7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

1/36

Vodozemci

i gmazovi

B. J anev Hutinec

Zagreb, 2008.

PRIRUNIKza inventarizaciju

i praenje stanja

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

2/36

Nakladnik: Dravni zavod za zatitu prirode

Za nakladnika: Davorin MarkoviAutori: Biljana Janev Hutinec

Struno urednitvo: Kristijan ivi, Vlatka Dumbovi, Duan Jeli,Maja Pavlini i Ana trbenac

Lektor: Ivan Jindra

Grafiko oblikovanje: Ermego d.o.o.

Tisak: Denona d.o.o.Naklada: 1000 kom.

Fotografija na naslovnici: Gatalinka (Hyla arborea), foto A. Dupli

ISBN 978-953-7169-49-7

CIP zapis dosupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuilineknjinice u Zagrebu pod brojem 688199.

Izradu ovoga prirunika potpomogla je Europska unija u okviru CARDSprojekta EuropeAid/119879/C/SV/HR Institucionalno jaanje Dravnogazavoda za zatitu prirode. Za sadraj prirunika odgovoran je konzorcijGOPA-COWI-Oikos. Sadraj nikako ne odraava stajalita Europske unije.

Umnoavanje i distribucija ove publikacije ili njezinih dijelova nije doputena ni u kojemobliku bez prethodne pisane suglasnosti izdavaa

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

3/36

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

4/36

1

Sadraj

1.1 Uvod 3

2. Metodologija prikupljanje podataka o vodozemcima i gmazovima 5

2.1. Plansko prikupljanje podataka 92.1.1. Sustavno traenje vodozemaca i/ili gmazova radiprikupljanja podataka o njihovoj rasprostranjenosti 92.1.2. Lov klopkama 12

3. Ope preporuke za rad na terenu 17

4. Postupanje s vodozemcima i gmazovima 18

5. Formulari za biljeenje podataka 195.1. Formular za inventarizaciju i kartiranje pojedinih svojtavodozemaca i gmazova nekog podruja 19

5.2 Formular za praenje stanja vodozemaca i gmazova nekogpodruja 24

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

5/36

2

umska smea aba (Rana dalmatina)Foto: B. Janev Hutinec

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

6/36

3

1. Uvod

Vodozemce (Amphibia) i gmazove (Reptilia) prouava zajednika granazoologije koja se naziva herpetologija, iako su to, po sistematici, dvarazliita razreda ivotinja Hrvatsku faunu vodozemaca i gmazova odli-kuje u europskim razmjerima velik broj vrsta - do danas je zabiljeeno 20vrsta vodozemaca i 41 vrsta gmazova Osobito se istie fauna gmazovanaih otoka, gdje su neke podvrste hrvatski endemi

Svi vodozemci i gmazovi u Hrvatskoj zatieni su Zakonom o zatitiprirode iz 2005 godine (NN 70/05; 139/08), odnosno Pravilnikom oproglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 07/06),i to uglavnom u kategoriji strogo zatienih No dabismo ih zatitili,

nuno je ponajprije ouvati njihova stanita Znamo li za raznolikostvodozemaca i gmazova, bit e nam jasno da su raznolika i stanita nakojima emo nai njihove predstavnike Naime, svaka pojedina vrstaima svoje zahtjeve prema stanitu Vodozemci trebaju mjesto pogodnoza mrijeenje, a mrjestilita su obino lokve, kanali, movarna podrujaili rukavci rijeka Razlikuju se od vrste do vrste, a moraju omoguitihranu, sklonite i mikroklimatske uvjete pogodne za razvoj jaja i liina-ka Nekoliko stotina metara od mjesta mrijeenja moraju biti pogodna

terestrika stanita koja ivotinjama omoguuju sklonite i hranu Gma-zovima su pak potrebna otvorena stanita koja im omoguuju prostor zasunanje u blizini zasjenjenih, vegetacijom obraslih podruja, koja imslue kao dnevna sklonita (strukturalna raznolikost stanita)

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske (Janev-Hu-tinec i dr 2006) u neku od kategorija ugroenosti (CR, EN, VU, DD)svrstano je 16 svojta (27 %) od kojih je kod pet vrsta ugroena ili poten-cijalno ugroena samo neka njihova podvrsta ili dio populacije Gotovo

ugroenih (NT) je sedam vrsta (12 %), a 35 je vrsta svrstano u kategorijunajmanje zabrinjavajuih (LC) (61 %)

Najei je uzrok ugroenosti vodozemaca i gmazova, kao i ostalihskupina ivotinja u Hrvatskoj, promjena stanita, bilo da je rije o njiho-voj fragmentaciji prometnicama ili o degradaciji i potpunom nestajanjustanita pogodnih za ivot pojedinih vrsta, to je posljedica, ponajprije,razliitih ljudskih djelatnosti esta su masovna stradavanja vodozema-ca na prometnicama za proljetnih i/ili jesenskih migracija Mnoge vrste

ovisne su o tono odreenim mrjestilitima i u proljee ivotinje sa iregpodruja migriraju prema njima Ako su im na putu vee prometnice,moe doi do masovnog mortaliteta produktivnog dijela populacije tomoe dugorono negativno utjecati na veliinu cjelokupne populacijeTo u Hrvatskoj posebno vrijedi za smeu krastau (Bufo bufo) Migracijakrastaa je masovna, dogaa se u rano proljee (uglavnom u oujku), a

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

7/36

4

traje desetak dana I mnogi gmazovi stradavaju na prometnicama jer imone slue kao mjesta za sunanje (termoregulaciju)

Invazija stranih vrsta moe neposredno ili posredno utjecati napromjene bogatstva vrsta, gustou populacija pojedinih vrsta i raspro-stranjenost autohtonih vrsta Negativan utjecaj moe izazvati unoenjenovih parazita i patogenih organizama, promjene u hranidbenim lancimai ravnotei i sl Zbog svog kompleksnog ivotnog ciklusa vodozemci semogu smatrati visoko rizinom skupinom na unoenje bilo terestrike, bi-lo akvatike faune, posebice u njihovoj najranjivijoj liinakoj fazi i u fazi

jaja Na unoenje stranih vrsta posebice su osjetljive i sve otone vrste

Slika 2. Prekomjeran broj crvenouhih kornjaa (Trachemys scripta elegans),unesene vrste Foto: B Janev Hutinec

Kao znaajan razlog ugroenosti, posebice kod vodozemaca istiuse i kemijske tvari (pesticidi, gnojiva, oneienje voda), a neke vrstei direktno stradavaju od ovjeka (ilegalni komercijalni lov, ilegalno sku-pljanje za terarije, ubijanje kao posljedica straha)

Slika 1. Stradavanje herpetofaune na prometnicama Foto: B Janev Hutinec i S Struna

