Mark Tven-Otrovne Misli

5/26/2018 Mark Tven-Otrovne Misli

1/80

Mark Twain: OTROVNE MISLI

Mark Twain: OTROVNE MISLI

SADRAJ:

Par savjeta za poetak... 5O stvaranju svijeta 11O prokletoj ljudskoj rasi 15O ljubavi i braku (i enama) 20O djeci 26O mladosti i starosti 31O ivotu i smrti 37O zdravlju 43O radu i igri (i sportu) 49

O navikama i porocima 56O humoru i smijehu 63O psovanju 68O razgovaranju i ponaanju 73O istini i vraki dobrim laima 83O prijateljima i neprijateljima 91O bogatstvu i siromatvu 95O religiji 102O politici (i ratu i miru) 109O civiliziranom divljatvu 118O ivotinjama 125

O budalama i idiotima 132O gledanju na stvari 137O obrazovanju i znanosti 144O pisanju (i njemakom jeziku) 150O knjigama i nakladnicima 157O umjetnosti i glazbi 163O poznatima 169O putovanju u inozemstvo 174O Amerikancima 182O sebi 188

O Marku Twainu 197

NAPOMENA: Na naredno poglavlje stie se funkcijom"find" s dvostrukom upisanim znakom"" ## (shift+3), pa "enter"

##PAR SAVJETA ZA POETAK

Uvijek slobodno priznajte pogreku. To eiznenaditi i smesti mjerodavne, pa ete moi poiniti

jo poneku.

Svoju dunost izvri danas, a pokaj se sutra.


2/80

im otkrijete da ste na strani veine, hitno morateuiniti neto sa sobom.

Sve to vam je u ivotu potrebno su neznanje i

samosvijest. Ako to posjedujete, uspjeh vam jezajamen.

Nikad nemoj odbiti nekome uiniti uslugu, osimako ti je na tetu. Isto tako, nikad nemoj odbitiponudu za pie, bez obzira na eventualnu tetu.6

PAR SAVJETA ZA POETAK

Uvijek postupi ispravno - toe neke razveseliti, aneke iznenaditi.

Primarna je dunost svakog ovjeka da misli osebi. Tek kad obavi sve primarne dunosti moe seposvetiti manje vanim stvarima i misliti na drugeljude.

Ne odbacujte svoje iluzije! Kad ih nestane, modajo postojite, ali prestajete ivjeti.

Nema smisla odbaciti dobar proizvod samo zatoto trite nije jo zrelo.

Nekoliko je djelotvornih obrana od iskuenja, alinajsigurnija je - kukaviluk.

Razumni i inteligentni ljudi katkad postupaju kaoi svi ostali: brino i zduno skrivaju od svijeta svojepravo miljenje, a otkrivaju lano za opu uporabu.7


Ako elite pokvariti dobar odnos s nekim,ispriajte mu njegovu priu onako kako ste je vi uli.

Nikad nemojte nekoga pohvaliti i onda mu odmahprigovoriti.

Drite se podalje od ljudikoji ele omalovaiti vae

ambicije. Sitne due to radecijelo vrijeme, a samo zaista


3/80

veliki ljudi ulijevaju vamosjeaj da i vi moete postativelik.

Lake je ostati van

opasnosti, nego iz nje iziivan.

ini dobro uvijek kadmoe, a naplati uvijek kadmisli da ti to moe uspjeti.8


Radi kao da ti novac nije neophodan, plei kao date nitko ne gleda, voli kao da nikad nisi bio nesretan.

Nije ba najbolje troiti svoje udoree tijekomtjedna; to ga ini potroenim za nedjelju.

Potpuni duevni mir i srea mogui su jedino akoiz ivota izbacimo - sumnju.

Pametno je proitati prognozu vremena prije negoto ponete moliti za kiu.

Pametnije je potraiti nego pretpostaviti.

Bolje je uzeti neto to ti ne pripada, nego daneiskoriteno lei zaboravljeno.

Nikad nemoj uzeti ono to nije tvoje - ako to nemoe odnijeti.9PAR SAVJETA ZA POETAK

Bolje je zasluiti priznanje i nemati ga, nego gaimati a ne zasluiti ga.

Neka vam naklonost uvijek bude na stranislabijeg u borbi - to je velikodunost; ali kladite seuvijek na jaega - to je biznis.

Svakoga tko ima neto vrijedno za rei, ut e seako to govori dovoljno esto.

Uzleti govomitva pogibeljna su stvar jer su krilana kojima se leti u oblake govornikog oduevljenja


4/80

nainjena od voska...

Htio bih vam jo rei - a mislim da ovo zborimudrost - ako ne naete nain kako doivjetisedamdesetu idui putem koji nije neugodan,

nemojte inzistirati. Idite bilo kojim putem...(Twainov govor prigodom svojeg sedamdesetog roendana,1905.)10

##O STVARANJU SVIJETA11

ovjek je stvorenje nainjeno na kraju radnoga

tjedna kad se Bog veumorio.I uope, emu je trebalo cijeli ovaj globus stvarati

u hitnji za svega est dana? Da se utroilo malo vievremena, svijet bi bio kako valja, pa se sad ne bitrebao toliko popravljati i poboljavati. Slino sedeava kad na brzinu sklepa kuu, pa u urbizaboravi zahod, ili spremiteza metle i to onda moranaknadno dograditi, bez obzirakoliko te kotalo novaca iivaca.

Vjerujem da je na NebeskiOtac izumio ovjeka jer je biorazoaran majmunom.12

O STVARANJU SVIJETA

Daje ovjeka stvorio ovjek, sramio bi senjegova ponaanja.

Stvoriti ovjeka bila je krasna i dovitljivazamisao, ali dodati ovcu bila je tautologija.

Adam je bio samo ovjek - a to objanjava sve.

On nije uzeo jabuku zbog nje same, nego zato tomu je bila zabranjena. Da mu je bila zabranjenazmija, on bi vjerojatno i nju pojeo.

Ponekad, dok razmiljam o ljudima, ini mi se da

je teta to Noa i njegovo drutvo nisu zakasnili nabrod.


5/80

Adam je izumio grijeh, a da je svoj patentprijavio, mogao je zaraditi silne novce.

Adamu dugujemo dvije najvrijednije stvari -

ivot i smrt.13

O STVARANJU SVIJETA

Kako je Adam bio sretan! to god rekao, mogaoje rei da se toga jo nitko nije sjetio.

Priroda je nainila palmu kao imitaciju kiobranakoji je iziao provjeriti jainu oluje pa se trudi da ne

izgleda kao da je izgubio svaku nadu.Koje je najuzvienije djelo Boje? ovjek. Tko jeto otkrio? ovjek.

Jedino neije naslijee daje plemenitako pravo.

Iz toga proizlazi sljedee: ako je Adam bio plemenit- svi smo; ako nije - nije bio nitko.Kad bih morao stvarati Boga opskrbio bih ganekim svojstvima i odlikama koje Sadanjemu

nedostaju. Dio Svoje vjenosti morao bi utroiti upokuaju da Si oprosti to je ovjeka stvorionesretnim, a mogao ga je uz isti trud uiniti sretnim.Ostatak Njegove vjenosti ostavio bih mu zaprouavanje astronomije.14

##O PROKLETOJ LJUDSKOJ RASI

Nemam predrasuda ni prema boji ni premastaleu ni prema vjeri. Sve to me zanima jest da jeovjek ljudsko bie, i to mi je dosta. On ne moe bitigori od toga.

Katkada ovjek poeli pogubiti cijelu ljudsku rasui okonati farsu.

ovjek je jedina ivotinja koja porumeni od stida.Ili bi bar trebao.

ovjek je stroj - stroj bez osobnosti. Sve toovjek jest, posljedica je njegove grae i utjecaja to


6/80

ga na nj ima njegovo naslijee, njegovo stanite injegovo drutvo. Njega pokreu, ispravljaju i VODE- iskljuivo vanjski utjecaji. On nita ne smilja.ak ni ne misli.16

O PROKLETOJ LJUDSKOJ RASI

Ljudska rasa sastoji se od onih koji su opasniluaci i onih koji su manje opasni.

injenica da ljudi raspoznaju dobro od zladokazuje njihovu intelektualnu superiornost nadostalim stvorenjima, ali injenica da oni ine zlo,dokazuje njihovu moralnu inferiornost prema

stvorenjima koja to ne mogu.Vrlo je lako nauiti kako stoiki podnositi zlusudbinu. Drugih ljudi, naravno.

Tri su vrste ljudi: obini ljudi, znameniti ljudi iluaci.

Ljudska narav je svagdje ista: ona pljuje pouspjehu i pokazuje prezir prema neuspjehu.

Svatko od nas je kao Mjesec. Ima i tamnu stranukoju ne pokazuje nikome.17

O PROKLETOJ LJUDSKOJ RASI

ovjek je spreman uiniti mnoge stvari da galjudi zavole; ali uinit e sve mogue da mu zavide.

Svi mi neprestano osjeamo, a uvjereni smo da

mislimo.

uvajte svoj karakter. Naravno, prvo ga stekniteako moete, a ako ne moete - glumite ga.

to god rekli za inteligenciju ljudske rase - neebiti uvredljivo.18

O PKUKLKTOJ LJUDSKOJ RASI

ovjek je posebno nemoralna ivotinja jer jediniima pokvarenu matu, a jedini pokriva svoju


7/80

golotinju i jedini ima osjeaj lanog stida.

Nema smisla truditi se da se povijest ne ponovi,jer sam ljudski karakter ne doputa spreavanjeponavljanja.

I poniznost moebiti obliksamoisticanja.On je bio gospodinod glave do pete;takva mu je bila cijelaobitelj. Bio jeplemenita roda, kakose to obino kae, a

kae se isto za ljudekao i za konje.19

##O LJUBAVI I BRAKU (I ENAMA)

Ne moete se nadmudrivati sa svojim srcem. Onoima svoje zakonitosti i zatreperi zbog stvari koje varazum prezire.

Kad pecate ljubav, birajte mamac srcem a nerazumom.

Udvaranje uzdie mladoga momka daleko iznadnjegove svakidanje zemaljske naravi, pa potaknutozrajem tih dinih visina on stavlja svoju aureolu inebeske ratne boje te izigrava arhanela kao da jetakav od roenja. Glumi i pretvara se, a da toga nijesvjestan.

Pohvala je u redu, kompliment je u redu, alinaklonost - to je zadnja i konana i najdragocjenijanagrada koja se moe osvojiti.21

O LJUBAVI I BRAKU (I ENAMA)

Svi osjeaji su nehotini ako su iskreni...

Premda se ini da ljubav brzo plane i brzo proe,ona je ipak najsporija. Nijedan mukarac, ni ena ne

mogu spoznati stoje savrena ljubav dok u braku neprovedu barem etvrt stoljea.


8/80

Ljubav je ludilo - to je vie spreavate, to silnijebuja."Ne poini nevjeru", zapovijed je koja ne pravirazliku izmeu sljedeih osoba (sve se one moraju

toj zapovijedi pokoravati): tek roena djeca, djeca ukolijevci, djeca kolske dobi, mladii i djevojke,mlai odrasli, stariji odrasli, mukarci i eneetrdesetih godina, pedesetih, ezdesetih,sedamdesetih, osamdesetih, devedesetih,stogodinjaci i stogodinjakinje. Teret pokoravanjaovoj zapovijedi nije rasporeen ravnomjerno, takoda nekima ne pada teko - naroito prvim trimaskupinama djece.22


Brak raa svau i - djecu.

to je brak za moral, to je legalni prometalkoholnim piima za trezvenost.

Tuga se brine sama za sebe, ali radost je potpunasamo ako je imate s kime podijeliti.

I brak i smrt trebali bi biti dobrodoli - dok prvoobeava sreu, drugo je jami. .

Sve to bih mogao rei o poligamiji jest danijedan mukarac ne moe sluiti dva gospodara.

Sto bi mukarci bili u svijetu bez ena? Rijetkost,prijatelju moj. Velika rijetkost.Moe joj se rei mnogo toga u prilog, ali onodrugo je zanimljivije.

23


udna i tata, mrska ena! Ne vjerujem da bi mise ikad mogla svidjeti osim ako bismo se zajednonali na splavi usred oceana, a na vidiku nikakvehrane.(Twain o supruzi jednog svog prijatelja)

Neke civilizirane ene izgube pola svog arma

kad su razodjevene, a neke izgube sav.


