PA III Skripta

8/19/2019 PA III Skripta

1/88


2/88

RENESANSA 1/9

A. POJAM, VRIJEME

HUMANIZAM višeznačan, XV.st., l'umanista = učitelj, proučavatelj grčke i rimske literature, filozofije, kulture

ideal humanizma : l'uomo universale – svestran čovjek općenito: bilo koji sustav mišljenja i djelovanja koji u prvi plan stavlja čovjeka i njegove potrebe

RENESANSNI HUMANIZAMu XIV. i poč. XV.st.

kulturna i zdravstvena reforma od strane znanstvenika i učenjaka, pisaca i svjetovnih vladara crkva gubi monopol u obrazovanju novi model školstva – nove discipline – preporod znanosti i umjetnosti ponovno se oživljava i upoznaje klasična kultura

RENESANSA ( tal. rinascimento = ponovno rođenje, preporod ) preporod antičke umjetnosti i arhitekture interes za klasičnu antiku i njezino značenje u svim poljima i disciplinama nove proporcije i kompozicije

RANA RENESANSA– QUATTROCENTO – XV. st. jasno oblikovan volumen, lakoća i elegancija naglašene vrijednosti plohe s „antikiziranim“ elementima raščlambe

VISOKA RENESANSA– CINQUECENTO – XVI. st.

sklad, monumentalnost, inspiracija ruševinama Rimskog carstva

MANIRIZAM

stilska, ne kronološka kategorija sredinom XVI. st. virtuoznost, elegancija, plurizam, bijeg u prostor, brojnost dekorativnih oblika elas tičan prostor, otvara se introvertiranost – dvorišno pročelje ima primat

B. CENTRI RENESANSE

EUROPA U XIV. st.

kriza – devalvacija novca, pad građevinarstva, tekstilne industrije, poljoprivrede, opća glad kuga novi uzlet: stočarstvo, malobrojna radna snaga (preživjeli – bogatiji) ratovi – oporavak gospodarstva novi društveni sloj: građani (serijski proizvodi, umjetnost, veća razina kvalitete života, otkrića i patenti proces emancipacije u urbanim društvima, isticanje osobne nadarenosti i ciljeva, nadmetanja

TALIJANSKI GRADOVI

jača gospodarski i kulturni razvoj kontinuitet antičke tradicije


3/88

investitori: gradski patricijat, dvorovi, pape i kardinali

NASTANAK I ŠIRENJE

Firenca: nastanak renesanse, 1.pol. XV.st.

širenje i dominacija talijanskih gradova – 2.pol. XV.st. Urbino, Milano, Napulj, Padova, Venecija, Rim

XVI. st.

Rim: centar visoke renesanse, dominantan centar prva 3 decenija od početka stoljeća postupno širenje po Europi

POVIJESNI KONTEKST

kontinuirana borba za kontrolu nad Italijom (francuske dinastije vs. Habsurgovci) krajem XV.st. slabi politička snaga gradova zbog turskih osvajanja

ugrožavanje ekonomske prevlasti gradova Venecija – najjača trgovačka sila u Europi u sredini XV.st. XVI.st. – Milano osvojen (Francuzi) – francusko uporište u Italiji 1511. papa Julije II – Sveta liga – otpor francuskim pretenzijama 1519. Karlo V car Sv. Rimskog carstva – širenje

C. ZNAČAJKE RENESANSE

1. POVRATAK ANTICI

interes za klasičnu antiku i njezino nasljeđe ideali u umjetnosti, jezik arhitekture (termin red), proučavanje izvora (tekstovi – Viruvije, sačuvane

građevine

2. ČOVJEK KAO SREDIŠTE

l'uomo universale – ideal Alberti: „čovjek može činiti sve stvari ako želi“ čovjek: centar svemira (ideja i religija nebitne), bez limita u mogućnostima, mora dogrliti znanje i

razviti vlastite kapacitete osobna viđenja u obliku:

a) AUTOPORTRETA – svi značajni umjetnici, viđenje vlastitog psihičkog stanja b) AUTOBIOGRAFIJE – Ghilberti, oko 1445.g. – jedna od najstarijih autobiografija umjetnika

3. PRISUTNOST PRIRODE

Petrarca – otkrivanje prirode (bijeg), 1336. Venoux, uspon na 1912 mnv radi rekreacije i pogleda (prvialpinistički pothvat)

uspon - alegorija aspiracije prema boljem životu

a) sustav zakonitosti (npr. proporcije)

umjetnost – ogledalo fizičke realnosti Vitruvije – ljudsko tijelo, pupak – središte tijela (centar kruga), raširene ruke = visina (kvadrat)

b) kao idila


4/88

promjena mentaliteta, odnosa prema životnom okviru – izgradnja vila, ladanjska arhitektura Arkadija – simbol nepokvarenog idiličnog života, spontano, prirodno, nekorumpirano

4. RACIONALNI PRISTUP U ARHITEKTURI

a) tehnika da Vinci, Brunelleschi (izvanredno rješenje statičkih problema, patent strojeva za gradnju) razrada i sistematizacija arhitektonskih crteža

b) perspektiva način prikazivanja volumena i prostora na plohi s namjerom stvaranja predodžbe o dubini prostora Brunelleschi – linearna perspektiva atmosferska perspektiva – mutno i plavičasto – što se gleda dalje, to je bljeđe, mekši obris

c) proporcije podudaranje određenog dijela s pojedinim dijelovima građevine i s cjelinom Alberti: harmonične proporcije – bitan element ljepote arhitekture zlatni rez – matematičko-strukturalni pojam – omjer sume svih dijelova prema većem dijelu = omjeru

većeg dijela prema manjem dijelu savršen omjer u prirodi – potpuna harmonija

D. ODNOS ARHITEKTURE, SKULPTURE I SLIKARSTVA

umjetnost – rehabilitirana intelektualna disciplina (teoretiziranje, definiranje principa) nova arhitektura: poznavanje proporcija, promišljanje trodimenzionalnog prostora prvi arhitekti: skulptori, zlatari i slikari: Brunelleschi, Michelozzo, Michelangelo, Jacopo Sansovino slikari: Bramante, Raffael, Peruzzi, Vasari, Vignola, Giulio Romano arhitektura i slikarstvo – jedinstvo Firenca, Masaccio: Sv. Trojstvo, 1425. – jasna linearna perspektiva Vatikan: Raffael, Atenska škola, freska

- Platon i Aristotel, prostor – grčki križ i poganska filozofija u jednoj fresci, dinamika

E. TEORIJE I TRAKTATI rana faza humanizma: školovani humanisti, vrlo široki univerzalni interesi, l'uomo universale izvori: sačuvani arhitektonski spomenici i Vitruvije

Vitruvije:o prvo sačuvano teoretsko djelo antike, knjiga posvećena arhitekturi (preživjela propast antike) o najutjecajnija arh. knjiga ikad napisana (od renesanse nadalje – vrhunski autoritet)o bitni ja stoljećima nakon svog vremena o u srednjem vijeku je prisutan, ali ne odgovara senzibilitetu i preokupacijama vremenao u XV.st. polazišno djelo

1. VITRUVIJE U RENESANSIo Francesci di Giorgio – traktat Architettura civile e militare, oko 1470.g. – čovjek je mjera svih proporcija

-Da Vinci po njegovu traktatu radi svog čovjeka

o fra Giocondo da Verona – latinsko izdanje i komentar, Venecija- više od 140 ilustracija za bolje razumijevanje teksta, utjecaj na kasnija izdanja

o Cesare Cesariano – talijanski prijevod i komentar- arhitekt i slikar iz Bramanteovog kruga- prstupačnije,pokazuje primjere suvremene arhiekture


5/88

- komentari i ilustracije (prikazuje sve stupovne redove u dijagramu) – primjena načelaVitruvija u suvremenim projektima

Širenje renesanse u Europi – potreba za prijevodimao Jean Martin – francuski prijevod, nove ilustracijeo Walther Ryff (Rivius) – njemački prijevod o Daniele Barbaro – prijevod, ambiciozno zamišljen komentar – korak u ispravljanju grešaka koje su se

provukle kroz prijevode; ilustracije Andrea Palladio

2. LEONE BATTISTA ALBERTIo De re aedificatoria – ključno teoretsko djelo XV.st. o prvotno humanist, potom arhitekto slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu u zdiže na razinu drugih umjetnosti (glazbu, retoriku) o za intelektualnu elitu (teško za čitanje) o cilj i zadatak: novi diskurs u arhitekturi – znanje i razumijevanje s invencijom (nadilaženje antičke arh.,

natjecanje da se pobijedi ta arh.)

Alberti – Vitruvije: paralele

podjela na 10 knjiga, teorija stupovnih redova, prihvaćanje antičkih tipova građevina, generalno istaterminolgija, trijada F-U-V (firmitas, utilitas, venustas)

Alberti kritičan prema Vitruviju

STRUKTURA KNJIGE:1 definicije (6 elemenata arhitekture):

1. regija2. lokacija3. plan (funkcija, dostojanstvo, atraktivnost)4. zidovi

5. krovište 6. otvori

2-3 firmitas

4-5 utilitas- izvorna arh., sklonište - necessitas, oportunitas, volumptas- suma kriterija: harmoničnost (broj, proporcije, raspored)

6-9 venustas- ornament – dodatak ljepoti , ne više integralni dio arhitekture („neka ornament dođe posljednji“)

10 opći zahtjevi

3. TEORIJA U RAZDOBLJU QUATTROCENTA

Antonio Averlino – Filarete:Trattao di Architettura – samopouzdanje iz bogate prakse – metode gradnje, mjere i proporcije

svrha: eksponiranje, pažnja moćnih investitora

sačuvane 3 kopije rukopisa, nije izdana knjiga važnost za teoriju arhitekture: prvobitna nastamba – necessitas, praoblik podrijetlo svih oblika: 4 debla s račvastim granama + grede kanon stupovnih redova: dorski, jonski, korintski


6/88

prvi predstavnik čiste antropometrije: arhitektura proizlazi od čovjeka

4. KODIFIKACIJA U XVI.st.

Sebastiano Serlio ukupno 9 knjiga, postupno, ne po redu odgovara potrebama arhitekta, slikovni kompendij (praktični sažeti priručnik za gradnju)

jednostavni naputci, izbjegnuto teoretiziranje stupovni redovi po prvi puta sistematizirani , grčki redovi (dorski, jonski, korintski), rimski redovi

(toskanski i kompozitni) ilustracije jednako važne kao tekst većina važnih antičkih građevina u Rimu i Italiji projekti Bramantea, Rafaela i Peruzzija

Jacopo Barozzi da Vignola više od 250 izdanja jedna od najuspješnijih knjiga u arhitekturi skupina praktičnih uputa za ispravno građenje (slike!, tekst prati slike), još preglednije i jednostavnije glavno poglavlje: 5 stupovnih redova cilj: sustav pravila za proporcije (za prosječnog korisnika) ideja obrnutog postupka – polazište ukupna visina uvođenjemodula za jedinicu dimenzija univerzalna, jednostavna metoda računanja – prilog standardizaciji

Andrea Palladio talentirani klesar, arhitekt utjecaj humanista (Giangiorgio Trissino, Alviso Cornaro, Daniele Barbaro) – intelektualno i umjetničko

sazrijevanje vlastiti traktat, vjerojatno u 10 knjiga, rukopis izgubljen, ilustracije sačuvane I quattro libri dell' Architettura

o velik uspjeh 1. izdanja, karakteristični crteži (tlocrt, presjek, pogled) + kratki informativni tekst o 4 knjigeo veliko samopouzdanje autora, povratak antici opravdano belleza – odnos cjeline i dijelova te dijelova međusobno o lijepa građevina = iskrena i dobra zgrada o sistematizacija stupovnih redovao

knjiga 2: villa suburbana – opisuje i ilustrira svoje zgrade- glavni kriterij: commodita (ukras i ljepota subordinirani)- antički uzori: atrij, krilo za goste - poželjni položaj: na brdu, na plovnoj rijeci - trijem : commodita + ukras

o knjiga 3: javne zgrade- promjena funkcije – promjena oblika

o knjiga 4: izgradnja hramova u antici- savršeni oblici: krug i kvadrat- oblik je jednostavan, ujednačen, snažan (+ Bramante, Tempietto San Pietro, Rim)


