Krematorija;

• obezbijediti sistem dojave požara;

• obezbijediti pristup vatrogasnoj tehnici (protu požarni aparati i hidranti) u slučaju

požara;

• osigurati dovoljne količine vode za gašenje požara;

• stalno obučavanja osoblja;

• ukazivanje na opasnosti i mogućnostima nastanka požara i eksplozija na lokaciji

Krematorija i oko njega.

Mjere zaštite od širenja zaraza i infekcija:

• obuka radnika-operatera;

• ulazak na lokaciju i u prostorije je dozvoljen je samo ovlaštenim licima i licima u

pratnji;

• pridržavati se protokola i procedura za rukovanje sa tijelima umrlih od infekcija

i zaraza;

• izvršiti ličnu dezinfekciju;

• izvršiti dezinfekciju radnih prostorija;

• pomoćne materijale korištene prilikom obrade tijela obavezno sterilisati,

dezinficirati ili na adekvatan način uništiti (npr. spaliti).

Dodatna mjera jeste izrada Planova i Internih pravilnika u slučaju neplaniranih nesreća,

npr. poplava, zemljotresa i sl.



8.4.9 Mjere nakon prestanka rada

Nakon eventualnog zatvaranja Krematorija, Investitor je dužan izvršiti uklanjanje: peći

za kremiranje i pomoćne opreme, opreme za umanjenje emisije zagađujućih materija

u zrak, očistiti objekat od zaostalih količina otpadnih materijala, pepela i sličnih

materijala. Potom Investitor je dužan svu korištenu ambalažu ukloniti iz objekta, kao i

otpad o zaostalih materije odnosno čišćenja predati ovlaštenom preduzeću za

zbrinjavanje. Također, treba izvršiti deratizaciju, dezinfekciji i dezinsekciju.

Pored radnji na i unutar objekta, sve korištene zelene površine oko objekta koje su

korištene se trebaju ozelenti, odnosno rekultivirati sa odgovarajućim biljnim vrstama.

Glavni zadatak ovog procesa rekultivacije bila bi stabilizacija zemljišta u okolini.

Sve ove mjere, kao i dodatne moraju biti detaljno razrađene u zasebnom elaboratu

kada bude se planiralo prekidanje rada Krematorija i njenog uklanjanja.

8.5 Alternativna rješenja

Kao alternativno rješenje se vidi izgradnja rezervoara sa podstanicom za zemni plin,

odnosno rezervoara za propan-butan. Alternativi bi se pristupalo u slučaju da da

vlasnici susjednih privrednih objekata ili stambenih objekata ne pokažu interes za

priključenje na gradsku plinsku mrežu, odnosno da troškovi izgradnje priključka na

distributivnu mrežu budu veći.



8.6 Sistem monitoringa

Predloženi sistem monitoringa je predstavljen u tabeli 8.15. U istoj tabeli dana je

predložena učestalost mjerenja i mjesta uzimanja uzoraka/mjerenja. Sva mjerenja

predložena prema monitoring planu trebaju se izvršiti od strane ovlaštenih preduzeća

ili institucija koja posjeduju akreditaciju, tj. akreditovane metode za mjerenje

parametara u skladu sa propisanim Zakonima i Pravilnicima FBiH, odnosno drugih

primjenjivih dokumenata koji se odnose na ovaj projekt.

Tabela 8.17 Monitoring plan

Parametar Mjesto praćenja Učestalost mjerenja

Nivo buke:

• Ekvivalentni nivo

Leq dB(A);

• Vršni nivo buke L1

dB(A)

Obodi parcele Krematorija, u smjeru

prema obližnjim parcelama / objektima

Prvo mjerenje: Utvrditi nivoe buke

prije puštanja krematorija u rad i

tokom rada krematorija

Emisija dimnih plinova:

Parametri:

• CO

• O2

• NOx

• Čvrste čestice

• HF i HCl

• Ukupni ugljik (TC)

• Dimni broj

• Temperatura

• Maseni protok

polutanata.

Dimovodoni kanal krematorija (nakon

izmjenjivača topline)

Kontinuirano: CO, volumni udio

kisika (O2), maseni protok i

temperatura;

Najmanje jedanput godišnje:

hlorovodika, fluorovodika, ukupnog

ugljika (TC), emisiju čvrstih čestica i

azotnih oksida i parametri koji se

kontinuirano prate.

