RESTAURATIVNA SKRIPTA

8/16/2019 RESTAURATIVNA SKRIPTA

1/135Restaurativna stomatologija

1

RAZVOJ ZUBA

1. Stadij inicijacije (5-6tj) – zadebljanje ektodermnog epitela ustomodeumu -> labijalni (tvori prostor između usana -> alveolarnognastavka !eljusti) i lingvalni nabor (osnova za zube -> dentalna lamina)

". Stadij proliferacije (6-#tj) – umno$avanje st. dentalne lamine %

prodiranje u vezivo& u svakoj !eljusti 1' pupoljaka -> zubni zameti (zasvaki mlje!ni zub)

. Stadij histodiferencijacije (#-*tj) – di+ereniranje kona!ni, tkiva zubnogorgana (unutranji -> ameloblasti i vanjski sloj -> kubi!ne st.) zubnapapila se invaginira u aklinski !vor (od njega nastaje stadij /0)

2. Stadij morfodiferencijacije (*-1'tj) – stadij 34/7 dentalni +olikul(mezen,im oko zametka)& di+erenijaija napreduje prema erviksnomzavoju

5. Stadij ulaganja (mj) – ameloblasti stvaraju aklinu& grani!e sodontoblastima koji lu!e predentin (tada zapo!inje amelogeneza)

6. Stadij mineralizacije (-#mj) – odma, nakon stvaranja dentina&ritmi!ki%slojevito.8/9:/ -> prva +aza kad je aklina u obliku djelomi!no miner. matri;a& adruga +aza je aklinsko zrenje. u smjeru brntom od smjera akline8= -> nakon izgradnje dentina

#. Stadij nicanja zubi (erupija) – nakon po!etka razvoja korijena&preerupijska% erupijska % posterupijska +aza

KAVITT! ZA"TIT! #O$%O&#O$J%A '(!ATA

8ementi se danas dijele po raznim kriterijima? na!inu primjene& sastavu istupnjuprijanjanja na tvrda zubna tkiva.0rema na!inu primjene dijele se na?@ privremene@ trajne

Aazlika između ti, dviju skupina je u du$ini vremenskog intervala primjene.0rivremeni ementi se upotrebljavaju za u!vrBivanje Cksni, protetski,nadomjestaka na određeni rok& ovisno o nji,ovoj veli!ini i rasponu. =rajnimementima se nadomjesi deCnitivno ementiraju.

aj!eBa je podjela po nji,ovom sastavu?

@ ink+os+atni ementi@ silikatni ementi@ siliko+os+atni ementi

@ inkoksideugenol ementi (3)& kao i ementi bez eugenola (Dreegenol)@ etoksibenzoevi ementi (E/)@ polikarboksilatni ementi



@ staklenoionomerni ementi (F:8)@ akrilatni ementi@ kompozitni ementi

'(!T UOBI*AJ!OKORI"T!J

#O(O+!OKORI"T!J

'in,-os-atni@ za pri!vrBivanjeCksnoprotetski,radova iortodontski, aparata

@ za pri!vrBivanjeimedijatni, radovaza ispune korijenski,kanala

'in,-os-atni .a/o/at,omba,reni0 i srebrni0soli

@ za pri!vrBivanjeimedijatni, radova

'in,o,si/eugenol i

reegenol @ za pri!vrBivanjeprivremeni, iimedijatni, radova@ privremeno i trajnosredstvo zapri!vrBivanjenadomjestaka@ sredstvo zaprekrivanje pulpe

'in,-os-atni .a

/o/at,omba,reni0 i srebrni0soli

@ za pri!vrBivanjeimedijatni, radova

#oli,arbo,silatni@ za pri!vrBivanjeCksnoprotetski,radova

@ vezivno sredstvo zauporabu uortodoniji

2ta,lenoionomerni@ za pri!vrBivanjeCksnoprotetski,radova

@ za sve vrste ispuna

@ za zatvaranje ipe!aBenje Csura

A,rilatni@ za pri!vrBivanjeortodontski, bravia@ za reparaturuakrilatni, krunia imostova

@ za pri!vrBivanjeprivremeni,nadomjestaka

Kom3o.itni @ za pri!vrBivanje

0rema /



4

nji,ovoj primjeni u dva tipa?

@ =:0 : – Dino-zrnati ementi za u!vrBivanje Cksno-protetski, radova@ =:0 :: – Srednje-zrnati ementi koji se primjenjuju za podloge ispodamalgamski, ikompozitni, ispuna.

=e norme osim toga propisuju i?

@ standardnu konzisteniju emenata@ vrijeme vezivanja@ tla!nu !vrstoBu@ debljinu sloga@ topljivost@ biokompatibilnost

ZA5TJVI KOJ (ORA I2#U!JAVATI $OBAR '(!T

!e smije biti to,si6an7 niti 3o/ra8ivati 3ul3u i /ruga t,iva9Eiokompatibilnost ementa je od posebne va$nosti. jegovo djelovanje napulpu mora biti umirujuBe. :zbrueni zubni bataljak predstavlja dentinsku ranupa Be niske pH vrijednosti konvenionalni, sredstava za pri!vrBivanje& ukolikodugo perzistiraju& dovesti do ireverzibilni, oteBenja pulpe.

(ora biti neto3ljiv u slini i /rugim te,uinama u usnoj ;u3ljini9 =opljivost je loa karakteristika ementa.



=

Trebao bi imati /obra reolo;,a svostva9 =o podrazumjeva dovoljno niskiviskozitet& to omoguBuje manju debljinu sloja i dovoljno dugo vrijeme zaobradu na temperaturi usne upljine.

- na dno kaviteta radi zatite pulpe od Czi!ki, i kemijski, utjeaja (okluzijskitlak%temp% elektri!ne promjene& bakterije& strukturna potpora)& /9: 0A:J

/4:==: 9/(8aH)KKK- L4J=: -> ad,ezija na dentin& protukarijesno& kompatibilnost sa vitalnimtkivima zuba

8ementi ?1. 8:-DSD/=: 8=:(3n%0)

'I!KO2AT!I '(!T8ink+os+atni ement je univerzalno sredstvo za ispune i pri!vrBivanje. ve.ana .a A1 iZn

16."

2iO 1.2 Al ".5'aO7 BaO7Ba2O=

'.1 Zn #.1

5O 6

ijeanje se obavlja na ras,lađenoj staklenoj plo!ii za mijeanje& tako da semale porije praka mijeaju sa tekuBinom. Svaka se porija praka mijeaotprilike "' sekundi& dodaje se nova koli!ina praka& a !itav postupak traje oko1&5 minute. ikada se veB zamijeanom ementu ne smije dodati jo tekuBine&

jer se negativno mijenjaju svojstva gotove mijeavine. /iditet ink+ostanogementa je najveBi u po!etku mijeanja i iznosi .5. akon # dana iznosi 6.M&to zna!i da je jo uvijek kiseo te da predstavlja opasnost za pulpu.

Tije, ve.ivanja: 4ezivanje ink+os+atnog ementa temelji se na pretvaranjuinkovnog oksida u inkov +os+at uz oslobađanje topline. Lkupno vrijemevezanja ementa ovisi o intenzitetu mijeanja& sporijem ili br$em dodavanjupraka u tekuBinu& a prema



?

$ebljina sloja je u veBini slu!ajeva 1'-2' mikrometara. na ovisi o omjerupraka i tekuBine.

To3ljivost je veliki nedostatak svi, emenata& pa tako i ink+os+atnogementa. =opljivost dovodi do dezintegraije ementa& to je za praksu odvelikog zna!aja jer o tome ovisi vie ili manje zatita dentina i akline& a time i

+unkijska trajnost Cksnoprotetskog rada. =oksi!nost ink+os+atnog ementa& ilibolje re!eno +os+orne kiseline& je dobro poznata i mnogo puta dokumentirana.eđutim& kako se materijal upotrebljava niz godina& klini!ki je pri,vatljiv takodugo dok se oprezno pristupa preparaiji zuba i kad ona nije preblizu pulpe.

In/i,a vie praka U veBa gustoBa U bolja svojstva- svaki, 6'-M' sekundi dodavanje manji, koli!ina praka (sporije

stvrdnjavanje)S4JS=4/ -> postojanost volumena& termoizolaija& !rstoBa& otpornost nakemWme, dj.

9oe -> poroznost& kr,kost& nead,ezivnost0S=/49J/J -> sondom u kavitet& nabija!em rasporedit po stjenkama& ali ne

rubovima- dublji kavitet U deblja podloga -> bolja zatita pulpe- plitki kavitet U tanja podloga -> da ima mjesta za sidrenje ispuna- : razred -> bo!ne stijenke slobodne jer se ement pod utjeajem sline

otapa pa nastaju prostori između ispuna i stjenke kaviteta ->sekundarni zubni karijesK

- :: razred -> okluzijski % aproksimalni kavitet& stjenke i gingivno dnoopet slobodni

". 09:-/AES:9/=: 8=: (ink-poli-akrilatni) – bolji od ink+os+atnog

zbog bolje ad,ezije i nekodiljivost za pulpu#O%IKARBOK2I%AT!I '(!TI



@

vi ementi su relativno novi sintetski materijali za pri!vrBivanje. 0ripadajugrupi ad,ezivni, emenata. a poboljanju ad,ezivni, svojstava i biolokepodnoljivosti ovi, emenata radio je Smit, 1M6*. godine. =i ementi imajurelativnu biokompatibilnost to se pripisuje velikim poliakrilnim molekulamakoje teko prodiru u dentinske tubuluse.Tabli



9I:J -> manje vremena za rukovanje

. S=/9:A: 8=: – dvokomponentni materijal& tvrdoBa&!vrstoBa& sposobnost otputanja Xuorida -> proukarijesno&ad,ezija&bioloka podnoljivost

HidroClni -> voda je va$an sastavni dio& izmjena iona % stvaranje matrie

2TAK%!OIO!O(R!I '(!TIStaklenoionomerni ementi su materijali koji se u posljednjem desetljeBunaj!eBe primjenjuju za,valjujuBi dobroj ad,eziji na zubno tkivo&karijesprotektivnom u!inku& biokompatibilnosti te jednostavnom rukovanju.Fodine 1M6M. Yilson i, je sa suradniima usavrio& a u stomatoloku praksu i,uvodi Jo,n 9eean.

0rema na!inu primjene staklenoionomerni ementi dijele su u skupine(Yilson&lean 1M**.)@ =ip : staklenoionomerni ementi (luting) – za ementiranje@ =ip :: staklenoionomerni ementi (restorative) – za ispune& estetski i poja!ani@ =ip ::: staklenoionomerni ementi (lining) – za podloge& dobro ad,eriraju nadentin

2astav.



E

kalijevim ionima (8a%%) iz povrine akline. arboksilne grupe reagiraju i sakolagenom dentina.

#re/nosti:

@ /d,ezija na zubno tkivo.

@ arijesoprotektivni u!inak.3bog kontinuiranog otputanja Xuorida& ovi ementi su posebno prikladniu slu!ajevama kada se Cksni nadomjesi izrađuju zbog visoke inidenijesekundarnog karijesa.

@ 3a razliku od drugi, emenata& S:8 posjeduju ekspanziju i kontrakiju sli!nuonoj koju imaju tvrda zubna tkiva.@ 0ri,vatljiva debljina sloja.

In/i,a Si 2'P&g& 8a& a&

0& Xuoridi& /lSi" % /l" % 8aD" % /902 % a/9D6 (1 ? *) ("P)

te,uina (liZuid ili voda) – 2#P vodena otopina poliakrilne kiseline ikopolimera itakonske kiseline (sni$ava viskoznost tekuBegdijela) u omjeru "?1

S=AL=LA:A/J -> me,anizam odgovarajuBeg omjera praka -> tekuBine&

kona!an proizvod reakija je komple; izvorni, !estia stakla ovijene Si,idrogelom i ugrađene u matriu koju !ine 8a-/l poliakrilne soli/=:4S= / 3LE: =:4:/ -> ad,ezija na aklinu i dentin (ionska %kovalentna % međumolekulske veze)

9/S:D:/8:J/ (Yilson%9ean) =ip 1 -> za ementiranje (za pri!vrBivanje krunia&mostova&inleja&onlaa

(1&5 ? 1) =ip " -> za ispune kaviteta

a) estetski ementi-> ispune u podru!ju prednji, zubi koji nisuizlo$eni direktnom $va!nom tlaku ("&5do 6&* ? 1)

b) poja!ani ementi-> na mjestima djelovanja veBeg tlaka (&1 do2&1 ? 1)



F

=ip -> za zatitne podloge kod ispuna kaviteta&ad,ezija i Cz svojstva(1&5 do 2&1 ? 1)

2TAK%!OIO!O(R!I '(!TI > 3rovjerite i na/o3uniteVa;e.nanje

#ro-9/r9s



1G

njenog geliranja veB nakon 1' – ' minuta (najvjerojatnije zbog uspostavljanjavodikovi,sveza između lanaa poliakrilne kiseline).