7/88

RENESANSA 2/9RANA RENESANSA

1. FILIPPO BRUNELLESCHI2. MICHELOZZO DI BARTOLOMMEO

1. FILIPPO BRUNELLESCHI ( 1377. – 1446. ) prvotno skulptor, zlatar, potom istaknuti firentinski arhitekt prvi razumije antičke konstruktivne sustave, primjenjuje principena

projektima

Firenca: kupola katedrale (Brunelleschi), prvi nacrti 1417., poč. radova 1420. - problem kupole – tehnički (ogromni raspon i visina) – dogradnja tambura- oblik i visina kupole zadani projektom iz 1368.g.- do 1417. dovršena nosiva potkonstrukcija: stupovi i lukovi + oktogonalni tambur- estetski zahtjevi: veza s tamburom, oktogonalni oblik, poštivanje modela

- preokupacija praktičnim pitanjima - uzor: Pantheon, no rad betonom kako su Rimljni radili isčeznuo

Problemi oblika kupole:KRUŽNAKUPOLA- idealan izbor, stabilna bez oplate (prsten po prsten), niži segmenti, vlačna čvrstoća pri bazi

KIŠOBRANASTA KUPOLA S REBRIMA - drugi izbor, privremena oplata uz rebra, tendencija urušavanja rebra, rebra dovoljne debljine

OKTOGONALNA KUPOLA- opl ata s ojačanjima u središtu stranica, tendencija urušavanja sredina stranica - oktogonalan oblik stabilan po principu bačvastog svoda - poteškoće: materijal, podizanje oplate na visinu, brza gradnja – rizik slijeganja

SPOJ OKTOGONALNE I KRUŽNE KUPOLE – gradnja bez oplate- unutar debljine svoda, prsteni kružne kupole na svim razinama! - rasprsnuće – donji prsteni = tambur dovoljne širine

Ključ rješenja:

- spoj kružne kupole i oktogonalne forme - gradnja kupole: 2 ljuske- redukcija osnovne debljine- unut arnja kupola: promjer oko 45,55m, omogućava kontinuirani prsten, debljina oko 0,44m - vanjska kupola: lakša (debljine od 0,73m do 0,38m), zaštita od vremeniskih neprilika, trajne

komunikacije između dvije kupole, pri vrhu moćni tlačni prsten na koji naliježe lanterna Radijalna rebra:- 24 unutarnjih radijalnih rebara, 8 širokih u uglovima, po 2 uža na svakoj strani, sužuju se prema vrhu Kameni prsteni:- u parovima (prvi pri bazi)

- dugi kameni blokovi + željezni lanci + poprečni blokovi (vidi se izvana – male konzole)Drvene grede:- vjerojatno ispod planiranih bačvastih svodova - kružni prsteni od opeke


8/88

- središnji segment – integralni dio kupole – ne vidi se- bočni segmenti se vide - prijenos težine vanjske kupole na unutanrnju preko ugaonih rebaraMaterijal:- do 14m kamen, iznad opeka- redovi opeke: kontinuirani kružni prsten - trebalo je vertikalno povezati i spriječiti pad (konusni ležaj)

= kružna kupola izrezana u oblik samostanskog svoda + „riblja kost“ (vertikalne opeke, vidi se u prolazima,svaka ide kroz 4 konusna reda, spiralno se penju prema vrhu – dijagonalne trake, postupno zatvaranje premavrhu)

Konstukcija uglova:- kontrola bez oplate- lanci/užad, kroz 2 točke pri bazi kupole - konstrukcija konusnih ležajeva: rotacija lanca/užeta iz centra (C) - točka C – nije direktno dostupna, omogućena lancima/užadi

Firenca: Nahodište (Ospedale degli innocenti), od 1419.g.

- prvo sirotište u Europi, prva cjelovita renensansna građevina - racionalni principi projektiranja- Brunelleschi sudjeluje do 1427. (zbog kupole)- pripisuje mu se loggia – tipološki i stilski uzor za

renesansu (standard za buduće oblikovanje trga)


9/88

organizacija oko više dvorišta dva dvorišta, crkva i dormitorij osnovni modul – jedno polje trijema dvorišta (osim loggie) 3 portala: ulaz u crkvu, ulaz u 1. dječju dvoranu, prolaz cijelom dužinom zgrade loggia: simetrična – 9M, središnji dio: kvadratno polje + opisana kupola multipliciranje – harmonija svodovi loggie: opisane ku pole obrubljene s polukružnim lukovima čije se pete upiru u konzole na zidu

s jedne i kapitele (korintske) stupova s druge strane stupovi: š/v = 1/11, izuzetno vitki arkada: š/v = 2/3, niz arhitvolti s tondima – kružni elementi, glazirani terakotni medaljoni napust: jaka horizontala, manji prostori u osi arkada krovna streha: prema van, često na firentinskim palačama loggia flankirana bočnim krilima, bridovi dodatno ojačani uglovnim kaneliranim korintskim pilastrima čitanje loggie: plošnost, lakoća (rana renesansa), kontrast žbukanih ploha i nosivih elemenata

Brunelleschijev osobni stil (prva faza):- nekanelirani stupovi, korintski kapitel s 8 voluta, kanelirani pilastri u uglovima, suzdržane profilacije vijenca,okvira prozora i vrata, medaljoni, plitke opisane kupole

Firenca: Sakristija, San Lorenzo (Sv. Lovro), od 1419. - sakristija romaničke župne crkve S. Lorenzo (s grobnicom začetnika obitelji Medici)

- prva „centralna“ građevina renesanse (tlocrt, elevacija – kocka s polukuglom)

prostorni oblik: glavni prostor – kvadratni tlocrt – kocka kišobranasta kupola na pandantivima s lanternom – oblik

polukugle s kružnom bazom i rebrima što dijele plohu naindividualne segmengte, svaki segment je u presjeku ielevaciji lučna krivulja

dva sustava proporcija: donja zona – antika, š/v – gotika presjek: 3 horizontale, donja zona kocke + gornja zona

kocke + visina kupole

poteškoće: u matematički definiranom prostoru – uglovi ibridovi

pandantivi – iz kvadrata u krug tondi – scene u perspektivi


10/88

Firenca: Kapela Pazzi, 1429.-61.g. - kapitularna dvorana + obiteljska kapela- remek djelo ranorenesansne arhitektureProstorni oblik:

središnji prostor – kvadrat svođen kišobranastom kupolomna pandantivima, bočno 2 pravokutna polja s bačvastimsvodom

ravnoteža: kvadrat trijema – kvadrat svetišta jednostavna kompozicija geometrijskih tijela – linearno

izvučeni bridovi poteškoće: uglovi, bridovi kupola: kišobranasta s rebrima rebra: 12 segmenata vertikalne plohe: okulusi (na gl. osi je rebro, ne okulus)

Prostor:- jednostavan, pregledan, statičan, jasan osnovni modul Elementi antike:- trijem ?(je li bio u planu), Brunelleschi? (je li on autor)- stupovi po antičkim uzorima, arhitrav, arhitrav, arhivolte - ne može se sa sigurnošću očitati Brunellschijev stilski jezik


11/88

Firenca: San Lorenzo, 1421.-25.- modularno projektiranje – osnovna kvadratna jedinica prostora M- latinski križ: trobrodna bazilika, kor, transept, kapele - simetrija, pravilno ponavljanje M

kor, krila transepta 1M glavni brod 4M bočni brod ¼ M

kapele bočnih brodova 1/8 M gl. brod i transept 2x š. bočnih brodova nije predviđena debljina zidova

Prostorni oblik: gl. brod, transept, kor – kazetirani strop bočni brodovi, kapele – opisane kupole križište – kružna kupola gl. brod: š/v = 1 / 2

- kapele bočnih brodova: dogradnja - impost – usklađivanje visina: stup + impost / stuba + pilastar - dodao nezgrapne imposte kako bi se kupole ritmički ponavljale - metoda projektiranja: poznavanje linearne perspektive - percepcija kontinuiteta prostora, vizure, harmonija

Firenca: San Spirito (model 1434., poč gradnje 1444.g.) - usavršeno rješenje crkve San Lorenzo - zreliji izričaj: skulpturalno oblikovanje elemenata, masivnijakonstrukcija

Prostorni oblik:- latinski kri ž, trobrodna bazilika, kor s deambulatorijem,trobrodan transept, kapele

gl. brod, transept, kor – kazetirani strop bočni brodovi, deambulatorij – opisane kupole kapele – polukupole križište – kišobranasta kupola


12/88

- usklađene visine stup/polustup, skulpt uralna masivnost- skladnije proporcije: gl. brod š/v = 1 / 2 - modul M = križište glavnog broda i transepta

firentinska rana renesansa: obrada ploha, racionalan odnos proporcija, snažan plasticitet

Firenca: Katedrala – eksedra (1439.-49.)- uz bazu tambura kupole na dijagonalnim stranama- konstruktivno neophodne – masivne- dijalog konvekso – konkavno- vanjski zid raščlanjen polukružnim nišama

Firenca: Katedrala – lanterna- vrh kupole, oktogonalna lanterna s kontraforima- harmonički završetakkupole- radijalni kontrafori – volute postavljene u sasvim novom jezikunego u antici

Firenca: Santa Maria degli Angeli (1434., nedovršena) - oratorij: centralni tip građevine (mauzolej, martirij)- oblikovanje mase zida: masa zida se reducira, izva na ima niše koje ga još stanjuju – dinamična igra - oktogonalna kupola u središtu, snažan napust, radijelne kapele- bačvasti svod


13/88

2. MICHELOZZO DI BARTOLOMMEO

PALAČA XV. st. – intenzivna gradnja privatnih gradskih palača, zatvoren građevinski blok- trgovački i bamkarski ceh je jak – obitelji koje se prepiru za vlast

Osnovna dispozicija:

prizemlje: zatvoreno, poslovni prostori, ulaz/široki prolaz, središnje dvorište prvi kat: piano nobile – raskošni reprezentativni prostori drugi kat: privatni stambeni prostori

Michelozzo Michelozzi (M. da Bartolommeo) skulptor, proučava arhitekturu Brunelleschija arhitekt obitelji Medici, voditelj radova na Katedrali, vodeći gradski arhitekt – narudžbe od Milana do

Dubrovnika

Firenca: Palača Medici (od 14 45.)- prototip toskanskih renesansnih palača - Michel ozzo: praktično iskustvo, osjećaj za tradiciju i dekoraciju- javna svijest o snazi obitelji Medici

Prototip: Firenza, Palazzo Vecchio- pravokutna građevina s unut ar njim dvorištem - pročelje: rustično, horizontalni vijenci

Palača Medici: - pročelje s rustikom (najprije u Firenci, materijal skup – statusni simbol)- kontrast tekstura: grubi kameni lomljenci/klesanci (upuštene fuge)/fino zaglađena ploha klesanaca

pročelje: simetrija prizemlje: 3 otvora s polukružnim nadvojem, prirodni komadi kamena piano nobile, kordonski vijenac, duboke fuge 2 kat: bifore, vertikalne osi, kordonski vijenac, bez fuga krovni vijenac: visina u skladu s visinom zgrade


14/88

Tlocrt prizemlja:- redukcija u svrh u jasnoće, proporcija, simetrija - masivan blok: 4 krila zgrade, središnje dvorište, stražnji vrt - prizemlje: dvorište – komunikacijska jezgra- simetrija – glavni ulaz- stubišta – vertikalne komunikacije do gl.dvorana

Piano nobile/ 2. kat: grupe apartmana (reprezentativne dvorane,spavaonice)

- dvorište, arkada trijema – Brunelleschijev utjecaj (Nahodište) - ugao definiran stupom! – percepcija „oslabljenog“ ugla, nespretan ritam prozora i medaljona

Firenca: Palača Pitti, od 1454.