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

8/36

5

Potreba za praenjem populacija vodozemaca nikad nije bila jasnije izraena

nego u posljednjih pedesetak godina kada je zamijeeno da se populacije

mnogih vrsta irom svijeta drastino smanjuju, a da su neke vrste ak i izu-

mrle esto je to opadanje brojnosti prouzroio ovjek svojim djelovanjemini se da su vodozemci neto osjetljiviji na tetne promjene u okoliu od

ostalih kraljenjaka, pa na njih relativno brzo reagiraju Stoga su oni po-

godna skupina za praenje stanja okolia (bioloki indikatori ili skraeno

bioindikatori) Iz tih se razloga 1991 osnovao DAPTF (Declining Amphibian

Population Task Force), organizacija pod okriljem IUCN-a/SSC (International

Union for Conservation of Nature and National Resources/Species Survival

Commision) Svojim radom obuhvaa i razvijanje standardnih metoda moni-

toringa populacija vodozemaca (Heyer i dr 1994)Na internetskoj stranici http://wwwopenacuk/daptf/indexhtm mogu se

pronai potanje informacije o razlozima opadanja populacije vodozemaca i

o akcijama koje se poduzimaju da bi se zaustavilo

U Hrvatskoj djeluje Hrvatsko herpetoloko drutvo - Hyla koje moe pruiti

dodatne informacije o vodozemcima i gmazovima u nas te o projektima koji

se sada provode (http://wwwhylahr/)

2. Metodologija za prikupljanje podataka ovodozemcima i gmazovima

Budui da nedovoljno poznajemo ekologiju i rasprostranjenost naih

vodozemaca i gmazova, veoma nam je teko procijeniti koliko su ugro-eni Stoga treba sustavno pristupiti njihovu kartiranju i inventarizacijina podruju Hrvatske Prije nego to ponemo prikupljati podatke ovodozemcima i gmazovima, valja nam znati da su to ivotinje promjenji-ve tjelesne temperature, pa njihova aktivnost ovisi o godinjem dobuHladan dio godine u naim krajevima te skupine ivotinja provode uzimskom mirovanju U tom razdoblju ne mogu se prikupljati podatcio njihovoj rasprostranjenosti Najaktivniji i najuoljiviji su u vrijeme

razmnoavanja koje se razlikuje, ovisno o skupini i vrsti te klimatskimuvjetima Ipak, treba imati na umu da su aktivnosti vezane uz razmno-avanje sezonske i da mogu biti nepredvidive Razmnoavanje nekihvodozemaca je eksplozivno, pa ukupno moe trajati i samo nekolikodana

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

9/36

6

Slika 3. Smea krastaa (Bufo bufo) za vrijeme razmnoavanja Foto: B JanevHutinec

Mrijeenje vodozemaca dobra je prilika za prikupljanje podataka orasprostranjenosti vrsta jer se okupljaju u velikom broju na pojedinimlokalitetima poput lokava i slinih vodenih povrina Postoje i vrste

vodozemaca poput pjegavog dadevnjaka (Salamandra salamandra) kojeumjesto jaja u vodu odlau liinke Crni dadevnjak (Salamandra atra)uope ne treba vodu za svoje razmnoavanje, ve se liinke razvijajuu tijelu majke Nekim vrstama vodozemaca lake je biljeiti liinke i

jaja, pa se bolje usredotoiti na taj razvojni stadij I gmazovi su netoaktivniji u vrijeme razmnoavanja, u Hrvatskoj uglavnom u travnju isvibnju

Slika 4. Nakupina jajaaca (mrijest) smeih aba Foto: S Struna

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

10/36

7

Slika 5. Punoglavci smee krastae (Bufo bufo) Foto: B Janev Hutinec

Osim u sezonskoj, te skupine ivotinja pokazuju razliku i u dnevnojaktivnosti Dok su neke od njih aktivne gotovo iskljuivo danju, veli-ki broj vrsta, posebice vodozemaca, aktivan je nou Preteno danje

aktivnosti, gmazovi su u vruem dijelu godine aktivniji u jutarnjim iliveernjim, odnosno neke vrste ak i u nonim satimaMnogo je raznolikih stanita na kojima dolaze vodozemci i gmazo-

vi Dok su neke vrste vezane uz vlana stanita, druge vie vole suha itopla Na slikama 6 8 prikazana su samo neka pogodna stanita tihskupina ivotinja

Slika 6. Movarna uma pogodno je stanite mnogim vrstama vodozemaca inekim vrstama gmazova Foto: B Janev Hutinec

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

11/36

8

Slika 7. Lokva, vano stanite za razmnoavanje vodozemaca u krkom podrujuFoto: S Struna

Slika 8. Stjenovita, topla stanita pogoduju mnogim vrstama gmazovaFoto: B Janev Hutinec

Prije poetka planskog prikupljanja podataka treba razmotriti aktiv-nost oekivanih vrsta Metode istraivanja akvatike faze vodozemaca(jaja, liinke i odrasle jedinke uglavnom za vrijeme razmnoavanja) ra-zlikuju se od metoda istraivanja njihove terestrike faze (odrasle jedin-

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

12/36

9

ke izvan sezone razmnoavanja) Neki vodozemci provode esto u vodi isvoju odraslu fazu (zelene abe, mukai)

Brojne su metode istraivanja i monitoringa tih skupina (npr Heyeri dr 1994, Fitch 1987, Sutherland 1996) koje ukljuuju prikupljanje po-

dataka o vrsti, njezinoj brojnosti ili gustoi, mikrostanitu Ako se eliprovoditi podroban monitoring i odrediti njihova brojnost ili gustoapopulacije na istraivanom podruju, korisno ih je individualno prepo-znavati, to se moe postii trajnim i polutrajnim oznakama (rezanjetrbunih ili repnih ljusaka zmija, zarezivanje oklopa kornjaa, rezanjemprstia vodozemaca i gutera), vanjskim oznakama (bojanje, tetovi-ranje), ugradnjom ipova za radiotelemetriju i prirodnim razlikamau oznakama koe (raspored mrlja, boja i sl) No takve metode mogu

primjenjivati samo profesionalni istraivai, i to uz doputenje ministar-stva mjerodavna za poslove zatite prirode Budui da za inventarizacijui kartiranje vodozemaca i gmazova individualno prepoznavanje jedinkanije potrebno, u nastavku su potanje razraene samo metode planskogaprikupljanja podataka o njihovoj rasprostranjenosti Herpetolozi na te-renu primjenjuju brojne metode u istraivanju vodozemaca i gmazova,a ovdje e biti opisane samo neke najosnovnije Sluajno prikupljanjeopisano je u poglavlju o metodama prikupljanja podataka Za planiranje

podrobnih ekolokih istraivanja treba prouiti dodatnu literaturu

2.1. Plansko prikupljanje podataka

2.1.1. Sustavno traenje vodozemaca i/ili gmazova radi

prikupljanja podataka o njihovoj rasprostranjenosti

Potpuna inventarizacija vodozemaca i gmazova ukljuuje traenje je-dinki i prikupljanje podataka na svim mikrostanitima, u razliita dobadana i godine zbog razlike u sezonskoj i dnevnoj aktivnosti U vrijememrijeenja veina vodozemaca zadrava se u vodenim stanitima, paih je tada najlake nai hodajui uz vodu Bezrepci (abe i gubavice)uglavnom skoe u vodu, ali nakon nekoliko minuta obino izrone Vrste

vodozemaca koje se mrijeste na nekom podruju mogu se odrediti ipomou mrijesta i/ili liinki Dok enke nekih vrsta, poput smeih aba,odlau samo jedan mrijest, druge ostavljaju vie nakupina jajaaca naraznim mjestima Na kopnenim stanitima vodozemce i gmazove odre-ujemo promatranjem, a esto ih treba uloviti radi determinacije