9/80

Osjeaji su najteastvar na svijetu kad ihtreba isisati iz malogprsta. Lake je proizvestisedam injenica nego

jedan osjeaj.

elio bih biti lijepadjevojka. Ipak, nemasmisla pokuavati - svimi imamo svojaogranienja.24


U novom francuskom rjeniku kao primjerkreposti navode "enu koja ima samo jednogljubavnika i ne krade".

S djevianstvom se zna otii i predaleko.Ona e vam kao iz vedra neba neto prigovoritina to ete vi otro odvratiti - a onda e ona traitida joj se ispriate.

Nijedna ena obuena po najnovijoj modi ne

moe izgledati loe.

Poslije svih ovih godina shvaam da sam odpoetka grijeio to se tie Eve: bolje je ivjeti izvanVrta s njom, nego u Vrtu bez nje.25

##O DJECI

FUNNY BABY.

Kad sam bio etrnaestogodinji djeak, moj jeotac bio takva neznalica da sam jedva podnosionjegovo drutvo. Ali kad sam porastao do dvadeset iprve, zaprepastilo me koliko je nauio za sedamgodina.

Novoroene je neprocjenjiv blagoslov iuzrujavanje.

Pokakano dojene mrkava nosa ne moe se istesavjesti smatrati neim lijepim.


10/80

I moja je generacija imala jednog djeaka za uzor.Bio je savren: savrena ponaanja, savrenaodijevanja, savrena potivanja svojih roditelja -savren u svemu. Sve su mu se majke divile, a

njihovi ga sinovi - prezirali.27

O DJECI

Adam i Eva uivali su mnoge povlastice, anajvea je bila to nisu imali mlijene zube.

Dijete koje se opeklo izbjegava vatru. Dosljedeeg dana...

Bili smo dobri prezbiterijanski djeaci za runavremena. Kad se vrijeme proljepalo, bili smo sklonimalko se udaljiti iz stada.

On nije bio uzorni seoski djeak, ali je jako dobropoznavao uzorne seoske djeake - i mrzio ih.

Mudro jedijete kojepoznaje svoga

oca, a udnoje ono kojeocubezrezervnoodobrava.28

O DJECI

Um koji se ukalja u mladosti nikad se vie ne

moe oprati. To znam iz vlastita iskustva, a do danadananjeg njegujem nepomirljivu gorinu premanevjernim uvarima svoga mladog ivota koji su mine samo dopustili, nego me i nagnali, da proitamneproieno izdanje Biblije prije navrenepetnaeste.

Najkorisnija i najzanimljivija pisma piu djeca odsedam ili osam godina... Ona piu jednostavno iprirodno i ne trude se na silu postii efekt. Ona kausve to znaju i onda stanu.

Pravo je blaenstvo biti djeaki idol, jer to je


11/80

jedini oblik oboavanja za koji moemo prisei da jeiskren.

Od kue sam bjeao dvaput; jednom u trinaestoj ijednom u sedamnaestoj. U tome nema mnogo

zadovoljstva, ak ni kao uspomeni. Bila su to dvarazoaranja, naroito ono prvo. Privid herojskogaina zaas nestane iz takvih poduhvata.29

O DJECI

kolski dani nisu nimalo sretniji od onih kasnijih,ali ih se sjeamo s nostalgijom jer smo zaboravilikanjavanje u koli i sve tune dogaaje iz toga

idealiziranog doba, a sjeamo se pohoda nasusjedovu trenju, ratovanja drvenim maevima i

praznika uz vodu.

S vremena na vrijeme obuzela bi nas nada da enas, ako budemo dobri, Bog nagraditi doputenjemda postanemogusari.

U urednoprovedenu ivotu

svakog djeakapostoji jedanperiod kad ga morineodoljiva elja danekamo ode ipotrai zakopanoblago.30

##

O MLADOSTI I STAROSTI31

O MLADOSTI ISTAROSTI

ovjek nikad ne dosegne onu vrtoglavu visinumudrosti gdje ga se vie ne moe vui za nos.

Kad sam bio mlad, mogao sam se prisjetiti svega- dogodilo se to ili ne.

ovjek koji je pesimist prije svoje etrdeset osme- zna previe; tko je optimist poslije te dobi - zna


12/80

premalo.

Bore bi morale samo pokazivati gdje su biliosmijesi.

Prava ljepota vie ovisi o ispravnom razmjetajucrta lica, nego o njihovoj koliini.

Jo se nije pojavila inteligentna osoba u dobi odezdeset godina koja bi pristala proivjeti ivot jo

jednom. Svoj ili neiji tui.32

O MLADOSTI I STAROSTI

ivot bi nam bio neizmjerno sretniji kad bismo semogli roditi s osamdeset godina pa se pribliavatiosamnaestoj.

Nije ba tako udno to se mogu sjetiti tolikihstvari - udno je to mi gotovo sve danas izgledajudrukije.

Prirodan nain (to nam omoguuju priroda iljudski um) da otkrijemo neki zaboravljeni dogaaj

jest da se iskoristi neki drugi zaboravljeni dogaaj

koji e potaknuti uskrsnue prvoga.

Sto se dogaa kad dobijete pismo koje vas uzruja?Ako ste mladi, odgovorite smjesta i istoga trenapoaljete to ste napisali. Poslije etrdesete shvaateda je pismo napisano u aru emocija pogreka udevedeset devet sluajeva od sto.33


Mladost je jedina vrijedna stvar dana ljudskojvrsti.

Romantika je neizmjerno dragocjen dio naegaivota, ali romantika umire s mladou. Poslije togaivot je tegoba i, zapravo, patvorina.

Ne moemo dosei starostidui tuim putem. Mojenavike tite mene, ali vas bi

moda unitile.


13/80

Kad ponovno itam starapisma, pitam se to me jemoglo nagnati na tolikignjev nizato.

Ako poelite bezduno iokrutno kazniti mladuosobu, traite od nje dagodinu dana vodi dnevnik.34


Od kolijevke do groba ovjek ne ini ba nitaemu prvi i najvaniji cilj nije samo jedan jedini:

osigurati si mirnu savjest i duhovnu lagodu.Dok smo mladi, tue miljenje openitoprocjenjujemo prema veliini i statusu osobe koja gaiznosi. Tek kasnije spoznamo koliko je to pravilonepouzdano jer otkrijemo da nas katkad bolnijezapee strljenovo miljenje nego carevo.

Kad se ovjek vrati da vidi kuu u kojoj je proveodjetinjstvo, ona uvijek izgleda manja. Ne postojikua tako velika kao ona u naem sjeanju i mati.

Fotografija je najvaniji dokument i nema nitatako poraznog kao kad za budue narataje ostane napapiru zauvijek uhvaen zapis glupava, budalastasmijeka.

Nema tunijeg prizora od mladog pesimista. Osimstarog optimista.35

O MLADOSTI I STAROSTIKoliko god godina netko imao, izgledat enekoliko godina mlai ako si u zapuak zataknecvijet jarkih boja.

Sjeanje je osebujna i neobino udljiva pojava.Ono nema reda, nema sustava, nema poimanjavrijednosti i uvijek odbacuje zlato, a gomila smee.

to uiniti ovjeku koji je izmislio proslavegodinjica? Jednostavno ga ubiti, bilo bi preblago.

Godinjice i nisu takvo zlo do neke mjere: recimo,


14/80

dok vam djeca rastu, one su ukrasne zastavice uzcestu ivota to putovanje ine radosnim i na koje seosvrete s ponosom. Ali malo-pomalo zbiva se netozagonetno: vie ne vidite zastavice nego miljokazeto sad pokazuju gubitak, a ne vie prednost. Od

toga asa najbolje je godinjice zaboraviti.

Dobro je potivati pravila dok ste mladi, jer etetako sauvati snagu za njihovo krenje u starosti.36

##O OIVOTU I SMRTI

to je ljudski ivot? Prva treina je uivanje, a

ostatak je sjeanje.

U prvoj polovici ivota ovjek je sposoban zauivanje, ali nema prave prilike - u drugoj polovici

je u prilici, ali nema pravesposobnosti.

Svakome mogu pomoikako da u ivotu postignesve to eli. Jedini jeproblem to ne mogu nai

nikoga tko zna to eli.

Proivimo ivot tako dana pogrebu za nama tugujei pogrebnik.38

O IVOTU I SMRTI

Ako se prisjetimo da smo svi pomalo ludi,

zagonetke nestaju i ivot postaje razumljiv.

Kako to da se radujemo kad se netko rodi, atugujemo kad umre? To je zato to se raaju i umirudrugi, a ne mi.

ive ljude bi trebalo aliti, a mrtvima zavidjeti.

Svaki ovjek od roenja posjeduje vrijednost veuod svih drugih - svoj zadnji dah.'Smrt je jedini besmrtnik koji sa svima postupa

jednako. Svoju suut, mir i utoite namijenila jesvima, bez razlike: prljavima i istima, bogatima i


15/80

siromanima, voljenima i nevoljenima.

Meu svim tegobama to ih ovjek morapodnijeti, moda je najtee biti naputen od susjeda iostati u prezrivoj osamljenosti.

39

O IVOTU I SMRTI

Snaan duh s jasnim ciljem moe slabo tijelouiniti jakim i takvim ga odrati.

S vremenom Boanstvo je spoznalo da je smrtpogreka jer umrlome omoguava da u blaenomutoitu groba izbjegne svako daljnje muenje. To

Mu se nijeinilo primjerenim i morao je na

i na

inkako da mrtve mui onkraj groba... pa je izumjelo i

proglasilo Pakao.40

O IVOTU I SMRTI

Svi kau: "Kako je teko umrijeti" - udnaalopojka iz usta ljudi koji su morali ivjeti.

Govoriti o smrti mi je mrsko kad sam ja u pitanju,

a nemam nikakvih smrtno ozbiljnih misli ni kad sudrugi u pitanju.

Ne volim govoriti o zagrobnom ivotu jer imamprijatelje na objema stranama.

Nikad jo nije bilo nezanimljiva ivota... I izanajdosadnije vanjtine skrivaju se drama, komedija itragedija.

to se mene tie, nadam se da

e me kremirati.Jednom sam to spomenuo svome upniku, a on mi je

odgovorio tonom koji je smatrao upeatljivim: "Jane bih o tome brinuo da imam vae izglede."

Izvjea o mojoj smrti uvelike su pretjerana.41

O IVOTU I SMRTI

Jedna od zagonetki prirode jest da ovjek moe

podnijeti ovakav udarac iz vedra neba i ivjeti dalje.Tome vidim samo jedno objanjenje. Um je


16/80

omamljen okom i pipajui trai znaenje te vijesti.Modaje shvati u potpunosti, milosrdno nedostaje.(Na vijest o smrti svoje keri Susy Clemens)

Ne postoji ni najmanja vjerojatnost da je ijedan

proivljeni ivot promaen - po skrovitom suduosobe koja ga je ivjela.

Zatvori vrata! Ne da ne ue zima, nego da neizie ugoda.

Koja zima! Da je termometar bio centimetar dulji,umro bih od hladnoe.42

##O ZDRAVLJU43

Jedini nain da sauvate zdravlje jest da jedete tone elite, pijete to ne volite i inite sve to radije nebiste.

Ima ljudi koji se dosljedno liavaju svake jestive,pitke i dimne tvari koja je na iole loem glasu. To jecijena koju plaaju da ostanu zdravi. A zdravlje je

sve to za nju dobiju. Ja to stvarno ne razumijem! Toje kao da date sav imetak za kravu na umoru.

Knjige o zdravlju itajte vrlo pozorno. Moe vamse dogoditi da umrete zbog tiskarske pogreke.

Svi zubari vole priati dok rade. To su naslijediliod svojih profesionalnih predaka - brijaa. Zubarkoji dobro pria - pod uvjetom da nije jako lo udrugom poslu - pravi je izbor.

44

O ZDRAVLJU

Jesti je ljudski, a probavljati - boanski!

Tajna sree u ivotu djelomino se skriva u tomeda jedete sve to volite, a onda dopustite jelima da seu vama meusobno bore.

Tu ogromnu zagonetnu prazninu ljudi nazivaju

spavanjem.


17/80

Zar ste takokratkovidni da nisteuvidjeli kako su zdravrazum i srea nemoguakombinacija?

Pogreno je miljenjeda toplice ne moguizlijeiti neije runoponaanje. Pogotovoako se prostak tamoutopi.45

O ZDRAVLJU

Voda, ako se pije umjereno, ne moe nakoditinikome.

Prestati puiti je stvarno lako! Pa, ja sam to uiniostotine puta!