- cilj : nadmašiti palaču Medici - svaki motiv ponovljen u kolosalnom mjerilu, rustika,visina etaže - proširenje: 2 bočna dvorišna krila - produljene pročelja: ukupno 205m, XVII. st. - autorstvo upitno (moguće Alberti)

Originalno pročelje: 7 polja, kolosalno mjerilo masivna kontinuirana rustika + pravilan ritam

otvora 3 etaže podjednake visine otvori: vertikalne osi po istom pravcu prizemlje: 3 lučna portala prema trgu gornje etaže: kolosalni otvori trodimenzionalnost plohe: rustika, položaj

prostora, kontinuirana balustrada


15/88

Firenca: Palača Strozzi, od 1489. - „konzervativni tip“ firentinske palače - ogroman blok- autorstvo upitno- maketa Giuliano da Sangallo- izgradnja: arhitekt Benedetto da Maiano + Il Cronaca

rustika: jastučasti blokovi, ispupčenje se smanjuje svisinom, nenametljiv pravilan uzorak

uglovi: jednostrana vertikalna profilacija, omekšanaoštrina

organizacija: pravilnije grupiranje oko dvorišta, ritamotvora usklađen s unutarnjim prostorom

simetrija po uzdužnoj i poprečnoj osi dvostruk i potez većih dvokrakih stubišta zrcalna simetrija

Presjek: dvorište, 2.kat kolonada otvorene loggie (pijedestali, balustrada) napust piano nobile: arkadni niz prozora, galerije

- još uvijek problem oslabljenog ugla - podjela pročelja nije jednaka podjeli prostora po visini- 3. kat - otvori prema dvorištu - krovni vijenac (Il Cronaca): masivan, u skladu s veličinom cijelezgrade, visina oko 3m

Poggio a Caiano: Villa Medici (Giuliano da Sangallo) , poč1480-ih- ranorenesansna humanistička vila - cen tralni tip, jednostavan koncept (simetričan blok)

prizemlje – platforma terase piano nobile: ulaz – pročelje jonskog antičkog hrama,

središnja dvorana, ugaoni apartmani


16/88

RENESANSA 3/9RANA RENESANSA: ALBERTI I SLJEDBENICI

1. LEONE BATTISTA ALBERTI2. BERNARDO ROSSELINO3. ARHITEKTURA POD PATRONATOM FEDERICA DA MONTEFELTRA

1. LEONE BATTISTA ALBERTI

l'uomo universale rane renesanse prvi teoretičar arhitekture od 1431. Rim, savjetnik pape za arhitektonske projekte i obnovu odabire one zadatke koji omogućuju eksperimentiranje u njegovoj teoriji

arhitekture monumentalnost se očitava u volumenima (masivni prostori, svodovi...) bogata pla stika, detalji, ovisan o antičkim prototipovima ne kopira antičku arh., već ju nadilazi, stvara novu arhitekturu

Rimini: Tempio Malatestiano (obnova crkve San Francesco), oko 1450.g.

- obnova postojeće crkve sv. Franje – grobna crkva Sigismunda Malateste- Sigismund bio spretan i moćan vladar, ali primitivan- prihvaćao humanizam, ali samo načelno - sa 14 g. likvidirao braću i zavladao Riminijem - u blizini su Venecija, Urbino, Firenca = želi prestiž, zato Alberti eksperimentira

kombinacija crkve, hrama i slavoluka u slavuvladara i pobjede njegove duše nad smrću

angažman Albertija da izgradi mauzolej – eksperimentalnost

na pročelju se prepoznaje sam eksperiment:obnova, slavoluk, hram

prvi moment gdje vidimo da se antički elementiprislanjaju na već postojeće pročelje

prvi primjer klasičnog rješenja zapadnog pročeljacrkve

- unutrašnjost razrađena implementacijom manjih kapela (privatna molitva) - plan: rotunda nadsvođena kupolom koja bi dominirala prostorom i zgradom (pretprostor ispred samogsvetišta) - ovojnica na ulazu – motiv slavoluka, niše u debljini zida s grobnicama

slavoluk – pobjeda nad smrću koncept tripartitnog slavoluka (korintski slavoluk) širinu građevine postiže tripartitnim slavolukom ideja akvadukta na bočnim pročeljima (masivnost – lukovi, stupci) – plasticitet, dubina, ritmizirana

postava sarkofaga (humanisti) razrađene proporcije: osnova – kvadrat (s jednolučnim slavolukom), napust izbačen van (antika) –

polustupovi ispod, kvadrat se ponavlja s obje strane i stranice definiraju ulazna vrata razrađeno: stupovi na postamentu, u visini polovice visine portala, pete lukova na pola visine stupa odnosi brojeva na ulazu: 2-3-2-4-2-3-2 gornji dio nije izgrađen hipoteza: medaljon i pisma


17/88

superponiranje apliciranog reda – sustav, jedan od naj češćih oblika u zapadnoj sakralnoj arhitekturi – važan trenutak: pročelje, često interpretiran u renesansi i baroku – kako pretočiti hram na bazilikalnipresjek

Alberti nudi 2 rješenja: s volutama ili sakrivanjem bočnog broda

Firenca: Sta Maria Novella, pročelje, oko 1458.g. - dovršenje započetog gl. pročelja, jedno od prvih u nizu

novovjekovnih pročelja - projekt uvjetovan postojećim, oblikovana do visinestupova

izduljene arkade s bogatim korintskim kapitelima,niše sa šiljastim lukovima

2 portala malo dislocirana od osi bočnih brodova postavio model antičkog pročelja koji se kasnije

koristi za bazilikalni tip crkve

Sinteza:

projektiranje u proporcijama (antička tradicija, izvedbas toskanskim tradicionalnim elementima

fine proporcije, harmonija, volute prvi put volute u drugoj ulozi (uzor: Brunelleschi na

lanterni Katedrale), od tad se stalno koriste definirana širina i visina: 1:1 – kvadrat modul M: ¼ kvadrata voluta: ¼ kvadrata

- donja zona: 2 kvadrata, red pilastara i polustupova + visoka arkada jednostavne harmonijske proporcije geometrija gotike i na nju prislonjeni elementi antike,

plasticitet, objedinjuje pročelje masivna atika na napustu: ujedinjuje, ujedno i razgraničenje između 2 sustava: gore i dolje

- gornja zona: 1 kvadrat, volute, gotički kružni prozor (kao da pritišće atiku) slika tetrastilnog antičkog hrama

- renesansni portal, aplicirani korintski stupovi u kontrastu s ugaonim stupcima – spoj gotičkog i renesansnog,sudar arhitektonskih jezika- inkrustacija zeleno bijelog mramora

Firenca: palača Ruc ell ai, pročelje, oko 1455.g .- eksperiment s pročeljem palače - sustav apliciranih pilastara- prototip firentinske palače s pilastrima - utjecaj na kasnije graditeljstvo, izvan Firence- manja od palače Medici, kontinuirana rustika bez gradacije- jasni otvori u osima, aplicirani pilastri, toskanski, korintski- obrub prozora u harmoniji, fini stup prozora

Koncept pročelja: 5 polja: A-A-B-A-A proširenje: 2 ulaza A-A-B-A-A-B-A-(A)-nedovršeno


18/88

visina prizemlja : visina svake etaže = 4 : 3 ( etaža = pilastar ) horizontalni redovi: napust + pilastri bogatstvo teksture visina etaže = visina pilastra visina prizemlja: toskanski pilastar + baza (dodana za visinu) sokl prizemlja (čitanje baze) – opus reticulatum, evocira antički način gradnje bifora: stup, napust: lukovi, kružni otvori krov ni vijenac: napust posljednje etaže + konzolni prepust (na niz klasičnih konzola)

Mantova: San Andrea, projekt 1470.g.- jedna od najvažnijih crkava Quattrocenta - tip – u XVI.st. Vignola – isusovci

jednobrodna (bačvasti svod), bočne kapele(bačvasti svod okomito na svod gl.broda / kupole)

kor – rotonda s kupolom definirao ulazni predprostor (narteks) razrađen sustav proporcija – 2 kvadrata antički prototipovi: Dioklecijanove terme i

Maksencijeva bazilika (frigidarij) bačvasti kasetirani svod (š. oko17m) – vrlo težak

svod, mora se upirati na što masivnije elemente,upire se u bočne kapele svođene bačv. svodomokomitim na svod gl. broda

protočnost prostora: bačvasti svod + plošnost obrade zida motiv slavoluka (ritmičko preklapanje) – ulaz u veću kapelu svjetlost: prigušena, pomaže kontemplaciji

Koncept pročelja (narteksa): slavoluk (tip s 1 lukom) + antički hram stapanje motiva

Koncept prostora (narteksa): isti prostorni sustav unutrašnjosti crkve (3 polja, srednji

nadsvođen kao unutarnji, bočni okomit o na njega razrađen sustav proporcija: kvadrat 1:1 (sjecište dijagonala –

centar kružnice) zone izvan luka raščlanjene ulazima, nišama i prozorima bogati vijenac, kompozitni i korintski kapiteli plastični u

kontrastu sa plošnim pilastrima


19/88

2. BERNARDO ROSSELLINO

- Pienza – najznačajnije djelo - humanist Aeneas Silvius Piccolomini – 1458. papa Pio II (rodno mjesto Pienza)- transformacija rodnog mjesta u biskupsko središte - želi dovesti kardinale do tog grada (priroda) - nakon XV. st. grad nije znatno izmijenjen

- papa vodi dnevnik, opisuje zahvate i planove – autobiografija

Pienza – B. Rossellino (1409.-64.) - firentinski arhitekt , progresivan, tehnički iskusan, suradnik Albertija - papa i arhitekt podjednako sudjeluju u konceptu- moćni investitor koji zna što želi sa iskusnim arhitektom

Pienza, 1459.-64.g. prvi realizirani idealni grad u renesansi jezgra projekta – Piazza

(katedrala, biskupska palača,gradska vijećnica, palačaPiccolomini)

Pienza: glavni trg - Piazza, tlocrtno trapez , flankiran palačama - glavni fokus – katedrala- učinak perspektive – bočne zgrade guraju pročelje katedrale u prvi plan

*sličan koncept u slikarstvu: Pietro della Francesca – trg flankiran palačama, gl. fokus – hram


20/88

Pienza: Katedrala stroge upute: tip srednjoeuropske gotičke

dvoranske crkve što je izvan talijansketradicije

gradi dvoransku crkvu s križno-rebrastimsvodovima , šiljastim lukovima – dodvoravanjeinvestitoru

Pročelje: „tetrastilni antički hram“ – š = v, sklad, 4

„stupca“ + napust i zabat, stremi nebu, vertikalna konstanta do kraja zabata 4 stupca – kontrafora u kontinuitetu (prolaze kroz zabat) + kolonada + arkada, pijedestali

(Dioklecijanov natatio)

Biskupska palača, Gradska vijećnica - ostatak trga se prilagođava – hijerarhija, ne simetrija- vrlo skupa gradnja, rokovi, budžet - lokalni graditelji, građeno na brzinu – pritisak pape- portal Biskupske palače nije u osi kao što je u renesansi

Palača Piccolomini, 1461.g. - unaprijeđen firentinski tip palače - vezana uz piazzu, s vrtom + loggie na pročelju – pogled, vezanauz krajolik- novost: veže se uz katedralu (subordinirana)

južno pročelje: loggie prema vrtu – zahtjev investitora(poput Petrarce, želi uživati u pogledu)

utjecaji: palača Medici, palača Rucellai

Pročelje: kopira palaču Rucellai, otvori bliže napustu, nije sladno

pravokutno, manji plasticitet dokinuta napetost pilastara i otvora – ne čita se motiv rim. teatra, pilastri u prizemlju prekriveni

rustikom, grubi detalji napušteno usklađivanje s unutrašnjim prostorom – najbolje prikazano na završetku pročelja prema

katedrali – zid koji ima prozore koji daju pogled iz loggie – nemaju svrhu

Južno pročelje: - 3 etaže, jednostavni oblici, otvoren trijem, loggie - gradnja isključivo zbog pogleda (pogled je važan elementprojekta)


