Post on 07-Jul-2018
transcript
8/18/2019 Neofolk Kultura
1/120
Biblioteka
ELEMENTI
n
RRef;f,nzeinti:r
Ratko Bo;ovii i
Dr Miloi IAt
Korckto|
Duian
Dragitevit
Kompjuterski prelom:
cRAF(aA&
Novi Sad
Stampa:
Vojna Stamparijq, eograd
)
MILENA DRAGICEVIC
-
SBSIC
NEOFOLK
KULTURA
PUBLIKA NIENE ZVEZDE
noavecxaNli:anNlcAoMNA roJANoVrcA
SREMSKI
ARIOVCI NOVISAD
1994
8/18/2019 Neofolk Kultura
2/120
POKUSAJ
DEFINISANJA
DOMINANTNIH
I POTKULTURNIH
MODELA
KULTURNOG
ZIV OTA
,,Dominaartna
kultura istovremeto
proi2rodi,
a i tezi iskorijeniti
subkuhure'.
(Dnh.liC, Ign.)
Dosdda5nji
pokuiaji analize
potkultura
u
naiem
druitlru
polazili
su uglavnom
od metodologije
i
obrazaca
usvojenih
u ve6
razvijenoj sociologiji
potkultura na Za-
padu.
Tako
e
dominantnorn
ultumom
rnodelu
najde5-
6e suprotstavljan
ontrakultumi
model
kao najvfie
naj-
dublje analizirana
potkultura, iako bez ikakvih
empirij-
skih istraZivanja
koja bi
suitinski
potwdila postojanje
i znadaj
kontrakulturnog
pokreta kod nas. Stoga
€e
prvenstvenicilj ove skice biti da da metodolo5ko-hiPote-
tidki
okvir za istraZivanje
ultumih
modela
u na5em
drustlr,
polazedi od njihovih
kulturoloikih
i druSweno-
struktunih sDecifidnosti.
Analize kulturnih
modela
uglavnom
polaze
od
di-
hotomije:dominantna
ultura
-
kontrakultura,
prouda-
vaju6i raspon
izmedu ova
dva
modela, ili Sto
e jo5
de5ce,
gotovo
iskljuCivo
kontrakulturu,
zanemarujudi
sve
one
mogudeoblike
potkultura koje se
ne karakteri5u
direktnim otporom i negacijometabliranihwednosti,a
8/18/2019 Neofolk Kultura
3/120
. , .
podrazumevajuii,.poznatost"
ominantne
ulture.
Ade-
kvatno
ovom
modelu
analize
apadnih
ruslava,
stoena
dru5tva
su
se
prouCavala
nalizom
dvaiu
medusohno
suprotstavljenih
ulturnih
modela: vaniine.
ogmatske
kulture
i disidentske
kulture.
Medutim,
situacii-u
u na-
Sem
druitvu
karakteriSe
neposlojanje
asno
poiarizova-
nih
oprednih
modela, pa
su
samim
im i
granice
me
8/18/2019 Neofolk Kultura
4/120
ju
sami ne
oseiaju
kao
svoje
(urednici
strip izdanja,
modni kreatori, urednici pojedinih publikacija
progrh-
ma unutar masovnih
medija,
td.).
i
Na
osnovukategorijalnog
parata
datog
u
prilogu,
pokuiali
smo da ustanovimo
snovne
dominantne
pot-
kulturnemodele
ulturnog
Zivota
naSem ruSWu,
as -
toje6i da
definiiemo pripadnike
svakog
pojedinog
mo-
dela (njiholu slojnu pripadnost), e da damo osnovne
karakteristidne
rte kulturnog
modela,
sa stanoviita
os-
novnih vrednosti
odnosa,
posebno
komunikacije
unu-
tar
grupe,
zatim
odnosa
prema
kulturnim
wednostima
prema
spoljnojsredini.
Nijedan
od ovih modela
nije zatvoren
model, vei
je
dinamika
kretanja
judi izuzetno
velik4
kako
po
od-
redenim
Sematskim ravilima
-
u odnosu na pr6ces
starenja,
na
primer
-,
tako u skladu
sa
,pomodno-ku!
turnim" promenama
u drustvu,
,trendovima" e konad-no
i sa menjanjern
idnih
stavova. strazivati
ove tokove
-
prelaske
z
jednog
potkulturnog
oblika u drugi
-,
bio bi
interesantan
zadatak za
istraLivaia,
posebno
u
odnosu
na
pripadnike
referentnih grupa
-
stuaraoce
,,ideologe"
unutar
svakog
potkultumog
i dominantnog
kulturnog
modela.