11

0ojam vodom stvrdnjavajuBi i konvenionalni S:8 uveden je od strane neki,proizvođa!a i doveo je do dodatne kon+uzije i razumijevanja rada sa S:8. 0ojamvodomstvrdnjavajuBi S:8 odnosi se na S:8 koji imaju poliakrilnu kiselinu u isuenomobliku& doksu se S:8 s tekuBim oblikom poliakrilne kiseline nazivani konvenionalnim S:8.

[ Va8no: e povezivati ovaj pojam konvenionalni S:8 s obzirom na poliakrilnukiselinu spojmom konvenionalni S:8 koji se nalazi u podjeli S:8.

/. Što je to kondicioniranje ili predtretman dentina =o je postupak to se provodi prije postavljanja S:8 u kavitet u svr,uodstranjenjazaostatnog sloja i omoguBenja bolje i kvalitetnije sveze s tvrdim zubnim tkivom.bi!nose provodi s 1' – "5 P poliakrilnom kiselinom u vremenu od 1' – 15 sekundi.[ Va8no: e preporu!a se du$e vrijeme kondiioniranja jer mo$e doBi dopovrinske demineralizaije i otvaranja dentinski, tubula to u kona!niirezultiraslabijom kavalitetom sveze i nastankom moguBe preosjetljivosti.

10. *ako se odvija reakcija stvrdnjavanja SICAeakija stvrdnjavanja odvija se u tri međusobno odvojene +aze koje semeđusobno preklapaju?1. +aza oslobađanja iona (ion-leaching phase)– u ovoj +azi vodikovi ioniiz kiseline djeluju na povrinu !estia stakla i dolazi do otputanja ionau najveBoj mjeri 8a%% i /l%%%. ni se prvo ve$u s Xuorom tvoreBi

nestabilni kalijev i aluminijev Xuorid. 0otom dolazi do nji,ovograzlaganja i po!etnog spajanja s lanima poliakrilne kiseline tvoreBistabilniji spoj (pogledati u Iutalo?0atologija tvrdi, zubni, tkiva)& pri!emu se oslobađaju ioni Xuora.". ,idrogel +aza (hydrogel phase) – obi!no po!inje 5-1' minuta nakonmijeanja i u njoj po!inje iniijalno vezanje. L ovoj +azi dolazi do brzogotputanja kalijevi, iona i njegovog spajanja s negativno nabijenimlanima poliakrilne kiseline to dovodi do po!etnog umre$avanja irezultira stvaranjem po!etne gel +aze. L ovoj +azi ement gubipovrinski sjaj i postaje rigidniji te mora biti zatiBen od vla$enja iisuivanja.

. +aza stvaranja soli ( polysalt gel phase) – u ovoj +azi dolazi dozavrnog stvrdnjavanja ementa. :oni aluminija koji se sporije otputajusvezuju se za lane poliakrilne kiseline !ineBi stabilniji spoj ,idrogelmatriksa oko !estia stakla.

11. *akva je va-nost vode kod stvrdnjavanja SIC4oda je jako va$an !imbenik u stvrdnjavanju S:8 i !ini do "2P stvrdnutog S:8.jezina nazo!nost unutar ementa mo$e se podijeliti na slabo vezanu vodukoja semo$e odstraniti de,idraijom i !vrsto vezanu vodu koja ostaje kao va$an!imbenik ureakijama stvrdnjavanja ementa. Svaki gubitak iWili pretjerana nazo!nostvode mo$eimati utjeaj na kvalitetu zamijeanog i postavljenog S:8.



1

1!. e li potrebno za2titi SIC od utjecaja vode nakon stvrdnjavanja3atita S:8 od vode bila je potrebna kod prijanji, S:8 za ispune barem uvremenu od "2 sata (trajanje kona!nog stvrdnjavanja iznosilo je i nekolikomjesei). odsmolom modiCirani, S:8 zatita nije nu$na. od suvremeni, S:8 koji se brzo

stvrdnjavaju navodi se moguBnost zavrne obrade i uz prisustvo vode.[#re3oru,a .a ,lini6,i ra/: 0okuajte ispunu dati zavrnu veli!inu i oblik kodpostavljanja materijala u kavitet. Svaki kemijski stvrdnjavajuBi S:8 zatititepremazom svjetlopolimerizirajuBe niskoviskozne smole ili laka namijenjenog tojulozi (ukoliko nemate originalni od proizvođa!a mo$ete u!initi s a,ezivom odkompozita). eBete u!initi greku ukoliko prema$ete i smolom modiCirani S:8.oguBa je i uporaba matria koje se stavljaju preko S:8 i ostavljaju dok se nestvrdne& no nisu ule u iru primjenu. Lkoliko trebate odstraniti suviak u!initetobrusnim tijelima bez prisustva vode ili otrim istrumentom (skalpel& kireta&scaler ) iponovno zatitite ispun premazom a zavrnu obradu ostavite za sljedeBi put.odveBine dananji, materijala mo$e se pristupiti prije zavrnoj obradi i uzprisustvovode. S obzirom da vidite da postoje razli!ite moguBnosti& kod svakogmaterijalaobave.no 3ro6itati u3utstvo .a u3orabu i ,on.ultirati se s vo/iteljemvje8bi[[ sim vla$enja va$no je da ne dođe do isuivanja S:8 to mo$e dovesti dopuanja unutar same građe materijala i neuspje,a u klini!kom radu.

1". *ako se dijele SICL razli!itim izvorima podataka o S:8 !esto se nailazi na razli!ite podjele. eoptereBujte se time? oja je podjela ispravnac& jer svaka je podjela za sebeispravana.4a$no je da se pojmovi iz dviju razli!iti, podjela međusobno ne zamjenjuju. Lni$enavedenom tekstu bit Be dane tri podjele& s određenim primjedbama& koje sedanasnaj!eBe nalaze u radovima i knjigama o S:8. =o su? tradiionalna podjela S:8(prema

Yilsonu i 9ean-u)& podjela prema na!inu primjene (prema /lbers-u) i podjelapremasastavu S:8 (prema Hikel-u).

1%. *akva je to tradicionalna podjela SIC (prema 3ilsonu i 4c5ean6u)0rema toj podjeli S:8 se dijele u tri podgrupe kemijski (aido-bazno)stvrdnjavajuBi, S:8?1. =ip : – za ementiranje inlaya& onlaya& krunia i mostova.". =ip :: – za ispune

=ip a – estetski ementi =ip b – poja!ani ementi. =ip ::: – ementi za podloge.

1'. *akva je to podjela prema na$inu primjene (prema 7lbers6u)



14

0rema toj podjeli (prema /lbers-u) S:8 se dijele u osam podgrupa?1. S:8 za ementiranje – stvrdnjavaju se kemijskim putem i rabe zaementiranje nadomjestaka (inlaya& onlaya& krunia i mostova).". S:8 za ispune – razlikuju se od S:8 za ementiranje po veBemudjelu !estia pra,a& veBem izboru boja& stvrdnjavaju se kemijskimputem.

. etalom oja!ani S:8 – S:8 su dodani metali u svr,u poboljanjeCzi!ko-me,ani!ki, svojstava& stvrdnjavaju se kemijskim putem ineestetski su. ogu se rabiti za ispune kao i za nadogradnju bataljaka.2. 8ermet S:8 – toplinskom obradom !estie metala su spojene s!estiama pra,a S:8 (za razliku od vie navedeni, metalom oja!ani,S:8& gdje metalni pra, dodan pra,u S:8)& stvrdnjavaju se kemijskimputem i neestetski su. ogu se rabiti za ispune kao i za nadogradnjubataljaka.5. S:8 kavitetni premazi (liners) – brzo stvrdnjavajuBi radiokontrastnipremazi za dentin ispod kompozita i amalgama& oni su uz kemijsko isvjetlosnostvrdnjavajuBi.6. S:8 podloge – rabe se za izradu podloga ispod ispuna& stvrdnjavajuse kemijskim putem.#. S:8 za pe!aBenje – rabe se za pe!aBenje Csura i jamia& stvrdnjavajuse kemijskim putem.*. Smolom modiCirani S:8 – obu,vaBaju svjetlosno i dvostrukostvrdnjavajuBe S:8. ogu se rabiti za izradu zavrni, ispuna ali i kaopodloga ispod kompozitni, ispuna.

1. *akva je to podjela prema sastavu SIC (prema 8ickel6u)0rema ovoj podjeli S:8 se dijele na?

1. konvenionalne S:8.". visoko viskozne S:8.. metalima poja!ane S:8.2. smolom modiCirane S:8.

1+. Što su to konvencionalni SIC0ojam konvenionalni S:8 !esto se rabi a odnosi se na S:8 koji se svezujuaido-baznom reakijom ili to je uobi!ajeniji naziv kemijskim putem. Sobzirom namoguBnost klini!ke uporabe razlikujemo?a) tip :) za ementiranje inlaya i krunia

b) tip ::) za ispune) tip :::) za podloge i pe!aBenje Csura

1. Što su visoko viskozni (kompaktni) SIC3bog speiC!nosti građe i na!ina primjene svrstani su u zasebnu skupinu S:8.snovna karakteristika& u odnosu na konvenionalne S:8 jest veliko zasiBenjetekuBinepra,om& odnosno poveBana kompaktnost materijala. L svakodnenom radu rabese uterapiji karijesni, lezija na mlije!nim zubima& za zbrinjavanje peti, klasa(naro!ito upodru!ju ementa korijena)& za podloge i nadoknadu dentinske mase kodavitalni, zubi&te kao privremeni ispuni na trajnim zubima. 0rema planu Svjetske zdravstvene



1=

organizaije zamiljeni su kao materijali za terapiju karijesa u tzv. /A=programu zazbrinjavanje karijesa (Sonda9 broj *WM str. "*-').

1/. Što su metalima poja$ani SIC i:ili cermet cementi =o su S:8 kojima su dodane !estie metala (zlata& platine& paladija& srebra) u

svr,u poboljanja Czi!ko-me,ani!ki, svojstava. Testie metala mogu bitidodane na tajna!in da se !estie pra,a metala dodaju pra,u S:8 (metalom 3oja6ani 2I'&uu$emsmislu rije!i) ili se !estie metala toplinskom obradom spajaju s !estiamapra,a S:8 usamoj predobradi (cermet



1?

putem& ali ukoliko se osvijetli plavim svjetlom reakija stvrdnjavanja seubrzava i odvijau vremenu "' – 2' sekundi.[ 0rema tome& mo$e se govoriti o svjetlosnom potianju stvrdnjavanjaaidobaznomreakijom ali ne o polimerizaiji organske matrie jer ona ne postoji (!uji "## je&

za sada& jedini materijal na tr$itu koji se stvrdnjava na ovakav na!in)

!%. Što je tamna reakcija kod smolom modi;ciranih SIC (S4 SIC) =amnu reakiju kod smolom modiCirani, S:8 treba zasebno promatrati kodsvjetlosno 3olimeri.irajui0 S S:8 i smolom modiCirani,samostvr/njavajui0SJ8 (vidi dalje).

!'. *akva je tamna reakcija kod svjetlosno polimerizirajuih (photo6cured s=stems) smolom modi;ciranih SICO3re. L literaturi mo$ete naiBi na problem oko toga na to se to!no odnosipojam tamna reakija. od svjetlosno polimerizirajuBi, smolom modiCirani,S:8 pojamtamna reakija mo$e se odnositi na dvije moguBe reakije? aido-baznu reakijuipolimerizaiju akrilatni, skupina.- aidobazna reakija – po!inje samim mijeanjem praka i tekuBine tekontinuirano traje i nakon osvjetljavanja uneenog materijala u kavitet.

=o zna!i da se kod stvrdnjavanja smolom modiCiranog S:8 prvo

po!inje odvijati aido-bazna reakija samim mijeanjem (uvjetno re!enotamna)& potom svijetla – svjetlosnom polimerizaijom i onda ponovoaido-bazna (tamna) unutar kaviteta.- polimerizaija akrilatni, skupina – odvija se dodavanjem tzv.redoks katalizatora u obliku natrij persul+ata i askorbinske kiseline usvr,u omoguBavanja kompletne polimerizaije preostale HEME bezpristupa svjetla.