21/88

3. FEDERICO DA MONTEFELTRO (1422.-1482.)

Urbino: Federico da Montefeltro uspješni državnik (kondotijer), humanist palača Ducale – centar kulture uspješan vojskovođa, veliko bogatstvo, privatna vojska – trebalo ih je njegdje

smjestiti

sudjeluje u organizaciji, izgradnji skupio krug vrlo moćnih umjetnika, diskztirao s Albertijem za palaču

Luciano Laurana (o.1420. – 1479., u Urbinu 1465.-1472.) glavni arhitekt 2.faze, ne zna se točno tko je kad gradio bio je predstavljen 1465. za drvenu maketu brzo postavljen kao gl. arhitekt – „najbolji kojeg je našao“ izvanredan osjećaj za masu i proporcije funkcionalne i konstruktivne inovacije

Urbino:1. Gradska vrata2. Trg3. Palača 4. Katedrala

1. faza gradnje: pripisuje se Maso di Bartolomeo jačanje autoriteta, protokolarne obaveze nova palača, novo krilo – spaja 2

srednjovjekovne palače masivno zdanje – ne komunicira s okolinom palazzo del Conte Antonio – kaštel koristi datosti lokacije

Palazzeto della Iole prvo reprezentativno krilo + J i Z krilo četverokutno dvorište otvoreno sa sjevera

2. faza gradnje: Luciano Laurana novi dijelovi povezani s prirodnim kontekstom gradi sjeverno krilo, unutra dobiva prostor za prijestolnu dvoranu monumentalno stubište prema dvorani, prostor za apartman vojvode (prijestolna dvorana, kupaonica,

studiolo – privatni prostor

dodaje prostor za vojvotkinju trajni prolaz između privatnih prostora vojvode i vojvotkinje – na vrhu zidina


22/88

Urbino: Palača Ducale (Luciano Laurana, Francesco di Gi orgio) stvaran, idealan centar palače ulazni portal i prolaz u glavnoj osi trijem + zatvorene galerije široko proznačno dvorište, jasno definiran centar

Dvorište: ugao! – stupac u oblika slova „L“ + polustupovi s

petama lukova arkada + pilastri uz ugao – nosenapust, ponavlja u zoni galerije

odmaknuo osi i prozore – ojačao ugao svaka strana: samostalni trijem

Monumentalno stubište: jedno od prvih renesansnih monumentalnih stubišta pristupni luk, bogato dizajniran, bačvasti svod

Prijestolna dvorana:

vrhunske proporcije prostora, jedrasti svod – upire se napandantive, presjek: segmentni luk

Privatni prostori vojvode: Sala degli Angeli prioritet funkcija, a ne simetrija spavaonica – studiolo – kapela – loggia dio pročelja zakošenprema prilaznoj cesti Francesco di Giorgio – dizajn loggie

Privatni prostori vojvotkinje: Sala delle Veglie vestibul – dvorana za primanje – spavaonice – presvlačenje – molitva privatni vrt – za vojvotkinju, pristup katedrali i privatnim prostorima vojvode


23/88

Izgled prema trgu: unikatni koncept prizemlje: rustika, ugaoni pilastri, 3 portala kat: 4 prozora iznad zidova bogata dekoracija:

- obloga: opus isodomum, edikule, uglovni pilastri, 3slijepe edikule (otvori)

Francecso di Giorgio

Urbino: Katedrala, od 1476.g. naglasak na palači (subordinirana) – obrnuta hijerarhija od trga

Pienze oktogonalna kupola na pandantivima pročelje: motiv slavoluka i hrama, slojevita artikulacija opeka – slojevito pročelje, suptilna igra sjena

Urbino: San Bernardino novi tip grobne kapele vladara kvadratno svetište + pravokutni brod, kompozicija stupa i ugla izvana: asketska elementarnost u volumenu, lezene, napust


24/88

Napulj: Castel Nuovo, ulazni portal (Pietro da Milano, Francesco da Laurana), od 1452. slavoluk: sastavni dio prolaza, flankiran s 2 kule utjecaj: slavoluk u Puli parovi korintskih stupova reljef atike: majstorska kompozicija

RENESANSA 4/9

RANA RENESANSA: VENECIJA, MEDITERANSKA HRVATSKA

1. VENECIJA prva pojava renesanse Pietro Lombardo Mauro Codussi

2. MEDITERANSKA HRVATSKA centri, majstori, međunarodne veze i utjecaji Šibenska katedrala trolisna pro čelja dubrovački gotičko – renesansni stil dubrovački ljetnikovci

1. VENECIJAPRVA POJAVA RENESANSE- XV. st. – središte svjetske trgovine, najveći lučki grad na svijetu - 1409. otkup prava na Dalmaciju, do 1450. cijela Dalmacija- Turci vs Venecija: Tur ci žele dio trgovačkog kolača za sebe pa napadaju venecijanske utvrde duž istočnogMediterana – početak pada Venecije - 1492. Španjolska i Portugal – novi, jeftiniji putevi

Venecija: Portal Arsenala, oko 1457.g. prvi prodor renesanse nakon 1460. – komponente novog stila istinski duh rinascita Arsenal – proizvodnja ratne mornarice ujedinio oblikovanje i ideju slavoluka ( slavoluk

Sergijevaca, Pula) 2 para stupova, kapiteli iz 12.st. – venecijansko –

bizantinski stil


25/88

Venecija: Ca' del Ducca, za Francesca Sforzu – vojvodu Milana, od 1462. 1460. otkup nedovršene palače kombinacija: lombardijska renesansa, venecijanska

tradicija 1466. umire – gradnja staje dio izgrađen, jedan kut

Filarete: Palazzo nel Palude loggia, tornjevi, dijamantna rustika gigantski stup u uglu nije dovršeno

PIETRO LOMABRDO

Venecija: Santa Maria dei Miracoli, 1481.-1489.g.

jednostavno zdanje oko slike sv. Marije utjecaj Sv. Marka vidljiv bogata obloga mramorom jednobrodno, fino pravokutno zdanje, svođeno drvenim

bačvastim svodom, završava s manjim pravokutnimsvet ištem koje je nadsvođeno kupolom na tamburu

sakristija ispod samog svetišta (ne može se ukopati jer je umoru)

zrcaljenje žila mramora

Pročelje: reflektira unutrašnjost 2 reda: C-B-A-B-C aplicirani pilastri + napust najšire polje – ulaz (polukružni napust) gornja zona: slijepe arkade u istom ritmu kao u donjoj zoni,

jonski pilastri inkrustacija, aplicitani stupovni redovi (Firenca) bočno: vertikale u 2 reda pilastri s pijedestalima reflektiranje u vodi

Venecija: Palača Dario, 1487.g. pročelje, tradicija, asimetrično prizemlje: simetrična! postava (portal, bočni prozori- izduljeni) ostalo: asimetrija! kao da nedostaje jedan brod okulusi okruženi manjim krugovima harmonija s mramorom piano nobile na višoj etaži (s balkonom)


26/88

MAURO CODUSSI

Venecija: Scuola Grande di San Marco obnova Pietro Lombardo, potom Mauro Codussi, od

1487.g.

Scuola: tip karitativne ustanove – dobrotvorni i edukativni rad

najslikovitije pročelje quattrocenta u Veneciji blago asimetrično – radi pristupa nametljivo pročelje, niz velikih dvorana u prizemlju i na

katu monumentalno stubište - usko i dugo, niz međupodesta

(glavni – ulaz u dvorane), srušeno u 19.st.

Trolisni završetak pročelja s nizom zabata: donja zona: dodatno razrađena polja (reljefi u linearnoj perspektivi) – dojam niša, puno/prazno otvori koji nude pogled u velike dvorane

moćni skulptori i graditelji

Venecija: San Michele, 1469.-79.g.- prvi njegov rad u Veneciji- izvor klasičnog impulsa u Veneciji - evocira antiku- prisutna inspiracija Albertija (Tempio Malatestiano)

fina rustika koja je obuhvatila jonske pilastre rješenje bočnog dijela različito od Albertijevog – kači se za

polovinu pilastra, definira zabatni završetak, jonski vijenac

Venecija: Palača Vendramin – Calerghi (izvorno palačaLoredan), 1500.-1509.g.

stupovi – najvažniji element oblikovanja pročelja prizemlje: pilastri gornje etaže: aplicirani polustupovi, piano nobile –

kanelirani polustupovi, flankiraju otvore krovni vijenac – oblikovan i proporcijama paše cijeloj

palači simetrija, ritam A-B-B-B-A – harmonija središnja zona: otvori flankirani s 1 stupom bočne zone: otvori flankirani s 2 stupa središnja etaža: dominantna u plasticitetu uspješno oblikovanje prozor: lučni elementi, obavija ih veći polukrug i 1 prvoklasni okulus, fino profiliran evocira gotičke bifore, bez da ponavlja njihov oblik


27/88

2. MEDITERANSKA HRVATSKA- Venecija kreće prema jugu (unutar 2 Mletačka rata) - 1. Mletački rat (Šibenik, Skradin)/2. Mletački rat (Trogir, Split, Korčula, Brač, Hvar)/ Dubrovačka republika - no vi poduzetnički duh – gospodarski uzlet – preporod- Dubrovnik – strani majstori, razvoj vlastitih fenomena – ladanjska arhitektura

Dubrovnik: ojačanje fortifikacijskog sustava s kopnene

strane (Michelozzo di Bartolommeo), od 1461.g. obnova i ojačanje, ali i očuvanje srednjovjekovnogsustava

mora zadovoljiti visoku razinu ratovanja vrhunski projekt vremena u smislu obrane povezana oba sustava obrane: okomita obrana (visoke

pravokutne kule) + preziđe + polukružnim kulama žele se osigurati na 2 načina ratovanja (strijele i luk –

srednji vijek + topovske kugle)

Minčeta - strateška važnost, simbolička važnost - srednjovjekovna pravokutna jezgra, zid 6 m, kazamati – niše za topove - dvostruka nova visina, hodnici na 3 razine- tada najrazvijeniji sustav- 1464. Juraj Dalmatinac dovršava kulu – gornji, valjkasti dio kule i otvor premagradu- 1478. Paskoje Miličević (sadašnja visina kule), Marko Andrijić (konzolnokrovište)

Bokar- obrana zapadnog ulaza u grad (Vrata od Pila, most i jarak)- hodnici s kazamatima


28/88

Trogir: krstionica Katedrale (Andrija Alessi), 1460.-67.g.- prvo zdanje renesansne sakralne arhitekture u Trogiru- radi u radionici J. Dalmatinca, (kasnije N. Firentinca)- najzrelije djelo

manji pravokutni prostor svođen bačvastim svodom, „montažna gradnja“ – blokovi koji se pripremaju u kamenolomu,

suha metoda

grade se vertikale s utorima – vanjska strana – pročelje, unutarnjastrana dodatno artikulirana

kreativna simbioza kasnogotičke i ranorenesansne dekoracije ikonstruktivnih elemenata:- korintski pilastri flankiraju izduljene niše blago nadsvođene - renesansni vijenac (girlande) – nose ih putti (gojazni dječaci) – simbolička tumačenja (rimski grobovi)

- iznad vijenac od akantusovog lišća (čista gotika), u uglu izduljenistupci – pomažu u nošenju vijenca

- šiljasti luk bačvastog kazetiranog stropa (Jupiterov hram – vraćanje antici) - najbitniji dio: vijenac all' antica: putti koji nose girlande

Trogir: Kapela bl. Ivana Orsinija (Nikola Firentinac, Andrija Alessi, Ivan Duknović), od 1468.g. - antologijsko djelo umjetnosti quattrocenta- najskladnija arhitektonsko-skulpturalna cjelina rane renesanse- 1468. - 1488. – gradnja- XVI.st. - zidne niše – skulpture- XVII.st. – barokna obnova, 4 prozora, gotički sarkofag na oltaru, anđeli

- ugovor: Alessi i Koriolan Cipico (zastupnik N. Firentinca)