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

13/36

10

Promatranje

esto se vrsta moe odrediti ve i promatranjem ime se izbjegavanepotrebno uznemirivanje ivotinja Ako to nije mogue, ivotinjutreba na neki nain uloviti, primjenom neke od ovih metoda:

Lovljenje rukom

Najjednostavnija metoda, esta na terenu, lovljenje rukom pogodnoje za mnoge vrste kornjae, beznoge gutere, zmije, bezrepce,dadevnjake i vodenjake Obilazei teren pretrauju se pogodna sta-nita i skrovita (okree se kamenje, grane, drugi predmeti)

Lovljenje mreicom

Vodozemce i njihove liinke u vodenim stanitima lovimo mrei-com, koja moe posluiti i za hvatanje slatkovodnih kornjaa Zavodozemce koristimo se uzorkovanjem mreom s vrstim okvirom igustim tkanjem (kako bi ulovili i sitne liinke) Uspjenost te meto-de ovisi o iskustvu onoga tko je provodi, to treba imati na umu priusporedbi podataka dobivenih od razliitih osoba

Lovljenje omicom

Metoda je prikladna za lovljenje guterica kako bi se pouzdano utvr-dila vrsta Na dugaku, savitljivu i tanku granu ili ribiki tap privr-sti se omica izraena izraena od ribikog najlona (flaks), vrstogkonca, zubne svile i sl prema slici 9 Polagano se pristupi ivotinji,omica joj se natakne na vrat i brzo se povue u smjeru repa Ulov-ljena guterica zatim se njeno primi za noge i tijelo (nikako rep!)kako bi joj se paljivo skinula omica Veina gutera ne boji seomice, ak ju pokuava i ugristi

Slika 9. Shematski prikaz naina izrade omice Crte: M Dolenc

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

14/36

11

Poskok (Vipera ammodytes)Foto: B. Janev Hutinec

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

15/36

12

Metoda cestovnog uzorkovanja

Metoda je pogodna za biljeenje vodozemaca za njihove migracijeprema mrijestilitima ili od njih Migracija je jaa nou i po kii, pa

je takvo vrijeme najbolje iskoristiti za primjenu te metode Cesta se

pregledava pjeke ili iz auta u polaganoj vonji Mora se zabiljeitipoetna i zavrna toka transekta i vrijeme obilaska, a svaki nalazivotinje biljei se GPS ureajem ili prijeenom kilometraom pre-ma poetnoj toki Transekt je potrebno ucrtati na kartu Metodase moe primijeniti i izvan sezone mrijeenja ako su vremenskeprilike pogodne (kia) Obino se provodi nou, pa emo ako elimoprikupiti i podatke o mikrostanitu, transekt ponovno obii danjukada se biljei i okolno mikrostanite na toki gdje je jedinka za-

biljeena Mnoge se vrste gmazova takoer mogu zabiljeiti ovommetodom

Biljeenje glasanja vodozemaca

Kako se veina bezrepaca u vrijeme mrjeenja glasa, u tom razdo-blju, a nekim vrstama i izvan razdoblja mrijeenja, prisutnost semoe zabiljeiti odreivanjem glasanja Veina vrsta glasa se pre-poznatljivo, a za prepoznavanje glasanja zelenih aba potrebno je

iskustvo

2.1.2. Lovljenje klopkama

Da bismo dobili podatke o sastavu vrsta i procijenili brojnost pomo-u klopki moemo se posluiti s vie metoda (Heyer i dr 1994, Fitch1987)

Slika 10. Mujak gatalinke(Hyla arborea) s vidljivimrezonatorom kojim dozivaenke Foto: S Struna

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

16/36

13

lovne posude

Najjednostavnije je loviti pomou lovnih posuda koje se postavena nekom podruju, pa ivotinje u prolazu sluajno upadnu u njihLovne posude moraju biti glatkih stijenki, visoke 30-50 cm i uko-

pane do razine zemlje U njih treba staviti lia ili druge vegetacijeza sklonite i zatitu ivotinja Lovne posude moraju se redovitoprazniti da uhvaene jedinke ne bi uginule Ako se klopkama nenamjeravamo baviti, moramo ih zatvoriti da ivotinje ne bi upadalei stradavale

lovne posude s ogradicom (engl drift fences)

Uporabu lovnih posuda moemo poboljati tako da im dodamo

ogradicu koja prijei ivotinjama slobodno kretanje i usmjerava ihprema lovnim posudama Ogradica treba biti visoka oko 50 cm, odgusto tkanog materijala ili bez tkanja (plastika, lim) kako ivotinjene bi mogle prijei Donji dio ograde se ukopa u tlo da se ivotinjene mogu provui, a uz nju se na jednolikim razmacima zakopajulovne posude (kante) tako da rubovi budu u ravnini s tlom Metoda

je posebice prikladna za vodozemce prilikom njihove migracije naputu prema mrijestilitu i na povratku iz mrijestilita, odnosno lo-

kava i drugih malih vodenih povrina koje se mogu potpuno okruiti

Tlocrtni prikaz ograivanja vodene povrine s lovnim posudama s ogradicom

ogradica od aluminija,plastike ili vrstog platna

plastine vezice zakablove

metalni ili drveni stupii

plastine ili metalne kantice

drenane rupice

Nain ukopavanja lovnih posuda u razini s zemljom i postavljanja ogradice

Slika 11. Prikaz naina postavljanja lovnih posuda s ogradicom Crte: B JanevHutinec

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

17/36

14

ogradicom i lovnim posudama (slika 11 i 12) Posude se morajupostaviti na obje strane ogradice, to e pokazati i smjer migracije(prema vodi ili od vode)

Klopke se esto postavljaju tako da na istraivanoj plohi budu u li-nijskom ili y transektu ili kvadratu odreene veliine (Heyer i dr 1994)Tako se moe procijeniti relativna brojnost vrsta, ovisno o varijablamastanita kao to su nadmorska visina i vegetacija, a ako se ivotinjeoznae, u kombinaciji s metodom lova i ponovnog ulova moe se proci-

jeniti i gustoa populacije

vre za liinke vodozemaca i vodenjaka u vodi

Mali vodozemci i njihove liinke mogu se loviti vodenim vrama,izraenim od plastine PET ambalae (Griffits 1985) Treba ih na-mjestiti tako da ulovljene ivotinje mogu udahnuti zrak Kao i svedruge klopke, i vre treba esto provjeravati, posebice zbog grabe-ljivih kukaca

vre za zmije (Fitch 1987)