!. *akva je tamna reakcija kod smolom modi;ciranihsamostvrdnjavajuih (dualcured s=stems) SIC

4eBina materijala ove grupe primjenjuje se tamo gdje svjetlom nije moguBeuspjeno zapo!eti reakiju stvrdnjavanja (materijali za ementiranje protetski,nadomjestaka& ortodontski, prstenova i bravia). vdje se pojmom tamnareakija $elinaglasiti polimerizaija akrilatnog udjela u S S:8. Aeakija stvrdnjavanja sli!na

jereakiji svjetlosno polimerizirajuBim, S S:8 samo to je u ovom slu!aju dodankemijskiiniijator koji dovodi do polimerizaije metakrilatni, komponenata bez prisustvasvjetla.[ :ako se u u$em smislu rije!i pojam /vostru,o stvr/njavajui ementuglavnom rabiza ovu grupu materijala& nije pogreno ako se to ka$e i za svjetlosnopolimerizirajuBe



1@

S:8.

!+. , kakvom se obliku SIC mogu dobiti za uporabuogu se naBi u dva oblika?a) tekuBina % pra,? va8no& paziti u kojem omjeru se mijea& u kompletuse nalazi dozator ($li!ia)& koji se primjenju je na taj na!in da se

uzme veBa koli!ina pra,a& te se suviak odstranjuje prilikom vađenjadozatora iz bo!ie struganjem njegove povrine od plasti!ni rub naotvoru. ad se dozator izvu!e iz bo!ie koli!ina pra,a mora bitiporavnata s povrinom rubova dozatora. =a koli!ina pra,a mijea se sodređenom koli!inom tekuBine (jedna ili dvije kapi)& veB premapreporui proizvođa!a.b) u kapsuliranom obliku? međusoban koli!inski odnos određen je unutarsame kapsule. /ktivaijom kapsule& stavljanjem u mijealiu& te nakonmjeanja stavljanjem u nosa! imamo spreman materijal za unoenje ukavitet. vim na!inom smanjuje se greka u određivanju koli!inskogomjera pra,a i tekuBine& te je s druge strane olakano stavljanjematerijala u kavitet s obzirom da se na vr,u svake ampule nalazi malakanila (plasti!na jev!ia) koja nam omoguBuje stavljanje materijalaizravno u kavitet[0ogledati slike u Sondi9 broj *WM str. "*-'

!. *oji se materijali danas naj$e2e mogu nai na tr-i2tustomatolo2kihmaterijala2I' ;to se stvr/njavaju samo a



1

2VOJ2TVA

jednostavanpostupakrada

jednostavnouklanjanjevikamaterijala

ograni!enaveza sastrukturomzuba

zamjetnatopivost

malaotpornostna abraziju

ne iritira pulpu

kontrakija 2puta ve!a od+os+atnogementa

velika topivost

ograni!enauporaba

velikootputanjeXuorida

prijanjanje naaklinu i dentin

minimalanatopivost

mala topivost

upotrebaad,eziva

poboljanaCzikalna ikemijskasvojstva uusporedbi sakonvenionalnim ementima

samostvrdnjavajuBi

dvostrukostvrdnjavajuBi

upotreba speijalni,ad,eziva

ad,ezivnopri!vrBivanjepotpuni, kerami!ki,i kompozitni, radova

nekoliko nijansi

transluentni

vjetlosnodvostrukostvrdnjavanje

veza saaklinom identinomdentinom

veza sakeramikom ikompozitom

TVOR!I*KI

/3:4:

0,osp,a8HarvardDleks =enet



1E

A(A%&A(I – smjesa Hg (elementarna $iva) % jednaWvie kovina- =aveau-> Hg % M'P/g % 1'P 8u- mijeanjem mali, !estia slitine /g& Sn& 8u& 3n& /u& 0a& i& o& 4

% Hg(oko 5P)/g -> sveukupna otpornost&smanjuje razlijevanje i de+ormaiju

od okluzije (/gSn)Sn -> smanjuje me, otpornost i ekspanziju

amalgama&poveBava razlijevanje8u -> tvrdoBa&otpornost&spre!ava poja!anu ekspanziju prilikom

unosa u kavitet3n -> neutralizaija tetne utjeaje strani, tvari (pr.oksidi)Hg -> tekuBa kovina&treba vrlo !ista bez primjesa (do '&'''1P)

A/34AS=/4/J ->0rema na!inu proizvodnje? strugotinaste U otre strugotineWkr,otine

srebrni, ipki kuglaste slitine U kuglie&atomizaijom

pakuglaste slitine U elipsasteplone!estie& atomizaijom

pomijeane slitine U kombinaija svi,oblika prema mikrostrukturi slitine? konvenionalni amalgami

modiCirani konvenionalni amalgami mijeani amalgami jednostavni (kuglasti&pakuglasti)

prema boji glavni, sastojaka? binarne slitine ternarne slitine

A/8. SALV:4/J/ (trituraija U vla$enje svi, povrina prakaamalgamske slitine $ivom)

- 6'-1"' se ru!no ili 5-15 se automatski

H/:3: SALV:4/J/ -> u po!etku trituraije dolazi do brze reakijeizmeđu pojedini, sastojaka slitine ->Hg& pa se ostvarujevla$enje vanjske povrine !estie slitine i di+uzija Hg u dubinu slitine.

- $iva prodire u slitinu (//9F/:A/J)& nastanu " reakijskaproes?

+aza gama 1+aza gama "

- +aze imaju kristalini!nu strukturu % stvaraju ovojniu okonereagirani, /gSn- Hg reagira sa /gSn i nastane !AA GAMA /- /g"Hg % Sn#Hg je !AA GAMA 0(,eksagonski oblik)&najslabijato!ka trituraije ali se uvođenjem 8u u slitine&on se vezao saSn pa ti amalgami nisu imali D/3L F/ "

S4JS=4/ -> dvije promjene volumena kod amalgamiranja ->kontrakija % ekspanzija pa onda sekundarna kontrakijaK



1F

- viak Hg U veBa ekspanzija (poveBano stvaranje +aze gama1 igama"

U poveBano razlijevanje amalgamaU smanjena otpornost na me,. utjeaje

- manjak Hg U smanjena plasti!nost

U veBa poroznostU manja otpornost na tlakU sklonost koroziji % kontrakiji- optimalno Hg do 2P

LIJ L /4:== ->1. aplikaija - u malim kol. sa nosa!ima&". kondenzaija (nabijanje) - sa nabija!ima& dobijemo

veBu otpornostL=J8/J 49/F -> najva$niji !imbenik poveBane ekspanzije amalgamskeslitine (3n)

=0AS= / H. i D:3. L=J8/J -> otpornost na tlak& vlak& torziju&de+ormaiju

pojava rubne pukotine između amalgama istjenki kaviteta -> zbog razlijevanja& puzanja& te!enja i korozije amalgama(zbog viskoelasti!ni, svojstava)

A3:J/ -> vezana za +azu game" (Sn#Hg) -> promjena povrine -> zbogoksidaije 3n u +azi gama" pa preostala Hg reagira sa nepromijenjenom

+azom /gSn -> zone korozije

$!TA%!I A(A%&A(I&oran,a #r3iC(e0i6i i !a/a &ali



G

pod nazivom



1

$ivu u slini i intraoralnom zraku paijenata s amalgamskim ispunima nakon$vakanja $vakaBe gume& za razliku od ispitanika koji nisu imaliamalgamske ispune u ustima & to je potaknulo brojna istra$ivanja inagađanja o opasnosti dentalnog amalgama 0oradi !esti,senzaionalisti!ki, napisa o dentalnom amalgamu u stru!noj i znanstvenoj

literaturi& a i radi sli!ni, prikaza u drugim medijima& po!elo se temeljitoistra$ivati djelovanje amalgama u in vitro i in vivo uvjetima na najviimznanstvenim razinama u razli!itim dijelovima svijeta.



0rema na!inu proizvodnje i obliku !estia dentalne amalgame dijelimo?- strugotinaste- kuglaste- okruglaste (pakuglaste)- mjeovite slitine.

Strugotinasti& pakuglasti i mjeoviti tip slitine pokazuje visok stupanjkondenzaijske otpornosti& a okruglasti tip nizak stupanj kondenzaijskeotpornosti. /malgamski sustavi s niskom kondenzaijskom otpornoBuprikladni su za ispune koji podlije$u djelovanju veBeg okluzijskogoptereBenja.

2VOJ2TVA $!TA%!O& A(A%&A(A

/



4

potenijala između kovine i elektrolita& kao i o razlii potenijala dvijukovina./naliza korozijski, proizvoda na povrini amalgamskog ispuna pokazujenazo!nost !etiri temeljna tipa? Sn2 (H)6 8l" & Sn& 8u"& 8u8l" ; 8u(H)"odnosno& bakreni, i kositreni, oksida i ,idroksiklorida.

3na se da je g" +aza (Sn*Hg) jedan od glavni, !imbenika korozije.



=

2. 0rijelaz $ive iz amalgamskog ispuna u pulpu (



?

ukazuju da se poliranjemsnizuje i elektri!ki potenijal amalgamskogispuna.

B%A'KOVA !A * %A IZRA$B KAVITTA :

1. =4/A/J /A:JS 93:J- po Elakovim prinipima

". jak

dezinCijens (virusi)& slabo isuuje kavitet(dentin)

C odstrane sve podminirane akl. priz. na rubovima kavitetaC !iBenje kaviteta P vodik-peroksid (H"")& odstranit vodomC !iBenje kaviteta ".5P natrij-,ipoklorit (a8l)& ispu,at



@

#o/jela ,arijesni0 le.ijaL,aviteta s3ram mjestanastan,aLi.ra/be#R(A B%A'KCU)

I.razred ? obu,vaBa kaviteteu jamiama i Csurama svi,zuba& a odnosi se na grizneplo,e premolara i molara&bukalne ili vestibularne&odnosno oralne ili palatinalne

jamie i slijepu udubinu(+oramen aeum) gornji,prednji, zubi

II. razred ? obu,vaBa kavitete

na proksimalnim plo,amadistalni, zuba ispodkontaktne to!ke(karijesnalezija !esto je elipti!na)

III. razred ? obu,vaBa kavitete naproksimalnim plo,ama prednji, zubaispod kontaktne plo,e( karijesna lezijanaj!eBe je okrugla)


27/135



E

") "P organske tvar(proteini-amelogenini i enamelini& itrati& lipidi&karbo,idrati)) P vode - aklina je građena od prizmi (glava%vrat) koje imaju oblikklju!anie

$!TI!:

1) 6#P anorganske tvari (kristali ,idroksiapatita manji od oni, u aklini)") "1P organske tvari (kolagen tipa :& itrati lipidi& proteini)) 1"P vode - u dentinu se nalaze dentinski tubulusi koji sadr$e?

odontoblasti!ni produljak& periodontoblasti!ni prostor& peritubularni dentin iintertubularni dentin

'(!T

1) 65P anorganski dio( kristali ,idroksiapatita manji od oni, u dentinu)") "5P organski dio( kolagen tipa :)) 1"P vode

2astav /entoba,terijs,og 3la,a

- interelularni matri;7 odljutene epitelne stanie7 leukoiti7 imunoglobulin7neorganske tvari7 niskomolekularne organske tvari7 voda( *'P)7

mikroorganizmi( Streptoous sanguis& Streptoous mutans)- me,anizam bakterija snizuje oksidoredukijski potenijal plaka iomoguBuje razmno$avanje anaerobni, mikroorganizama

!astana, ,arijesaC baktrije u pelikuli proizvode ekstraelularne polisa,aride

dekstran& levan& mutan koji !ine matri; zrelog plaka

/AE bakterije potroe kisik pa ostaju samo anaerobne//AE bakterije stvaraju mlije!nu i pirogro$đanu kiselinu (vie se nestvara 8" i H" )

- demineralizaija akline- kiselina ne mo$e van& a pu+eri ne mogu unutra- nastaje karijes

KARIJ2 'AK%I!