Uvijek sam se pridravao pravila da ne puim dokspavam i da ne apstiniram dok sam budan.

Malo ale i zabave korisno

je za zdravlje; one krijepetijelo, odravaju ga ljudskim ispreavaju da ne zahiri.

Oitavanje lekcije nekomeje poput tjelovjebe - tonadimanje grudnog koa jeljekarija, sredstvo za smirenjeduha, nain za uklanjanjepotitenosti... sve to u jednom.

46

O ZDRAVLJU!

Snijeg je vrlo lijep dok pada, ali njegova draestiezava odmah potom. Velianstveni nepoetski krajsu bljuzgavica i hunjavica.

Neumjerena umjerenost u piu kodi idejiumjerenosti, dok joj umjerena umjerenost pomae uborbi protiv neumjerene neumjerenosti.

kotski viski uvijek pijem naveer da


18/80

predusretnem moguu zubobolju. Mene, dodue,nikad nije bolio zub, ali to je jo vanije, nemanikakvih nagovjetaja da bi me mogao zaboljeti.

Dokazano mudrih ljudi ima samo dvije vrste: oni

koji su poinili samoubojstvo i oni koji svoju morasuivanja ubijaju alkoholom.Glad je slukinja genija.Glad je gospodar ponosa.47

O ZDRAVLJU

Radije pijem mlijeko jer sam pristaa zabranealkohola, ali u mlijeku ne traim nadahnue.

Katkada je i previe pia jedva dovoljno.

Nita ne uljepava pejza kao prena jaja saunkom.

to se prehrane tie, bio sam uporan u tome dajedem stvari koje mi kode - sve dok one ili ja nebismo nadjaali.48

##O RADU I IGRI (I SPORTU)Rad je ono to se mora raditi, a igra je ono to sene mora raditi.

Rad i igra su rijei kojima se opisuje istu stvar urazliitim okolnostima.

Uivam u radu. esto odem nekamo u samou,sjednem u hladovinu i razmiljam o uitku koji meeka. Katkad to

inim tako zduno da razmiljampredugo.

Ne odgaajte za sutra ono to se moe odgoditi zaprekosutra.

Iz poslovnih razloga moram odravati vanjskeznakove zdravog razuma.50

O RADU I IGRI (I SPORTU)

Obeati da neto neete uiniti najsigurniji je


19/80

nain da vas spopadne neodoljiva elja da ba touinite.

Ne volim rad ak ni kad ga obavlja netko drugi.

Grmljavina je impresivna, ali munja obavljaposao.

Ne vjerujte priuenom lijeniku. On misli damoe izlijeiti svaku bolest.

Ne vjerujem da lijenik moe izlijeiti istinskiozbiljnu bolest, osim sluajno.

Lijenici znaju tako malo, a to naplauju tako

puno.Vojniko zvanje proizvodi malo svetaca.51

O RADU I IGRI (I SPORTU

Propovjednici su uvijek ugodno drutvo kad nisuna dunosti.

Jedna od veih prednosti sveenikog zvanja je

vonja vlakom u pola cijene.

Zaposlenici u javnim slubama su osobe koje jenarod izabrao da si podijele mito.

Najudnije udomeu udima - uljudanhotelski konobar kojinije idiot.

Englezi se nikad neigraju radi zabave. Akone mogu zaraditi iliizgubiti - jedno ilidrugo, svejedno - onise nee igrati.52


Najuzvienije i najvrijednije zvanje je lijeniko -

tj. bilo bi takvo da ljudska narav ne ezne zavraevima i sveenicima.


20/80

Seoski pijanac je vrsto definirana, neslubenajavna sluba.

Nikad nisam uinio nita, ni dobro ni loe, a da se

nisam pokajao u roku od 24 sata.

Potrudite se da svaki dan napravite neto to neelite. To je zlatno pravilo za stjecanje navikebezbolnog obavljanja dunosti.

Oduvijek mi je uspijevalo zaraivati za ivot neradei nita; pisanje knjiga i lanaka za novineuvijek su bili igra a ne rad. Uivao sam u tome - zame je to bilo kao igranje biljara.

Golf je upropatena lijepa etnja.53


Nikad se nisam bavio nikakvom tjelovjebomosim spavanjem i odmaranjem, pa ne namjeravam toni ubudue. Tjelovjeba je odvratna.

Bejzbol je simbol otvorenog i vidljivog poleta i

napora pomahnitalog i zahuktalog devetnaestogstoljea.

Ne priajte ribikeprie tamo gdje vasljudi poznaju, aposebno ih nepriajte tamo gdjeljudi poznaju ribe.

Nabavite si bicikl.Neete poaliti - akoostanete ivi.

Sauvajmo svojasutra za rad.54


Dan odmora dolazi samo jednom tjedno i prava je

teta to nije ee. ovjek je sazdan tako da moepodnijeti vie odmora. esto se sjetim, s tugom, da


21/80

je bilo vrlo jednostavno umetnuti dvije nedjelje utjednu... Svemogui Stvoritelj mogao je nainitisvijet i za tri dana jednako lako kao za est, a to binam udvostruilo nedjelje.55

##O NAVIKAMA I POROCIMA56

O NAVIKAMA I POROCIMA

Niemu ne trebaju tako hitne reforme kaonavikama drugih ljudi.

Navika je navika, i ne moe se izbaciti krozprozor, nego se polako mami van - korak po korak.

Drim se pravila da nikad ne puim vie od jednecigare odjednom. To je jedino ogranienje kojeg sedrim u vezi s puenjem.

to su stvari zabranjenije, to su popularnije.

Zakon o preljubu na Havajima propisuje da svakikrivac plaa globu od trideset dolara. Onako usput,

moram primijetiti da kad bi se svaki sluaj preljubaotkrio i globio, dravni proraun Havaja bio bi veiod amerikog.57


Izmeu svih oblika seksualnih odnosa,samozadovoljavanje se najmanje moe preporuiti.Kao zabava je - prepovrno, kao zanimanje -

prezamorno, a za javno prikazivanje - nerentabilno.

Na brodu nisam puno pio - pridravali smo seprohibicije kao u Kongresu: alkohol je bio zabranjenosim u prostorijama raznih Odbora, kamo ga unose udemionima a iznose u demagozima.58


Tajnost je prirodno pribjeite za ljude koji dvoje

o svome ponaanju.


22/80

Okruenje ini ovjeka, a ne ovjek - okruenje.

Divim se smirenom samopouzdanju onih kojivjeruju. Prekrasno je promatrati tihu samouvjerenostkranina koji u ruci dri etiri asa.

Gotovo svi kraljevi uglavnom su - lopovi.Cezar u svojim Komentarima kae osamozadovoljavanju: to je drutvo za osamljene;prijatelj za naputene; dobroinitelj za ostarjele iimpotentne; oni koji su siromani ipak su bogati jerimaju tu velianstvenu razonodu. Katkad im je onodrae od sodomije.

udno je kako je fizika hrabrost tako esta

pojava, a moralna tako rijetka.59


Ima ljudi koji mogu initi sva mogua lijepa iherojska djela, ali jedno ne mogu: utjeti o svojojsrei u drutvu nesretnika.

Rodio sam se lijen. Sad nisam ljeniji nego to sambio prije etrdeset godina, ali to je samo zato jer sam

prije etrdeset godina dosegao vrhunac.Ne moe seii preko granica mogueg.60


Vie nisam lijen kao to sam nekobio - ali josam dovoljno lijen za dvojicu.

Svatko od nas ima dva miljenja: jedno privatno -koje se bojimo iskazati; i ono drugo - koje koristimou javnosti. U potonje sami sebe prisiljavamoodjenuti, sve dok se iz navike ne ponemo u njemuosjeati ugodno. Navada da ga branimo uini da gazavolimo, oboavamo i zaboravimo kako smo gakukavno stekli.

esto je tako: to je manje temelja za nekiuvrijeeni obiaj, to ga je tee iskorijeniti.

Argumenti su nemoni protiv okamenjenogmiljenja; oni mu kode kao to valovi kode tvrdoj


23/80

stijeni.

Zloin uvan tisuu stoljea prestaje biti zloin ipostaje vrlina. To je zakon obiaja, a obiajnadvisuje sve ostale zakonske oblike.

61


Ljudi obino odbiju prvu ponudu bez obzirakakva je.

Obiaji su okamine; samo ih dinamit moepomaknuti u idue stoljee.

Odredi mjesto za svaku stvar, a stvari dri negdjedrugdje - ovo nije savjet, to je samo obiaj.

Ne postoji nita to ne bi mogao podnijeti, samoako si za to predodreen i odgojen.

Zakoni su pijesak, obiaji su kamen. Zakon moezaobii i izbjei kaznu, ali ako javno prekri obiaj-nema ti spasa!

Ljudi UVIJEK prvo proitaju telegram pa tek

onda pogledaju na koga je adresiran. Otkako postojitelegrafska sluba nije bilo nijedne iznimke od togpravila.62

##O HUMORU I SMIJEHU63

O HUMORU I SMIJEHU

Napadaju smijeha nita ne moe odoljeti.

Ljudska vrsta ima samo jedno uinkovito oruje, ato je smijeh.

Humor odrava srce blagim.

ala bez natruhe filozofije samo je tucaj humora.

Istinski humor obiluje mudrou.

Humor je oito jedna od bitnih znaajki Bojih.


24/80

Biljke i ivotinje izrazito smijene po svome obliku iosobinama, oito su Boje ale.

Humor je najvei ljudski blagoslov.

64

O HUMORU I SMIJEHU

Sve ljudsko je jadno i samilosti vrijedno. Tajniizvor humora nije u radosti nego u tuzi.Zato u rajunema humora.

Najbolji nain da oraspoloimo sebe jest da

pokuamo oraspoloiti nekoga drugog.Politiki i trgovaki moral Sjedinjenih Drava nijesamo hrana za humor - on je pravi banket.

Humoristinupriu pria seozbiljno; onaj koji

je pria morauiniti sve tomoe da sakrije

injenicu kako aki maglovitonasluuje da bi tuita moglo bitismijeno.65

O HUMORU I SMIJEHUHumor ne smije otvoreno poduavati i ne smijeotvoreno propovijedati, ali mora initi oboje ako

hoemo da ivi vje

no.

Humoristina pria je amerika, komina pria jeengleska, duhovita pria je francuska. Humoristinapria svoj uspjeh trai u nainu kako je ispriana,dok komina i duhovita pria ovise o sadraju.

Najzabavnije stvari su one koje su zabranjene.

Bernard Gillian, Mark Twain i Joseph Keppler66

O HUMORU I SMIJEHU


25/80

Koja je jo privilegija ostala plemstVu? Da ga nesmijete ismijavati. Tu privilegiju nema nijedan drugistale.

Ponavljanje je mono sredstvo humora. Ako seozbiljno i zduno ponovi pet ili est puta, skorosvaki brino sroeni obrazac koji se ne mijenjaizazvat e smijeh - prije ili kasnije.

Lijep primjer nesvjesna humora dao je onajdjeak iz nedjeljne kole koji je la definirao kao"sramno djelo pred Bogom i prikladnu pomounevolji". To je moda bio nesvjesni humor, ali eprije biti da je proizaao iz ivotnog iskustva i

poznavanjainjenica.

Humoristini pisac zavjetuje se da e probuditi iusmjeriti vau ljubav, vau samilost, vau dobrotu;vae negodovanje zbog neistine, licemjerja,prijevare... On se laa posla blagdanskogpropovjednika u radne dane.67

##O PSOVANJU

68

O PSOVANJU

U nekim nenadanim, beznadnim prilikama,psovanje donosi olakanje kakvo ne moe nimolitva.

Miljenje da dentlmen ne smije nikad psovati,pogreno je. On moe opsovati i ostati dentlmen,

ako to uini uljudno i dobro

udno.

Kad si ljut - broji do etiri. Kad si jako ljut -opsuj.

Dajte da psujemo dok moemo jer na nebuneemo smjeti.

Karakter neke osobe moe se procijeniti popridjevima koje ta osoba ee rabi u razgovoru.69

O PSOVANJU


26/80

Rjenici tu ne pomau. Lijepo je to se trude, aliako se okliznete i raskrvarite koljeno, rjenik vamnee rei to da kaete.

Ako ne budem smio psovati u raju, neu se tamoni zadravati.

Psovao sam svoju sreu tako da mi je dah vonjaopo sumporu.70

O PSOVANJU

Nije prozborio ni rijei, ali mu je iz svake pore

curilo buljenje.Moje psovanje meni ne znai nita vie nego tovae propovijedi znae vama.