Ukupna lebdeća pra Obodi parcele Krematorija, u smjeru


Prvo mjerenje: Utvrditi

koncentracije pri radu rada

krematorija

2 puta u periodu važenja okolinske

dozvole

Taložna prahu i metali u

taložnom prahu:

• kadmij Cd,

• olovo Pb,

• nikal Ni,

• bakar Cu,

• hrom Cr,

• cink Zn,

• živa Hg

Obodi parcele Krematorija, u smjeru


Prvo mjerenje: Utvrditi

koncentracije materija prije

puštanja krematorija u rad i nakon

pola godine rada krematorija


dozvole



Tabela 8.17 Monitoring plan – nastavak tabele

Parametar Mjesto praćenja Učestalost mjerenja

Kvalitet tla

Metali:

• kadmij Cd,

• olovo Pb,

• nikal Ni,

• bakar Cu,

• hrom Cr,

• cink Zn,

• živa Hg

Ostali parametri;:

• ukupni azot,

• sadržaj vode,

• pH vrijednost tla,

• PAH,

• PBC,

• Sadržaj organske

materije).

Na tlu oko Krematorija

(u smjeru prema obližnjim parcelama /

objektima)

Prvo mjerenje: Utvrditi sadržaje

materija prije puštanja krematorija u

rad i nakon pola godine rada

krematorija


dozvole

Granične vrijednosti vanjske buke

Područje u kome će biti lociran Krematorij, uslijed prisustva stambenih i poslovnih

objekata se može smjestiti u zonu IV stambeno-poslovna. Dozvoljeni nivoi vanjske

buke prema Zakonu o buci („Službene novine FBiH“, 110/12), u ovoj zoni je 60 dB

(dan) i 50 dB (noć).

Tabela 8.18 Dozvoljeni nivoi vanjske buke

Zona Namjena područja

Najviše dozvoljeni nivoi vanjske buke

(dB)

Ekvivalentni nivoi Vršni nivoi

dan noć L1

I bolničko, lječilišno 45 40 60

II turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65

III

čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i

zdravstvene institucije, javne zelene i

rekreacione površine

55 45 70

IV

trgovačko, poslovno-stambeno i stambeno uz

saobraćajne koridore, skladišta bez teškog

transporta

60 50 75

V poslovno, upravno, trgovačko, zanatsko,

servisno komunalni servis 65 60 80

VI industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno

područje bez stanova 70 70 85



Granične vrijednosti za emisiju dimnih plinova

U FBiH u trenutnu izrade SUO nisu bile definirane granične vrijednosti emisije

pojedinih polutanata iz stacionarnog izvora – dimnjaka prilikom kremiranja tijela.

Republika Hrvatska posjeduje propisane granične vrijednosti za pojedine polutante

definirane u članu 157. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u

zrak iz nepokretnih izvora („Narodne Novine“, br. 87/2017). Sve dok se ne usvoje

granične vrijednosti za emisije iz krematorija, preporuka je da se rezultati mjerenja

uspoređuju sa graničnim vrijednostima navedenim u tabeli 8.17.

Tabela 8.19 Granične vrijednosti emisije onečišćujućih materija u otpadnom plinu krematorija

Onečišćujuća materija

Granična vrijednost

[mg/Nm3]

(suhi otpadni plin temperature 273,15 K i

pritiska 101,3 kPa za zadani volumni udio kisika

17%)

Čvrste čestice – prah 50

Ugljik monoksid (CO) 100

Azotni oksidi kao azot dioksid (NO2) 350

Hlorovodik i Fluorovodik (HCl + HF) ukupno 30

Organske materije izražene kao ukupni ugljik (TC) 15

Dimni broj (po Bacharachu) 1

Granične vrijednosti za prisustvo metala i drugih štetnih materija u zemljištu (tlu)

Kako u okolici postoji zemljište koje se koristi kao poljoprivredu ili povrtlarstvo, biti će

potrebno izvršiti mjerenja materija u tlu. Mjerenje i granične vrijednosti za štetne

materije u tlu su definirani na bazi Pravilnika utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i

opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja (Sl. novine Federacije BiH

br. 72/09).

Tabela 8.20 Granične vrijednosti za štetne materije u zemljištu (tlu)

Teški metali Granične vrijednosti u zavisnosti od teksture tla [mg/kg]

Pjeskovito tlo Praškasto-ilovasto tlo Glinovito tlo

Kadmij (Cd) 0,5 1 1,5

Bakar (Cu) 50 65 80

Nikal (Ni) 30 40 50

Olovo (Pb) 50 80 100

Cink (Zn) 100 150 200

Hrom (Cr) 50 80 100

Živa (Hg) 0,5 1 1,5

Arsen (As) 10 15 20

http://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdf



Tabela 8.20 Granične vrijednosti za štetne materije u zemljištu (tlu) – nastavak

Organske štetne i opasne materije Granične vrijednosti [mg/kg]

Ukupna koncentracija policikličnih aromatskih ugljikovodika (PAH) 2

Ukupna koncentracija polihloriranih bifenila (PCB) 0,2

Granične vrijednosti za ukupne lebdeće čestice

Definisanje kvaliteta vazduha vrši se na bazi Pravilnika o načinu vršenja monitoringa

kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih vrsta zagađujućih materija, graničnih

vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije BiH br. 1/12). Prilog

XV, Pravilnika uređuje prosječne godišnje vrijednosti (PGV) koji su indikatori planiranja

kvalitete vazduha u prostoru.