I9 Ini



F

- uzrok tome je kristalogeneza-sredinji kristali se brzo stvaraju pa se i brzorazaraju

- nastaju mikropukotine(pore) u aklini- naseljavanje bakterija koje proizvode kiselinu i idu duboko- izvana nema rupa veB samo zamuBenje akline( bijele mrlje )

- elek. mikroskopom mogu se vidjeti udubine u perikimatama- u ovoj +azi postoji remineralizaija- iniv%ijalna lezija nije dosegla 8



4G

Xuoro silikatne !estie stakla& dok je tekuBina obi!no poliakrilna kiselina&ali mo$e biti ikopolimer akrilne i malei!ne& odnosno akrilne i itakonske kiseline (viepro!itati u Iutalo isur. 1Patologija tvrdih 2u+nih t3iva1). voj skupini pripadaju?

konvenionalnistaklenoionomeri& visoko viskozni staklenoionomeri& metalima poja!anistaklenoionomeri& smolom modiCirani staklenoionomeri (=ablia 1).

". Što su to konvencionalni staklenoionomeri4rsta ementa koja se svezuje aido-baznom reakijom (uobi!ajeni nazivkemijskimputem). S obzirom na klini!ku primjenu razlikujemo?a) tip : za ementiranje inlaya i kruniab) tip :: za ispune) tip ::: za podloge i pe!aBenje Csura

%. Što su visoko viskozni staklenoionomerivi materijali mogli bi se& prema primjeni& svrstati u tip :: ili tip :::. o zbogspeiC!nostigrađe i na!ina primjene svrstani su u zasebnu skupinu. L samom imenumaterijala vidise da im je osnovna karakteristika veliko zasiBenje i kompaktnost. 0remaplanu Svjetskezdravstvene organizaije bili su zamiljeni kao materijali za terapijukarijesa u tzv. /A=

programu za zbrinjavanje karijesa.'. Što je to 7AB program za zbrinjavanje karijesa/A= ili atraumatic r estaurative t reatment je program zamiljen zazbrinjavanje karijesa uzemljama treBeg svijeta& odnosno za mjesta u kojima ne postoje uvjeti zaklasi!nozbrinjavanje karijesni, lezija (nedostatak struje za uporabu radne jedinie&lampe zapolimerizaiju& mjealia i sl.) =erapija se svodila na odstranjenje karijesnemase

ekskavatorom te nanoenje visokoviskoznog staklenoionomernog ementa(u ovomslu!aju Duji :) u kavitet. 4isokim otputanjem Xuora uz odstranjenukarijesnu masu uvelikoj je mjeri zaustavljeno irenje karijesa te smanjena potreba zaendodontskom ikirurkom terapijom.

. ,potrebljavaju li se visoko viskozni staklenoionomeri usvakodnevnoj praksiaravno& u svakodnenoj praksi se koriste za zbrinjavanje karijesni, lezijana mlije!nim



41

zubima& za zbrinjavanje peti, klasa (naro!ito u podru!ju ementakorijena)& za podloge inadoknadu dentinske mase kod avitalni, zubi te kao privremeni ispuni natrajnimzubima.

+. Što su metalima poja$eni staklenoionomeri ili cermet cementi =o su staklenoionomeri kojima su& obi!no termi!kom metodom obrade&dodane !estiekovina (zlata& platine& paladija& srebra) u svr,u poboljanja Czi!ko-me,ani!ki, svojstava.0okazuju poveBanu otpornost na troenje u odnosu na ostalestaklenoionomerneemente.

. Što su smolom modi;cirani staklenoionomerni cementiSmolom modiCirani staklenoionomerni ementi (engl. resin modifedglass ionomers) sustaklenoionomerni ementi kojima je dodana organska matria !ime seomoguBilo isvjetlosno stvrnjavanje takvog materijala.

/. Bo zna$i da se smolom modi;cirani staklenoionomeristvrdnjavaju svjetlom:ako se to !esto mo$e pro!itati& to je ,rivo. 0omoBu svjetla se polimeriziraorganska

matria dok se staklenoionomerni dio ve$e aidobaznom reakijom (tzv.kemijskimputem). =ako se kod ove vrste materijala odvijaju tzv. svijetla i tamnareakija.

10. Što je to svijetla reakcija =o je reakija koja se zbiva za vrijeme osvjetljivanja materijala plavimvidljivim svjetlom&odnosno to je reakija polimerizaija organske smole.

11. Što je tamna reakcija

=amna reakija je aidobazna reakija& koja po!inje samim mijeanjempraka i tekuBinei nastavlja se nakon polimerizaije svjetlom uneenog materijala u kavitet.

=o zna!i da sekod stvrdnjavanja smolom modiCiranog staklenoionomera prvo po!injeodvijati tamnareakija samim mijeanjem& potom svijetla – svjetlosnom polimerizaijom iondaponovno tamna unutar kaviteta.[O3re.? termin tamna rea,



4

nesporazuma.

1!. , kakvom pakiranju dolaze staklenoionomeri na tr-i2teogu se naBi u dva oblika?

a) =ekuBina % pra,4a$no? paziti u kojem omjeru se mijea. L kompletu se nalazi dozatorpra,a koji seprimjenjuje na taj na!in da se uzme veBa koli!ina pra,a te se suviakodstranjujeprilikom vađenja dozatora iz Xaie struganjem njegove povrine oplasti!ni rub naotvoru. ad se dozator izvu!e iz Xaie& koli!ina pra,a mora biti poravnatas povrinomrubova dozatora. =a koli!ina pra,a mijea se s određenom koli!inomtekuBine (jedna ilidvije kapi)& veB prema preporui proizvođa!a.

b) L kapsuliranom obliku



44

1'. Što su to kompomeri0ojavom na tr$itu napravili su pravu pomutnju jer su& zbog neznanja&grekomsvrstavani i u kompozite i u staklenoionomere. Sam naziv kompomer

(akronim od,om3ozit i staklenoionomer) ozna!ava povezivanje kompozita istaklenoionomernogementa u jedinstveni materijal. 0o sastavu su bli$i kompozitima (ako vam

je lake zarazumjeti smatrajte i, kompozitima)& ali u odnosu na nji, posjedujureaktivne !estiestakla i kisele polimerizirajuBe monomere./4. Postoji li 3od 3ompomera acido+a2na rea3cija5!e .a vrijeme stvr/njavanja7 i to i, razlikuje od konvenionalni, ismolom modiCirani,staklenoionomera. =ek naknadnim vezanjem vode iz sline dolazi doodređene aidobaznereakije niskog stupnja.

1+. Što to zna$i da se kompomeri onda ne svezuju na tvrda zubnatkiva kaostaklenoionomerni cementiLpravo tako& kompomeri ne sadr$e vodu te kako su po sastavu bli$ikompozitima&za,tijevaju primjenu određenog primera odnosno ad,ezijskog sustava u

svr,upostizanja kvalitetne sveze. Za3amtite: !i,a/ ne ,oristite ,om3omerbe.a/0e.ijs,og sustava ,ojeg je 3re3oru6io 3roi.voNa6.

1. tpu2taju li kompomeri Duortputanje Xuora kod kompomera je znatno manje u odnosu nastaklenoionomerneemente. =aj nedostatak nastojao se nadoknaditi dodatkom Xuoridaad,ezijskomsustavu iWili veBim dodavanjem !estia to sadr$e Xuor !estiama punila

(



4=

depoa napisano je da je Duji :: 98 kompomer – u najmanju ruku reimo da je to velikagreka. olim vas stoga da sve sumnje rijeite s voditeljem vje$bi i daosnovne stvariu!ite na predavanjima i vje$bama& a ne iz reklamni, +ro6urica..

!0.



4?

2(O%A2TI KO(#OZIT!I (ATRIJA%

Jo.o "utalo

Smolasti kompozitni materijal pojavio se kao zamjena dentalnomamalgamu koji je zbog dobri, svojstava kao to su visoka otpornost na tlaki troenje& niska ijena i jednostavno rukovanje bio gotovo stotinu godinamaterijalom izbora za sve kavitete prvog i drugog razreda.

0ored nedvojbeno dobri, svojstava dentalni amalgam pokazuje i niznedostataka kao to su? korozija& potenijalna opasnost od toksi!nogdjelovanja $ive& stvaranje bioeletri!ki, potenijala u oralnom mediju&nemoguBnost bilo kakvog svezivanja za tvrda zubna tkiva i zbog togaza,tijevaju radikalnu preparaiju kaviteta uz $rtvovanje dosta zubnog tkivada bi se osigurala dostatna retenija ispuna& te kona!no potpunoneestetski izgled koji mu zna!ajno umanjuju svekoliku vrijednost.

3bog navedeni, razloga zanimanje za dentalne amalgame po!elo jepostupno opadati sedamdeseti, godina proteklog stoljeBa i restorativnastomatologija je tra$ila novi materijal

koji Be biti sposoban u potpunosti zamijeniti amalgam& a pritom ispuniti isve veBe estetske za,tjeve u restorativnoj i rekonstruktivnoj stomatologiji.



4@

Smolasti kompozitni materijal ponudio je ispunjavanje ovi, za,tjeva& jer jebio bezmetalan& bez $ive& termi!ki i elektri!ki inertan& imao je sposobnostposrednog svezivanja za tvrda zubna tkiva& i u potpunosti osiguravaozadovoljavajuBi estetski izgled prirodnog zuba.

Jo uvijek ne postoji opBenito pri,vaBena deCniija koja bi preizno opisalasmolaste restorativne materijale koji se danas rabe u stomatologiji. ajvie je pri,vaBena deCniija koju su ponudili 9utz i 0,illips 1M*. godine& pokojoj je smolasti kompozitni materijal trodimenzijska kombinaija najmanjedva razli!ita materijala& koji su međusobno povezani jasno prepoznatljivomsilanskom svezom.

2A2TAV KO(#OZIT!O& 2(O%A2TO& (ATRIJA%A

Smolasti kompozitni materijal sastavljen je od tri temeljna dijela?- organske smolaste matrie&- anorganski, !estia punila ili anorganske rasprene +aze i- međugrani!nog svezujuBeg posrednika.

0ored temeljni,& postoje jo brojni dodai u malim koli!inama& kojidoprinose poboljanju sveukupne kvalitete materijala& kao to su?stabilizatori boje& in,ibitori i iniijatori odnosno aktivatori polimerizaije&rentgen kontrastna sredstva te razli!iti pigmenti.Erojni su istra$iva!i u protekli, pola stoljeBa zna!ajni za razvoj smolasti,kompozitni, materijala& ali trojii među mnogobrojnim pripada posebno inezaobilazno mjesto?

- prvi je i,ael F. Euonoore& koji je godine 1M55.& predlo$io jetkanjeaklinske povrine orto+os+ornom kiselinom& kao jednostavnog postupka upoveBavanju ad,ezije smolasti, restorativni, materijala na tvrde zubnestrukture&- drugi je Aa+ael 9. Eohen& koji je stvorio kompozitnu smolu kao estetskirestorativni materijal (bis+enol / gliidil dimetakrilat& danas poznat kaoakronim Eis-F/ ili Eohenova smola) i- treBi je obuo akabaas,i& koji je predlo$io ,ibridizaiju dentinskogsupstrata i tako ostvario promoiju ad,ezije pomoBu inCltraije monomerau zubnu strukturu.

AF/S:



4

=emeljem ove dvije dominantne smole razli!iti proizvođa!i su razvilismolaste kompozitne sustave koji sadr$e Eis-F/ kao glavnu smolu iproizvođa!i !iji sustavi koriste L



4E

:niijatori polimerizaijeKemijs,i? benzoil peroksid i terijarni amini slu$e kao izvori slobodni,radikala. aj!eBe se rabe terijarni amini kao? &-dimetil-p-toluidin i &-di,idroksietil-p-toluidin.oto,emijs,i? za svjetlom stvrdnjavajuBe kompozitne smole naj!eBe se

rabi al+a-al+a diketon odnosno kam+orkinon kao +otoaktivator smaksimumom apsorpije na 26* nm& zajedno sa terijarnim ali+atskimaminom &-dimetil aminoetil metakrilatom. L novije vrijeme dodaje se i+enil propan dion (00



4F

te klini!ka podioba kompozitni, materijala na ?- klasi!ne&- ,ibridne&- ,omogene&

- ,eterogene& i- poli,ibridne& danas se znatno manje rabe zbog pojave novi, sustava ite,noloki, rjeenja.

0osljednji, godina dogodila su se zna!ajna poboljanja smanjivanjemveli!ine i poveBanjem kvalitete !estia punila& poboljanjem ad,ezijeizmeđu punila i organske matrie& a uvođenjem monomera niskemolekulske te$ine poboljana je polimerizaija i rukovanje kompozitnimmaterijalom. Erojne podiobe koje su temeljem ovi, dostignuBa posljednji,godina ponuđene radi boljeg snala$enja klini!ara dosta su slo$ene ineprikladne pa mogu stvoriti zbrku i nesnala$enje u svakodnevnoj klini!kojpraksi.