Iako
svesnida
,,interesovanje
a tipologiju,
za
gra-
tlenje
uopitenih
modela uslovljava
ogranidenost
ultu-
rolo5kogprilaza,
a
onda i njemu svojstven
Sematizam
fragmentarnost",3okuSalismo da izgradimo ipologiju
kulturnih
modelaunutar pet
osnovnih
grupa:
dva domi-
nantnakulturna
modela, tri
grupe
alternativnih,
radi-
cionalnih
marginalnih
kulturnih
modela
-
razlikujuii
nekih petnaestak
potkultura.a
U slededim
poglavljima
-f
Ef.
Sokolou,Kalturu i liinost,
Pro$eta,
Beoga4
str.
8-
4
U okviru alternativnih
orkulturnih
modela,
poa;eanm
irne-
nom date su
razlidite
umetnidke intelektualne otkulture
potkulture
9 i
10), a da su pojedinadno
abrajane, jihov bi
broj znarno
premasio
pernaesr_
10
nastoja6emo
a
jedan
od
ovih kulturnih
modela
(novo-
komponovani)
obradimo
koristedi se rezultatima
razlidi-
tih
empirijskih
straZivanja, matrajudi
ga
paradigmatid-
nim
za duh ovog
wemena
ove sredine.
OBLICI
KULTURNIH
MODELA
A) DOMINANINI
ULTUBNI
ODELI
(sastanoviSta
deolo5ke
kulturoloSke
oZbljnosti'
kulturne
politike
i vlasti)
l.
.Prostetir
ljsl'a-dogowt;ki
.modgl
politidki
i
priv-
redni rukovodioci,
ulturni
radnici
i stvaraoci
bliski
drZavnom
aparatu,
tzv.
pripadnici
,,ekskluzivnog
stila"
Zivota
remaanaliziVesne
Pe5ii)
Karakteristike:
ransmisiono-stvaraladka
provere-
ne i etablirane
-
druStveno
rihva6ene rednosti),
bez
,,upitnosti"
,,osporavajuceg",
a velikom
autocenzurom
stvaralaca.
Predstavljadke
ednosti:
Umetnidko
delo obidno
prihvataju samo na
njegovom
,ideolo5kom
ivou",
ni-
vou
poruke, sagledavaju6i
a li su
dru5weni
znatai
i
'progresivnost'
poruke
odgovarajuii
trenutnim
ideoloS-
kim zahtevima
druStva.
Od rata
do nedavno,
deologija
dogmatsko-prosvetiteljskog
odela bila
je
marksistidka
ideologija, li danas, apromenama oficijelnojpolitici,
ideologija
oga
modela
e
nacionalna
deologija.
2. Elina.
kukura
(kulturni
radnici,
stvaraoci,
inteli-
E"dncij?i
iifiAi6in%njih
i viiih slojeva
rukovod-
stva
umetnidkih
naudnih
udruZenja
statusni
stil
Zi-
vota)
Karakteristike:
tvaraladka
ultura,
inteligencija,
a
malim koeficijentom
autocenzure
vedim
koeficijentom
upitnosti osporavanja, li bez radikalizma.Povremeno
8/18/2019 Neofolk Kultura
5/120
u konfliktnoj situaciji
sa kulturnom
politikom,
ali nikad
sustinski
li tako da
bi onemoguiili sebi
avnost
li
nas-
tup unutar
institucionalnih,
etabliranih
kanala komuni-
kacija.
Predominantnost
ednog
ili drugog
modela u kul-
tumoj sferi zavisice
d trenutnih
odnosana liniji
politid-
ka
vlast
-
kultura.
Osnovni kanali komunikacije
obe
grupacije:masovnimediji nacionalnog nadaja,struini
dasopisi,nstitucije
kulture.
Oba modela
predstavljaju
eprezentativne
modele
u
medunarodnoj ulturnoj
saradnji.Vrlo
desto,bez ob-
zira
na formalnu
deklarisanost
samoupravna
ocijalis-
tidka orijentacija
td.), dlanove
ovih dveju
grupacija
u
suStini
karakteri5e
oslonac na tzv.