- objedinjena djela najistaknutijih ranorenesansnih majstora- Cipico – sin humanističkog arheologa

pravokutan prostor svođen bačvastim svodom uzor: Jupiterov hram u Splitu zid je na mjestima debeo samo 15 cm – moderan način

razmišljanja – montažna konstrukcija zatege – drže statiku izvana pročelje, iznutra raščlanjeni oblici vertikale nose plastiku koja je konstruktivni element svod – pojedinačne kazete (željezne spone) plastika – vertikale – postala jedini osnovni konstruktivni

sustav

Nikola Firentinac:- ikonografski program: Posljednji sud – putti u donjoj zoni sabakljama (spiritelli)- Krist Sudac i Otkupitelj, Bogorodica, sveci (Duknović: sv. Ivan Evanđelist i sv. Toma)- ne vidi se gdje prestaje arhitektura, a gdje počinje skulptura - kolonada s apliciranim stupovima s puttima (atlanti) – nose vijenac- prisutan n aturalizam i izraženoj ljudskoj ekspresiji

Firentinac: kontrapost, linearna draperija – kasna gotikaDuknović: ravnoteža formalnog idealiziranja i realizma fizionomije


29/88

Šibenik: Katedrala , Nikola Firentinac, 1475.g.- najzahtjevniji projekt – remek djelo- dugotrajan projekt-3 faze: 1. gotička

2. J. Dalmatinac3. N. Firentinac

Katedrala izgrađena do razine završnih vijenacazidova svetišta i bočnih brodova ( neusklađeno) - brojne nepravilnosti u tlocrtnoj dispoziciji svetišta

do 1477.Firentinac: zadatak svođenja katedrale (smjernice – Dalmatinac?)- novi koncept: bačvasti svodovi, oktogonalna kupola na križištu - nivelacija postojećih zidova – izvana atikom, iznutra dekorativnim triforijem – čvrst potez koji dijeliradDalmatinca i Firentinca- kor: ojačava zidove – metalne zatege u debljini zida

- konzolno – piatta-banda – horizontlni serklaž

do 1479.- svodovi bočnih kapela – „montažna tehnika“ - bačvasti svod: dugačke kamene ploče na preklop – dobio je plohu svoda,a izvana plohu krova- užljebljene kamene ploče (pero i utor) + pojasnice s utorima (armirajusve)

Kupola:

- oktogonalna kupola na pandantivima, ima tambur- na moćnim stupcima (Dalmatinac), osnova kvadrat - pandantivi – oktogonalni tambur – ploče koje se suzuju prema gore sapojasnicama (deblje od svoda)

Sklop kupole, transepta i apside svetišta - originalnost sklopa križišta (priznata u svijetu)

Dovršetak katedrale: - do 1506. kupola, bačvasti svod, 2 traveja gl. broda + ½ bačvastog svoda – 2 trav eja bočnih polja

Zapadno pročelje: - katedrala u cijelosti dovršena po projektu Firentinca

gornje „trolisno završen dio“ (Alberti posredno) oblik pročelja prati bazilikalni presjek (za razliku od San

Michele u Veneciji)

Nikola Firentinac: najznačajnija arhitektonska vrijednost – dominantno stilsko određenje cjeline - jednostavna i kreativna sinteza prostora i vremena

- sjedinjenje dalmatinske tradicije gradnje kamenom + posredno Alberti


30/88

TROLISNA PROČELJA posebna i stilski najizrazitija skupina sakral ne graditeljske baštine hrvatske renesanse fluktuacija lokalnih majstora utjecaj matice: San Michele

Osor: Katedrala, 1463.-98.g.

- najranija, skromno pročelje (portal, rozeta)

Zadar: Sv. Marija, od 1507.g.- prvi restauratorski zadatak- romanička građevina, novo pročelje, trolist ne odgovara konstrukciji iza – paravan

Hvar: Katedrala, od 1516.g.- pročelje prati samo glavni brod, bočni- iza tornja


31/88

Dubrovnik: Sv. Spas, 1520.- romanička građevina, gotički šiljasti križno-rebrasti svod- pročelje: renesansna kulisa - edikula – plošna donja zona i gornja rozeta i vijenci

Svetvinčenat: crkva Marijina Navještenja, završena prije 1555. - jedina u Istri- pročelje ne odgovara trobrodnoj crkvi - reljef: oltar sv. Križa, linearna perspektiva – utjcaj okoline

DUBROVAČKI GOTIČKO – RENESANSNI STIL- simbioza: poštivanje tradicije i prisvajanje novih ideja

Dubrovnik: Knežev dvor, od 1437.g. - najveći i najreprezentativniji kneževski dvor sredozemne Hrvatske- ugled – tijekom rekonstrukcije – 2. rekonstrukcija u XV.st.- reprezentativna jednokatna palača, 4 krila + unutarnje dvorište – dolje trijem, gore galerije

Onofrio di Giordano della Cava – 1. faza, od 1437.g.- afirmirani napuljski graditelj- gradnja ex novo

strogo odijeljene funkcije, svakoj zoni odgovarazasebno stubište

pogled iz privatnog kneževog dvora oslabljeni ugao u dvorištu reprezentativno pravokutno dvorište glavno pročelje: prema zapadu, trodijelna

kompozicija

ulazni trijem (Nahodište) flankiran s 2 punaelementa, ritam gotičkih bifora (šijlasti luk) ugornjoj zoni radi tradicije i moći


32/88

Michelozzo di Bartolomeo – 2. faza, od 1467.g.- preavangardan, preuzima J. Dalmatinac- firentinac Salvi de Michele radi obnovu (jednako)- „faksimilska“ obnova unutarnjeg dvorišta - radi i obnavlja trijem- kapiteli: putti sa girlandama – antika

Dubrovnik: Divona (Sponza), 1516.-22.g.- najbolji primjer gotičko – renesansnog stila- utilitarna arhitektura – fondaco- prati zatečeno stanje, trijemovi s unutarnjim dvorištem - pročelje: ne čita se prava funkcija zgrade - tipologija reprezentativne javne i privatne stambenearhitekture- venecijanski gotico fiorito + ranorenesansni oblici- sklad prema tradiciji i staroj vijećnici

DUBROVAČKI LJETNIKOVCI- najveći broj izgrađen u XV. i XVI.st. 1) gospodarski interesi pojedinaca (humanista)2) interes Republike (kontrola i obrana granica i širenje teritorija)

- izvangradski prostor, siguran, spokojan- mjesta za odmor, dokolicu i razonodu (ideal života)

Dubrovnik: ljetnikovac Bunić – Gradić u Gružu, 1.pol.XVI.st. - organizirane cjeline: unutar ogradnih zidova na ortogonalnomplanu- jednokatna ladanjska kuća + prizemno krilo s terasom

Rijeka Dubrovačka: ljetnikovac Restić, XV.st,rekonstrukcija- pravokutni plan, jednokatna kuća + prizemno krilo s terasom - pogled- uz vodu – prijevozno sredstvo: brod- orsan – spremište za barku


33/88

Dubrovnik: ljetnikovac Sorkočević na lapadu, 1.pol. 16.st. - središnja dvorana (jedrasti svod) + 2 bočna prostora,simetrija- bačvasto svođeni trijemovi - kat: lakše konstrukcije – drveni stropovi- dvorana – centar + stubište (mjesto susreta) - trijemovi – stapanje s krajolikom

- loggie – zasebne, zaklonjene – 2 luka prema vrtu, 1monofora + 1 trifora prema luci (vizure!)- gotičko – renesansni stil – društveni status, pedigre,tradicija

- privatna kapela – najviši statusni znak obitelji i posebna dekoracija

- vrt: racionalna organizacija, visoki i niski zidovi(sa stupovima – biljke penjačice), sjenovit e staze, voda (kaoribnjak, ulazi u more ispod zidova)

RENESANSA 6/9VISOKA RENESANSA: SJEVERNA ITALIJA, MICHELANGELO

- polit ička i ekonomska kriza u Rimu, nema posla za arhitekte, jedino u Veneciji – gubi prevlast u pomorskojtrgovini- arhitekti – obrana Venecije – vojni inženjeri i arhitekti - orijentacija na poljoprivredu, Venecija se širi na kopno

1. SJEVERNA ITALIJA Jacopo Tatti Sansovino Michele Sanmicheli

2. MICHELANGELO

1. SJEVERNA ITALIJAJacopo Tatti Sansovino , 1486.-1570.g.- firentinski skulptor i arhitekt- početkom XVI.st. odlazi u Rim, druži se s Bramanteom, seli u Veneciju radi posla –

Tiziano, Tintoretto- postao glavni gradski arhitekt Venecije

Venecija: Piazza San Marco i Piazzetta, oko 1500.g.- najveći trg u Veneciji – Duždeva palača, crkva Sv. Marka i toranj - početkom XIV. st. trg bio obrubljen zgradama prokuracija sa trgovinama, trijemovima- najvećii najbolje organiziran trg u Europi- sjeverna i južna prokuracija – renensansne građevine - zapadna prokuracija realizirana u 19.st.

- stara prokuracija uključuje toranj, kasnije s bibliotekom – toranj je vani, renesansnim zahvatom toranj postajesamosta lna građevina - trg se širi, zvonik postaje ključna točka koja oblikuje Piazzu i Piazzettu- ulaz u Duždevu palaču završava u točci tornja


34/88

- oba trga – trapezne forme- Piazzetta – izlazi na glavni kanal – demonstracija moći,definira Duždevu palaču s istočne strane - biblioteka sa zapadne strane- sjeverni pravac – ulaz u palaču i ulaz u zvonik- svaka građevina je imala prostorni odnos s Piazzettom strijemovima, nije čvrsto definiran prostor

- zadatak: biblioteka- problem: na stranici Piazzette (mora biti reprezentativna) +mora parirati svojim arh. oblikom crkvi Sv. Marka i palači, amora biti subordinirana, radi građevine koja je niža odpalače, u kontrastu s kasnogotičkom palačom - snažna horizontala prati horizontalu palače, 2 stupa – zračna zavjesa, kadriraju pogled na Canal Grande

Venecija: La Zecca, 1536.g.- uz biblioteku- zgrada za kovnicu i riznicu zlatnih poluga- prvo jednokatna, 1554. drugi kat

prizemlje – od Bramantea (od palače Capri), rustika – masivni stupci spojeni lukovima , nosi moćni vijenac

prvi donio rustiku u Veneciju (Vasari), prigodna zanamjenu

1.kat igra izmjene apliciranih stupova sa pravokutnimprozorskim nišama

stupovi kao od 2 različita tambura – širi i uži, kao dasu utopljeni u plohu pročelja

dvostruki nadvoji iznad prozora, dorski vijenac 2 nadvoja, 1 stup – multipliciranje

2.kat lakša igra – jonski stupovi , još više povezani s pročeljem monumentalnost – minimalni detalji, pojednostavljenje – snaga, moć uz biblioteku – horizontalno se poklapaju na svakoj etaži na uglu Piazzette


35/88

Biblioteka, Sansovino, 1537.g.- impresivna već tada - prvi put ispravno primijenjeni stupovni redovi na prostoruVenecije na pročelju - Palladio – impresioniran, kasnije kopira

pravokutna građevina, 21 lučni otvor, 3 s druge strane prizemlje: trijem (bačvasti svod), pristup radnjama, u

sre dini monumentalno stubište gore: prostorije biblioteke – dvorana na sjevernomuglu

7 otvora prema Piazzetti , jedan od najljepših interijeracinquecenta

slike niša sa skulpturama, ritam s prozorima drveni svod, kazetiran s upisanim krugovima, pravokutni dijelovi s medaljonima pročelje: južno, dolje aplicirani dorski stupovni red, 1.kat jonski dorski stupovi na masivnim stupcima, lučno spojeni, dorski napust, jonski malo modificiran – suženi

prozori, glavni aplicirani stupovni red + sekundarni jonski stupovni red – s obje strane, kanelirani(arhitravom spojeni za primarni stup) + 2 iza (u dubini), nose pete lukova, arhitrav, iznad moćan jonskinapust, ispunjene rupe sa skulpturama u vertikalnoj osi

s balustradama sa skulpturama – visoka renesansa iz Rima ugao – uvijek problem, ojačan sa pilastrom širina = promjene stupa – triglif , pola metope na završetku

napusta (Vitruvije) – klasična antička interpretacija

-trebalo je riješiti spoj horizontale sa vertikalom tornja – loggetta, 1538.- rekonstruirana, ublažava prijelaz - fini motivi antičkog slavoluka - prostorija za sastanke patricija, 3 glavne osi sa širokimmoćnim lukom, izmjena s užim plohama s nišama - slobodnostojeći korintski stupovi povezani s pilastrimau plohi pročelja - u zoni atike – plošni pilastri sa skulpturalnim panelima,kao 3 slavoluka- bočno pročelje prema biblioteci, klasična serlijana, nemaveze s prednjim motivom- jedan podest sa blaustradom