Brijanje mi je oduvijek bilo prava muka, parijetko kad uspijevam dovriti posao bez usmenepomoi.

Tijekom prvih deset godina braka stalno sam upotaji obuzdavao svoj jezik, a kad bi okolnosti

postale neizdrive odlazio bih van, podalje kue,potraiti oduka. Cijenio sam enino potovanje idobro miljenje o meni vie od iega. S uasom sampomiljao na dan kad e ona otkriti da sam samoobijeljeni grob, licemjer optereen potisnutimrunim jezikom. Toliko sam se smotreno ponaaosvih tih godina da uope nisam sumnjao u uspjehsvojeg prikrivanja. Zato sam bio zadovoljan svojomkrivnjom, gotovo kao to bih bio i svojomnevinoscu.

71

O PSOVANJU

U svakoj bi kui morala postojati posebna odajaza psovanje. Opasno je, naime, takve emocijepotiskivati.

Dobio sam prekrasnu dugmad za manete. Moguih zaas staviti na rukave i opet skinuti, a da nemoram psovati.

Havajski jezik je blag, tean i podatan, te u


27/80

svakom pogledu uinkovit i zadovoljavaju- dok sene razljutite. U njemu, naime, neete nai nita imebiste mogli opsovati.

Proetost srdbom - a ne psovanje - pravi je

grijeh. Proetost srdbom je prokletstvo. Psovatipoinjemo prije nego to nauimo govoriti.

Kad je rijeo isto dekorativnom psovanju radipsovanja, roeni Amerikanac ima vie dara odikoga.72

##O RAZGOVARANJU I PONAANJU

73Bolje je drati zatvorena usta i izgledati glupo,nego ih otvoriti i time otkloniti svaku sumnju.

Govoriti istinu stvar je dobrog odgoja, a odgoj jeizmiljotina.

Dobar odgoj sastoji se u prikrivanju dobrogmiljenja o sebi i loeg miljenja o drugima.

Dobar odgoj sastoji se u prikrivanju kako mnogomislimo o sebi, a kako malo o drugima.

Potovanje drugih ljudi moemo stei akopostupamo ispravno i inimo dobro.Samopotovanje vrijedi sto puta vie, ali nijepoznato kako se moe stei.74

O RAZGOVARANJU I PONAANJU

Nijedan pravi dentlmen nikad nee rei goluistinu u prisutnosti dama.

Pretjerana pristojnost najee je prekrasnagraevina sagraena od uglaenih i pozlaenihoblika velikodunih lai.

Sveani ruak moda je najzamornija stvar nasvijetu izuzev kopanja jarka.

Do najboljeg rjeenja dolazi se razliitimmiljenjima, a ne tako da svi mislimo isto.


28/80

Ne postoje stupnjevi tatine, postoje samostupnjevi sposobnosti da se ona sakrije.

Dobrota je jezik koji gluhi uju, a slijepi vide.

Kad izriete pohvalu, ne traite protuuslugu.

Naplaena pohvala je bezvrijedna.75

O RAZGOVARANJU I PONANJU

Ja mogu ivjeti dobra dva mjeseca od dobrepohvale.

Pohvala bi uvijek morala prethoditi pokudi jer onaublauje zlovolju i osigurava da pokuda budeprihvaena bez gorine.

Pohvalili su me mnogo puta, i uvijek mi je biloneugodno - uvijek mi se inilo da nisu reklidovoljno.76


Volim kritiku - ako mi je sklona.

Ne smijete kritizirati ljude na postolju na kojemni sami ne biste mogli stajati uspravno.

Ako postupamo ispravno samo pod nadzoromautoriteta, u emu je tu vrlina?

Neizgovorena rijeje kapital. Moete je

investirati ili potratiti.Glasina e se ugasiti sama od sebe ako je nedirate tri dana. Ako pokrenete glasinu koja usljedea tri dana nee zadovoljiti znatielju javnosti,netko e vepokrenuti novu glasinu zbog koje e

javnost zaboraviti vau.

Prava rijeu pravo vrijeme moe biti uinkovita,ali nijedna rijene moe biti uinkovita kao dobrotempirana stanka.77



29/80

Neista savjest je kao dlaka u ustima.

Ako nemate nita za rei, onda - nemojte!

Malo je stvari koje je tee podnijeti oddodijavanja s dobrim uzorom.

Budi dobar pa e biti - sam.78


Plemenito je biti dobar. Poduiti druge kako bitidobar nije teko, a jo je plemenitije.

Za neke ljude je pogubno kad ih zatekne slava.

to je ambicija? elja da se bude uoljiv. elja zaslavom samo je elja da se stalno istiete u mnotvui privlaite panju te da vas ogovaraju.

Slava je dim, popularnost je nesrea, a jedinasigurna stvar na svijetu je zaborav.

Odjea ini ovjeka. Goli ljudi imaju vrlo malo

utjecaja u drutvu.

Etika se stjee - poput glazbe, poput stranogjezika, poput suuti, poput paralize - nitko se snjome ne raa. Ni ja se nisam s njom rodio. Poeosam siromaan poput crkvenog mia - bez ijednog

jedinog etikog naela.79

O RAZGOVARANJU IPONAANJU

Samozatajnost i sposobnost su najvrijednijeljudske osobine.

Kad ljudi pretjeraju s finim ponaanjem postaju -vulgarni.

Bio sam ljubazno zamoljen da odgovorim imprije, to sam i uinio. Rekao sam da ne znamodgovor.

Dobar glas je kaozlatarski ig: uklanja


30/80

sumnju u isto srebro,ali moe podvalitiposrebreni kositar kaosrebro.

Ako vas nitko nehvali, slobodno si isami kojiput polaskate.80


Svatko strahuje od kritike i neodobravanja svojihsusjeda. Openito govorei, to je neto ega se svinajvie boje, vie od ranjavanja i smrti.

Svaka prirodna vrsta odluuje za sebe to jenepristojno. Priroda ustvari ne poznaje nepristojnost- izmislio ju je ovjek.

Moramo prihvatiti nau odjeu takvom kakva jest- ima razloga za njeno postojanje. Ona je na namada nas razotkrije - da obznani to njome elimosakriti. Ona je znak neiskrenosti i potisnute tatine;privid da volimo prekrasne boje i draest sklada ioblika. Oblaimo je kako bismo promicali tu la i

dokazivali je.

Etika se sastoji od politike etike, trgovake etike,religijske etike i etike.

Budi neuredan u odijevanju ako ba mora, aliduu dri urednom.81


Policajac u civilnoj odjei je kao i svi mi, dok usvojoj odori vrijedi za desetoricu. Odjea plus titulanajmonija je i najutjecajnija kombinacija na svijetu.

Ona nagoni ljudsku vrstu da dragovoljno i spontanopotuje suca, generala, admirala, biskupa,ambasadora, djetinjastog grofa, maloumnogvojvodu, sultana, kralja, cara... Ni najuzvienijinaslov ne znai nita ako ga ne prati odgovarajuaodjea.

ednost je umrla kad se rodila odjea.


31/80

82

##O ISTINI I VRAKI DOBRIM LAIMA83

O ISTINI I VRAKI DOBRIM LAIMA

Kad ne znate to biste - recite istinu.

Recite istinu ili la - samo nek bude uvjerljivo.

Neki ljudi lau kad govore istinu. Ja istinugovorim laui.

Zato bi izmiljotinatrebala biti udnija od istine?Izmiljotinu ograniavajumogunosti. Istinu - ne.

Jedna od najoitijihrazlika izmeu make i lai

jest da maka ima samodevet ivota.84


Tri su vrste lai: la, prljava la i statistika.

Iskrenost je nekad bila najpotovanije ivotnonaelo.

Dok si istina obuje cipele za put, laproputuje pola svijeta.

Oglasi su jedina istina u novinama kojojovjekmoe koliko-toliko vjerovati.

Najprije pribavite sve injenice, a onda ih moeteizvrtati po volji.

Zato se zavaravate s budalastom milju da lanije la ako nije izreena?

Povijest ljudskoga roda, kao i iskustvo svakogpojedinca, obiluju dokazima kako istinu uope nije

teko zamijeniti dobro izreenom lai.85


32/80


Istina je najdragocjenija stvar koju imamo, zato snjome - tedljivo.

Osim onog uroenog lopovskog izraza koji sviimamo na licu, ovjek se doimao potenim.

Iskrenost je najljepa od svih izgubljenih vjetina.

Samo je jedan nain da doznate je li netko iskren:pitajte ga, pa ako kae "da" - znajte daje laac.

Ljudi bi svoj

ivot moralipoinjati smru pabi tako bili iskrenimnogo prije.

Povjesniar kojihoe priopitiistinu, mora lagati.86


esto mora uveati istinu nekoliko puta jer je tolikomala da je njegovi itatelji ne bi zamijetili.

Mnogi na umoru potroili su svu istinu koju suimali u sebi, pa na onaj svijet odlaze kao pukisiromasi. Ja sam utedio toliko istine da u naonome svijetu biti senzacija.

Nikad ne recite istinu ljudima koji je nisu

dostojni.

Nikad ne bih mogao izrei la u koju bi netkomogao posumnjati, niti istinu u koju bi netko mogaopovjerovati.

Neki ljudi misle da je najbolje biti uvijek iskren,ali to je praznovjerica. Katkad je privid iskrenostiest puta vrijedniji.

Rijetko je koja kleveta otporna na muk.

87


33/80


Istina je nekim ljudima udnija od mate, ali jasam donekle upoznat s njome.

Niije osobno miljenje nikad ne moe biti la, jerono to netko misli njemu je uvijek - istina.

Je li neije javno iprivatno miljenjeisto? Neki misle da jebilo i takvihsluajeva.

Ja, poput svih

ostalih ljudi, javnoiznosim samopodiano, poeljanoi parfimiranomiljenje, a brino,oprezno i mudroskrivam svojeprivatno.88


Ako govorite istinu, ne morate nita pamtiti.

Mnoge male stvari postale su velike zahvaljujuidobroj reklami.

esto se dogaa da onaj tko ne zna lagati misli daje najbolji sudac o nekoj lai.

Samouvjereno izreena proroanstva nikad nisu

prazna obeanja u praznovjernom uhu.

Proricanje je jedina ljudska vjetina koja se nemoe poboljati vjebanjem.

Nespretna, slabana, providna la, neto je tomorate svakako izbjegavati. Takva la ne traje duljeod obine istine - tovie, ak vam je bolje odmahrei istinu. Slabana, glupa, pretjerana la ne moeivjeti ni dvije godine - osim ako njome nekoga neokleveete.

89


34/80

O ISTINI I VRAKI DOBRFIM LAIMA

Premda se prezimena Smith, Jones i Johnson lakosjetimo kad za to nema nekog naroitog razloga,skoro je nemogue dozvati ih u sjeanje kad nam

zatrebaju. Kako kriminalci uspijevaju zapamtitisvoje sasma novo, lano prezime? To je zagonetno.

Mlaarija bi se morala suzdravati u bavljenjuuzvienom vjetinom laganja sve dok im vjeba iiskustvo ne podare samopouzdanje, eleganciju ipreciznost - bez kojih rezultat ne moe biti skladan iprobitaan.90

##O PRIJATELJSTVIMA I NEPRIJATELJSTVIMA91

O PRIJATELJSTVIMA I NEPRIJATELJSTVIMA

Sveti osjeaj Prijateljstva je tako ljupke,postojane, vjerne i trajne naravi da e trajati cijeliivot - ako ne zatraite novaca na posudbu.

Dobri prijatelji, dobre knjige i usnula savjest - to

je idealan ivot.

Pravi prijatelj biti euz vas kad ste u krivu.Kad ste u pravu,ionako e skoro svi bitina vaoj strani.

Da netko moe bitiheroj svome bliskom

prijatelju jo nikad nijeshvatio nijedan heroj.92

O PRIJATELJIMA I NEPRIJATELJIMA

Potrebno je neko vrijeme da bismo prihvatili ishvatili da dok mi starimo, ni nai prijatelji nezaostaju u tome.

Suradnja neprijatelja i prijatelja moe vas pogoditi

u samo srce: kad vas jedan klevee, a drugi vam todojavljuje.


35/80

Ljudi govore o prekrasnom prijateljstvu meuosobama istoga spola. to znai najboljeprijateljstvo te vrste u usporedbi s prijateljstvommua i ene kad su im zajedniki najplemenitiji

poticaji i najvii ideali? Te dvije vrste prijateljstvane mogu se usporeivati - prvo je banalno, a drugoboansko.