Upotrebljavaju se u kombinaciji s ogradicom koja usmjerava ivoti-nje prema klopci Klopka je napravljena poput vra za ribe i u osnovi

je cilindar s otvorom na jednom i/ili na drugom kraju Postavlja sena kopnena stanita Vre je dobro natkriti kako bi zmijama poslu-ile kao zaklon

Slika 12. Primjer postavljenih lovnih posuda uokolo lokve Foto: B JanevHutinec

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

18/36

15

Mujak movarne smee abe (Ranaarvalis) u vrijeme razmnoavanjaFoto: B. Janev Hutinec

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

19/36

16

Tablica

1:Saetiprikazaktivnosti,pogodnihmjestaiprikladnihmetodaposkupinamavodozemacaigmazova

Skupina

Aktivnost

Pogodna

mjesta

Prikladnemetode

VODOZEMCI

Dadevnjac

i

Uglavnomnou,apokiiidanju

Terestrikafaza:ume

Akvatikafaza:rukavcipotoka,

izvori,

lokve*

Terestrikafaza:promatranje,

lovljenje

rukom,

lovnim

posudamasogradicom

ilibeznje,metodacestovnog

uzorko

vanje,podatciprikupljeninapregaenimjedinkama

Akvatikafaza:lovljenjerukom,mreicom,vramaza

liinke

vodozemaca,promatranje

Vodenjaci

Danjuinou

Terestrikafaza:raznolik

astanitaspogodnim

skrovitimaublizinivoden

ihpovrina

Akvatikafaza:lokveidru

gemalevodenepovrine

Terestrikafaza:promatranje,

lovljenjerukom,

lovne

posudesogradicomibeznje

Akvatikafaza:promatranje,

lovljenjeru

kom,mreicom,

vreza

malevodozemceuvodi

Bezrepci

Nouidanju

Terestrikafaza:brojnastanita,ovisnoovrsti

Akvatikafaza:lokve,rukavcipotokairijeka,

kanali

Terestrikafaza:promatranje,

lovljenje

rukom,

lovnim

posudamasogradicom

ibeznje,me

todacestovnog

uzorko

vanja,podatciprikupljeninapregaenimjedinkama

Akvatikafaza:promatranje,

lovljenjeru

kom,mreicom,

vramazaliinkevodozemaca,biljeenje

glasanja

GMAZOVI

Guteri

Danju;apovruemvremenuu

jutarnjimiveernjimsatim

a

Macakliniuglavnomsumra

ne

inone

Velikibrojstanita,ovisno

ovrsti

Promatranje,

lovrukom,

lovnimposudam

asogradicama

ilibez

nje,omicom;podatciprikupljen

inapregaenim

jedinkama

Zmije

Uglavnomdanju;azavrueg

vremenaujutarnjimiveern

jim

satima;katkadanou

Velikibrojstanita,ovisno

ovrsti

Promatranje,

lovljenjerukom

(OPREZ!)**,vramaza

lovljen

je

zmija;podatciprikupljeni

na

pregaenim

jedinkama,lovneposude(duboke)

Kornjae***

Uglavnomdanju

Velikibrojstanita,ovisno

ovrsti

Promatranje,

lovljenjerukom,mream

azalovljenje,

lovnim

posudama(velikim)

*Odnosisesamonaliinkepjegavogdadevnjaka(Salamandrasalamandra)

**Vidipoglavlje4

***Odnosisesamonakopneneislatkovodnevrste

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

20/36

17

U tablici 1 saeto su prikazane aktivnosti, pogodna mjesta i pri-kladne metode po skupinama vodozemaca i gmazova

Kao to je ve spomenuto, neke vrste masovno stradavaju na pro-metnicama u razdoblju razmnoavanja Kako se za prijelaze preko pro-

metnica slue samo malim dionicama, biljeenjem mjesta njihova ma-sovnog stradavanja mogu se odrediti tzv crne toke i pokrenuti akcijezatite Zato su podatci o tim lokalitetima izvanredno korisni i prilikomprikupljanja treba ih jasno istaknuti u formularima

3. Ope preporuke za rad na terenu

Iz sigurnosnih razloga prije izlaska na teren valja isplanirati terenski rad(pristup, smjetaj, opskrba), a predvia li se obilazak terena nou, pre-poruljivo ga je prethodno proi danju radi upoznavanja Openito, nateren ne treba izlaziti sam, osobito ne nou i na tee pristupane lokaci-

je Preporuuje se o izlasku na teren obavijestiti neku osobu/institucijui nositi prikladnu terensku odjeu i obuu (gojzerice, gumene izme)Na nonom obilasku treba imati rezervnu baterijsku svjetiljku Lovljenjeivotinja ako nije prijeko potrebno, treba izbjegavati kako ivotinje nebismo nepotrebno uznemirivali, ali i radi vlastite sigurnosti

Budui da su svi predstavnici tih skupina u Hrvatskoj zakonom za-tiene ivotinje, za istraivanje i lov valja pribaviti doputenje mini-starstva mjerodavna za poslove zatite prirode Te ivotinje ne smijuse bez doputenja loviti, uznemirivati, ubijati ni uklanjati iz njihovihprirodnih stanita Treba se pobrinuti i za suglasnost vlasnika zemljita i

javne ustanove ako se terenske aktivnosti obavljaju u nekom zatienompodruju

Kako bi rad na terenu bio uspjean, treba prouiti dostupnu litera-

turu i pripremiti potreban pribor, tj:- formular za unos podataka- podloga i olovka za pisanje- prirunici za odreivanje vrsta- karte podruja- GPS ureaj- fotografski aparat- kompas za procjenu poloaja (ekspozicije) stanita- jaka baterijska svjetiljka za noni obilazak, rezervne baterije i

rezervna svjetiljka

- termometar- ostali pribor (mreica, omica za lovljenje guterica, rukavice za

hvatanje zmija i sl), ovisno o metodi istraivanja

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

21/36

18

4. Postupanje s vodozemcima i gmazovima

Nakon determinacije ivotinje treba vratiti na mjesto gdje su ulovlje-ne Kako ne bismo nakodili sebi ili ivotinji, valja se pridravati nekihosnovnih pravila:

1. Iako se malo bolesti (zoonoza) prenosi s vodozemaca i gmazova naovjeka, nakon svakog dodira ivotinja treba dobro oprati ruke

2. Neki predstavnici tih ivotinja su otrovni Otrovna im moe biti ko-a (mnogim vodozemcima) ili ugriz (zmijama otrovnicama) Otrovivodozemaca ljudima uglavnom ne kode, ali treba paziti da ne douu dodir sa sluznicom oiju, nosa, usta ili ranama na koi Otrov je u

lijezdama koje mogu biti rairene po cijelom tijelu (bradavice) i unakupinama lijezda u zaunom dijelu glave Meu vrstama koje iveu Hrvatskoj najjai otrov imaju crni i pjegavi dadevnjak, mukaii krastae Dadevnjake nije dobro drati s ostalim ivotinjama, aposude u kojima smo ih drali prije ponovne uporabe valja isprativodom Hvatanje zmija otrovnica trebalo bi svakako izbjegavatizbog rizika od ugriza