,,tradicionalne
vred-
nosti" i tradicionalni
koncept
kulture, koji
je
i inade
blizak
dogmatskom
komunistidkommodelu.
Uzgredna
opaska:kulturni program KP Francuske kulturni pro-
gram
Sirakovog
desnog degolistidkog
krila imaju
prve
osnovne
adke potpuno
identiine: oslonac
na nacional-
ne,
na tradicionalne
drZavne
nstitucije
u
kulturi.
Ovo
patvrduje
situacijadanas
u mnogim
,biv5im"
socijalistidkim
emljama
u kojima dojuderasnji
omunis-
ti,
posebno
oni
zaposleniu kulturi
i drZavnomaparatu
koji
se bavi pitanjima
obrazovanja kulture,
postaju
nacipnalisti, psednuti,,brigom"
a
opstanaknacionalne
kulture, koju su do jude u njenim su5tinskim,bitnim
kategorijama,potpuno
negirali, duvaju6i
pak njene
in-
stitucije
kao
spoljainju
ormu.
9).|
8/18/2019 Neofolk Kultura
6/120
redujemo
c€ne,
Iz nuZde govorimo
ili se
sluZimo
kakvim
shanim-
ezikom.
Ponekad
kupimo
i
koji strani
dasopis.
,,Quick",
,,Oggi",
,Paris-Match,,,
playboy,,,
,Ei,,
a
i
8/18/2019 Neofolk Kultura
7/120
6
-9.,,
Muziike
pot
qhure..
. -
HlOi
notkalrara
(Skolska
studenrska
nrJadina,
intelektui
-.
' '"' l
.
Karakteristike:
odbijanje
etabliranih
kultumih
vred_
nosli,
insistiranje
na
neformalnom
nekonformistidkom
ponaianju.
Oblici
umerniikog
.nraiavanja:
pop
muzika.
yrecD,ost
otkriti
sebe
amog,
opstvene
posobnosti
morylo.lti, telesne duhovne,destouz koris6enje
ro_
ga.
Odbijanje
bilo
kakvog
udes&ovanja
instinrcional_
l.T
jTS.tu.pI
zivolu.
gradenja
arijere,
ricanja
ma_
tertalnih
korisri,
td .
,: l?+
yilqra
kno
stvaralaikn
ahemativrw
porkul-
lura
(Skolska
studentska
mladina,
ntelektualci)
.
Karakteristike:
odbijanje
erabliranih
kultumih
vred-
nosti,
adikalnije
sporavanje
ruSwenih
rednosti
nor-
mr. poStovanje
dredenih
nutargrupnih
onvencija
ti _
la, ,,snaga"kao bitan faktor odvajanja
oO
,,tripi
poi-
kulture,"
iako
kod
nas
nema
izraziio
iormiranih
grupa
,,bandi"
mladih
rokera.
Osnovni
nedili
tomun*aJle'su
specijalizovane
adio-stanice
li
emisije
zvanidnih
medi_
ja,
rok
dasopisi
fanzini
(kao
i
za
druge
muzieke
potkul_
ture)-
Iudin;
!:lk
p::"tk"tt
:
(urbana
Skolska
radnidka
om-
Karakteristike:
radikalno
odbijanje
drujtvenih
ikulturnih normi. provokacija
kao
nadin
Zivota
pogled
na
svet.
zu.zetna
rupna
homogenosf,
oriiienje
pre-ciz-
nrh poJavnih
nadenjskih
imbola
bedi.
zihlrnadla).
Dru5tvena
grupa
kao
istinski
autor
simbolidkih
ormi
i
grupna
identifikacija.
Oblici
umetnidkog
izraLavanja:
pank
muzika
muzidki
ilmovi
o
panku.
- fo
nekim
komponentama
va
potkultura
bliska
e
potkulturi
tudbalskih
navijada.
kod
jednih
i
kod
drugih
nacionalna
deologija
u poslednje
.remenjoj odgoia_
7 6
'raju6a
ikonografij
a prctei:u
nad klasidnim
obrascima
i
omladinskihpotkultura.6
Potkulture
navijada pankera
svuda
u svetu vezane
za desnidarske
pokrete,
Sovinistidki
odnos
prema
dru-
obrasce,,muikosti",
olektivnog
nasilja,
pijanswa,
euforije, e stoga
nije dudo
sto u dogadajima
oje
je
na
juZnoslovenske
eritorije
uneo rat,
obe ove poikulture
imaju. nadajno dei6e svim zaracenim tranama, a e
i medu
prvim
ratnim
Zrwama
upravo kultno
lice
pania
c . . - ^ - n ^ - ^ - . r . : . - ' r - ' .