Kolikogod neki mudri ljudi ismijavaju modernefrancuske dvoboje, u stvarnosti je to najopasnijapojava naeg doba. Dvoboji se obino odravajuvani, na otvorenom, pa se protivnici i publika skorouvijek prehlade.93

O PRIJATELJSTVIMA I NEPRIJATELJSTVIMA

Apsolutno se protivim dvobojima. Smatram ihnerazumnima, opasnima i grenima. Ako bi menetko izazvao na dvoboj, otiao bih k njemu, blagobih ga rukom zagrlio, odveo na neko mirno iskrovito mjesto - i tamo ga ubio.

Ima ona stara zdravica, zlatna po svojoj ljepoti:"Kad se popne na brdo bogatstva, dabogda ondje ne

sreo prijatelja."

Potovani gospodine i prijatelju,ini se da Vam dobro ide u ivotu. Moete li svojempotovatelju posuditi $1.50 kako bih mogao kupiticrkvenu pjesmaricu? Blagoslivljam Vas. Bog e Vasblagosloviti - ja to osjeam; ja to znam - a to eVam jako koristiti.Iskreno Va Mark TwainP.S. Nemojte slati pjesmaricu; poaljite novac; htio

bih sam izabrati.(Pismo Andrewu Carnegieu (1835.-1919.), amerikomindustrijalcu i filantropu)94

##O BOGATSTVU I SIROMATVU

O BOGATSTVU I SIROMATVU

Bankar je osoba koja e vam posuditi kiobran za

sunana vremena i zahtijevati da ga vratite impone kia.


36/80

Koji je ovjekov ivotni cilj? Obogatiti se. Akako? Nepoteno - ako moe. Poteno - ako mora.

Bogat ovjek je onaj koji je zadovoljan onim to

ima. ovjek kojemu nikad nije dovoljno, nije bogat.

Da su svi ljudi bogati, svi bi bili - siromani.

Malo tko od nas moe podnijeti blagostanje.Tue, naravno.

Manjak novca korijen je svega zla.96

O BOGATSTVU I SIROMATVU_Ne budimo pretjerano izbirljivi: bolje je imatistare, polovne dijamante nego nikakve.

Potenje je najbolji nain - u sluaju da se njimemoe zaraditi.

Dva su trenutka u ivotu kad ovjek ne bi smiopekulirati na burzi: kad si to ne moe priutiti i kadmoe.

Ni Noa nije dobivao plau prvih est mjeseci -djelomino zbog loeg vremena, a djelomino jer jetek uio navigaciju.

Providnost uvijek pozorno istrauje emu teikako bi se pobrinula da to ne dobije.

Ljudi od znanosti znaju biti vrlo neugodni udrutvu, osim ako im hvalite njihove teorije. Tada od

njih moete i posuditi novac.97O BOGATSTVU I SIROMATVUU novinama je nedavno pisalo o nekom meetarukoji se pohvalio kako prije dvije godine nije vrijedioni centa, a danas je duan dva milijuna dolara!

Sjajan kredit! Temelj modernog drutva...

Nita ne potie krau kao veliko siromatvo iveliko bogatstvo.

98


37/80


Lutrija je dravna institucija, a siromani ljudi sunjezini najbolji sponzori.

Cijelog sam ivota bio poten - relativno poten.Nikad nisam mogao troiti novac koji ne bih stekaona poten nain - mogao sam ga samo posuditidrugima.

Mislite i na siromane - to ne kota nita.

Pitam se koliko bi kotao mjehuriod sapunice daje samo jedan na svijetu.

Neki se ljudi klanjaju poloajima, neki herojima,neki pak Bogu, i oko toga se spore - ali svi se onislono klanjaju novcu.

Kad bi se ravnali po geolokom vremenu iposlovici "vrijeme je novac", vie ne bi bilosiromanih.99


Namlati li novaca, cijeli e se svijet urotiti da tenaziva gospodinom.

Ja sam protiv milijunaa, ali ne znam kako bih seponaao da sam na njihovu mjestu.

Krepost nikad nije na cijeni kao novac.

Vidio sam kako se cijeleobitelji podiu iz siromatva

u obilje na odteti zaslomljene noge. Dolazili sumi ljudi na takama suznihoiju puni hvalospjeva zbogte blagodati. Od svega tosam u ivotu vidionajblaeniji je izraz na licunovopeenog invalida kadpreostalom rukom u depunapipa neoteenu policuosiguranja.

100


38/80


Prema mome iskustvu, pilii koje se unaprijedbroji nikad se ne izlegu. Slino je i s novcem:neoekivani novac je divna stvar, ali ista ta svota

izaziva gorinu ako smo oekivali vie.

ovjek ima prirodnu potrebu da posjeduje vienego mu je potrebno.Kad netko stekne veliko bogatstvo - uinio mu jeto Bog; kad propadne - uinio si je to sam.

Bogatstvo je najizdanije vrelo bahatosti za kojeznam.

Ljudi oboavaju novac i dive se bogatunima.Novine to jako dobro znaju i ine sve da toizdanije zadovolje te apetite.

Bogatstvo je najbolji zatitnik principa.101

##O RELIGIJI102

O RELIGIJI

Religija se sastoji od zbirke postavki u kojeprosjean ovjek misli da vjeruje, a prieljkuje dabude uvjeren.

ovjek koji moe urediti svoju vjeru tako da onapotpuno zadovoljava njegovu savjest, nije duanbrinuti je li time zadovoljio ikoga drugog.

ovjek je religijska ivotinja. On je jedinareligijska ivotinja. On je jedina ivotinja koja imaIstinsku Religiju - dapae, vie njih.

U usporedbi s cirkusom, crkva je vrijedna iozbiljna institucija.

Da je sada Krist meu nama, jedno je sigurno: nebi bio - kranin.103

O RELIGIJI


39/80

Samo jedan ovjek bio je kranin, ali su ga prijemnogo godina uhvatili i - razapeli.

Muenitvo pokriva mnotvo grijeha.

Tri dana na kriu, a zauzvrat vjenost u srei ivladanju cijelim Svemirom - to je neto na to bipod istim uvjetima pristao svatko od nas.

Ako je Krist bio Bog, onda je raspee bezdostojanstva, ono je ak smijeno. Jer, izdratinekoliko sati boli nije nita herojsko ako je netkoBog...

Crkva se uvijek trudi popraviti ljude, no ne bi bilozgorega da popravi i samu sebe te tako prui dobarprimjer.

ovjeka se prima u crkvu zbog onoga to vjeruje,a izgoni zbog onoga to zna.104

O RELIGIJI

Jedan od "dokaza" besmrtnosti due jest i

vjerovanje nebrojenih milijuna ljudi u to. No,milijuni ljudi su takoer vjerovali da je svijet ravnaploa...

Tajna ljudskog ponaanja gotovo je nerjeiva.Boje tajne su puno lake i rjeavaju se bezpotekoa.

Uzevi u obzir stotine sekti koje se spore okonjena tumaenja, Bibliju moemo usporediti s

apotekom: inventar je isti, a lijeni

ka praksa semijenja.

Mnoge ljude brinu odlomci Svetog pisma koje nerazumiju. to se mene tie, u Svetom Pismu najvieme brinu odlomci koje razumijem.

U Bibliji ima uzviene poezije; i mudrihpripovijesti; i krvolone povijesti; i pregrt prostota;i vie od tisuu lai.105

O RELIGIJI


40/80

Brojni su krivci za vlastite promaaje, anajpopularniji je Providnost.

Nita ne izaziva toliko strahopotovanja kao udo.

Osim spremnosti da se u njega povjeruje.

Ne bih elio da se za me zainteresira Providnost.Uvijek mi je najbolje kad me se pusti na miru.

Bog nijedomiljat. Pogledajteljude: svi su slini, aBog ih upornostvara, kao na

tekuoj vrpci.

Nitko od nas nemoe biti velik kaoBog, ali svatko moebiti jednako dobar.106

O RELIGIJI

Kakav li e to paklenski raj biti kad tamo

dopreme sve te licemjere!

Jedna mi je prijateljica rekla da sve to se u rajumora raditi jest po cijele dane etati s harfom u ruci ipjevati. I tako dovijeka. Meni to i nije ba netonaroito.

ovjeku na umoru uistinu je teko odluiti kamopoi jer oba mjesta imaju svoje prednosti: raj - zbogklime, a pakao - zbog drutva.

Kad je Boanstvo prvi put silo na Zemljudonijelo je ivot i smrt; kad je silo drugi put,donijelo je Pakao.

Imamo razloga vjerovati da e u raju biti fizikihradnika; takoer i odreeni broj crnaca, Eskima,Patagonaca, Arapa i nekolicina Indijanaca, a mogueak i nekoliko panjolaca i Portugalaca.Od Boga semoete nadati svaemu.

107


41/80

O RELIGIJI

Kad pomislim kakvi su sve ljudi koje sampoznavao trebali otii u raj, siguran sam da pakaouope nee biti tako lo.

Sveti Franjo Asiki ree da svi sveci mogu initiuda, ali siguran sam da malo koji moe upravljatihotelom.

Ljudi imaju vie suuti, plemenitosti,velikodunosti, dareljivosti nego Bog. Ljudioprataju mrtvima, ali Bog ne.

Tom Sawyer ode na spavanje bez dodatnog

muenja ve

ernjom molitvom.(Pustolovine Toma Sawyera)

Kranstvo e bez sumnje preivjeti iduih desetstoljea - smjeteno u muzeju.108

##O POLITIDI (I RATU I MIRU)109

O POLITICI (I RATU I MIRU)

U religiji i politici ljudi svoje stavove i uvjerenjaskoro uvijek stjeu iz druge ruke, bez provjere, odautoriteta koji ni sami nisu provjerili o emu se radi,nego su ih neprovjerene preuzeli iz tree ruke, odtakvih ije miljenje nije vrijedilo prebijena groa.

Savjet politiarima: pazite na formalnost i nebrinite za moralnost.

Da, imate pravo - ja sam potajni moralist; uvijekse naem do gue u nevolji kad se ponem petljati upolitiku.

Ja sam revolucionar roenjem, naobrazbom inaelima. Uvijek sam bio na strani revolucionara jer

jo nikad nije bilo revolucije bez nekog tiranskog,nepodnoljivog povoda.110



42/80

Naelo uzimanja i davanja temeljno je naelodiplomacije. Konkretnije: daj jedan - uzmi deset.

Nisam bio na sprovodu; ali sam napisao ljubaznopismo i rekao da sam s time suglasan.

(Povodom smrti jednog politiara.)

Ono to je radikalno u jednom stoljeu,konzervativno je u iduem. Radikali izmiljaju novepoglede, a kad ih izrabe, onda ih preuzimajukonzervativci.

Poten ovjek se meu politiarima istie osjetnovie nego drugdje.

Svuciovje

anstvo do gola pa

e dobiti pravudemokraciju.

U dravi gdje svi ljudi imaju pravo glasa, okrutnizakoni su nemogui.111


ovjek je jedini domoljub. On se zatvara unutarsvoje drave, pod svojom zastavom, i kesi na druge

narode, drei pri ruci brojne uniformirane ubojicekoje ga puno kotaju - kako bi mogao otimatidijelove zemalja drugih naroda.

Domoljublje je najee pribjeite za nitkove.Oni galame najglasnije.112


Komunizam je idiotizam. Oni ele ravnopravnupodjelu vlasnitva. Pretpostavimo da to uine...potrebno je vrlo pametno postupati s novcem da bise sauvao, kao i da bi se zaradio. U vrlo kratkomvremenu novac e se vratiti prvotnom vlasniku ikomunisti e ponovno biti siromani.

Kad s vremenom sve zemlje budu imale 2000ratnih brodova i 5 000 000 vojnika svi emo bitizatieni, a mudrost naih politiara potvrena.

Vjerojatno bi se moglo dokazati injenicama ibrojkama da ne postoji autohtona amerika klasa


43/80

kriminalaca - osim u Kongresu.

Hoe me slati u inozemstvo kao konzula iliministra. Rekoh im da neu. Sam Bog zna da samvedovoljno angrizav i lijen iako nisam konzul.

Muhu se moe nauiti sve to i kongresmena.113

O POLITICI (I RATU IMIRU)

Nema nijedne Paralele koja ne vjeruje da bipostala Ekvator kad bi se samo potivala njezinaprava.