3. Kako e veina vrsta zmija u samoobrani pokuati ugristi napadaa,korisno je navui vrste rukavice, koje se mogu nabaviti u specijali-ziranim prodavaonicama, a mogu se upotrijebiti i varilake rukavice(posavjetovati se sa strunjakom jesu li pogodne!) Kako zmije imajumnogo zuba, a hrane se raznim drugim ivotinjama, ugriz neotrovnezmije moe uzrokovati infekcije te je ranu potrebno dezinficiratiUporabom prikladnih rukavica osiguravamo se i od ugriza otrovnice

4. Guteri imaju sposobnost autotomije, odnosno odbacivanja repaBudui da svako odbacivanje repa ivotinji umanjuje sposobnostpreivljavanja, treba jako paziti kako ga ne bi odbacile Gutere, pai one beznoge, ne smije se primati za rep ak ni laganim pritiskom

jer ga mogu odbaciti Nakon odbacivanja rep se jo dugo mie, toivotinji olakava bijeg od napadaa

5. Posude ili vreice u kojima drimo vodozemce ili gmazove ne smijuse ostavljati na suncu ili u automobilu U iste posude se ne smijustavljati pripadnici razliitih vrsta jer bi jedna drugu mogle ozlijediti(ugrizima, otrovom) ili ak i pojesti Katkada nije dobro drati za-

jedno ni predstavnike istih vrsta

6. Koa vodozemaca je vlana i osjetljiva i moe se lako isuiti ako seprevie dira To se moe izbjei tako da se vodozemci dre mokrimrukama

7. Liinke vodozemaca imaju krge pomou kojih uzimaju kisik iz vode,pa ih uvijek treba drati u vodi

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

22/36

19

5. Formulari za biljeenje podataka

Svrha ponuenih formulara je postavljanje standarda pri prikupljanju poda-taka, kako bi se oni mogli meusobno usporeivati i upotpunjavati Primi-

jeeno je da brojni podatci gube na znaenju jer nedostaju neki bitni ele-menti, a upravo se standardiziranjem njihova unosa to pokuava izbjei

S obzirom na raznolikost moguih postupaka inventarizacije i prae-nja herpetofaune, na raspolaganju su dva tipa formulara:

1. formular za inventarizaciju i kartiranje pojedinih svojta vodoze-maca i gmazova na nekom podruju

2. formular za praenje stanja vodozemaca i gmazova na nekompodruju**

Na manjim podrujima podatke se moe biljeiti na cijelom prostoruobuhvata, a ako je podruje veliko treba izabrati reprezentativna stani-ta koja e obuhvaati sva stanita zastupljena na tom podruju, a kojasu odreena prethodnim obilaskom ili poznavanjem terena

Oba tipa formulara podijeljena su na tri dijela:- na podatke o opaaima- na podatke o lokalitetu- na podatke o zabiljeenim svojtama

5.1. Formular za inventarizaciju i kartiranje pojedinihsvojta vodozemaca i gmazova nekog podruja

U prilogu se nalazi formular F1 namijenjen inventarizaciji i kartiranju vo-dozemaca i gmazova na odreenom podruju Treba ispuniti sva poljaformulara, a svakako polja oznaena zvjezdicom (*) kako bi podatci imaliuporabnu vrijednost Jedan list formulara samo je jedan lokalitet i jedandan opaanja tog lokaliteta U nastavku se nalazi primjerak ispunjenogaformulara za inventarizaciju i kartiranje vodozemaca i gmazova odreenogpodruja

U tablici 2 protumaena su polja formularaTablica 2. Tuma polja formulara za inventarizaciju i kartiranje vodozemaca i gmazovanekog podruja

Br Rubrika Opis rubrike

1 Broj *

Upisuje se broj formulara to sadrava podatakkoje je to promatranje u tekuoj godini, zatiminicijale promatraa, pa godinuNpr 1-BJH-2007

2 Ime i prezime *Ime i prezime jednog ili vie sudionikapromatranja

** Ovaj formular namjenjen je za detaljnije, opetovano prikupljanje podataka strunihosoba

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

23/36

20

Br Rubrika Opis rubrike

3 Datum opaanja * Datum promatranja (dan-mjesec-godina)

4 Kontakt adresa * Adresa na kojoj se promatra moe pronai

5 Tel * Brojevi telefona i/ili telefaksa promatraa

6 E-mail * Elektronika adresa promatraa

7 Lokalitet *Upisuje se naziv lokaliteta uz to to podrobnijiopis smjetaja

8 Kratak opis lokaliteta *Opis lokaliteta i opaanje o stanitu, vegetaciji,eventualnim uzrocima ugroenosti i dr

9 Porijeklo koordinate *

Porijeklo koordinate lokaliteta oznauje seupisom oznake X u odgovarajui kvadrati,to odreuje nain na koji je promatra odrediokoordinatu nalazita:

1 GPS (koordinata dobivena upotrebom GPS

ureaja)2 Karta TK 100 (M 1:100 000)3 Karta TK 50 (M 1:50 000)4 Karta TK 25 (M 1:25 000)5 ostalo (upisuje se kako je dobivena

koordinata, npr karta drugog mjerila)

10 Fotografija lokalitetaOznauje se oznakom X u rubriku DA ako jepromatra fotografirao lokalitet

11 PrilogOznauje se oznakom X u rubriku da ako jepromatra priloio fotografiju lokaliteta

12 Datoteka Ako je fotografija priloena formularu, upisujese naziv datoteke

13 Vremenske prilike

Upisuju se vremenske prilike (sunano, oblano,vjetrovito) i temperature (po mogunostiizmjerene ili podatci najblie meteorolokepostaje)

14 Vrijeme promatranjaU rubriku od upisuje se vrijeme poetkapromatranja, a u rubriku do vrijeme zavretkapromatranja

15 Metoda istraivanjaU rubriku se upisuje odgovarajui broj izzasjenjenog okvira u toj rubrici Ako seprimjenjuju druge metode, treba ih upisati

16 Vrsta * Upisuje se latinski naziv svojte

17 Broj jedinki Upisuje se broj ili procijenjeni broj jedinki

18 StarostUpisuje se starost/stadij jedinke (mrijest,liinke, mlade ili odrasle jedinke)

19 KoordinateKoordinate nalaza upisuju se x, y, z na nainkako je to objanjeno u poglavlju dekodiranjeu opem djelu

21 Foto brAko je jedinka fotografirana, upisuje se nazivdatoteke; ako nije, upisuje se znak X

22 Napomena

Dodatan komentar promatraa o jedinki,lokalitetu Svakako napomenuti ako je jedinkapronaena uginula, pregaena na cesti,deformirana, bolesna

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

24/36

21

Zidna guterica (Podarcis muralis)Foto: B. Janev Hutinec

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

25/36

22

Primjer ispunjenog formulara za inventarizacijui kartiranje vodozemaca i gmazova u Hrvatskoj

1 VODOZEMCIIGMAZOVIINVENTARIZACIJAIPRAENJESTANJAFormularF1

Molimoispunitiitko,velikimslovima,crnimiliplavimpisalom.