Tabela 8.21 Granične vrijednosti za ukupne lebdeće čestice

Zagađujuća materija Period uzorkovanja Maksimalna dozvoljena vrijednost [μg/]

Ukupne lebdeće čestice Jedan dan 250

Granične vrijednosti za taložnu prašinu (prah) i metale u taložnom prahu

Definisanje kvaliteta vazduha vrši se na bazi Pravilnika o načinu vršenja monitoringa

kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih vrsta zagađujućih materija, graničnih

vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije BiH br. 1/12). Prilog

XV, Pravilnika uređuje prosječne godišnje vrijednosti (PGV) koji su indikatori planiranja

kvalitete vazduha u prostoru.

Tabela 8.22 Granične vrijednosti za taložnu prašinu (prah) i metale u prašini (prahu)

Zagađujuća

materija

Period

uzorkovanja

Prosječna godišnja

vrijednost [mg/m2dan]

Visoka vrijednost

[mg/m2dan]

Taložna prašina (prah) - ukupno Jedan mjesec 200 350

Pb u taložnom prahu Jedan mjesec 0,1 -

Cd u taložnom prahu Jedan mjesec 0,002 -

Zn u taložnom prahu Jedan mjesec 0,4 -

As u taložnom prahu Jedan mjesec 0,004 -

Ni u taložnom prahu Jedan mjesec 0,015 -

Hg u taložnom prahu Jedan mjesec 0,001 -

9. NAZNAKA POTEŠKOĆA

Prilikom izrade Studije o utjecaju Investitor je na uvid omogućio sve raspoložive i

tražene podatke, te dostavio podatke lično ili putem e-maila.

http://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdf



10. PRAVNI OKVIR I LITERATURA

10.1 PRAVNI OKVIRI

Zaštita okoliša:

• Zakon o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, br. 33/03);

• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, br. 38/09);

• Zakon o zaštiti prirode („Sl. novine FBiH“, br. 66/13);

• Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i

pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju

okolišno dopuštenje („Sl. novine FBiH“, br. 19/04).

Zaštita zraka:

• Zakon o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH“, br. 33/03);

• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH“, br. 4/10);

• Pravilnika o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih

vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka („Sl.

novine FBiH“, br 1/12);

• Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak („Sl. novine

FBiH“, br /05);

• Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak („Sl. novine FBiH“, br. 9/14)

• Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja („Sl. novine FBiH“, br. 12/05);

• Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka („Sl. novine FBiH“, br 12/05);

• Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka („Sl. novine

FBiH“, br 9/16);

• Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o graničnim vrijednostima emisije iz

postrojenja za sagorijevanje („Sl. novine FBiH“, br. 92/17).

• Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o monitoringu emisija u zrak („Sl. novine

FBiH“, br. 97/17);

• Odluka o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo („Službene novine

Kantona Sarajevo br.23/16).

• Pravilnik o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač („Sl.

novine FBiH“, br 39/05);

• Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima („Sl. novine FBiH“, br. 82/07);

• Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih

izvora („Narodne Novine“, br. 87/2017).

Otpad:

• Zakon o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, br. 33/03);

• Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 33/03, 72/09, 92/17);



• Pravilnik o sadržaju Plana prilagodbe upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za

tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ („Sl. novine

FBiH“, br. 09/05);

• Pravilnik o kategorijama otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, br. 9/05);

• Pravilnik o postupanju s otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj

nepoznat („Sl. novine FBiH“, br. 9/05);

• Pravilnik o građevinskom otpadu („Sl. novine FBiH“, br. 93/2019);

• Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 77/08);

• Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 88/11,

28/19, 8/16, 54/16, 103/16, 84/17);

• Pravilnik o uvjetima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i

prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada („Sl. novine FBiH“, br. 9/05);

• Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada („Sl. novine FBiH“,

br. /06);

• MD 42 – Određivanje težine otpada (Agencija za statistiku BiH, 2015).

Zaštita od buke:

• Zakon o zaštiti od buke („Sl. novine FBiH“, br. 110/12);

• Zakon o zaštiti od buke („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 23/16).

Zaštita voda:

• Zakona o vodama („Sl. novine FBiH“, br. 70/06);

• Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sistem javne kanalizacije („Sl.

novine FBiH“, br. 101/15 i 01/16, Uredba o izmjeni i dopuni 101/18).

• Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlaštene laboratorije, sadržaju i načinu

davanja ovlaštenja („Sl. novine FBiH“, br. 14/40, 14/13 i 26/14).