3a klini!ke potrebe najprikladnija je podjela spram veli!ine !estia ivolumnogpostotka anorganskog te Czi!ki, svojstava !estia punila na?- kompozitne materijale s mikropunilom&- ,ibridne kompozitne materijale&- mikro,ibridne kompozitne materijale- pakirajuBe kompozitne materijale i- tekuBe kompozitne materijale.

ompoziti s mikropunilom (mikroClni) imaju anorganske !estie veli!ine od'.2-'.1 mikrometra& a volumni postotak punila između 5 i 5' P .

Hibridni kompoziti imaju anorganske !estie veli!ine od 1- mikrometra& avolumni postotak punila između #' i ## P.

ikro,ibridni kompoziti imaju anorganske !estie veli!ine između '.2 i '.*mikrometara& a volumni postotak punila od 56 – 66 P.

0akirajuBi kompoziti imaju anorganske !estie veli!ine između '.# i "'

mikrometara& a volumni postotak punila od 2* – 65 P.

=ekuBi kompoziti imaju anorganske !estie veli!ine između '.'2 i 1mikrometra& a volumni postotak punila od 22- 52 P.

K%I!I*K I!$IKA'IJlini!ke indikaije za uporabu pojedinog kompozitnog smolastog materijalazna!ajno ovise o njegovu sastavu& veli!ini !estia& te$inskom i volumnimpostotku punila& te Czi!kome,ani!kim svojstvima.ompozitne smole s mikropunilom su indiirane za restoraije kaviteta :::&:4 i 4& razreda te minimalne korekije zubnog oblika& polo$aja idiskoloraije. Hibridne kompozitne smole preporu!uju se za restoraije : i ::



=G

razreda na stra$njim zubima& izgradnju dentinske jezgre kod kaviteta :4razreda te kompozitne inleje. ikro,ibridne kompozitne smole indiiranesu za direktne restoraije na stra$njim zubima te labijalne +asete kao irekonstrukije zubnog oblika i diskoloraija. 0akirajuBe kompozitne smolesu indiirane za restoraije : i :: razreda srednje veli!ine

na stra$njim zubima. =ekuBe kompozitne smole su indiirane za svemikropreparaije& jamie i Csure& erviksne de+ekte kao i linere odnosnoprvi sloj za srednje duboke i duboke kavitete.

5IBRI$!I 2(O%A2TI KO(#OZIT!I (ATRIJA%astali su kao potreba da se ujedine prednosti dobre povrinske poliranostikompozini, smola s mikropunilom i visoka otpornost na povrinskotroenje kompozitni, smola s veBim !estiama. a taj na!in se izbjegavajunajva$niji nedostai jedne i druge skupine i nastaje novostvoreni ,ibridnikompozitni materijal. =akve prednosti ,ibridnom kompozitnom smolastommaterijalu osigurava visoki te$inski (#*-*5P) i volumni postotak punila (#'– ## P) u organskoj matrii Eis- F/ i L



=1

- pe!aBenje Csura i jamia&- mikrokaviteti&- mali de+ekti akline i dentina&- de+ekti u erviksnom podru!ju&- premazi na dnu kaviteta kao tzv. elasti!ni sloj&

- premazi kod direktnog prekrivanja pulpe&- izrada elasti!ni, parodontoloki, splintova.

#AKIRAJU+I 2(O%A2TI KO(#OZIT!I (ATRIJA%0akirajuBi ili kondenzibilni kompozitni materijal nastao je kao pravaalternativa dentalnom amalgamu jer se pokazalo da su restoraije zubidosadanjim kompozitnim materijalom pokazale brojne nedostatke kao tosu potekoBe oblikovanja aproksimalni, kontaktni, odnosa& postojanostboje i oblika& rubna adaptaija i proputanje te poslijeoperativnaosjetljivost zuba. L svr,u prevladavanja spomenuti, potekoBa pojavio segodine 1MM*. tzv. pakirajuBi ili kondenzibilni kompozitni materijal /9A=(Jeneri& 0entron&LS/) kao supstitut amalgamu. aterijal je preporu!enkao idealno sredstvo koje se mo$e kondenzirati u kavitetu sli!no kaoamalgam. Smatralo se da je na taj na!in moguBe postiBi optimalneaproksimalne kontaktne odnose& zaobljenje rubova kao i visoku otpornostna troenje i o!uvanje anatomskog izgleda restoraije. a$alost& ovimaterijali nisu ispunili o!ekivanja jer su istra$ivanja su pokazala da ,ibridnikompozitni materijali& optimalno primijenjeni& pokazuju bolja Czi!ko-me,ani!ka i estetska svojstva od pakirajuBi,.

(5A!IZA( 2TVR$!JAVA!JA KO(#OZIT!I5 2(O%Aompozitni smolasti materijal odlikuje se speiC!nim na!inomstvrdnjavanja& koji se o!ituje konverzijom molekula monomera umakromolekule polimere kri$nim povezivanjem (ross linking)& stvarajuBipritom mre$u u koju se ukljete !estie anorganskog punila.

0olimerizaija kompozitni, smola jest proes stvrdnjavanja& a odvija seputem tzv.radikalske polimerizaije u tri stupnja?

1) iniijaija - ,omoliti!kom razgradnjom +otoiniijatora dolazi dooslobađanja primarnogradikala& koji adiijskom reakijom s monomerom stvara novi slobodniradikal&") rast ili propagaija lan!ane reakije - uzastopna adiija velikog brojamolekula monomerauz nastanak makromolekulski, radikala&) zaustavljanje ili terminaija rasta makromolekula - poveBanjemkonentraijepolimerizaije dolazi do bimolekulski, reakija nastali, radikala izaustavljanja rastalan!ani, makromolekula.



=

Svrdnjavanje smolastog kompozitnog materijala je iniiranoosvjetljavanjem plavim svjetlom koje emitira ,alogena $arulja ili svjetlosnoemitirajuBa dioda (9



=4

Dizi!kome,ani!ka svojstva kompozitni, smola određuju nji,ova tvrdoBa&!vrstoBa& elasti!nost& otpornost na savijanje& kidanje& torziju& troenje&toplinska i elektri!ka provodljivost& polimerizaijsko skupljanje& ,idropska itermi!ka ekspanzija. va svojstva određuju restorativnu vrijednost samogmaterijala i trajnost restoraije. 3bog toga neka od ovi, svojstava mo$emo

smatrati po$eljnim& a druga nepo$eljnim. eđu nepo$eljna svojstvaubrajaju se? polimerizaijsko volumetrijsko skupljanje& ,idropska ekspanzijai termi!ka ekspanzija.

ri$no povezivanje u mre$u tijekom polimerizaije dovodi dovolumetrijskog skupljanja ili kontrakije& koja se o!ituje kao dimenzijskanestabilnost samog materijala poznato kao polimerizaijsko skupljanje.vo skupljanje mo$e uzrokovati pojavu stresa. Stres zbogpolimerizaijskog skupljanja mo$e u zna!ajnoj mjeri utjeati na stvaranjerubne pukotine i kompromitaiju trajnosti restorativnog za,vata.



==

- polimerizaija smolastog materijala

'AK%I!2KOC$!TI!2KI A$5ZIJ2KI 2U2TAVIZrin,a Tarle

/d,ezijske te,nike i uporaba kompozitni, materijala temelj su modernerestorativnestomatologije. pBenito& ad,ezija je spajanje razli!iti, materijalaprivla!enjem atoma i molekula.8aklinsko-dentinski ad,ezijski sustavi imaju ulogu posrednika u svezivanjui reteniji kompozitni, materijala uz tvrda zubna tkiva. snovni prinipad,ezije temelji se na izmjeni anorganskog materijala uklonjenog iz zubasa smolastim monomerom koji se mikrome,ani!ki ukljeBuje u stvorenimporama./d,ezivi prijanjaju uz tvrda zubna tkiva mikrome,ani!ki (prodorom jednogmaterijala u drugi)& kemijski (ionskim& kovalentnim i vodikovim svezama) iCzi!ki (van der Yaalsovim svezama).

3bog navedenog na!ina svezivanja ad,ezijski ispuni omoguBujumaksimalnu tednju tvrdog zubnog tkiva& minimalno invazivne preparaije&te popravke postojeBi, ispuna bez ponovnog otvaranja pret,odnozabrtvljeni, dentinski, tubulusa. sim anatomske i +unkijske naknadeizgubljenog tvrdog zubnog tkiva& osiguravaju estetski optimalna rjeenja iuvelike proiruju indikaijski spektar konzervativni, za,vata.3a ostvarenje ad,ezije potrebno je pripraviti povrinu zuba kako bi se

ostvario blizak kontakt ad,eziva i ad,erenda i omoguBiti vla$enje dentinaad,ezivom niske viskoznosti. Sam konept svezivanja smola uz tvrda tkivapo!eo je uvođenjem postupka ' sekundnog jetkanja akline +os+ornomkiselinom jo 1M55. godine. Euonoore je uo!io mikrome,ani!ku retenijupoli (metil-metakrilatne) smole (0/) u aklini. eđutim& bez obzira nauspjenu ad,eziju u aklini& za kompenzaiju volumetrijskog skupljanjakompozitni, materijala i usavravanje izrade ad,ezijski, ispuna& nu$no jebilo ostvariti i ad,eziju u dentinu. ako su aklina i dentin strukturnorazli!iti& i postupi ad,ezije ovise o supstratu koji se tretira.

ZAO2TAT!I 2%OJ3aostatni sloj (smear layer ) nastaje kao posljedia me,ani!ko-toplinskeobrade kaviteta& a sastoji se od 1-" ^m debeli, nakupina !estiaanorganskog tkiva& organski, sastojaka& krvni, stania& sline& vode imje,uriBa zraka.

A$5ZIJA U 'AK%I!I3bog izrazito visokog mineralnog sadr$aja aklina je ekstremno tvrda.Sadr$i M5-M6 P kristala ,idroksilapatita (kalijevog +os+ata)& 1-" Porganske tvari i P vode. Frađena je od prizmi prosje!nog promjera 5 ^m.:ma i, "''''-''''Wmm". Lnutar prizmi& kristali ,idroksilapatita paralelni

su sa smjerom same prizme& dok su u interprizmatskom prostoruorjentirani u drugom smjeru. 0rizme po!inju okomito na aklinsko-



=?

dentinsko spojite (8



=@

ogoljenog kolagena. =akva izazovna monomerno-kolagena interakijavjerojatno je osnovni razlog nanoproputanju.

5IBRI$IZA'IJA $!TI!AHibridni sloj deCnirao je akabaas,i 1M*". godine kao interdi+uzijsku

podru!je smole& kolageni, niti i djelomie demineraliziranogintertubulusnog i intratubulusnog dentina.3a stvaranje ,ibridnog sloja nu$no je pripraviti dentinsku povrinuuklanjanjem ili otapanjem zaostatnog sloja i demineralizirati dentin(jetkanjem ili kondiioniranjem). Slijedi inCltraija ekspandirane kolagenemre$e polimerizirajuBim ,idroClnim monomerima ( priming-temeljnipremaz7 promotor ad,ezije) i kona!ni& ,idro+obni ad,ezijski premaz(+onding) koji ostvaruje potpunu inCltraiju nenapunjeni, međukolageni,pora smolom.

Aezultat ovakvog pristupa u tri odvojena koraka ili& pak& neki mogu bitispojeni& rezultira ,ibridizaijom& odnosno stvaranjem smolom inCltriranogdentina& smolasti, zubaa (resin tags) u otvorenim dentinskim tubulusimai mikrozupima u lateralnim tubulusnim ogranima. =ri su speiC!neultramor+oloke promjene rezultat ,ibridizaije monomerom? oblo$enakolagena vlakna poput !upavog tepi,a& ,ibridizaija tubulusnog zida ismolasti zupi koji ,ermetski zatvaraju pulpo-dentinski kompleks i tite gaod mikroproputanja i posljedi!nog ulaska bakterija i mikro-smolasti zupi&odnosno lateralna tubulusna ,ibridizaija. a taj na!in dolazi do pomirbe,idroClnog dentina i ,idro+obne restorativne kompozitne smole. Hibridnisloj mo$e djelovati kao elasi!ni odbojnik jer apsorbira stres koji se javlja pri

polimerizaiji i na taj na!in prevenira nastanak rubne pukotine.2A2TAV 'AK%I!2KOC$!TI!2KI5 A$5ZIJ2KI5 2U2TAVA8aklinsko dentinski ad,ezijski sustavi sastoje se od tri zasebne ili dijelomspojene komponente speiC!nog djelovanja. =o su?

etkajua ili kondicionirajua otopina – odgovorna je zademineralizaiju supstrata i eksponiranje ogoljele kolagene mre$e. 0ojam

jetkanja podrazumjeva uklanjanje zaostatnog sloja i !epova i uzrokujepovrinsku demineralizaiju dentina do dubine "-5 ^m. isela komponentadovodi do uklanjanja anorganskog dijela zuba& za razliku od pojma

kondiioniranja& gdje dolazi do proirenja tubulusa poveBanjem nji,ovogunutarnjeg volumena& dok dio anorganske komponente zuba ostajesa!uvan.