Ispunjenformularposlatina:Dravnizavodzazatituprirode,TrgMaurania5,

10000Zagreb,e-mail:vrste@

dzzp.hr,website:www.dzzp.hr

F1

FormularzainventarizacijuikartiranjevodozemacaigmazovaHrvatske

Ime i Datum opaanja:prezime:

Kontakt

osoba:

Adresa:

Podatcioopaaima

Podatciolokalitetu

Tel.

Biljana Janev Hutinec, Ivana Horvat

Biljana Janev Hutinec

Bezimena ulica bb, Zagrebe-mail

ime.prezime@adresa

01/1111111

Podatciosvojtama

METODAISTRAIVANJA1 - sluajno 2 - promatranje 3 - metoda cestovnog opaanja 4 - biljeenjeglasanja 5 - lov rukom 6 - lov mreicom 7 - lov omicom 8 - lov klopkama9 - drugo (upisati)

drugo:

VRSTABROJ

JEDINKISTAROST

KOORDINATEFOTO BR.

X Z Y

Broj:1-BJH-2007

Lokalitet:

Kratki opis

lokaliteta:

PRILOG DATOTEKAFotografija lokaliteta:

DAVremenske prilike:

Vrijeme promatranja: OD DO

TK 100GPSPorijeklo koordinate: TK 50 TK 25Ostalo(upisati)

2 3. 03. 20 07 .

Lokva veliine cca. 5 x 7 m; sa sjeveroistone strane obrasla grmljem;na livadi; nalazi se uz cestu

Selo Budinjak, umberak, iza zadnjih kua u pravcu prema Kordi-ima

5539027 5071607 730 m. n.v.

X

2

Sunano, temp. zraka 17 C, temperatura vode 19 C, puelagani vjetar

Bufo bufo

Bombinavariegata

Foto 002.jpg20-tak

10-tak Foto 003.jpg

10 h

X Foto/001.jpg

14 h

X

Odrasle

5539027 5071607 730 m. n.v.Odrasle

VODOZEMCIIGMAZOVI

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

26/36

23

2VODOZEMCI I GMAZOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Formular F1

VRSTABROJ

JEDINKISTAROST

KOORDINATEFOTO BR.

X Z Y

Podatci o svojtama

Bufo bufo

Natrix natrix

mrijest 1 Foto 004.jpg

NAPOMENA:

5539027 5071607 730 m. n.v.

5539027 5071607 730 m. n.v.20-tak Odrasle Foto 005.jpg

U bazi podataka: Unosilac:Datumunosa:

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

27/36

24

5.2. Formular za praenje stanja vodozemaca i gmazovanekog podruja

Pri praenju stanja vodozemaca i gmazova odreenoga podruja bitnoje detaljno promotriti stanite, njegovu strukturu i potencijalne uzrokeugroenosti Upravo zato u formularu je kombinirani pristup koji upozora-va ne samo na zabiljeene vrste nego i na pogodnost stanita U priloguse nalazi formular namijenjen potrebama praenja stanja, koji se moe popotrebi umnaati, a u tablici 3 protumaena su polja formulara Za prae-nje stanja podruje od interesa treba obilaziti najmanje svake tri godine,a preporueno je i krae razdoblje U nastavku se nalazi primjerak ispu-njenog formulara za praenje stanja herpetofaune odreenoga podruja

Tablica 3. Tuma polja formulara za praenje stanja vodozemaca i gmazova odreenogapodruja

Br Rubrika Opis rubrike

1 BrojUpisuje se broj formulara to sadrava podatak koje je topromatranje u tekuoj godini, zatim inicijale promatraa,pa godinu Npr 1-BJH-2007

2 Ime i prezimeIme i prezime jednog ili vie sudionika promatranja kojisu obavili procjenu

3 Datum opaanja Datum opaanja (dan-mjesec-godina)

4 Kontakt osobaOsoba s kojom se moe stupiti u vezu ako je bilo viepromatraa

5 TelBrojevi telefona i/ili telefaksa na kojima se s kontaktosobom moe uspostaviti veza

6 Adresa Adresa na kojoj se kontakt osoba moe pronai

7 E-mail Elektronika adresa na koju se promatrau moe pisati

8 LokalitetUpisuje se naziv lokaliteta uz to podrobniji opis

smjetaja9

Kratak opislokaliteta

Opis lokaliteta i opaanje o stanitu, vegetaciji,eventualnim uzrocima ugroenosti i dr

10 Koordinate

Koordinata lokaliteta upisuje se za tokasti lokalitet X iY ili se moe upisati UTM polje onako kako je objanjenou poglavlju Geokodiranje u opem dijeluZa linijski transekt treba zabiljeiti poetnu i zavrnukoordinatu tako da se odvoje kosom crtom (poetnakoordinata/zavrna koordinata)

11Porijeklokoordinate

Porijeklo koordinate lokaliteta oznauje se upisomoznake x u odgovarajui kvadrati, to pokazuje kako jepromatra odredio koordinatu nalazita1 GPS (koordinata dobivena upotrebom GPS ureaja)2 Karta TK 100 (M 1:100 000)3 Karta TK 50 (M 1:50 000)4 Karta TK 25 (M 1:25 000)5 ostalo (upisuje se kako je dobivena koordinata nprkarta drugog mjerila)

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

28/36

25

Br Rubrika Opis rubrike

12 Akvatiko staniteAko se obrauje akvatiko (vodeno) stanite, oznaujese znakom X

13 Tekuice U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

14 StajaiceU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

15 TipU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

16 VeliinaU rubriku se upisuje procijenjena ili izmjerena veliinavodenog stanita u metrima i/ili povrina

17 DubinaU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

18 Podloga

U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog

okvira u toj rubrici

19 TrajnostU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

20 OneienjeU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

21 Vodena vegetacijaU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

22Strukturavegetacije

U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

23 ObalaU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog

okvira u toj rubrici Moe se upisati vie vrijednosti24 Obalna vegetacija

U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

25Fotografijalokaliteta

U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici; ako je fotografija priloenaformularu, kod datoteke se upisuje naziv datoteke

26Terestrikostanite

Ako se obrauje terestriko (kopneno) stanite,oznauje se znakom X

27 NagibU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

28 Ekspozicija

U rubriku se upisuje odgovarajui simbol iz zasjenjenogokvira u toj rubrici Ekspozicija oznauje izloenostlokaliteta prema nekoj od strana svijeta S = jug, SW =

jugozapad, W = zapad, NW = sjeverozapad, N = sjever,NE = sjeveroistok, E = istok, SE = jugoistok