Korištenje zemljišta:

• Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH („Sl.

novine FBiH“, br. 2/06);

• Zakon o izmjenama i dopunama zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta

na razini Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, br. 32/08 i broj 72/07).

Poljoprivreda i zaštita životinja:

• Zakon o poljoprivredi („Sl. novine FBiH“, br. 88/07, 04/10, 07/13);

• Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu

i metode njihovog ispitivanja (Sl. novine Federacije BiH br. 72/09).

http://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdfhttp://www.ekoforumzenica.ba/pdf/Pravilnik%20o%20monitoringu%20kvalitete%20zraka.pdf



Ostali pravni akti:

• Zakon o zaštiti na radu („Sl. novine FBiH“, br. 22/90);

• Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu („Sl. novine FBiH“, br. 64/09).

10.2 LITERATURA

• Vodič za kremacijsku praksu od Međunarodne federacije za kremiranje - ICF

(2006);

• Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim materijama

(UN Environment, rev.2017);

• UNEP smjernice o najboljim dostupnim tehnikama i privremene upute o

najboljim ekološkim praksama relevantnim za član 5. i Prilog C Štokholmske

konvencije o organskim zagađivačima – Krematorij (2007);

• Kremiranje i odnos prema okolini – Preporuke za upravitelje krematorija

(Eurocrematoria, 2008);

• Vodič o popisu emisija, poglavlje 5.C.1.b.v. Cremation (EMEP/EEA, 2019);

• Izvještaj o emisiji zagađujućih tvari u zrak na području Federacije Bosne i

Hercegovine u 2016. godini (Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2017);

• Upepeljevanje pokojnikov in sežiganje biološkeg materiala (Raziskovalno-

dokumentacijski sektor 2016);

• Klimaktološka analiza 2019 – Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i

Hercegovine (2020);

• Meterološki godišnjak 2018. – Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i

Hercegovine (2019);

• Dube et al. (2005) Contribution of wood based crematoria in Carbon dioxide

emission and their clean alternatives.



11. LISTA PRILOGA

1. Plan upravljanja otpadom („INPROZ“ Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla,

1181/20 od 25.03.2020.);

2. Aktuelni izvod iz sudskog registra od 02.10.2019.;

3. ID broj – KJKP „Pokop“ d.o.o. Sarajevo;

4. PDV broj – KJKP „Pokop“ d.o.o. Sarajevo;

5. Kopija katastarskog plana od 28.01.2019.;

6. ZK izvadak, uložak broj: 5220 od 23.04.2019.;

7. Rješenje o urbanističkoj saglasnosti sa lokacijom objekta, broj: 03-23-1539/19 od

22.4.2019.;

8. Saglasnost na lokaciju objekta KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo, Pogon

Vodovod, broj: 1757-1/19 od 09.05.2019.;

9. Saglasnost BH Telecom d.d. Sarajevo, broj: 08.5-160-43534/19 od 13.5.2019.godine

10. Saglasnost KJKP „Sarajevogas“ d.o.o. Sarajevo, broj: 0201-03-424/DžB od

14.05.2019.;

11. Rješenje o prethodnoj elektroenergetskoj saglasnosti JP Elektroprivreda BiH d.d.,

Podružnica „Elektrodistribucija“ Sarajevo, broj: 03-4-221-28345/19 od 16.05.2019.;

12. Rješenje o sanitarnoj saglasnosti na projektnu dokumentaciju, Kantonalna uprava za

inspekcijeske poslove Kantona Sarajevo, broj: UP-1-14-10/19-37-09292/19 od

17.05.2019.;

13. Saglasnost na lokaciju objekta KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo, Pogon

Kanalizacija, broj: 1757-2/19 od 24.05.2019.;

14. Rješenje o saobraćajnoj saglasnosti, Općina Ilidža, Služba za razvoj, komunalne

poslove i puteve, broj: 04-23-2512/19 od 27.05.2019.;

15. Rješenje o prethodnoj vodnoj saglasnosti, Ministarstvo privrede KS, broj: 07-05-25-

14330/19 od 01.10.2019.;

16. Saglasnost na glavni projekat, KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo, Pogon

Kanalizacija, broj: 3718/19 od 03.10.2019.;

17. Saglasnost na glavni projekat, KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Sarajevo, Pogon

Vodovod, broj: 3888/19 od 08.11.2019.;

18. Zaključak od „Agencija za vodno područje rijeke Save“ Sarajevo, br. UP-I/25-1-40-103-

2/20 od 13.03.2020.

Date post:	19-Feb-2021
Category:	Documents
Upload:	others
View:	0 times
Download:	0 times

nstitut za zaåWLWXLSURMHNWRYDQMH7X]OD. Studija V5... · 2020. 5. 15. · Tehnički opis prostorije...

Documents