36/88

Venecij a: Palača Corner del la Ca' Grande, od 1537.- utjecaj palače Caprini, postavlja model koji će se kopirati i ubaroku- trodijelna podjela po horizontali i vertikali

Prizemlje: baza u rustici, 2 etaže skoro identične (međunapust)

ulaz – definiran stupcima koji nose lukove, klinastielementi

bočno: 2 pravokutna otvora – fina edikula sa stiliziranimvolutama, aplicirani stupci nose napust

iznad: pravokutni prozori flankirani izduljenim volutama1. i 2. kat:

igra plasticiteta, 2 stupa se ritmički izmjenjuju sa izduljenim lučnim otvorima 1.kat – jonski, 2.kat korintski stupovi – plasticitet - aplicirani elementi, izlaze van – igra svjetla i sjene baza: čvrsta i moćna srednja 3 prozora povezana kontinuiranom balustradom ritam: A-A-B-B-B-A-A fini brid , plastični dio se lomi pod 90°

- unutra bačvasto svođeni vestibul - duži prolaz – veliko dvorište, identična pročelja vanjskom

Michele Sanmicheli

- u Rimu se druži sa da Sangalom, maniristički zahvati - odlazi u Veronu pod venecijsku upravu, vrlo cijenjen i tr ažen vojni inženjer - putovao po svijetu

Verona: Palača Bevilacqua , 1530.- najbogatije pročelje tog vremena, prizemlje i 1. kat Prizemlje:

složena rustika sa složenim ritmom, 7 polja ulaz postavlja asimetrično š : v = 2 : 3 aplicirani pilastri obavijeni rustikom,

prozori sa klupčicom – sfinge

1.kat: plastičan, sa kontinuiranom balustradom aplicirani korintski stupovi bogat krovni vijenac gornja etaža – slojevita, prate se vertikale konzole sufliraju triglife

veći lučni otvori

kontinuirani vijenac def inira manje otvore, plastičnost igra svjetla i sjene igra u oblikovanju pročelja u slojevima, manji/veći otvori


37/88

dodatno oplemenjeni aplicirani stupovi (subordinirani – igra) – različito kanelirani – 2 jasne jedinicekoje definiraju slavoluk

izmjena trokuta stih i polukružnih segmenata zabata u sredini najjači slavoluk, zrcalno simetrično

Venecija: Palača Grimani, oko 1556.g. - jedna od najbogatijih palača Venecije - igra sa slojevima i apliciranim motivima (rimskislavoluk)- trodijelna podjela vertikala i horizontala

Prizemlje: izduljeni vestibul svođen bačvastim svodom koji

vodi do dvorišta prvi put riješen spoj unutarnjeg prostora s

pročeljem zona vijenca – produljio sa svake strane – zona

imposta definira visinu bočnih lukova ipravokutnih prostora

u gornjoj zoni postavlja pravokutne otvore, š = pilastri masivni korintski kanelirani pilastri u parovima, definiraju krila po 1 pilastar dijeli srednju zonu u 3 polja

- vertikale se produljuju u visinu

Gornji katovi: aplicirani korintski stupovi piano nobile: kontinuirana balustrada uvodi sekundarni stupovni red koji nosi arhivoltu i arhitrav maniristička upotreba antičkih motiva i spoja unutarnjeg prostora s pročeljem

Verona: Porta Palio, oko 1555.g.- inženjerski zadatak, gradska vrata, morajuizgledati moćno

3 otvora, multiplicira se unutrarnja strana skromnija koristi stupce koji su povezani velikom

gredom, definiraju niše bočne niše – edikule u sredini veći pravokutni čvrsti otvor niše oplemenjene rustikom aplicirani dorski red na cijelom pročelju, pilastri u

uglovima, dorski napust unutra – parovi stupova prikriveni rustikom ritmizirano zaglavnim kamenjem


38/88

Zadar: Kopnena vrata, oko 1543.g.- njegov nacrt razradio nećak? - kontinuirana rustika, maniristički detalji - ritam pilastara i stupova, flankiraju otvore- dorski red, dorski napust

Šibenik: tvrđava sv. Nikole, 154 0.g.- Giangirolamo – nećak - polubastioni s kortinama – talijanska kliješta, klasična - svaki bastion izjednačen s kortinom - detalj ulaznih vrata – fini motiv jednolučnog slavoluka,

rustika, aplicirani stupovi flankirani pilastrima – ugaoportala, nose dorski napust

2. MICHELANGELO (1475.-1564.)- najveći umjetnik u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi svoga doba, najoriginalniji uarhitekturi- njegova arhitektura nije skulptura- remek djelo: Sv. Petar – odbio naknadu- Sikstinska kapela, minimum separabile – Stvaranje Adama

Firenca: Nova Sakristija – San Lorenzo, 1520.-1534.g.- grobnica Medici ( stara – Brunelleschi)- osnovni koncept kao Brunelleschijev, dodaje zonu atike,raščlanjuje ploge sa 2 aplicirana reda, dodaje skulpture - postavlja prozor u zoni lunete, igra se sa svjetlosnim

efektima- 3 vertikalna polja, slijepe edikule s nišom sa skulpturompokojnika- kupola – reinterpretacija Panteona, okulus ima lanternu


39/88

- korintski pilastri- ulazna vrata subordinirana, koristi negati vni efekt, naglašava nišu nedostatkom zabatnog završetka – skulptura- novo – čitanje dimenzije prostora, ne možemo definirati dimenzije - velika edikula i skulpture

- dodatni zadatak: biblioteka, Medicea Laurenziana,1523.-59.g.- širina i debljina definirane, problem s vestibulom - izduženi prostor 10x40 - poleđina klupa za čitanje, visina klupa = visina sokla - igra s plohama, pilastri – plohe- buši plohe, slijepe niše, prozori, zid doveden dominimuma

- pilastri su obloga stupaca koji nose strop- ulazni vestibul: 3 horizontalne trake, srednja ritmizirana parovimastupova u nišama, naznačeni pilastrima, slijepe edikule - izmjenjuju se zabati, ugao – oštri brid stupca viri iz sjene - flankirani sa 3 stupa, gore pilastri – plošnije, dolje – volute u osi stupova- vrata – zabat kojem fali 1 dio- trokrako stubište radi Aminati(?)- srednji krak s balustradom, 3 stube koncentrirani ovali

Rim: Kapitolski trg, od 1538.g.- upravni centar, pape naručuju, žele preuzeti upravu - skulptura konjanika Marka Antonija- trapezoidni trg, uklanja vizuru crkve, monumentalizirapalaču s trapezoidnim oblikom

- ulazi u bočne palače nemaju simetrične ulaze, ali setako čita - obukao pročelje, 1. put u svjetovnoj arhitekturi – kakospojiti antički stupovni red sa višekatnom građevinom - uvodi sekundarni stupovni red, donja kolonada iedikule prozorskih otvora- palača : rustikalna baza i kolosalni red- kameni strop – ravni, korintski pilastri- središnji dio flankiran jonskim redom, igra bojom - elipsoidno opločenje, radijalne teksture – čitamo

skulpturu većom nego što jest i postaje žarište trga


40/88

RENESANSA 7/9VISOKA RENESANSA: SV. PETAR U RIMU, MANIRISTI U FIRENCI I RIMU

1. BAZILIKA SV. PETRA U RIMU- Antonio da Sangallo ml.- Michelangelo Buonarroti2. MANIRISTI

- Bartolomeo Ammannati- Giorgio Vasari- Giacomo Barozzi da Vignola3. URBANIZAM U RIMU U XVI.st.

1. BAZILIKA SV. PETRA U RIMU

Rim: Sv. Petar (Bramante), 1504.-14.g.- rekonstrukcija prvog projekta- u apsidi grobnica Julija II. (Michelangelo)

- zadatak: simbol zapadnog kršćanstva centralna građevina: grčki križ, kupola na tamburu, krakovi križaizlaze iz kvadratnog tlocrta

„rastopljeni zid“ – upitna statička stabilnost uplit antičkog jezika (detalji)

- rekonstrukcija drugog projekta:- papa tr aži drugo mišljenje i angažira Sangalla – oktogonalna forma za izgradnju kupole- Bramante reducira na 3 kraka u dogovoru s papom, masivna baza , ojačava stupce, dodaje brodove – longitudinalna, 2 pilastra flankiraju lučne prolaze – čitaju motiv slavoluka (Alberti u Mantovi)

- nakon Bramantea preuzima Rafael Peruzzi

Rim: Sv. Petar (Antonio da Sangallo ml.), 1520.-46.g.- maketa- traži se od njega da se popravi, rekonstruira stanje prije teške pljačke - 4 godine izrađivao maketu crkve (da se otvarati iznut ra i sve se možeočitati iz nje, drvena, puna detalja) - novi korak u projektiranju Sv. Petra – prvi puta jasan projekt, jasnavizija kako to treba izvesti

stapa ideju centralne građevine bazirane na grčkom križu –

radi longitudinalni oblik predvorje jako dolazi do izražaja, flankirano tornjevima simplifikacija osnovne zamisli Bramantea - ojačani pilastri, skoro kvadratični –

vizualna statička stabilnost niz sekundarnih svodova = obruč koji drži sve na mjestu brod nastao produljenjem: nema bočne brodove, nego su to bočne kapele

(„predvorje se priljepilo na crkvu“) dolje dorski, gore jonski red , uvodi zonu atike da bi jonski red ugurao više prema

krovu atika – lezene i pravokutni prozori – zona sekundarnih svodova kupola – zašiljenog presjeka iznutra, izvana kolonade, donja baza – tambur,

gornja zona maskira kupolu – izgleda kao čista hemisfera, što nije realan slučaj zamjeralo mu se što se pogubio u kolosalnom mjerilu i da je predvorje preslabo spojeno sa svetištem i

da su konstrukcije pregotičke


41/88

Rim: Sv. Petar (Michelangelo), 1546.-64.- nevoljko prima dužnost da se prihvati posla- kreće ispočetka - odbija dobivati plaću za rad na crkvi (prednost što ga nitko neće pritiskati itjerati na rad)- ima mogućnost izvesti što je zamislio (podrška pape) - do njegove smrti južno krilo završeno, sjeverno trebalo zatvoriti (svod)

vraća se na centralnu građevinu s grčkim križom, apside na kraju, izlazeiz volumena, polukupole, kupola

rotira za 45° radi simplifikaciju cijele nosive konstrukcije, maksimalno ojačava

stupce, zasjek pod 45° i s nišom, ali se čita kao masivan stupac čisti sekundarne prostore, kupole, preuzima od Sangalla sekundarne svodove novost: kompozicija kvadratnih stupaca koji preuzimaju potisak sekundarnih svodova – neupitno

stabilno obavija u j ednolično pročelje, svaki element ima funkciju

Uzdužni presjek: 4 masivna stupca sa gigantskim kapitelima - masivno, a čini se

lagano, prozračno

- kolosalni pilastri i u oblikovanju pročelja: par pilastara i između niše – motiv slavoluka- jugozapadno pročelje – gore sloj atike koja prati ritam kolosalnih pilastaras nišama

ulaz: nadograđuje trijem tetrastilnog hrama koji sastupovima izlazi iz masivnosti građevine

stupovi nose napust koji izlazi, zabat ne negira atikuu čijoj zoni se nalazi

- kupola – maketa pred kraj života, muči se traži snimak Brunelleschijeve kupole da istraži kako

da napravi kupolu koncept hemisfere koja stoji na prozračnom

tamburu (začeo Brunelleschi) ne promišlja da je kupola iz 1 ljuske, već iz 3, najniža definira

hemisferu u unutrašnjosti, a najviša definira hemisferu izvana izvana visina 132m iznutra tambur artikulira s parovima pilastara koji se izmjenjuju s

prozorskim edikulama izvana parovi stupova koji su se odlijepili od plohe tambura i sa

svojim napustima se lijepe na pilastre (poput malih kontrafora) – nova zona proizašla izzone tambura

rebra koja se suzuju prema gore tvore prsten koji nosi lanternu niz horizontala koje umiruju kompoziciju vertikale se u trakama nastavljaju, suzuju prema prstenu,

oplemenjene s kružnim i pravokutnim kazetama osjećaj uravnotežene kompozicije nije čisti polukrug, već je malo zašiljena