29 PodlogaU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

30 TipU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici Moe se upisati vie vrijednosti

31 MikrostaniteU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici Moe se upisati vie vrijednosti

32 Gustoa vegetacije U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

33Fotografijalokaliteta

U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici; ako je fotografija priloenaformularu, kod datoteke se upisuje naziv datoteke

34 Koritenje prostoraU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici Moe se upisati vie vrijednosti

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

29/36

26

Br Rubrika Opis rubrike

35 UgroenostU rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

36 Razloziugroenosti U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici Moe se upisati vie vrijednosti

37Metodaistraivanja

U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici Ako se primjenjuju druge metode,treba ih upisati

38Prethodnapromatranja

U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenogokvira u toj rubrici

39 Formular brAko postoje prethodna promatranja istog lokaliteta unekom drugom formularu, ovdje se upisuje broj togformulara kao poveznica

40 Vrsta Upisuje se latinski naziv svojte41 AD?

Upisuje se broj ili procijenjeni broj odraslih jedinkakojima nije odreen spol

42Upisuje se broj ili procijenjeni broj odraslih jedinkakoje su odreene kao mujaci

43Upisuje se broj ili procijenjeni broj odraslih jedinkakoje su odreene kao enke

44 JUV Upisuje se broj ili procijenjeni broj mladih jedinka

45 LiinkeUpisuje se procijenjeni broj liinaka u vodi tako da seupie neka od ovih kategorija pojedinano, nekoliko,

dosta, puno

46 MrijestUpisuje se procijenjeni broj ili okvirna povrinamrijesta

47 Foto brAko je jedinka fotografirana, upisuje se naziv datoteke;ako nije, upisuje se znak X

48 DatumIzvanredno je vano upisati datum svakoga ponovnogobilaska istog terena Za promatranja u razliitimgodina treba ispunjavati zasebne formulare

49Napomena (utablici)

Dodatan komentar promatraa o jedinkama Svakakonapomenuti ako je jedinka pronaena uginula,

pregaena na cesti, deformirana, bolesna

50 Vremenske prilikeUpisati opaene vremenske prilike (sunano, oblano,vjetrovito) i temperature (po mogunosti izmjerene ilipo podatcima najblie meteoroloke postaje)

51Vrijemepromatranja

U rubriku od upisuje se vrijeme poetka promatranja,a u rubriku do vrijeme zavretka promatranja

52 NapomenaDodatan komentar promatraa koji ukljuuje zapaanjao vremenskim prilikama, promatraima i sl

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

30/36

27

Movarne smee abe (Rana arvalis)u vrijemerazmnoavanja. Foto: B. Janev Hutinec

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

31/36

28

1 VODOZEMCIIGMAZOVIINVENTARIZACIJAIPRAENJESTANJAFormularF2

F2Formularzapraenjestanjavodozemacaigmazovaodreenogapodruja

Ime i Datum opaanja:prezime:

Kontakt

osoba:

Adresa:

Podatcioopaaima

Lokalitet:

Kratak opis

lokaliteta:

Podatciolokalitetu

Koordinate:

X

Molimoispunitiitko,velikimslovima,crnimiliplavimpisalom.

Ispunjenform

ularposlatina:Dravnizavodzazatituprirode,TrgMaurania5,

10000Zagreb,e-mail:vrste@dzzp.hr,website:www.dzzp.hr

Broj:1-BJH-2007

Y

Z

UTM

Porijeklo koordinate:

AKVATIKOSTANITE(ukljuuje i neposrednublizinu vode)

miruje

spora tekuica

brza tekuica

0 - ne odgovara1 - izvor

2 - potok3 - rijeka4 - kanal

STAJAICE

s pritokom

bez pritoka

nepoznato

0 - ne odgovara1 - odgovara tvrdnji

TEKUICE

TIP

TERESTRIKOSTANITE

NAGIB1 - ravno 2 - srednji nagib3 - strmo

EKSPOZICIJA 1 - S 2 - SW 3 - W 4 - NW5 - N 6 - NE 7 - E 8 - SE

PODLOGA

1 - kamen ili stijene

2 - ljunak, sipar3 - pijesak4 - humus/zemlja5 - glina

TIP*

0 - neobrasle povrine1 - suhi travnjak2 - vlani travnjak3 - livada s grmljem4 - kamenjarski travnjak5 - vritina6 - kamenjar7 - vonjak8 - oranica9 - vinograd10 - dvorita i vrtovi11 - ikara12 - bjelogorina uma13 - crnogorina uma14 - mijeana uma15 - movarna uma16 - park17 - naselje18 - drugo (upisati)

drugo:

*moe se upisati vie vrijednosti

Biljana Janev Hutinec, Ivana Horvat

Tel.

e-mail

Biljana Janev Hutinec

Bezimena ulica bb, Zagreb

2 3. 03. 2 0 0 7 .

ime.prezime@adresa

01/1111111

Selo Budinjak, umberak, iza zadnjih kua upravcu prema Kordiima

Lokva veliine cca. 5 x 7 m; sa sjeveroistonestrane obrasla grmljem; na livadi; nalazi se

uz cestu

5539027

5071607

730 m. n.v.

X

0

0

0

1

00

5

TK 100GPS TK 50 TK 25Ostalo(upisati)

X

1 - jezero2 - ljunara

3 - akumulacija4 - ribnjak5 - lokva (bara)6 - lokvice od kotaa7 - cretite8 - kanal9 - zamovarena livada

10 - zamovarena uma11 - poplavljene povrine

12 - kaptaa/bunar13 - drugo

VODOZEMCI

IGMAZOVI

Primjer ispunjenog formulara za praenje stanjavodozemaca i gmazova odreenoga podruja u Hrvatskoj

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

32/36

29

2VODOZEMCI I GMAZOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Formular F2

U bazi podataka: Unosilac: Datumunosa:

VELIINA

Xm ili

1 - do 30 cm 2 - 30-100 cm3 - vie od 100 cm 4 - nepoznato

OPIS

TRAJNOST

PODLOGA

1- pijesak ili ljunak

2- kamen

3- mulj4 - lie 5 - zemlja 6 - beton 7 - plastika

8 - biljke (alge, trava)

1 - privremeno2 - stalno3 - nepoznato

ONEIENJE1 - ne primjeuje se2 - oneieno3 - jako oneieno

VODENA VEGETACIJA

1 - nema je 2 - srednje 3 - jako

STRUKTURA VEGETACIJE

1 - horizontalna, na povrini vode2 - podvodna, u stupcu vode3 - vertikalna, viri izvan vode4 - kombinirano (1 + 2 + 3)

OBALA*1 - strma2 - plitka obalna zona3 - ljunak4 - pijesak, mulj5 - s vegetacijom