Svi demokrati su ludi, ali to nitko od njih ne zna.To znaju samo republikanci. Svi republikanci suludi, ali samo demokrati to primjeuju.Pravilo jesavreno: to se miljenja tie,nai su protivniciludi!

Najkukavniji oblikivota je rulja; a to vojna

postrojba i jest - rulja.

Ona se ne bori svojomprirodnom hrabrou,nego hrabrouposuenom od svojebrojnosti i svojihasnika. Ali rulja bezovjeka na elu toliko jebijedna, da nije ni

prezira vrijedna.114


Samo kad je ivot Domovine u opasnosti, ljudi bismjeli podravati svoju vladu ako je u krivu. Samotada.

Nijedna drava ne moe biti dobro voena akonjeni graani nemaju jasno na umu da su oni uvari

zakona, a dravni slubenici samo orue zaprovedbu tih zakona i nita vie.


44/80

Mir putem pregovora zvui primamljivo, alimislim da ga je nemogue ostvariti. Prvo bi trebaloljudsku vrstu pripitomiti, a povijest pokazuje da seto, izgleda, ne moe postii.

ivotinje se odaju pojedinanoj borbi, ali nikad uorganiziranom mnotvu. ovjek je jedina ivotinjakoja se bavi najokrutnijim zvjerstvom. Ratom.

Rat se svodi na ubijanje stranaca prema kojima neosjeamo neprijateljstvo, stranaca kojima bi udrugim prilikama pomogli u nevolji, kao to bi i oninama.115


Svatko mora sam odluiti to je dobro, a to zlo;to je domoljubno, a to nije... Odluite li protivsvoga uvjerenja, neodgovorni ste izdajnik - i premasebi i prema domovini - i tako e vas ljudi etiketiratii tretirati.

Domoljub je osoba koja zna vrlo glasno galamiti,a da ne zna o emu galami.

Neslavni mir bolji je od neasnog rata.116


Ratna molitvaO Boe, Oe na, nai mladi domoljubi, idoli naihsrdaca, stupaju u bitku - budi s njima!... O Gospode,Boe na, pomozi nam da svojim granatama

raznesemo njihove vojnike u krvave dronjke;pomozi nam da im pitoma polja prekrijemo blijedimspodobama njihovih poginulih domoljuba; pomozinam da grmljavinu njihovih topova prekrijemovriskom njihovih ranjenika to se gre u bolovima;pomozi nam da razorimo njihove nitavne domoveolujom nae vatre; pomozi nam da zgnjeimo srcanjihovih jadnih udovica bespomonom tugom...Radi nas koji Te oboavamo, Gospode, smrvinjihove nade, ukaljaj njihove ivote, produi njihovogorko hodoae, oteaj im korake, natopi im put

suzama njihovim, oboji im stope u snijegu krvljunjihovih izranjenih tabana!


45/80

Molimo u duhu ljubavi Njega koji je Izvor Ljubavi, ikoji je vjeno utoite i vjerni prijatelj sviju koji su unevolji i vape za Njegovu pomos poniznim iskruenim srcem.117

##O CIVILIZIRANOM DIVLJATVU118

O CIVILIZIRANOM DIVLJATVU

Na svijetu ima mnogo smijenih stvari. Jedna odnjih je i bjelako uvjerenje da su oni manje divljinego drugi divljaci.

Jedina znaajna razlika izmeu prosjenogciviliziranog ovjeka i prosjenog divljaka jest daprvi izgleda kao da je premazan svim mastima, adrugi samo bojom.

Civilizacija je bezgranino gomilanje nepotrebnihpotreptina.

Zar nam nema izlaza nego da prihvatimoCivilizaciju i podignemo se dolje na njezinu razinu?

Jedino ovjek moe biti Rob. On je jedinaivotinja koja robuje i porobljava.119


On je divlja zvijer... koja svake godine radi novcaosakauje, ubija i izgladnjuje pola milijunasiromanih domorodaca, to bez prijatelja i pomoi

ive u Kongu, a toini uz preutno odobravanje svihkranskih sila osim Engleske... Pljesnivi licemjer

usta punih pobonosti, to krvavo udovite kojemuse ne moe nai para u cijeloj ljudskoj povijesti...iji karakter e zasigurno posramiti i sam pakao kadu njega stigne - to e se zbiti uskoro, nadajmo se ivjerujmo u to.(Twain o Leopoldu II., belgijskom kralju, vlasniku SlobodneDrave Kongo)120



46/80

Meu svim ivotinjama samo je ovjek okrutan.

On jedini nanosi bol jer u tome uiva.

Po svome razmiljanju i planiranju mrav je jednak

divljim ljudskim plemenima; kao samouki specijalistu nekoliko vjetina superioran je divljim plemenima;a u jednoj ili dvjema stavkama visoke intelektualnerazine mrav nadmauje bilo kojeg ovjeka, divljegili civiliziranog.

Ako bi se elja da nekoga ubijemo i prigoda da gaubijemo dogaale uvijek u isto vrijeme, tko biizmaknuo vjealima?

Na sudu imamo mogunost izvla

iti se na umnuporemeenost koja bi oslobodila Kaina da se toga

sjetio.

Lopovi su se uspjeli izdii iznad pirata. U veinizemalja oni su vraki visoko meu plemstvom,negdje u rangu grofova.121


Etika ne poznaje stupnjevanje krae. Bojazapovijed kae: "Ne ukradi!" i na tome sezaustavlja.

Ono to nam je sada zaista potrebno nisu zakoniprotiv zloina, nego zakon protiv ludosti. Jer, tu leiistinsko zlo.

Prva stvar koju misionari naue divljake jenepristojnost.

Ropstvo uzponizni pristanakgore je od ropstva nasilu.

Graanski rat jevelika sramota naepovijesti, ali ne takovelika kao kupovanjei prodaja crnaca.

122


47/80


Proiriti zonu svoga utjecaja. To je pristojnamoderna fraza koja znai orobiti svoga susjeda - zanjegovu dobrobit.

ovjek je jedina ivotinja koja bespomonomsunarodnjaku otima zemlju - uzima je u vlasnitvo,a njega istjeruje ili ubija. ovjek je to radio u svimvremenima. Nema nijednog hektra zemlje na ovomeglobusu koji uiva njegov zakoniti vlasnik, i kojegvlasnici nisu vjekovima otimali jedan drugomegrubom silom i krvoproliem.

Negdje za dva ili tri stoljea bit e objelodanjeno

da su svi najvei ubojice bili kr

ani.Tada e

poganski svijet poi kranima u nauk - ne dasteknu njihovu vjeru nego njihovo oruje.

Civilizacija su sve moderne nepogodnosti.

Mi smo bijelci samo modificirani divljaci -koprcamo se pod ne ba debelim slojem civilizacije.123

Vie se zbiljskog uitka osjeti inei neto podlo- ako se ini sa srcem, nego s trideset rutinskih djelaplemenitije vrste.

Koa svakog ljudskog bia moe biti ropska.

Osveta je slatka, ali ima i nedostataka: sve je uiekivanju, sam in nije ugodan, a krajnja mu jesvrha - bol.

Humanoj i inteligentnoj osobi nemogue jepronai ijedno razumno opravdanje za ropstvo.

Tekim danononim radom Crkva je zatvorila,muila, povjeala i spalila horde i armije vjetica,oistivi tako kranski svijet od njihove neistekrvi. A onda se dolo do saznanja da vjetice nepostoje, i da ih nikad ni bilo nije. ovjek ne zna bi lise smijao ili plakao...124

##

O IVOTINJAMA125


48/80

O IVOTINJAMA

Primjereno je ljudskoj tatini i bezobzirnostiivotinju nazivati glupom jer ona je glupa samo

prema glupim ljudskim mjerilima.

Crva moete izravnati, ali krivina ostaje u njemu isamo eka.

Ljudi su razboriti kao ovce. Oni ekaju da videkuda kree stado, pa onda krenu za njime.

to se tie razlike izmeu ljudi i magaraca, nekitvrde da razlike nema i time vrijeaju - magarce.

Zemlja bez ureda za patente i dobrih zakona opatentima nalik je raku jer ne moe ii nikamo -osim ustranu ili unatrag.126

O IVOTINJAMA

Nema nita loe u tome ako je netko magaractako dugo dok se ne rie, nego samo njae.

Vie nema nijednog bufala u Americi osimBuffala Billa. Svi su pobijeni, i to je velika teta.

Australski pas dingo najbolji je pas na svijetujer ne laje.

Kad neki ovjek moedokazati da nije magarac,mislim da je nanajboljem putu da dokae

kako nije legitimnipripadnik svoje vrste.

U pedesetoj svatkomoe biti magarac a danije optimist, ali ne ioptimist a da nijemagarac.127

O IVOTINJAMA

Pas je pravi dentlmen; nadam se da u dospjeti u


49/80

njegovo nebo, a ne u ljudsko.

Ako nae izgladnjela psa i nahrani ga, on tenee ugristi. Tu je osnovna razlika izmeu pasa iljudi.

128

O IVOTINJAMA

U nebo se stie po vezi. Da se stie po zasluzi, nebiste otili vi, nego va pas.

Ne postoji karakter, kolikogod bio dobar i osobit,koji se ne moe unititi ismijavanjem, kolikogodniskim i priglupim. Uzmite, na primjer, magarca:

njegov karakter je skoro savren, najbiraniji je duhmeu skromnijim ivotinjama, pa pogledajte kamoga je dovelo ismijavanje. Umjesto da nam godi kadnas nazovu magarcem, mi se vrijeamo.

Pliskavice su morski maii; one nikad ne pomislena neto ozbiljno i ne zanima ih nita osim igre.

Dobro bi bilo nauiti jahati slona. Dijelom zatojer je za razliku od drugih prijevoznih sredstavaotporan na sudare, dijelom jer je s njega lijep pogled

na sve strane, dijelom radi osjeaja uzvienosti kadsjedite gore na njemu, a dijelom jer s njega moetezavirivati kroz prozore i gledati to ljudi rade usvojim stanovima kad misle da ih nitko ne vidi.129

O IVOTINJAMA

Buka nita ne dokazuje. Koko kad snese jajeesto kokodae kao da je snijela asteroid.

Kos je savren gospodin, ponaanjem i odjeom.

Vjerujem da nije ni buan, osim kad ima misu ilipolitiku raspravu na grani...

Bolje je biti mladi hrut, nego stara rajska ptica.

Mudrostnas ui danitko osim

ptica ne bitrebao rano


50/80

ustajati, a nebi trebale niptice - osimako imponestane

crva.130

O IVOTINJAMA

Kad bi se ovjeka moglo kriati s makom, to bipoboljalo ovjeka, ali bi pokvarilo maku.

Maka koja jednom sjedne na uarenu peneeto nikad vie uiniti. tovie, ona nikad vie nee

sjesti ni na hladnu.U oponaanju ovjek nadmauje majmuna.

Prosjean ovjek lien je samostalnog miljenja.

Majmun je jedina ivotinja, osim ovjeka, kojaprakticira umijee samozadovoljavani a i u tome nam

je brat - povezuje nas simpatija i razumijevanje.

Ako toj domiljatoj ivotinji date pravu publiku ona

e odmah ostaviti sve drugo i nadraiti se, a pogrimasama lica i ekstazi shvatit ete da seinteligentno i ljudski zanima za svoju djelatnost.

Nita na ovome svijetu nije stvoreno uludo, alimuhe su tome vrlo blizu.131

##O BUDALAMA I IDIOTIMA

132

O BUDALAMA I IDIOTIMA

Nije problem to ima previe budala, nego toudari munje nisu pravilno rasporeeni.

Kad bi sve budale na svijetu pomrle, dragi Boe,kako bih bio osamljen!

Valja nam biti zahvalnima to postoje budale. Da

nema njih, mi ostali ne bismo mogli uspjeti u ivotu.


51/80

Koja li je budala bio stari Adam! Sve mu je ilona ruku; uspio je osvojiti najzgodniju djevojku ukvartu, pa ipak mu to nije bilo dosta, nego je odluiozagristi nekakvu bijednu jabuku.

Nisu li sve budale na naoj strani? I nije li tosasma dovoljna veina u bilo kojem gradu?(Doivljaji Huckleberryja Finna)133


ovjek je bez imalo sumnje najzanimljivijabudala koja postoji. Takoer i najneobinija. Onnema nijedan pisani zakon, u svojoj Bibliji ili

drugdje, kojem bi svrha bila da ogranii ili ukinezakon Boji.