42/88

- Giacomo della Porta – završio, ispoštovao Michelangela, jedino oblikovao sekundarne kupole

Rim: Sv. Petar (Carlo Maderna, Bernini), od 1603. – trg

2. MANIRISTIBartolomeo Ammannati

Firenca: dvorište palače Pitti, od 1560.g. - reprezentativno dvorište i vrt - dograđuje 2 vanjska krila - potkovasta struktura dvorišta - piano nobile – aplicirani jonski stupovi- preko stupova zalijepio po jasnice i produžio ih napročelje oko samih edikula

- respekt prema vojvodi, apsolutno raskošno, najboljiprimjer rustike iz toga doba- izvana cijelo pročelje u rustici - teatar koji se nadovezuje- osim rustike, artikulacija edikulama , zabat više nije spojen- u sredini pročelja proširenje ( 1 arhivolta koja se upire u masivne stupove )1. i 2. kat – prozori za vojvodu i vojvotkinju – vizura na fontanu i teatar- iz vrta se ne percipira prizemlje, nego piano nobile i 2.kat


43/88

Giorgio Vasari

Firenca: Uffizi, od 1560.g.Le Vite de' piu eccelenti Pittori, Scultori e Architettori – enciklopedija sa životopisima svih umjetnika od kasne gotike donjegovog vremena, subjektivan- nepresušni izvor informacija i detalja, uvod u nečije stvaralaštvo

- smatra se p rvim udžbenikom iz povijesti umjetnosti - slikar, arhitekt, diplomat, organizator nepresušne energije, vrlopoželjan arhitekt dvorova - moćna narudžba: palača Uffizi - 13 dislociranih administracijskih jedinica postavljaju se u 1 zgradu

svojom lokacijom spaja palazzo Vecchio i glavni trg 2 vrlo dugačka krila + mali središnji krak (Bramante: Belvedere – u literaturi se uspoređuju dugački

hodnici koji povezuju poslovno – privatno) hodnik na 1. i 2. etaži, dolje pješački trijem („čekaonica“) 2. kat danas muzej

vertikalni potezi „sjeckaju“ horizontalu u jedinice: 2 masivna stupca, nastavak na piano nobile stupci zaustavljaju prostor, dok stupovi spajaju, omogućavaju kominikaciju vanjski prolaz u prizemlju – kazetirani bačvasti svod s prozorima – puštaju svjetlost, reduciranje mase

svoda središnji završni dio: donja zona – gigantska serlijana, u gornjoj se smanjuje serlijana – parovi stupova koji s impostom hvataju upiranje luka, izvana: bočni prolazi razvlače

situaciju, nije sve fokusirano na središte, možda malo previše rastegnuto


44/88

Giacomo Barozzi da VignolaRegula delli cinque ordini d'architettura, (1562.)- jedna od najuspješnijih knjiga o arhitekturi - skupina praktičnih uputa za ispravno građenje - novi tip arhitektonskog udžbenika sa slikama

Rim: Villa Giulia, 1551.-55.g.

- papa Julije III ga angažirao za vilu izvan gradskih zidina zaopuštanje

- vila je vrlo jednostavna, izvana 5 glavnih osi, središnji dioizlazi van , 2 bočna krila - Vasari nadgleda gradnju

zaglađena ploha – isticanje rubova i središnjeg dijela središnji dio – motiv slavoluka i na prizemlju i na katu donja zona: rustika – pilastri i stupovi, radijalni

elementi rustike

gornja zona: izlazna loggia, balustrada, flankiranapilastrima

čvrsto zaustavljeno glatkim pilastrima razlike u visinama – glavna zamisao fina denivelacija

Tlocrt: pravokutni dio naprijed, 3 krila, polukružni trijem, dvorište u visini prizemlja, velika pa mala vrtnaloggia, kvadratno dvorište

vrtna loggia – ista kao trijem konkavno pročelje, iznutra također motiv

slavoluka unutrašnjost – vrlo bogate freske glavni vrtni paviljon – 3 pravokutna otvora

flankirana s jonskim stupovima, dio napustaiskače van

etaža -1: nimfej – hlad, voda, bogatstvo skulptura vrtna loggia – čista, klasična serlijana glavna loggia ima arhivolte


45/88

Rim: San Andrea, Via Flaminia, 1551.-55.g.- svođena ovalnom kupolom na pandantivima (prvi put! – glavnielement u baroku)- kvadratni tlocrt + kružna kupola – rastegnuto po osi = ovalnakupola- oplemenjena ar tikulacijom koja evocira antički hram - aplicirani pilastri, napust, zabat u zoni atike

Rim: Il Gesu, od 1568.g.

- standard za sve isusovačke crkve - najutjecajnije sakralno zdanje

jednobrodna građevina s bočnim kapelama plitki transept pol ukružna apsida svetišta glavni brod – bačvasti svod središni dio (križište) – kupola na tamburu

Utjecaj Michelangela: kompozicija od 4 podupiruća kvadrata – gigantskistupci koji nose kupolu

- puno kraća i puno šira crkva od San Andree u Mantovi, stoga ihne treba uspoređivati, iako se to stalno nameće

moćni kontrafori podupiru bačvasti svod iznutra: parovi pilastara koji se izmjenjuju s lučnim

prolazima u kapele- središnji rizalit izvučen prema van - Giacomo della Porta izmjenjuje projekt pročelja, dodatno garazrađuje, u gornjoj zoni evocira antički hram – dodaje volute

3. URBANIZAM U RIMU U XVI.st.papa Siksto V., 1585.-90.g.- spojnice glavnih točaka Rima (hodočasnička mjesta) - planirana urb. intervencija- niz radijalnih sustava koji se osima povezuju u jednu cjelinu


46/88

RENESANSA 8/9VISOKA RENESANSA: PALLADIO, DUBROVAČKE PALAČE XV. – XVI.ST.

1. ANDREA PALLADIO uvod javne zgrade palače

vile crkve Teatro Olimpico

2. DUBROVAČKE PALAČE XV. – XVI.st.

1. ANDREA PALLADIO (1508. – 1580.)- utjecaj humanista (Giangiorgio Trissino, Alviso Cornaro, Daniele Barbaro) – intelektualno i umjetničko sazrijevanje - postao predvodnik humanista u sjevernoj Italiji- putovanja u Rim i druge antičke centre - razradio snagu simetrije, harmonične proporcije, sve sročio u jednu jednadžbu: (c-b)/(b-a) = c/a (2, 3, 6 ili 6, 8, 12)- glavni osnovni harmonični likovi: krug i kvadrat - razmišlja o harmoničnoj visini prostorije

I Quattro libri dell' Architettura (1570.)- veliki uspjeh 1. izdanja- karakteristični crteži (tlocrt, presjek, pogled) + kratki, jasni i vrlo informativni tekst - veliko samopouzdanje autora, povratak antici opravdan

- Palladijeva arhitektura – ne imitira, već nastavlja antiku KNJIGA 1: TEHNIKA I REDOVI KNJIGA 2: STAMBENE ZGRADEKNJIGA 3: JAVNE GRAĐEVINE KNJIGA 4: ANTIČKI HRAMOVI

- najtalentiraniji arhitekt Italije toga stoljeća

JAVNE ZGRADE

Vicenza: Bazilika, od 1549.g.- stara gradska vijećnica, u prizemlju trgovine, prolazi, ruševna - predlaže čisto i jednostavno rješenje – jednokatni trijem sa

masivnim stupcima koji se prislanja na vijećnicu i statički juodređuje i obnavljaPrizemlje:

aplicirani dorski stupovni red – nosi prepust napustaKat:

jonski stupovni red na pijedestalu – nosi segmentesvojih napusta

Završetak: pijedestal sa skulpturom

- implementacija sekundarnog sustava – serlijane (paladijanski motiv) – prizemni parovidorskih stupova s lukovima- blaga odstupanja s lukovima zbog stare postojeće građevine (najviše se vidi na uglovima) - ugao završava s parom apliciranih stupova


47/88

Vicenza: Loggia del Capitaniato, 1565.g.- sjedište kapetana - jednokatna palača Prizemlje:

blago povišen trijem Kat:

reprezentative prostorije, prema trgu se otvara balkonskim

otvorima- danas izgrađena samo 3 polja loggie (nagađa se do 7) - donja zona – trijem – vodi u unutrašnjost – gornje svečane dvorane - stupci spojeni lukovimaKljučni element oblikovanja: KOLOSALNI APLICIRANI KOMPOZITNI STUP - dominira pročeljem, ujedinjuje cijelo pročelje u kompaktni blok, stoje napijedestalu, nose segment napusta koji izlazi van

lezene koje se izmjenuju s pravokutnim otvorima dojam kao da se radi o ostacima kolosalne antičke građevine kojoj

je dograđeno tkivo modernijih zgrada

sužava stupove do neprepoznatljivosti upotrebljava triglife koji nose istak (balustradu), otvori prozora

reducirani ostaci zida obogaćeni reljefom u štuku stupovi su zid ani i obloženi štukom – izbačeni u prvi plan pročelja ne tretira kao da pripadaju istom nosivom sustavu bočno: raščlanjeno apliciranim stupovima u motivu samoga slavoluka, stupovi flankiraju zonu zida sa

skulpturom na pijedestalu istaci u ravnini sa istacima na prednjem pročelju dulji potez balustrade – donja baza: serlijane arhivolta ulazi u razinu napusta + atika blago uvučena

PALAČE

Vicenza: Palača Thiene, 1542 (?).g. - svaki zadatak rješava na drugi način (nema šprancu) - prezentira ju u svojoj knjizi- tektonski jasna građevina, sadrži klasični vokabular, uravnoteženost - rustika, piano nobile (Bramante) + manirizam - fine stilske provokacije – elementi rustike- rustika u štuku (nije kamen), dio elemenata rustike „ispikano“, hrapavijapovršina da bi se ugao palače stavio u 1. plan

simetrija po glavnoj ulaznoj osi, unutarnji gigantski atrij – uglovneoktogonalne prostorije, središnji rizalit (nije izveden)

uzdužna os: središnji rizalit, izlazi u zonu ulice = nesmetanprol az kroz trijem, naglašava glavnu dvoranu na piano nobile

svi postori jasno definirani harmonijskim proporcijama u jednukompozicijsku cjelinu

Donja zona: pravokutni otvori sa horizontalnim nadvojem nadvišeni s

jednom slijepom lunetom (radijalni elementi)Gornja zona:


48/88

kolonada zaglađenih korintskih pilastara, ističu se na rustici, izmjenjuju se s vrlo moćnim prozorskimedikulama, plastično izlaze van,nose zabat (segmentni i trokutasti oblik)

ugao – ojačava ga, ugaono polje definira s parom pilastara, gore završava krovnim vijencem kapiteli povezani reljefnom trakom apstraktni pravokutni otvori jedini element od kamena: kordonski vijenac ispod prozora jednokatna građevina, etaže jednake visine unutrašnje dvorište: dijalog iz vanjskog u unutrašnje pročelje prizemlje: masivni nosivi stupci s lukovima, rustika kat: fini ritam raščlanjenja apliciranih pilastara sa velikim

prozorskim otvorima

Vicenza: Palača Chiericati, 1550 -ih- uska nezahvalna parcela, ne smije zakloniti komunikaciju

pješaka - formira i pa laču i trg - razmišlja u širem kontekstu – najklasičniji grad u Europi - palača – sastavni dio trga – inspiracija antičkog foruma (trijemkoji nivelira različite visine) - aplicirani stupovni redovi se odljepljuju od zida – postajutrijem

dolje: rimski dorski stupovni red gore: jonski aplicirani stupovni red na pijedestalu (tvore

traku s balustradom) nema kontinuiteta, već središnja dvorana izlazi i ponovno

se stupovi „lijepe“ na zid – definirane dvije loggie kojeflankiraju tu dvoranu

edikule s ritmom, manji pravokutni otvori rizalit koji se ističe definiran parovima stupova