OBALNA VEGETACIJA

Zeljasto bilje

Grmlje

Drvee

0 - nedostaje1 - srednje gusto2 - gusto

m2

DUBINA

FOTOGRAFIJA LOKALITETA

FotoPrilog

0 - nedostaje1 - postoji

Datoteka

MIKRO-STANITE*

1 - nasip/brana2 - sipina3 - stijena4 - stablo5 - rub puta6 - kanjon7 - suhozid8 - ivica9 - nakupine kamenja10 - drvee uz rijeke11 - rub ume/prosjeka12 - posjeena stabla13 - nakupine granja14 - umarak15 - graevina

16 - put/bijela cesta17 - asfaltna cesta18 - ulazni dio spilje19 - drugo (upisati)

drugo:

GUSTOA VEGETACIJE

0 - nedostaje1 - do 20%2 - 20-80%3 - vie od 80%

FOTOGRAFIJA LOKALITETA

Zeljasto bilje

Grmlje

Drvee

Foto

Prilog

0 - nedostaje1 - postoji

Datoteka

KORITENJEPROSTORA*

1 - nije vidljivo2 - vrt/park3 - poljoprivreda4 - ispaa stoke5 - livada koanica6 - zatieno podruje7 - umarstvo8 - kamenolom9 - ribnjak10 - groblje11 - sport i rekreacija12 - urbano koritenje13 - vojno podruje14 - drugo (upisati)

drugo:

*moe se upisati vie vrijednosti

5

2

2

1

3

4

2

2

1

1

11

16

5

4

537

Foto/001.jpg

AKVATIKO STANITE TERESTRIKO STANITE

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

33/36

30

3 VODOZEMCIIGMAZOVIINVENTARIZACIJAIPRAENJESTANJAFormularF2

UGROENOST

RAZLOZIUGROENOSTI*

0 - nije vidljiva 1- slabo 2- srednje 3- jako4 - stanite uniteno

1 - gradnja ceste 2- industrija 3 - stambeno podruje4 - odvodnja 5 - smee/krupni otpad 6 - melioracija7- kanaliziranje vodotoka 8 - pritisak turista9 - poumljavanje 10 - prenamjena prostora11 - gnojenje/pesticidi 12- sukcesija13 - intenzivna poljoprivreda 14 - promet15 - unesene strane vrste 16- drugo

drugo:

*moe se upisati vie vrijednosti

VRSTABROJ JEDINKI FOTO

BR.DATUM NAPOMENA

AD? juv liinke mrijest

Podatciosvojtama

METODAISTRAIVANJA1 - sluajno 2 - promatranje 3 - metoda cestovnogcestovnog uzorkovanja 4 - biljeenje glasanja 5 - lovrukom 6 - lov mreicom 7 - lov omicom 8 - lovklopkama 9 - drugo (upisati)

FORMULAR BR.PRETHODNAPROMATRANJA

0 - nedostaju1 - postoje

drugo:

Molimoispunitiitko,velikimslovima,crnimiliplavimpisalom.

Ispunjenformularposlatina:Dravnizavodzazatituprirode,TrgMaurania5,

10000Zagreb,e-mail:vrst

e@dzzp.hr,website:www.dzzp.hr

1

1

Bufo bufo

Bombina

variegata

Bufo bufo

Foto002.jpg

23.3.2007.

23.3.2007.

17.5.2007.

17.5.2007.

puno

Natrixnatrix

2

2

0

3

20-tak

1 1

10-tak

Foto

003.jpg

Foto004.jpg

dio mujaka

je u paru sa

enkama

lovepunoglavce?

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

34/36

31

4VODOZEMCI I GMAZOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Formular F2

U bazi podataka: Unosilac:Datumunosa:

VREMENSKE PRILIKE VRIJEMEPROMA-

TRANJA

DATUM OPIS od-do

NAPOMENA:

Podatci o svojtama

23.3.2007 10-14 h

8-11 h

Sunano, temp. zraka 17 C,temperatura vode 19 C,lagani vjetar

djelomino sunano, temp.zraka 23 C, temperaturavode 21 C

17.5.2007

Tijekom posjeta 17. 5. 2007.

primjeeno je da je razina

vode znatno pala i da je lokva

djelomino presuila na otpri-

like 1/2 povrine zabiljeene

23. 3. 2007.

VRSTABROJ JEDINKI

FOTO BR. DATUM NAPOMENAAD? juv liinke mrijest

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

35/36

32

Livadna guterica (Lacerta agilis)Foto: B. Janev Hutinec

Za one koji ele znati vie

Arnold, E N, Burton, J A & Overton, D W (1978): A field guide to the

reptiles and amphibians of Britain and Europe Collins, London

Fitch, H S (1987): Collecting and life history techniques In Snakes

Ecology and Evolutionary Biology, ed By RA Siegel, J T Collins & S SNovak, pp 143164 Macmilian, New York

Griffiths, R A (1985): A simple funnel trap for studying newt populations

and evaluation of trap behaviour in Smooth and Palmate Newts, Triturus

vulgaris and T. helveticus Herpetologica journal 1, 510

Heyer, W R, Donnelly, M A, McDiarmid, R W, Hayek, L A C &

Foster, M S (eds) (1994): Measuring and Monitoring Bioogical Diver-

sity Standard Methods for Amphibians Smithsonian Institutions Press,

Washington DC Honegger, Rene E (1981): Threatened amphibians and reptiles in Europe

Ed By the Europ Committee for the Conservation of Nature and Natural

Resources Council of Europe Wiesbaden Akademische Verlagesgesell-Wiesbaden Akademische Verlagesgesell- Akademische Verlagesgesell-Akademische Verlagesgesell-Verlagesgesell-Verlagesgesell-

schaft

Janev Hutinec, B & Lupret-Obradovi, S (2005): Zmije Hrvatske: prirunik

za odreivanje vrsta Drutvo za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-odreivanje vrsta Drutvo za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-odreivanje vrsta Drutvo za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-ivanje vrsta Drutvo za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-ivanje vrsta Drutvo za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-vrsta Drutvo za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-vrsta Drutvo za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma- Drutvo za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-Drutvo za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-tvo za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-tvo za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-za zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-zatitu i prouavanje vodozemaca i gma-titu i prouavanje vodozemaca i gma-titu i prouavanje vodozemaca i gma-i prouavanje vodozemaca i gma-i prouavanje vodozemaca i gma-prouavanje vodozemaca i gma-prouavanje vodozemaca i gma-avanje vodozemaca i gma-avanje vodozemaca i gma-vodozemaca i gma-vodozemaca i gma-i gma-i gma-gma-gma-

zova Hrvatske Hyla Zagreb

Janev-Hutinec, B, Kleteki, E, Lazar, B, Podnar Lei, M, Skeji, J,Tadi, Z, Tvrtkovi, N (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hr-

vatske Ministarstvo kulture: Dravni zavod za zatitu prirode Zagreb

Sutherland, W J (1996): Ecological census techniques: a handbook

Cambridge University Press Cambridge

Veenvliet, Paul i Kus Veenvliet, Jana (2003): Dvoivke Slovenije: prironik

za doloanje Zavod Symbiosis Grahovo

7/29/2019 Dz Zp 201003161558140

36/36