Prvotravanjske ale podsjeaju nas kakve smobudale preostalih 364 dana u godini.134


Zloudna knjiga ne vrijea nikoga osim budalekoja ju je napisala.

ovjek koji nije pesimist je prokleta budala.injenica da su izmislili zatvor za dunikedokazuje da su ljudi potpuni idioti, kao i da su jakopodli i zloudni. Kako zatvorska kazna moe vratitidug? Zar je njezin smisao da se dug isplauje uobliku odmazde?

Uvijek kad se pie ili dotjeruje zakon o autorskompravu, okupe se idioti.

Bog je prvo stvorio idiote. To Mu je bilo zauvjebavanje. Onda je stvorio kolske savjete.

Jednom sam razgovarao s duevnim bolesnicima usanatoriju. S idiotima sam, inae, razgovarao vetisuu puta, ali samo taj put s duevnim bolesnicima.135


Zamislimo da ste idiot, i zamislimo da stezastupnik u Kongresu... ali, ponavljam se.


52/80

Ako poaljete najveu budalu u St. Louis, i nekaete im da je kod njih najvea budala, oni to nikadnee shvatiti.

Stara budala je najgora budala.

Pa eto, ja sam velika i umiljena budala. No ipak,ja sam Boja budala, a na sva Njegova djela valjagledati s potovanjem.

Poslovica kae da Providnost uva djecu i idiote.To je istina. Znam jer sam to osobno provjerio.136

##O GLEDANJU NA STVARI137

O GLEDANJU NA STVARI

Ne bi bilo dobro da svi mislimo isto. Pa i konjskeutrke nastale su zbog razlike u miljenju.

Nisam od onih koji se u iznoenju svoga miljenjaograniavaju na injenice.

Privrenost okamenjenim stavovima jo nijeslomila nijedan lanac ni oslobodila ljudsko bie naovome svijetu - a nikad ni nee.

Za suenje pred porotom kau da je paladij naihsloboda. Ja ne znam to je "paladij" i nikad nisamvidio paladij, ali to je zacijelo neto dobro.

Cvijet naeg miljenja nee donijeti ploda dok ga

ne iznesemo na svjetlo javnosti.138


Mi nismo nita doli jeka - nemamo svojih mislini svoga miljenja. Mi smo samo hrpa komposta odgnjilog naslijea, moralnog i fizikog.

Miljenje stvoreno na temelju teorije, sujevjerja ineznanja nije naroito dragocjeno.

U vezi s prolou valja zapamtiti jednu jedinu


53/80

stvar, a ta je da je ona prola - i da je se ne moeobnoviti.

Biti ovjek znai imati mrvicu romantike u nekomkutku svoje linosti. Svatko se ponekad zamilja

herojem.

Na Javno Mnijenje gleda se sastrahopotovanjem. Ono ima konanu rije. Nekismatraju da je to glas Boji.

Principi su drugo ime za predrasude.139


U moralu, ponaanju i vjerovanju poprimamoboju nae okoline i drutva, a to je nepostojana bojakoja se lako moe isprati.

Protiv bolesne mate dokazi ne vrijede nita.

Ne moete ovisiti o oimakad vam mata izgubi iu.

to se dugo iekuje, kad

se napokon pojavi, obinodolazi u neoekivanomobliku.

ovjek ne uiva nijednopravo koje nije posljedicamoi. Nijedno pravo nijevjeno: nova momoe gabilo kad ukinuti. Dakle,ovjek ne uiva nijedno

pravo zauvijek.140


ije vlasnitvo je moje tijelo? Valjda moje. Ja bartako smatram. Ako njime eksperimentiram, tko moraodgovarati? Valjda ja, a ne drava. Jer, akopostupim nerazumno, umire li drava? O, ne.

Mi smo kameleoni, nae se naklonosti i

predrasude s lakoom mijenjaju - ovisno o tomegdje smo.


54/80

Nita to nas oalouje, ne moe se nazvatibeznaajnim: po vjenim zakonima proporcijedjetetov gubitak lutke i kraljev gubitak krunedogaaji su podjednake teine.

Zaista, nita nije tako udno kao brojke - kadjednom krenu.Sanjarevo vrednovanje izgubljene stvari jedini jestandard po kojem moemo mjeriti gubitak, a tugazbog gubitka ini ga ogromnim, velikim ili sitnim, iuvijek je se mora potovati.141


Ulagati kapital znai hraniti psa njegovimvlastitim repom.

to su neke stvari zabranjenije, to e jednog danabiti popularnije.

ovjek se ne moe osjeati ugodno ako nemadobro miljenje o sebi.

Ljudski rod je rod kukavica; a ja ne samo da

stupam u toj povorci, nego nosim i stijeg.

Hrabrost je otpor strahu i pobjeda nad strahom - ane odsutnost straha.

Dinamita se ne bojimo dok ga ne upoznamo.

Svi se mi drimo nekih svojih kukaviluka kojenazivamo principima.142


Snaga duha pedeset puta je vea od snage iizdrljivosti nabildanih miia.

Zavist je jedina stvar radi koje e ljudi prodatiduu i tijelo da bi je stekli.

Ljubav, Mrnja, Milosre, Osveta, ovjenost,Velikodunost, Pratanje... razliiti su oblici jedne

Temeljne Pobude: potrebe da se stekne pozitivnomiljenje o samome sebi.


55/80

Moglo bi se to nazvati i Temeljnom Strau, tuglad za lijepim miljenjem o sebi.

Kad nas ljudi ne potuju, bolno smo uvrijeeni, a

s druge strane, nitko od nas previe ne potuje -sebe.

Kad bi svi bili zadovoljni sobom, ne bi biloheroja.143

##O OBRAZOVANJU I ZNANOSTI144

O OBRAZOVANJU I ZNANOSTI

Obrazovanje se uglavnom sastoji od onoga tosmo nauili pa - zaboravili.

Obrazovanje je ono to morate stei mimouplitanja kole.

Drae mi je moje neznanje nego znanje nekogadrugog - jer od svojeg neznanja imam vie koristi.

Nikad nisam povezivao svoje kolovanje sasvojim obrazovanjem.

Nije problem u tome to ljudi znaju premalo,nego u tome to znaju previe - nevanih stvari.

U javnim kolama stvara se veliina nacije.145


Nitko ne moe raunati na uivanje monopola nasvoju strunost.

to netko manje zna i to vie galami, to ubireveu plau.

Koja je korist od uenja da se ini dobro, kad jelake initi loe - a rezultat je na kraju isti?146



56/80

Dok sam jo bio djeak na rijeci Mississippinetko je predloio da se zatvore kole jer supreskupe. Na to se javio jedan stari seljak i rekao dase ukidanjem kole nee utedjeti nita jer se svaki

put kad se zatvori kola mora sazidati jo jedanzatvor.

Ima neeg oaravajueg u znanosti. Tu se izvlaetako obilne kamate pretpostavki iz tako siunoguloga injenica.

Mi imamo sustav krivine porote koji jenadmoan bilo kojem drugom sustavu u svijetu;

jedina smetnja njegovoj uinkovitosti jest potekoa

da se svaki dan prona

e dvanaestoro nepismenihljudi koji ne znaju nita.

Najvei izumitelj na svijetu je SLUAJNOST.

ovjek koji ima novu zamisao udak je sve dokse ta zamisao ne ostvari.147


Oluje uvijek nastaju u izvjesnim uvjetima uatmosferi. Njih uzrokuju izvjesne sile koje djeluju naizvjesne druge sile koje se nazivaju izvjesnimimenima koja su dobro poznata osobama koje ihdobro znaju.

Taj je ovjek bio estitog karaktera i zlatnog srca,a takoer i izvrstan povjesniar kad injenice nisubile presudne.

Sapun i naobrazbanisu iznenadni poputmasakra, ali susmrtonosniji na duirok.

Nije mi jasno kakoto da se astronomi neosjeaju beznaajnimapri otvaranju svakenove stranice Knjige

148


57/80

Neba. Jer, sve vie i vie otkrivaju da je ovaj nasvijet na koji smo tako ponosni, u odnosu na svemirprepun zahuktalih kugli, poput obinog komarcameu svim pernatim i dlakavim stvorenjima koja sekomeaju u zraku, na poljima i u umama diljem

Zemlje. Ubijete li obinog komarca, hoe li on komenedostajati? Ba! Usput reeno: to je, onda, ovjek,da bi se Bog s njime baktao?

Imenovanje zvijea uvijek je stvaralo nevolje.Ako nekome date matovito ime, najee ga neebiti vrijedno jer uporno nee nalikovati na stvar pokojoj ste ga nazvali.

Velika je razlika izmeu izuma i primjene. Neko

su ljudi samo izumljivali, a danas izumljuju iprimjenjuju.

Svata sam korisnoga izumio, ali nikad nita boljeod toga kako dobiti novac od ljudi koji se od njegane ele rastati.149

##O PISANJU (I NJEMAKOM JEZIKU)150

O PISANJU (I NJEMAKOM JEZIKU)

Razlika izmeu prave i sline rijei je kao izmeukrijesa i krijesnice.

Nikad u tekstu ne napiem "metropola", ako i za"grad" mogu dobiti isti honorar.

Profinjenost - tuna, tuna lana profinjenost -

liava knjievnost dviju najzanimljivijih stvari:obiteljskih traeva i prostih pria.

Pisanje je samo stvar vjebanja. I breskva jepoela kao gorka kotica, a cvjetaa nije nita drugodo zelje s diplomom.

Veina pisaca smatra istinu svojomnajdragocjenijom imovinom, pa je zato rabe vrlotedljivo.151

O PISANJU (I NJEMAKOM JEZKU)


58/80

Obino su potrebna tri tjedna za pisanje dobrogspontanog govora.

Ako izmislite dvoje ili troje ljudi i pustite ih da

lutaju vaim rukopisom, neto im se mora dogoditi -to ne moete sprijeiti; a onda ete ostatak knjigepotroiti da ih izbavite od prirodnih posljedica onogprvog dogaaja. I tako, prije nego se snaete, etovae knjige lijepo dovrene. Nikakva posebna idejanije vam tu potrebna.

Ne mogu pisati dokraja ove godine jerrazmiljam o sudskoj

parnici i traim kogau tuiti.

Koje su poeljneznaajke maksime?Minimum glasnoe imaksimum smisla.152


Kad pie roman o odraslima, pisac tono zna damora stati s pisanjem dok stigne do vjenanja, alikad pie o mladei, mora stati dok mu to uspije.

Nita ne moe tako upropastiti dobru knjievnostkao previe istine.

Kakvo lije proza nezgrapno, jadno sredstvo zaiznoenje velikih misli!... Proza luta s fenjerom uruci i mukotrpno iscrtava i provjerava potankosti i

pojedinosti neke doline i raspored raslinja u njoj, aonda doe Poezija i jednim jedinim jarkim bljeskomotkriva pejza u svoj njegovoj ljepoti.

A to se pridjeva tie... kad niste sigurni, izbacitega!

Neke rijei u njemakom jeziku su tako dugakeda imaju perspektivu. Kad pogledate du nekih odnjih, vidite kako se u daljini suavaju poputeljeznikih tranica.

153


59/80


Newyorke novine veodavno znaju da nijednoveliko pitanje nije rijeeno dok se mene ne pita zamiljenje.

Utapanje je tako lijepo i isto, i o njemu se moefino pisati u novinama. Ali stvari nikad ne idu glatkos vjenanjima, samoubojstvima i provokacijama.

Samo su dvije sile koje mogu donijeti svjetlo usvaki zakutakglobusa- suncena nebu iAssociated

Press.Mnogesitnice postalesu velikimaposlijeobjavljivanja utisku.154


Ne moe se upisivati pravopisne znakove u tuitekst, kao to se ne moe gestikulirati na tuepredavanje.

Nije mi teko povjerovati da e s vremenom unaim novinama biti vijesti s Jupitera, ne starijih oddvadeset etiri sata, a ostalo e uglavnom bitiastronomske korekcije i vremenske indikacije te tu itamo poneka sarkastina primjedba na jedinu

istinsku religiju.

U Heidelbergu sam uo studenta iz Kalifornijekako kae da bi radije odbio dva piva nego se lationjemakih pridjeva.

Kako su krasna stara pisma koja mrtvu prolostvraaju u ivot i ispune je komeanjem oivljenihlikova! Sve izgleda stvarnijim i bliim nego unekom romanu, a itatelj to doivljava jae - siskrom sree u oima i vlastitim srcem probodenim

poput ranjia.155


60/80


Tinta kojom je pisana povijest tek je tekueprejudiciranje.