Prizemlje tlocrt: naglašen javni prostor i središnja zona, alidecentno naglašeno – percepcija prisutnosti barijere, ali ne i fizički

Vicenza: palača Valmarana, 1565.g. - dugačka parcela, igranje snagom simetrije- gusta urbana struktura- ulaz – trijem – atrij – drugi unutrašnji trijem – prolaz u dvorište

6 kolosalnih pilastara na pročelju, na pijedestalu atika blago uvučena pilastar nosi svoje istake napusta, vertikala se prenosi lezenama u posljednjem polju 2 manja pravokutna otvora i gore jedini s

trokutastim zabatom ugao: manji korintski pilastar – nosi istak svog napusta, napust nosi

pijedestal skulpturePrizemlje:

sekundarni stupovni red (tu pripada i ugaoni pilastar), na ulazu lučniotvor

sekundarni red se čita kao da je iza glavnog rustika – plohe u prizemlju, radijalni klinasti elementi – nadvoji


49/88

horizontala – reljefna polja – štuko Gornji kat:

balustrada, ugaoni prostori puno manji i imaju trokutasti zabat kulminacija prema ulaznom portalu unutrašnja strana – sačuvana jonska kolonada koja drži napust, na

nju nasjedaju zidovi piano nobilea

VILE

Meledo: vila braće Trissino, 1567.g. - commodita- vile moraju omogućiti ekonomsku profitabilnost - poželjno da su smještene na bežuljku (cikulacija zraka, pogled) - trijemovi, fokus na središte vile – atrij u obliku kruga- bazirana na simetriji, dodatna krila za povezanost sgospodarskim građevinama - glavni salon u središtu građevine, dvoetažan, natkrivenkupolom

Vicenza: La Rotonda (vila Almerigo, pa Capra), od 1567.g.- samostalna centralna građevina - atipični oblik njegove vile - na brežuljku – vizure sa sve 4 strane – potreba za 4 trijema – estetskačistoća, ideal estetike - kvadratni tlocrt, simetrična po objeosi, niz pravokutnih prostora, usamom središtu kružni salon - trijem: heksastilni pronaos

- ima podrumsku etažu, glavnu reprezentativnu etažu i zonu atike (jednakavisini podtumske etaže) - glavni element: salon, atrij – fina misao Palladija za oblikovanje – uzvišenaforma kruga, sjedinjuje sve elemente kompozicije- salon: jedini kružne forme i nalazi se u samom centrukompozicije, dvoetažan s obzirom na ostatak – naglasak- harmonične proporcije pročelja, blagi tambur + kupola - apstraktna čistoća - nedostatak topline doma


50/88

CRKVE

Venecija: San Giorgio Maggiore, 1565.g.- raskorak između estetskih ideala arhitekta i investitora - mora raditi longitudinalnu zgradu po želji investitora

3 broda, središnji bačvasti svod, zasječeni prozori bočni brodovi i svetište križno svođeni

transept završava bočnim apsidama s polukupolama središte: kupola na tamburu na pandantivima paravanski zid – propušta dolazak u kor – zona iza

svetišta unutrašnjost: bijela – veća svjetlost nosivi ugaoni dijelovi dodatno ojačani – bridovi nemaju

aplicirane stupove, već aplicirane polustupce paravnski zid: korintski stupovi koji nose napust, uglovi naglašeni

pilastrima gornja zona kora: edikule + niše sa skulpturama

- višeslojno pročelje: rimski antički hram na visokom podiju – 4 korintskaaplicirana stupa- hram grčkog karaktera – u 2. planu – zaglađeni pilastri – nosi arhitrav iisprekidani zabat

Venecija: Il Redentore, 1576.g.- jednobrodna građevina s bočnim kapelama, trolisni završetak, ucentru kružna prost orija – kupola na pandantivima- 3.dio trolista: polukružna kolonada – zona paravana izmeđusvetišta i kora - motiv preklapajućih slavoluka - trijumfalni luk, reducirani zid, svetište – fokus – bjelina(pročišćeno, uzvišeno) - paravanski zid (svetište – kor)- višeslojno pročelje:

1.plan: pročelje rimskog hrama (hram u antama) 2.plan: plošniji sloj u širini glavnog broda, pilastri koji nose

napust – ujednačen sa zabatom u 1. sloju - kontraforni sustav


51/88

TEATRO OLIMPICO

Vicenza: Teatro Olimpico, od 1580.g.- scena i eliptično gledalište - kolonada – napust – balustrada – skulpture- gornja zona definirana balustradom i skulpturama- strop oslikan – nebo s oblacima (jer teatri nisu imali krovnu

konstrukciju)- scena – 7 vertikala s otvorima, glavni otvor lučno nadvijen,aplicirani korintski stupovni red an pijedestalu, nosi svoj segmentnapusta- gornja zona: sekundarni red – kompozicija od 3 stupa koji seizmjenjuju s edikulama- motiv slavolukav donje zone = v gledališta v kata = v balustrade

DUBROVAČKE PALAČE

Dubrovnik: palača Ranjina, 2.pol. XV.st. - 2 zone:- donja – kasnogotičko – renesansni stil, otvori nisu u skladu, nema osi simetrije,monumentali ulaz, luneta u okviru, bočno stubište do gornje etaže - piano nobile na zadnjoj etaži

- gotička trifora flankirana monoforama s balkonom

Dubrovnik: palača Tome Stjepovića - Skočibuhe, od 1548.g. - piano nobile u visini same kupole katedrale- jasno razrađeni osni otvori, pravilna raspodjela segmenata, monumentalni ulazniportal, d vokrako stubište - najviša i najrastvorenija etaža – piano nobile- ne odudara od palača iz sredine XVI.st. u Italiji - plastične masivne edikule prozora podvučeni balustradom

Dubrovnik: palača Sorkočević, kraj XVI.st. - uske ulice, što veća palača - srušile su se 4 palače radi nje - ujednačeni ritam prozorskih osi - obrubljena donja zona, monumentalni portal, edikule, kordonski vijenac


52/88

RENESANSA 9/9ŠIRENJE RENESANSE U EUROPI

1. UVOD2. SREDNJA EUROPA

Češka, Ugarska, Poljska, Njemačka, kontinentalna Hrvatska 3. ZAPADNA EUROPA

Francuska, Španjolska, Engleska

1. UVOD- prva pojava: dvor1. faza: asimilacija oblika, ali ne ideja2. faza: Talijani unose arhitekturu i ideje3.faza: razvoj nacionalne arhitekture

1.

- pristup informacijama, inzistiranje za pojedine detalje (upotrebljavanje detalja na krivi način, samo kao ukras) 2.-import talijanskih arhitekata i umjetnika – primjenjuju se detalji u dogovoru s investitorom, primjenjuju ideju idetalje – moćni, kreativni arhitekt 3.-moćni, kreativni arhitekti iz Njemačke brzo prelaze u barok

2. SREDNJA EUROPA- pojava renesanse nasumce- neki centri se šire, drugi se gase

- teža komunikacija s Italijom - rade se dvorovi s najkarakterističnijim unutarnjim dvorištem

ČEŠKA

Prag: Kraljevski dvor: Vladislavska dvorana (Benedikt Ried),1493.-1502.g.- želi pokazati modernost svoga vladanja i zapošljava B. Rieda(izražen arh. izričaj, u Budimu upoznaje renesansu)- apsolutno harmonične proporcije

- geometrično – latičaste konstrukcije svoda koje se slijevaju nakontrafore- ogromna dvorana- fina sinteza duha renesansnog prostora i gotičkog oblikovanja - detalji:

prozori na pročelju – moderni, kvalitetni, 3 korintskapolustupa, reducirani asketski napust = bifora

nerazumijevanje u oblikovanju kapitela (energične volutezamijenjene rozetama)

- prisutno gotičko razmišljanje: fina arhitektonska edikula –

uokviruje portal, luneta na asketskom napustu- polustupovi se rotiraju oko svoje osi- druga edikula uokviruje sam ulaz


53/88

UGARSKA

Ostrogon (Esztergom ), katedrala: Bakočeva grobna kapela,1507.-10.g.- kasnije blago dislocirana od izvornog položaja - centralna građevina upotrebljena kao grobna kapela- natkrivena kružnom kupolom na pandantivima

- talijanski importirani umjetnici koji znaju koristiti elementerenesanse- svaka niša je lučno svođena, kazetirana - crveni mramor- vrlo snažan plastičan prostor, igra svjetla i tame- elementi kod Brunelleschija: tonda u pandantivu

POLJSKA

Krakow: Wawel, dvorište kraljevskog dvora, 1502. -36.g.- Žigmund doveo talijanske arhitekte - ujedinjavajući faktor: trijem u dvorištu (različita krila dvorca) - superponirane arkade (renesansni palazzo)

3 etaže, prve dvije – prozračne arkade (kao Brunelleschi) gore: kolonada – visina zahtijevala konstruktivnu sigurnost =

zatege, krunasti presten- visoki stup podijeljen krunastim prstenom i stvara dojam 2 stupa,

prsten kao kapitel, gore jonski kapitel

Krakow, katedrala: Žigmundova kapela (Bartolomeo Berrecci), 1517. -33.g.- iznutra kružni, izvana oktogonalni tambur, lanterna - unutra: bogatstvo dekoracija, motiv slavoluka, korintskipilastri- vani: korintski pilastri- slijepa luneta oblikovana kao Dioklecijanov prozor utermama

NJEMAČKA - teži razvoj renesanse (zbog vjerskih ratova)

Heidelberg: Knežev dvor Ottheinrichsbau, 1556.g. - dekorativni pristup detaljima, nerazumijevanje

- rustika, jonski pilastri – omalovažavano zbog nerazumijevanja,vrlo lomljivo, nespretno u odnosu na harmonijske proporcije- simbol slavoluka (ulaz), zadnji segment stisnut, bočni segmentiostakljeni


54/88

München: isusovačka crkva Sv. Michael, 1583. -97.g.- jednobrona, bočne kapele flankiraju srednji brod, bačvasto svođene - transept u gabaritima crkve,nema kupolu na križištu, blago sužen tlocrt - bačvasti svod pretočen na vertikalne zidovebez vijenca- iznad bočnih kapela – galerije – dodatnasvjetlost

- pročelje: ne nosi ni jedan detalj osimpilastara u donjoj zoni (pročelje kasnogotičkegrađevine srednjoeuropske kuće)

Augsburg: Vijećnica (Elias Holl), 1615.-20.g.- pročelje: ojačani rubovi zgrade, istaknut središnji rizalit – za 2 etaže viši od ostatka(reinterpretacija rimskog hrama)

- njemački element: tornjevi – simboliziraju njemačko herojstvo

KONTINENTALNA HRVATSKA

Varaždin: sredina XVI.st. - sjedište generalata, opskrbni centar

- jak gospodarski razvoj- postavljanje bastiona, jaraka s vodom- obnova unutrašnjeg dvorišta – arkade1. kat: toskanska arkada na balustradi, u istoj vertikali kolonada gornjegkata koja nosi strehu

Zagreb: utvrde pred Katedralom, 1512.-20.g.- grade se prave zidine s kružnim kulama na uglovima te 2 po polovicisjevernog i zapadnog zida- talijanski graditelji- kružne kule: kordonski vijenac


55/88

Veliki Tabor: XVI.st.- jedan od najbolje sačuvanih renesansnih burgova - glavna palača: peterokutni oblik, obzidana zaštitnim zidom - ulaz: pravokutno zdanje- prozračno dvorište, lakoća postignuta arkadama kroz 3 etaže – suprotnost vanjskom izgledu (masivnost)- vani: niz stepenastih konzola

- fina bifora – apstraktni detalji, spre

Date post:	08-Jul-2018
Category:	Documents
Upload:	lea-miokovic
View:	313 times
Download:	7 times

PA III Skripta

Documents