Erimer kao temeljni namaz odnosno promotor ad,ezije – odgovoran je zainCltraiju& pro$imanje supstrata.

7dheziv ili bond kao zavrni premaz& odgovoran je za zavrnooblikovanje ,ibridnog sloja& smolasti, zubaa i lateralni, mikrozubaakona!nom polimerizaijom.

#O$J% 'AK%I!2KOC$!TI!2KI5 A$5ZIJ2KI5 2U2TAVA



=

19 #o/jela



=E

nemoguBnoBu ,lapljenja otapala i dodatnim razrjeđenjem monomera ikona!nom insuCijentnom inCltraijom demineraliziranog dentina.

Al,o0ol kao otapalo karakterizira moguBnost +unkioniranja i u vla$nom iu su,om dentinu. Eitno je istaknuti da se na vla$ni dentin ad,eziv nanosi u

vie slojeva& a na su,i s produ$enim kontaktnim vremenom.

A/ ?) #o/jela



=F

uporabom nanopunjeni, ad,eziva kako bi se postigla jednoli!nost,ibridnog sloja& te poboljala stabilnost i trajnost sveze.

0rednost potpuno jetkajuBi, ad,eziva je zadovoljavajuBe svezivanje uzaklinu i dentin i dostatna debljina ,ibridnog sloja& a nedostai su

osjetljivost proedure& rizik od pretjeranog jetkanja& neodgovarajuBegispiranja& moguBnost ostavljanja presuenog ili prevla$nog dentina& rizik odpretankog sloja nedostatno polimeriziranog zbog in,ibiije kisikom(ad,ezivi u jednoj bo!ii)& i nedostatnog pro$imanja demineraliziranogdentina.

B9 SamojetkajuBi ad,ezijski sustavi (S/S) su ad,ezivi koji rastapajuzaostatni sloj. =emelje se na simultanom kondiioniranju i inCltriranju( priming) demineralizirane aklinske i dentinske povrine. lini!ki pokazujuvrlo dobar uspje, jer ne za,tijevaju postupak jetkanja i ispiranja& !ime sesmanjuju pogreke koje nastaju pri aplikaiji i rukovanju s kiselinom& nisuosjetljivi na uvjete vla$nosti supstrata& to uvelike reduira postoperaijskupreosjetljivost i tede vrijeme. bjedinjenje dvije po!etne +aze uad,ezijskom tretmanu moguBe su zbog primjene tzv. samojetkajuBi,

primera, temeljeni, na +os+atnim (0=/& 1'-



?G

,ipermineraliziran i posjeduje intratubulusne kristale koji naruavajuulazak smole u tubuluse& ovakav je supstrat potrebno dodatno tretirati.Umjereno ja,i S/S imaju pH oko 1.5 i dovode do potpunodemineraliziranog vr,a ,ibridnog sloja i djelimie demineralizirane baze.0rijelaz demineraliziranog do intaktnog dentina je postupan i uklju!uje

nazo!nost ,idroksilapatita u dubini od 1 ^m to omoguBuje kemijskumeđumolekulsku interakiju& dok im poja!ana kiselost u odnosu nablage S/S omoguBuje bolje ukljetenje u aklini i dentinu. S/S mogu biti

jednokomponentni ili dvokomponentni. 3bog ugradnje zaostatnog sloja u,ibridni sloj danas je nakana inkorporirati antibakterijsku komponentu (1"-metakriloil- oksi-dodeil-piridinium-bromide –



?1

0ovrina akline nakon nanoenja +os+orne kiseline demineralizirana je udebljini 5- 1'^m& to je zona jetkane akline. :spod povrine stvaraju sepore vidljive polarizaijskim mikroskopom u debljini oko "'^m to senaziva zona kvalitativni, pora& a ispod ove zone slijedi zona kvantitativni,pora debljine također oko "'^m. 3a jetkanje akline se naj!eBe koristi '-

2'P +os+orna kiselina. 4rijeme aplikaije +os+orne kiseline na povrinuakline za postizanje kvalitetnog jetkanja trebalo bi biti 15-'s. 0rimjenomsamojetkajuBi, ad,ezivni, sustava na povrinu akline također se mo$epostiBi dobra ad,ezija. iskoviskozni monomeri prodiru u povrinu aklinete unutar kao i oko aklinski, prizama +ormiraju ,ibridni sloj kaomikrome,ani!ku reteniju. bzirom da se ove strukture mogu vidjeti tekpod vrlo velikim poveBanjima (sanning i transmisijski elektronskimikroskop) govorimo o nanoreteniji na povrini akline. Lstanovljeno jetakođer postojanje kemijskog svezivanja ionskim vezama preko iona 8a"%.4a$no je napomenuti da je djelovanje samojetkajuBi, ad,ezivni, sustavana povrini akline manje agresivno od +os+orne kiseline& ademineralizaija povrine iznosi 1-"^m.

$entin/nalogno ovom revoluionarnom postupku jetkanja (nagrizanja) aklinepokualo se sli!an prinip primijeniti i na dentinsko tkivo. eđutim& zbogmor+oloki, i ,istoloki, svojstava dentina (odnosa organske i anorgansketvari& postotka vode& irine i orijentaije dentinski, tubula) ad,ezija nadentinsko tkivo se postupno razvijala (=ablia ").

2astav (inerali.iran $eminerali.iran

(ineralni 5'P 'P

Kolagen 'P 'P

Vo/a "'P #'P

ajveBi problem u pokuaju poboljanja ad,ezije dentalni, materijala nadentin predstavljalo je svojstvo Ovla$nosti dentinaO& tj. =ekuBine koja senalazi u dentinskim tubulima !ijim je djelovanjem dolazilo do ,idrolizead,ezivni, sustava prve i druge generaije. adalje& tijekom preparaijekaviteta i uklanjanja karijesne lezije dolazi do modiCkaije povrinedentinskog tkiva. 3bog oslobađanja topline i plasti!ne de+ormaije pribruenju na povrini dentina stvara se zaostatni sloj(smear laer). nsadr$i organske !estie kaliCiranog tkiva& dijelove odontoblasti!ni,nastavaka& bakterija& stanie ,ematogenog porijekla& sline. dnos premazaostatnom sloju je kod svakog dentinskog ad,ezivnog sustava druk!iji - iliga uklanja potpuno ili djelomi!no ili se pokuava iskoristiti za poveBanjeretenijske povrine.ajveBi napredak u postupku ad,ezije na dentin je tzv. te,nika totalnog

jetkanja& gdje se razli!itim kiselinama (+os+orna& malei!na& itri!na& /l-oksalat& mlije!na& $eljezni klorid itd.)& sli!no kao kod jetkanja akline&



?

uklanja povrinski sloj dentina i oslobađaju dentinski tubuli za prodiranjesmole i ostvarivanje maksimalne ad,ezije.0ri jetkanju se uklanja (demineralizira) povrinski sloj dentina (-5 ^m) teostaje samo organska komponenta - kolagena mre$a kroz koju prodiread,ezivno sredstvo (primer) i pro$ima je u ijeloj demineraliziranoj povrini

(to je idealna situaija). =o se također događa i prodorom ad,ezivnogsredstva to dublje u dentinske tubule. Sloj koji se +ormira na povrinidentina i uklju!uje smolu& demineralizirani i ad,ezivno tretirani dentin&kolagenu mre$u i dentinske tubule naziva se ,ibridni sloj i !ini temeljmikrome,ani!ke retenije kompozitni, materijala na dentin (Slika 1).sim mikrome,ani!ke retenije dolazi također i do kemijskog svezivanjaad,ezivnog sustava na dentinsko tkivo preko ionski, veza s ionima 8a"%.

=eko je razlu!iti zna!enje svakog pojedinog na!ina svezivanja(mikrome,ani!ki& kemijski) za kvalitetu i !vrstoBu veze dentalnogmaterijala za dentin.

4rijeme aplikaije kiseline na dentin i aklinu (totalno jetkanje) trebalo bibiti od 15 - ' sekundi. 3a to vrijeme dolazi do demineralizaije samo 5 ^mdentinske povrine. L idealnim uvjetima ad,ezivna smola bi trebala pro$etikolagenu mre$u u ijelom demineraliziranom podru!ju. S obzirom na vrlomale prostore unutar mre$e kolageni, Cbrila (1' - ' nm ili '.'1 - '.'^m)& ukoliko je sloj demineraliziranog dentina irok mo$e doBi do kolapsakolagene mre$e. =ako se onemoguBava prodiranje ad,ezivnog sredstvakroz kolagenu mre$u i stvaranje nanopukotina kroz i ispod ad,ezivnogsredstva i dentina (nanoleakage). =o izravno utje!e na kvalitetu i !vrstoBuveze ad,ezivnog sustava jer kasnije dolazi do ,idroliti!ke degradaijead,ezivnog sustava pa je moguB i prodor bakterija te razvitak karijesnelezije kao i iritaije pulpe.



?4

1. entins3o t3ivo - zaostatni sloj7 gustoBa& veli!ina i irina dentinski,tubula7 sklerozadentina.". u+ - veli!ina i oblik lezije7 struktura akline i dentina7 Xeksija zuba7lokaija zuba.

. Materijal - geometrijski u!inak& reoloki u!inak7 vla$enje7 viskoznost7osjetljivostna te,niku rada (greka terapeuta).2. 9erapeut - indikaija7 preparaija kaviteta7 te,nika aplikaije7polimerizaija(te,nika& vrijeme).5. Pacijent - bruksizam7 traumatska okluzija7 dob7 ,igijena7 preventivnipostupi7navike7 suradnja tijekom tretmana.

/d,ezivni sustavi 2. i 5. generaije koriste kao ad,ezijska sredstva smolevrlo niske viskoznosti& to omoguBuje nji,ovo optimalno pro$imanjekolagene strukture demineraliziranog dentina i vrlo visoke vrijednosti!vrstoBe veze (!ak do " pa). aj!eBe smole koje se koriste kaoad,ezijska sredstva su H/& 2-=/& E0



?=

Aadi lake orijentaije i pojave novi, ad,ezivni, sustava sa osobitostimaraniji, generaija u broju komponenata (ne po kemijskom sastavu K)Suvremena se podjela temelji na broju radni, +aza& tj. Eroju komponenata?

Klasi6ni sustavi:

1. Tro,om3onentni sustavi tri stu3njaCra/ne -a.e)

jetkanje (H02) ispiranje primer (,idroClni monomeri%otapala) suenje smolapolimerizaijaSot,Eond 0( S0)& /ll Eond " (Eiso)& ptibond D9 (err)& Snta8lassi(4ivadent)

". $vo,om3onentni sustavi /va stu3njaCra/ne -a.e) t.v9 monoC,om3onentni a/0e.ivi)

jetkanje (H02) ispiranje primer % smola polimerizaija:tapalo al3ohol ;etanol naj



??

svejetkajuBi, ad,ezivni, sustava predstavlja va$an napredak i bitnopojednostavljenje te,nikei brzine izrade kompozitni, ispuna.



?@

3aostatni sloj je sloj od !estia anorganskog tkiva& organski, sastojaka&pulpnog tkiva& odontoblasti!ni, nastavaka& krvni, stania& vode imje,uriBa zraka& debljine 1 – " mokrometara. /d,eziv treba imati niskuviskoznost& a ad,eziv i ad,erend trebaju biti usklađeni u svojstvima koja seti!u slobodne energije povrine mjera ko,ezijski, sila ) i međupovrinske

energije ( pojavljuje se kada u dodir dođu krutina i tekuBina ). jerausklađenosti ti, svojstava je sigma- kut& koji !ini tangenta na povrinu kapitekuBine sa glatkom povrinom krutine. Ito je taj kut manji& svojstva suusklađenija i bolje je vla$enje krutine tj. ad,ezijska sposobnost ad,eziva.