Ako se moe oekivati da e neki spektakl bitiposebno velianstven, volim ga vidjeti tuim oima,i to zato to ljudi uvijek pretjeruju u opisivanju.

Onda ja mogu pretjerati s tuim pretjeranim opisom,pa e moj opis postati zbilja neto nezaboravno.

U njemakom se sve Imenice piu velikimpoetnim slovom. To je dobra zamisao, a dobra

zamisao u tome jeziku stri svojom posebnou.

U njemakom jeziku ovjek moe cijeli danputovati kroz jednu reenicu, i to bez presjedanja.

Kad obrazovani Nijemac uroni u reenicu, neetega vidjeti dok ne izroni na suprotnoj obali Atlantikas glagolom u ustima.156

##

O KNJIGAMA I NAKLADNICIMA157

O KNJIGAMA I NAKLADNICIMA

Klasino djelo" je neto to svatko eli da jeproitao, a nitko ne eli itati.

Moja djela su kao voda. Djela velikih majstora su

kao vino. Ali svatko pije vodu.

Jedini kritiar do ijeg miljenja drim je -itatelj.

Volim dobro isprianu finu priu. Zato samkatkada prisiljen priati.

Moj je nakladnik mrtav ve etvrt stoljea i mojeje ogorenosti nestalo. Sad prema njemu osjeam teksuut. Poslao bih mu i ventilator kad bi to bilo

mogue.158


61/80


Prie o ratu ovjeka koji je bio u ratu uvijek suzanimljive, dok su prie o Mjesecu pjesnika koji

nikad nije bio na Mjesecu - dosadne.

Pisac oboava pohvalu, makar i iznekompetentnih usta.

ovjek koji ne ita dobre knjige nema nikakveprednosti u odnosu na nekoga tko ih ne moe itati.

Uvjerenja i miljenja mijenjaju se s vremenom, astari simboli umiru; ali knjievnost i njeni hramovi

imuni su na sve promjene i ne moe im se nauditi.Samo kraljevi, urednici i ljudi s trakavicom smijuza sebe rei "mi".

Moj uobiajeni nain vrednovanja poezije jest daproitam prvi stih ili dva, pa zavrni stih, a ondautvrdim prosjek.159


Pokuaj da se prodre u mozak poput vaegobeshrabrujui je. Vi biste ga morali izvaditi i skakatipo njemu. To bi mu donekle olabavilo krutost...

Zaista biste morali uiniti neto s njime; i samividite da je posve stvrdnut.(Iz pisma jednom uredniku.)

Mrzim urednike jer su me natjerali da se

odreknem brojnih prekrasnih engleskih izraza.

Zamislite djevojku uknjizi koju od utapanjaspasi glavni junak pa seoni sljedei tjedanvjenaju, i zamislite da sesve to ponovi desetgodina kasnije:vjerojatno bi ona bilasretnija da je imala pojas

za spaavanje, a on biposve sigurno bio jo


62/80

sretniji.160


Svi nakladnici su poput Kolumba. Uspjeni pisacnjihova je Amerika. injenica da, poput Kolumba,oni ne otkriju ono to su oekivali otkriti i ne otkrijuono to su krenuli otkriti, njih ne mui. Sve tozapamte jest da su otkrili Ameriku, a zaborave da sukrenuli otkriti nekakav komadiIndije.

Samo neupueni mogu pljakanje nakladnikasmatrati zloinom. To nema nikakvih dodirnihtoaka sa zloinom i na nebu se nagrauje s dvjema

aureolama. Ili bi se nagra

ivalo, da se ikad dogodi.Uvijek tako irokogrudno govore o knjievnosti uovoj zemlji... A odmah zatim, koristei sav svojentuzijazam, ine sve to mogu da je obeshrabre.

Gavni junak u knjizi je osoba koja ini nemoguestvari, a za koju se zato uda najzgodnija djevojka.

GLavna junakinja je djevojka s kojom jeneodoljivo ugodno ivjeti - u knjizi.

161


Jedna jedina stvar je Bogu nemogua: pronainekog smisla u bilo kojem zakonu o autorskimpravima na ovome planetu.

Najiskrenije elim da mogu izrei koju mekurijeu obranu Huckova karaktera jer to elite i vi, ali

zaista, po mome miljenju, on nije nita bolji odSolomona, Davida i sline svete bratije.

Savjet javne knjinice u Concordu,Massachussetts, izbacio je Doivljaje HuckleberryjaFinna iz svoje knjinice kao "smee i knjigupodobnu samo za propalice". Nema sumnje da e toprodati bar 25 000 primjeraka knjige vie.

To to izbacuju moje knjige iz knjinice, aistovremeno nezatienoj mladei ostavljaju

mogunost itanja neproiene Biblije, uope mene ljuti nego ispunjava dubokom nesvjesnom


63/80

ironijom.162

##O UMJETNOSTI I GLAZBI

163

O UMJETNOSTI I GLAZBI

Raduje me to su stari majstori mrtvi, a samoalim to nisu umrli ranije.

Kako je mogue da slikari Ivana Krstiteljaprikazuju panjolcem u Madridu i Ircem u Dublinu?

Dobar,itak natpis vaan je kao izvor obavijesti,a i znaajno pomae razumijevanju neke povijesne

slike.

Kad itam kritike u novinama, esto se pitam tobi se dogodilo s glumcem koji bi posluao sve onetako zastraujue proturjene savjete.

Fidijin kip izgledao je prirodno jer je izgledalokao da isklesani lik od neega boluje.164

O UMJETNOSTI i GLAZBI

Kritika je udna stvar. Ako napiem: "Bila je golagolcata" pa nastavim s potankostima - koji kritiarnee zaurlati? Tko bi se usudio takvu knjigu ostavitina stolu u dnevnoj sobi? A slikari to rade pa se cijelisvijet okuplja, gleda,komentira i upire prstom.

Nanizati neskladnosti iapsurde na prividno besciljannain i pretvarati se da stenevino nesvjesni tih apsurda -temelj je amerike umjetnosti.

Druga znaajka jezamagljivanje poante. Trea jepodmetanje neke promiljeneprimjedbe naizgled sluajno,kao da pisac misli naglas.

etvrta i posljednja je stanka.


64/80

Opera u Americi je obinoprenavljanje. Prividnanaklonost prema njoj lana je.165


Od onih koji u nas idu u operu moda je volijedan od pedesetorice, veina od onih etrdesetdevet ide nauiti se da je zavoli, a ostali da bi o njojznali neto rei. Ovi potonji obino pjevue arijukoja se uje s pozornice ne bi li ljudima oko sebedali na znanje kako su je ve uli. Takvi ljudi neumiru dovoljno brzo.

Nikad nisam sluaodovoljno klasine glazbeda bih u njoj mogaouivati; jednostavna jeistina da je mrzim. Neblago, nego svomduom... dijelom zbogveeri koje sam proveo umukama sluajui je, adijelom jer bih je htiovoljeti, a ne mogu. ini

mi se da ljudi prirodnomrze ono to ele voljeti,a to ne mogu.166


Iao sam u operu samo kad to nisam mogaoizbjei.

U Wagnerovim operama naje

e nema ni traganeemu to bi se moglo nazvati gluma; u pravilu sve

to se vidi, dvije su... osobe gdje jedna stojinepomino a druga lovi muhe. Razumije se, nemislim da ona zbilja lovi muhe; hou to tek rei zauobiajenu opernu gestikulaciju, koja se sastoji utome da osoba na pozornici najprije posegne jednomrukom uvis a zatim drugom, to izgleda kaoaktivnost koju sam joj pripisao.

Lupanje i tresak, grmljavina i lom u Lohengrinu

bili su da ne povjeruje. To bezduno bolnomrcvarenje sauvano je u mome sjeanju tik uz


65/80

uspomenu na lijeenje zubi...

Laiku nita ne moe uiniti Wagnerovu operupotpuno ugodnom osim da se iz nje izbaci pjevanje.

elim bar jednom vidjeti Wagnerovu operu kaopantomimu.167


U vokalnim dijelovima Parsifala nisam bio ustanju naslutiti sa sigurnou to bi se moglo nazvatiritmom, napjevom ili melodijom. Pjevai suneprekidno izvlaili dugake note, pa zatim nekoliko

kratkih, pa opet dugake, pa otar, brz, odlu

anlave ili dva - i tako unedogled; a kad je sve to

napokon zavrilo, bilo je oito da prenesena porukanije u srazmjeru s ostvarenom galamom.Siguran sam da ne poznajem goru agoniju odsluanja nepoznate opere.

Rekoe mi da je Wagnerova glazba bolja nego tozvui.

Ako elite istinsku glazbu - razlupajte svoj klavir

i udarite u velianstveni bendo!168

##O PZNATIMA169

O POZNATIMA

Kod Shakespearea nema ljudskog govora. Tako,

kako on pie, nikad nitko nije govorio ni ivio.

esto se (s tugom) prisjeamo da je Napoleonjednom pucao na novinskog urednika i promaio teubio nakladnika. Ali prisjeamo se i (s obzirnou)da je imao najbolje namjere.

Kad ispustite iz ruku neku od mnogo hvaljenihknjiga Henryja Jamesa, jednostavno je vie nemoete podii.

Nemam ni najmanje volje itati knjige EdgaraAllana Poea... kao ni Jane Austin. No, za pristojan


66/80

honorar mogao bih itati Poea, ali Austinovu nitada... Velika je teta to su joj dopustili da umreprirodnom smru.170

O POZNATIMA

I junak poput Nelsona bojao bi se deset tisuabuha, ali buha se ne bi bojala deset tisua Nelsona.

Robert Louis Stevenson i ja u jednom smorazgovoru prije mnogo godina pokuavali pronainaziv za pritajenu slavu, onu vrstu slave to jerairena meu velikim brojem ljudi koje nikad neviate i nikad ne sreete; ljude s kojima nemate

nikakva dodira, ali kojiitaju vae knjige, postajuvai potovatelji i vrlo su vam naklonjeni. Moda to

nikad ni ne shvatite, ali to je tu, ta vjernost ipotovanje ljudi, zaeti u njihovu djetinjstvu. Oni zavas imaju samo rijei pohvale, nikad ne itaju kritikei ne ele uti pokude, a vi ostajete u njihovim srcimazauvijek. LouisStevenson i jazakljuili smoda nam je odsvih oblika

slave, tajdalekonajdrai.

Stevenson i Twain171

Povjesniar Thomas Carlyle je rekao: "La nemoe preivjeti." To samo pokazuje da nije znaokako izrei la.

to se mene tie, Juda nije bio nita drugo negopodao i zloban prethodnik lanova Kongresa.

Lincolnova objava o ukidanju ropstva nijeoslobodila samo crnoga ovjeka, nego je takoeroslobodila i bijeloga.

Georgeu Washingtonu su manjkale najosnovnijevjetine mladenakedobi. On ak nije

znao ni lagati.


67/80

Rudyard Kipling ija posjedujemo sveznanje: on zna sve tose moe znati, a jaostalo.

Twain i Kipling172

O POZNATIMA

Daleko najzabavniji dogaaji ne smiju se (danas)opisati u knjizi. teta. Preostaje nam jedino daalimo za vremenima Boccaccia i Rabelaisa kad jebilo vie slobode.

ak se i s popularno

u moe pretjerati. U Rimuisprva poalite to je Michelangelo umro, a onda

malo-pomalo ponete aliti to niste bili svjedokomnjegove smrti.

Generala Granta ne oboavam zato to jepobijedio u Graanskom ratu, nego to gajeokonao.173

##

O PUTOVANJU U INOZEMSTVO174

O PUTOVANJU U INIZEMSTVO

Putovanje me vie ne privlai. Vidio sam svestrane zemlje koje su me zanimale osim neba ipakla, a prema njima osjeam tek nejasnu znatielju.

Putovanja su pogubna za predrasude.

Zaboraviti bol znai biti bezbolan; zaboravitibrigu znai biti bezbrian; putovati u inozemstvoznai stei oboje.

U Europi sam se osjeao potpuno strano - poputprezbiterijanca u paklu.

Seoska Engleska je apsolutno prekrasna. Tudivotu ne bi se smjelo drati vani na otvorenom -moralo bi je se uvati pod staklenim zvonom.

175

5/26/2018 Mark Tven-Otro

Date post:	15-Oct-2015
Category:	Documents
Upload:	snezana-cvetkovic
View:	102 times
Download:	16 times

Mark Tven-Otrovne Misli

Documents