-
Satan Panonski.
Ponikli
u
predgraclima,
siromai-
I
.
nim
porodicama,
najde5de
bez dovo-ljno
obiazovanja (u
tom
smislu
pank
u Sloveniii
e svetski zuzetak)- ankerizuzetak), ankeri
om
smislu
pank
u Sloveniji
e
i
navijadi nastoje
da aktivno pronadu
sebi mogu6nost
u svetu
koji ih
je
unapred
odbacio.Znati
I
se tudi,
postaje
osnovni zahtev
gnrpe,
a
intelektualizaci-
ti
Osamdesete
odine
donose
mno5tvo
raznovrsnih
.,
stilova
koje komercijalna
muzidka industrija
faktidki
i
unapred
kreira
za mlade
-
po
prvi put
kreiraju6i
sve
,
ono
sto ce karakterisati
svaku
pojedinu
potkulturu:
na-
'
din
obladenja,
oje,
nakit,
torbe, Sminku;
muziku, deje,
wednosti;
,kultna
mesta",
kafice,disko
prostore;
medije
'
i pojedine
medijske
emisije...
Tada
omladinske
potkul-
ture postaju ne samo ,,rekuperirane" od strane marke-
.
ting
maiinerija
industrde
kulture, vei
u
pravom
smislu
reii potpuno
izmi5ljene,
tvorene
za nove,
tinejdienke
ja
medija,
pesama
kanala
kroz koje
komuniciraju,
nai-
lazi na Zestok
otpor i
osporavanja.
-
,,Pospank"
muzitkr potlalture -
darkeri,
neo-
- . ! +
r ' i 1 : , i 4 -
. , , . - -
romantieari.
mi.n1
8/18/2019 Neofolk Kultura
8/120
. -
10.
ntekktualne
pamodrc
po*ulturp,t
(intelektu_
atcr,
tudenti)
drustveni
okreti
,
.
Feminisriiki,
kolo5ki,
,mirovni.'
okreti
i
grupe.
kao
i
pokreti
i
grupe
vezani
za
nove
obiike
sakraliosii
i
duhovnosti,
a
sve
do
fronta
kulturne
desnice,,.
. .
Karakteristike:
dejna
osnova
nralena
kroz
filozot_
st(a trterarna iSljenjaavremenihopularnihmislilaca
(L€vi-Stros.
uko,
Ban,
Tejar
de
Sirden...)
AngaZova_
nost,
radikalno
osporavanje
ruivenih
ur"dnosii
k,o,
drugadrji.
adinponaianja
li
teorijske
iskusije
,
rede,
stvaraladki
ad,,
ali
za
razliku
od
Orugih
alternativnitr
potku,ltura,
ripadnici
ve porkulture
luzerno
u
OoUro
uKUucenr
postoJeii
nstitucionalni
.ideoloSki
kulturni
aparat
drzave".
Cesto
smenjivanje
popularnosti
pomod_
nrh
kultura
ma
internacionalnu
imenziju,
er
su pri_
padnici
ovih potkulturaswda u svetunosioci ormalne
posebno
neformalne
medunarodne
utturne
saradnje.
I+,. lhnetni
Ck@-st
ua
La
k
pot
ku u
m e
i a
he
mat v
_
1e
qupaqiie
(umetnici
kulturni
rad;i;i.
Nekad
nadrea_
hsti,
pripadnici
Medijale,
Gorgone,
rupe
Alter
imago,
zvono.
New primitivs,
lokotristi.
ostmodernisti,
dn_
ceptualisti...
lanovi
razlidirih
rupa
u
okviru
Neue
Slo_
wentsie
Kunst-al-
Karakteristike:
neformalna
udruZivanja
umetnikavezanih stim dejama,
tporom
prema
vladajuiim,
or e
svega
metnidkim,
li
i druSwenim
anonirna,-nekonfor_
_mistidk
orijentacija..