Intertubulusna i intratubulusna 3ro/ornost smole

4eza smole na dentin se ostvaruje ula$enjem smole u dentinske tubuluse&stvaranjem smolasti, produljaka i obavijanjem kolageni, vlakana smolom&tj. ula$enjem smole u demineraliziranu kolagenu mre$u intertubulusnogdentina. oji Be tip vezanja prevladavati ovisi o vrsti izlo$enog dentina.EuduBi da dentin bli$e pulpi sadr$i vie tubulusa po jedinii povrine& 65'''W kvadratnom milimetru& naspram dentina bli$eg 8



?

kao to su H/ i =F



?E

Sastoje se od tri glavna elementa?1. JetkajuBa ili kondiionirajuBa otopina". 0rimer. /d,eziv ili bond

Jetkajua otopina je ona koja potpuno uklanja zaostatni sloj& otvaradentinske tubuluse i demineralizira dentin do određene dubine (" – 5mikrometara). L ovu svr,u koristimo razrijeđene otopine orto+os+ornekiseline& najbolje # P (u periodu od 15-' sekundi)& limunske kiseline iduiBne kiseline. ondiionirajuBa otopina je ona koja uklanja zaostatnisloj& ali ne otvara dentinske tubuluse i ne demineralizira dentin& tj. bla$a jeod jetkajuBe. na proiruje dentinske tubuluse& a dio anorganske tvariostaje sa!uvan. 3a ovu svr,u se koristi



?F

etanolom nisu osjetljivi na stupanj vla$nosti dentina& i pokazali su velikusnagu svezivanja& smanjenu postoperativnu osjetljivost i zadovoljavajuBekarakteristike s jednim nanesenim slojem.

oguBi sastav 3rimera je?

19 (onomer 5(A

0oveBava snagu i stabilnost sveze za dentin. Snizuje viskoznost smole&penetrira u zaostali sloj& stvara mikrome,ani!ku i kemijsku svezu sdentinom. moguBuje da se kristali ,idroksilapatita zarobe u dentinu.EuduBi je ,idroClna& lako di+undira uvla$na kolagena vlakna a nakon polimerizaije je !vrsto svezana sa zubnimtkivom.



@G

slu$iti kao reeptor za kemijsku svezu +os+atni, ili karboksilni, skupina s+unkijskim monomerima. Hibridni sloj je tanji& ali je i jednoli!an. 0itanje jekoliko je samo debljina ,ibridnog sloja presudna za uspje, sveze.

A/0e.iv ili bon/

Smola koja povezuje dentin ili aklinu s kompozitnim ispunom. ora bitito ni$eg viskoziteta i imati izra$eno svojstvo vla$enja& tako da mo$eprodrijeti u mikropukotine nastale demineralizaijom akline ili dentina& iliu dentinske tubuluse.

oguBi sastoji ad,eziva su?19 BI2C &(A

9 U$(A49 T&$(ASmanjuje viskozitet smole.=9 5(A0oboljava svezivanje.?9 Anorgans,o 3unilo

=o je nano- punilo. 0oveBava debljinu ,ibridnog sloja koji time dobivatresapsorbirajuBi potenijal na u!inak polimerizaijske kontrakijekompozita. sim toga& zbog poveBane debljine ,ibridnog sloja spre!ava sein,ibirajuBi u!inak atmos+erskog kisika na radikalsku polimerizaiju koji sedogađa ukoliko je sloj ad,eziva tanji od 1'- "' mikrometara.@9 Ini



@1

) $entins,i a/0e.ivi ,oji /jelomiPno rastvaraju .aostatni sloj =o su samojetkajuBi ad,ezivi. 3bog simultane uporabe kiseline i primera nepostoji razlika između dubine demineralizaije i dubine inCltraije smolom.

=ako se stvara jednoliki ,ibridni sloj. Svi samojetkajuBi ad,ezivi sadr$eH/ i vodu.

4) $entins,i a/0e.ivi ,oji 3ot3uno o/stranjuju .aostatni sloj0otpuno odstranjuju zaostatni sloj i demineraliziraju povrinski sloj dentina.od nji, koristimo te,niku totalnog jetkanja.#o/jela 3rema genera


62/135



@4

19 *etvero,om3onentni sustaviSastoje se od kiseline % primer % dentinski ad,eziv % aklinski ad,eziv9 Tro,om3onentni sustaviSastoje se od kiseline % primer % ad,eziv49 $vo,om3onentni sustavi

Sastoje se od kiseline i primera skupa % ad,eziv& ili kiseline % primer iad,eziv skupa=9 Je/no,om3onentni sustaviiselina& primer i ad,eziv se nalaze skupa u jednoj bo!ii.

#o/jela s3ram intera,



@=

/0/? J=/J dentina- demineralizaija povrine dentina U odstranjuje se anorganski dio& asa!uva organski - nagrizanje +os+ornom kiselinom - ostanu strati kolagena vlakna( tzv. me,ani!ka uma)

- primer ide između vlakana& a zatim ad,ezivU H:EA:



@?

• tvaranje akline dijamantnim brusilom (okruglo& krukoliko&ilindri!no)& turbina uz obilno ,lađenje vodom.

• dstranjivanje karijesno promijenjenog dentina zapo!eti okruglim!eli!nim svrdlom (najveBim moguBim) s malim brojem okretaja nakolje!niku. 3avrno odstranjivanje karijesnog dentina provesti

isklju!ivo ekskavatorom do tvrdog skleroti!nog dentina.• 8aklinske zidove kaviteta obrađivati ilindri!nim dijamantnim

brusilom na mikromotoru ili turbini uz vodeno ,lađenje. euporabljivati obrnuto koni!na !eli!na svrdla za izradu dodatni,retenija.

• :spiranje i !iBenje kaviteta mlazom vode& a zatim ".5P-tnomotopinom natrijevog ,ipoklorita (vrijedi samo za amalgamski ispun).

• e rabiti jako ,lapljiva sredstva za dezin+ekiju kaviteta.• 3atitnu podlogu dentina izraditi iz staklenoionomernog ementa& a

na aklini ne smije zaostati ement.• rukolikim dijamantnim brusilom u stakleno-ionomernom ementu

oblikovati kavitet koji osigurava sidrenje amalgamskom ispunu.• /proksimalne zidove kaviteta drugog razreda obrađivati malim

Csurnim svrdlima od tvrdog metala ili ilindri!nim dijamantnimbrusilima na kolje!niku ili turbini (uz vodeno ,lađenje) uz pret,odnuzatitu susjednog zuba metalnom matriom.

• Sve aproksimalne stijenke obraditi tako da aklinske prizme budurezane od povrine spram sredine kako bi izbjegli podminiravanjeisti,.

• 3a aproksimalne kavitete uvijek rabiti metalne matrie sinterdentalnim klinovima.

•

/malgam postavljati u kavitet slojevitom te,nikom tako da svaki slojsvojom bazom bude kondenziran uz stijenku kaviteta& a vrkomprema sredinjem dijelu kaviteta.

• 3a kondenziranje (zbijanje) amalgama bolje je rabiti nabija!e sravnim !elom jer okrugli istiskuju amalgam prema van.

• 3avrni sloj amalgama treba malo prelaziti rubove kaviteta.• blikovanje amalgamskog ispuna izvoditi prikladnim instrumentima

glatki, povrina dok je amalgam svje$ i podatan za oblikovanje.• 4ikove amalgama koji prelaze okluzijske robove kaviteta kao i

aproksimalne rubove obvezno odstranjivati otrim instrumentima zarezbarenje amalgama.

• /rtikulaijskim papirom provjeriti okluziju i odstraniti preranekontakte reznim ru!nim instrumentima.

• Sve povrine zagladiti odgovarajuBim instrumentima za zaglađivanjeamalgama.

• /proksimalne povrine i kontaktne odnose uvijek provjeritiinterdentalnom zubnom svilom.

• 3avrnu obradu poliranja (gla!anja) svi, povrina amalgamskogispuna provesti nakon "2 sata& metalnim polirerima i odgovarajuBimgumiama.



@@

Kom3o.itni is3un

In/i,a



@

• Sve povrine premazati jednim od dostupni, suvremeni, dentinski,ad,eziva postavljanjem na zidove kaviteta i ostaviti do "' sekundi& azatim mlazom zraka lagano odstraniti viak ad,eziva s povrine takoda ostane sjajna povrina.

• visno o naputima proizvođa!a& dentinski ad,eziv osvijetliti i

polimerizirati odgovarajuBim izvorom svjetlosti. /ko je sloj ad,ezivatanji od "' mikrona& kisik iz zraka mo$e in,ibirati polimerizaiju pa jepotrebno nanijeti na ad,eziv tanki sloj tekuBeg kompozita pa poptompolimerizirati&

• od kaviteta treBeg i !etvrtog razreda obvezno rabiti prikladnueluloidnu matriu i interdentalne drvene ili plasti!ne reXektirajuBeklinove za u!vrBivanje matrie i davanje odgovarajuBeg oblika uervikalnom podru!ju

• L male kavitete (pliBe od " mm) kompozitni materijal se mo$epostaviti u jednom kamadu (bulk te,nika) i polimerizirati 2' sekundiili manje& ako to proizvođa! za,tijeva.

• L sve ostale kavitete koji su dublji& obvezno je kompozitni materijalunositi u slojevima koji se smiju biti deblji od " mm i svaki slojposebno polimerizirati 2' sekundi (ili prema preporui proizvođa!a).

• 3avrni sloj dodatno polimerizirati 2' sekundi.• 0rikladnim dijamantnim brusilom odstraniti suviak materijala.• /rtikulaijskim papirom registrirati prerane kontakte.• 0rerane kontakte odstraniti manjim dijamantnim brusilom.• /rtikulaijskim papirom (plavim) provjeriti i ozna!iti okluzijske

to!kaste odnose.• /rtikulaijskim papirom (rvenim) registrirati klizne artikulaijske

zapreke.• 0rikladnim dijamantnim brusilom odstraniti artikulaijske zapreke.• 0rikladnom gumiom za poliranje provesti po!etno poliranje svi,

povrina kompozitnog ispuna.• 3elenom silikonskom gumiom za poliranje provesti zavrno

poliranje svi, povrina ispuna• /proksimalne povrine obraditi interdentalnim metalnim i

poliesterskim brusnim vrpama.• :nterdentalnim konem obvezno provjeriti aproksimalne povrine

ispuna i kontaktne odnose.• 3avrno& sve rubove kompozitnog ispuna mo$e se& ali nije uvjet&

premazati aklinsko-dentinskim ad,ezivnim sredstvom ipolimerizirati .

VA!O

/ko se rabe staklenoionomerni ementi& ne jetkati zidove kaviteta #P-tnim gelom& +os+orne kiseline& jer demineralizira zubnu strukturu i takoumanjuje vrijednost prave ad,ezije koju staklenoionomerni ementiostvaruju na ionskoj razini.

3a staklenoionomerne emente provodi se postupak kondiioniranjablagim organskim kiselinama (malei!na& poliakrilna i druge& u



@E

konentraiji maksimalno do 1'P). ondiioniranjem se samoodstranjuje prljavi sloj (smear laer) i !isti povrina (bez zna!ajnijedemineralizaije). !iBena povrina akline i dentina od zaostatnogsloja pru$a manju povrinsku napetost i omoguBuje bolju ad,eziju.

/ko se rabe dentinski ad,ezivi& tada ovisno o tipu ad,eziva postoje dvapostupka predtretmana zidova kaviteta?1. dentinski ad,ezivi koji za,tijevaju totalno jetkanje (opisano je

ranije) i vla$nu sredinu (Nhet bondingO) potrebnu za stvaranje,ibridnog sloja.

". samojetkajuBi dentinski ad,ezivi sadr$e kiseli primer kojikondiionira povrinu i ostvaruje uvjete za stvaranje ,ibridnogsloja.

In/ire,tni ,om3o.itni is3uni > 4latko 0anduriB

0orastom za,tjeva paijenata za estetskim rekonstrukijama razorenekrune& materijali koji oponaaju boju zuba postaju nezamjenjivi diorestorativne stomatologije. o svr,a stomatoloke terapije nije samoestetski obnoviti naruen oblik zuba i vratiti mu izgubljenu +unkiju nego isprije!iti gubitak preostalog tvrdog tkiva krune. 0onekad& u namjeri zaestetski to pri,vatljivijom rekonstrukijom i to sna$nijim sidrenjemzaboravljamo sa!uvati preostalo tvrdo tkivo. sim toga& postoje paijentikoji si ne mogu priutiti protetsku terapiju a mi im ne ponudimo nikakvualternetivu.

od opse$ni, destrukija krune& kada je teko ili gotovo nemoguBe izraditi

ispun& odnosno kada bi izradom krune uklonili i ono malo tvrdog tkiva zuba(npr. nakon endodontskog lije!enja gdje ostaju samo tanka vestibularna ioralna stijenka) rekonstrukija se mo$e napraviti i indirektnim kompozitnimmaterijalima (slika 1. i slika ".).

Ka/a se o/lu6iti .a in/ire,tni ,om3o.itni is3unS

Eez obzira na opseg razorene krune& otisnim masama s kojim sestomatolog susreBe danas u svakodnevnoj praksi& mo$e se uzeti uspjeanotisak koji je potreban za izradu indirektnog ispuna. 0ravilnom obradomzuba& koji trebamo rekonstruirati na radnom modelu& i urtavanjem rubovakaviteta dobijamo jasne granie kona!nog oblika indirektnog kompozitnogispuna. eđutim& postoje opBenite kontraindikaije za uporabukompozitni, materijala. Lkoliko nismo u stanju osigurati potrebnu izolaijuzuba pri ad,ezijskom ementiranju kompozitnim ementima&kompromitiramo povrinu za koju se indirektni ispun treba svezati. /kodubina preparaije u aproksimalnom prostoru se$e ispod razineinterdentalne papile kompromitiran je uspje, ementiranja (teko jesprije!iti urenje gingivne tekuBine i uklanjanje vika kompozitnogementa). 8ervikalna regija& zbog prisutnosti aprizmatske akline puno jeosjetljivija za svezivanje i dobro brtvljenje je te$e postiBi nego na

koronarnoj aklini (slika ".). 3ato je bitno imati jasnu situaiju uaproksimalnom prostoru. Aijeenje problema moguBe je na dva na!ina?



@F

1. sniziti razinu interdentalne papile gingivoplasti!nim za,vatom". izolirati gingivnu stubu od gingive segmentiranim metalnim

matriama i interdentalnim klinovima te podignuti njezinu razinukompozitnim materijalima iz papile (slika .& slika 2.)

od svi, zubi koji su endodontski lije!eni !esto nedostaje velika koli!inatvrdog zubnog tkiva. aj!eBe su to samo tanka stijenka vestibularno ioralno. Lkoliko se poslijeendodontski opskrbi kruna direktnim ispunom&velika je vjerojatnost +rakture& bez obzira koji matrijal koristimo zarekonstrukiju. 9om mo$e biti posljedia nedovoljne otpornosti preostali,stijenki na sile koje nastaju pri $vakanju i nji,ovoj raspodjeli na preostalotkivo krune. o$e biti i posljedia mani+estirajuBeg stresa tijekompolimerizaije materijala ili kumuliranog stresa& koji se ne mani+estiratijekom& odnosno odma, nakom polimerizaije i njegovim oslobađanjem zavrijeme optereBenja zuba $vakanjem. =ada je potrebno stijenke skratiti za" mm i omoguBiti nasjedanje kompozitnog materijala na preostale stijenkete nji,ovo vertikalno optereBenje $va!nim silama nastoji seumanjiti+enomen klina koji ima ispun na preostale stijenke.

0itanje koje se nameBe& nakon dosada opisanog& je kada se odlu!iti zaindirektni kompozitni ispun a kada za kerami!ki. 0ogotovo to danaspostoje kerami!ki materijali koji imaju stupanj troenja pribli$anvrijednostima dentina. :zrada kerami!ki, ispuna za,tijeva rad zubnogte,ni!ara to zna!i i du$e vrijeme potrebno za izvedbu rekonstrukije&također poskupljuje ijenu terapije. sim toga tvrđi matrijali sakupljajuveBu koli!inu stresa na unutarnjim povrinama preostali, stijenki u odnosu

na elasti!nije kompozitne materijale. 3bog toga je potrebna veBa debljinapreostali, stijenki za izradu kerami!ki, indirektni, ispuna.

I.ra/a ,om3o.itno is3una



G

snovna dva preduvijeta za izradu indirektni, kompozitni, ispuna supravilna preparaija kaviteta i korektno uzet otisak.

avitet mora izgledati tako da nigdje nema podminirani, stijenki kojemogu sprije!iti vađenje gotovog ispuna iz radnog modela i njegovo

unoenje u kavitet. 0ostrani!ne stijenke moraju blago divergirati premavan. /d,ezijsko ementiranje kompozitnim ementima dozvoljavaodstupana od kuta nagiba jer sila svezivanja za stijenke nijemakrome,ani!ka. Sve vanjske rubove kaviteta za indirektni kompozitniispun& kao i kod direktni, ispuna potrebno je zakositi.



1

Ka,o



postizanje visoke snage svezivanja i polimerizaiju u podru!jima gdjepolimerizaijsko svijetlo& slabo ili uopBe ne dopire. Stupanjpolimerizaijskog skupljanja je jo uvijek nizak jer je i sam sloj ementatanak tako da ukupno skupljanje neBe utjeati na snagu i kvalitetusvezivanja. emijski stvrdnjavajuBi kompozitni ementi imaju manji

polimerizaijsku kontrakiju& du$e vrijeme stvrdnjavanja to i, !ini jednostavnijima za aplikaiju ispuna i ementiranje. ompozitni ement seuvijek nanosi na indirektni ispun te se zajedno unose u kavitet. /ko seement nanese na ,ibridizirane stijenke zuba& postoji opasnost da zbogreakije polimerizaije koja nastaje dodirom ementa i stijenki& prianjanjeispuna ne bude zadovoljavajuBe. 0rednosti kompozitni, emenata sumoguBnost neinvazivne& ad,ezivne te,nika preparaije i odli!na sveza sazubom. moguBavaju visoku stabilnost sveze i malu ograniBenu topivost&visoku otpornost na abraziju i izvanrednu estetiku. edostatak je to to seviak materijala nakon polimerizaije teko uklanja. 3ato je potrebno viakiz interdentalnog prostora ukloniti prije nego se ement stvrdne. =o jenajbolje u!initi sa navotanom zubnom svilom(slika #.).

akon ementiranja jo jednom se provjeri okluzija i artikulaija.ventualni vikovi i prijevremeni kontakti uklone se dijamantnim brusnimtijelima& nakon Bega se ispun polira gumiama i !etkiama uz paste zapoliranje (slika *.).

ako bi to du$e sa!uvali tvrdo tkivo krune zuba treba izabrati terapiju kojaBe za,tijevati minimalno uklanjanje zdravi, tvrdi, tkiva zuba& te ostaviti

jo prostora za protetska rjeenja u buduBnosti. :ndirektni kompozitni

ispuni zadovoljavaju te za,tjeve i vrlo su jednostavno izvedivo rijeenje&pogotovo kod mlađi, paijenata. 3a protetska rjeenja uvijek ima vremenai indirektni kompozitni ispuni jednostavno kupuju vrijeme i odgađajuizradu protetski, radova.

%iteratura:

1. Eurke DJ& Yilson H& Yatts



4

Ka,o 3rimijeniti vla,na u restaurativnoj

stomatologiji C vo/i6 .a 3ra,ti6ara > Eo$idar0aveliB& Sanja IegoviB& ada FaliB& 0aris Simeon

Uvo/

0rimjena vlaknima oja!ani, kompozita otvorila je nove moguBnostizbrinjavanja i izrade određeni, vrsta nadomjestaka u estetskoj irestaurativnoj stomatologiji. Lsprkos tome to se na dananjem tr$itustomatoloki, materijala nalazi velik broj razli!iti, vrsta vlakana& nji,ovauporaba u svakodnevnom klini!kom radu gotovo je zanemariva& s obziromna raznoliku moguBnost klini!ke primjene.

4laknima oja!ani kompoziti (engl. Cber rein+ored omposites& DA8) suposebna grupa materijala građena od organske matrie s punilom u koju jeulo$ena određena vrsta vlakana. 4lakna se razlikuju po kemijskom sastavui na!inu izrade. Svojstva vlaknima oja!ani, kompozita& va$na za nji,ovuklini!ku primjenu& određena su Czi!ko-kemijskim svojstvima& svojstvimaorganske matrie s punilom i kvalitetom sveze između nji,.

"to bi sva,i 3ra,ti6ar trebao .nati o vla,nima?rste vlakana prema kemijskom sastavu i klini$ke zna$ajke

S obzirom na kemijski sastav& danas se na stomatolokom tr$itu mo$enaBi nekoliko vrsta vlakana? polietilenska& staklena& kevlar& uglji!na ivektran vlakna. 0olietilenska vlakna poveBavaju !vrstoBu& modulelasti!nosti i otpornost na savijanje kompozitni, materijala. ada se ulo$eu kompozitnu masu gotovo su nevidljiva. Staklena vlakna građena su odisprepleteni, stakleni, niti& poveBavaju !vrstoBu materijala& no vezaizmeđu vlakana i kompozita ostaje upitna. evlar vlakna građena su odaromatskog poliamida i poveBavaju !vrstoBu kompozitnog materijala.Lglji!na vlakna poveBavaju !vrstoBu materijala& no zbog tamne bojevlakana primjena im je ograni!ena. 4ektran vlakna su sintetska vlakna

nove generaije građena od aromatski, poliestera& poveBavaju !vrstoBu iotpornost kompozita na abraziju& no skupa su& neprakti!na za uporabu tezbog toga& za sada& nisu nala iru primjenu u svakodnevnoj klini!kojpraksi.



=

2li,a 19 #o6etni ,lini6,i nala.9

2li,a 9 (ller igle s namotanomvatom9

2li,a 49 Vata o/vojena o/ (llerigle9

2li,a =9 #olimeri.a



?

organskom matriom vlakna se mogu podijeliti na?a) impregnirana vlakna – koja su veB obrađena organskom matriomb) neimpregnirana vlakna – koja nisu obrađena organskom matriom

:mpregnirana vlakna pogodnija su za rad u laboratoriju i za,tijevaju veBi

oprez u radu& naro!ito u ustima. eimpregnirana vlakna za,tijevajupredtretman ad,ezijskim sustavom prije postavljanja u kompozitnu os-novu.

$emu ovise ;zi$ko6mehani$ka svojstva vlaknima oja$anihkompozita

Dizi!ko-me,ani!ka svojstva izrađenog nadomjestka ovise o?a) vrsti organske matrie i punilu kompozitnog materijalab) vrsti i koli!ini vlakana) kvaliteti sveze između vlakana i kompozitnog materijala

2li,a 9 !ano;enje vla,na s,om3o.itnim



@

Lkoliko je tvorni!ka impregnaija povrine vlakana bila nedostatna ili jepriprema neimpregniranog vlakna u ordinaiji provedena naneodgovarajuBi na!in& kao posljedia mo$e nastati slabljenje Czi!ko-me,ani!ki, svojstava& poveBana moguBnost reapsorpije vode i stvaranjazra!ni, inkluzija& to u kona!nii dovodi do neuspje,a u terapiji.

S obzirom na kemijski sastav& danas se u restaurativnoj i estetskojstomatologiji naj!eBe rabe polietilenska i staklena vlakna. 0rimjenavlakana u svakodnevnom klini!kom radu zadnji, godina sve vie dobiva nava$nosti. Svoju primjenu nala su u gotovo svim dijelovima stomatolokestruke? parodontologiji& restaurativnoj stomatologiji& traumatologiji&ortodoniji& itd.

0rimjena vlaknima oja!ani, kompozita otvorila je nove moguBnostizbrinjavanja u restaurativnoj stomatologiji. L ovom prikazu slu!ajauporabljena su Aibbond vlakna (Aibbond& Sotle& LS/) zbog Czi!ko-me,ani!ki, svojstava i jednostavne klini!ke uporabe.

Ito su Aibbond vlaknac

Aibbond vlakna su polietilenska vlakna visoke molekularne mase i izrazitovisokim koeCijentom elasti!nosti (11# F0a)& to podrazumijeva izrazituotpornost na istezanje i distorziju. tpornost na udar je pet puta veBa negokod $eljeza. =ransluentnost materijala omoguBuje mu dobra opti!kasvojstva tako da poprima bo

Date post:	05-Jul-2018
Category:	Documents
Upload:	mirjana-seba
View:	302 times
Download:	2 times

RESTAURATIVNA SKRIPTA

Documents