Nastoja
j
e za
stva
anjem
sopstve_
Itn.:1!:,
Institucua.
zgraden
ogted
a svet
koji
spa-
Ja
..polltteko
verenje.
ilozoftko
shvatanje,
meiniiko
"^, -t" ^"-t^"..11ry1|*
ulturama
rvi.je.prsao
rcea
Elijade
svom
lrr{!!,Ti's"'ffr
:fl;
#i
K,r:
t ";if
1"i,#J,{,j";$f
1;
irer_arna
filozofska
mistjenia..bkuttiam,;B,j;
t
;;;;;i;;;;;,CZH. bibt.Zora, Zaseb; tgill.
18
.
opredeljenje,
njiZevne
programe
videnje
doveka,
pri_
rode
stvarnosti
opSte
organsku
elinu;'.e
,
l!
liAgnts*a
umgtniiko-i.4telektualna
otla
turaq
(umetnlct
kultuml
radnici)
*-*Ktiefi&iiSfif€:
-iildikalno
osporavanje
dru5tvenih
wednosti i odnosa vlasti i mo6i u dru5tru, viie kroz
i konvencionalne
metnidke
orme,
no
kroz
eksperimen_
i,' te.10
U stalnom
sukobu
sa kulturnom
politikom
i
politi-
kom
uopite.
Traganje
a moguinosl.ima
aninsriiucio-
nalnog
kultumog
delovanja
fotokopiranje
rasturanje
tekjtovat.ydrytivanje
cilju diskutovanja,
rganizovanja
neformalih,
u6nih
ribina,
td.)
Ipak,
kod
nis ni
samz-
dat
ni tamizdat
(knjige
Stampane
u inostranstvu
i ilegal_
no
.d
stribuirane)
nisu male
znadaj
kao
u drugim
soc-ija-
listidkimzemljama,er ni cenzuraniie bila t6liko svio-
buhvatna
pa
bi
joj
promakla
takvi
dela poput
knjiga
pesama
Gojka Doga,
Matije Beikoviia
ird.
.
Iako
danas pojam
disidentstva
gubi
svoj podetni
smisao,
er
autori
poput
Zinwjeva,
Vojnovida,
Solienji_
_ :
K".9f
Kosik,
Diabkdka
kize,
M a
edicia ideja,
Mladost,
Be4grad,
1983. -
137.
"
Naravno,
sada (t9m. godine),
nakoD
poraza
sociializma
Lr
vecni
isroaroewopskih
emalja
zapotinjanja
dimokatskii procesa
li.roz rve
vijepaflijske
zbore
u
Sloveniji
Hrvarskoj,
moie
se-reii
da
se .,otstoenlstvo sett u istoriju. ukoliko nacionalne deolosiie.kao
zva-nidne.
vaki
orklon
od tradicijskog
poimanja
svela
i ku-lture
ne
poaru.da
doiivljavaju
kao
subvetzivnosr.
a
tako
ovi drugi,
..anacio_
llli:gtlrrjentisani
intelektualci
kultumi
radnici
ne
pisianu
novi
,..
ro-Antologija
altemarine
ruske proze
ptjusko
u
ruci koq
je
tuedila-.Dubravka
UgreSid Augusi
Ceiarec.
Zigreb.
Is89)
udraJo
podvlaii
nedoslatnost
oistove6ivanja
ltemative
disidentstva.
lter-
natrno
u umelno$i
rako
e
tek
deo korpusa
disidenlske
rhetnosti,
koloJ preovladuje
wajanje
rematskih
lbboda,
a
ito islolremeno
ne
znacr
r
osvalanje
sjobode
umetflidkog
misljenja.
{palq ceo
duhovni
Korpus
a
ernative
bio
je
ozraden
disidentskim,
er ie
vlast
s
D(avom
uvek
Trepoznavalau osporavaoju merniekihkano;a iospoiavanje
19
8/18/2019 Neofolk Kultura
9/120
cina,
ali i Ale5kovskog,
Bitova,
Jerofejeva
(kao
alternati
vaca
u
pravom
smislu te redi)
u Rusiji, Havela
i Kohou-
ta u Caiko-Slovadkoj,
Matije
Beikovi6a,
Grigorija
Bo-
Zovida,Slobodana
Jovanovi6a,
Stanislava
Kr.akova Dra-
gi5e
Vasiia kod nas,
bivaju uktjudeni
u korpus
nacional-
ne knjiZevnosti prihvaieni
od strane kririke
i
publike,
te
redi Dubravke
Ugre5i6,da
se iz alternativne
knjiZev-
nosti najboljevide
razlozi
karakter pljuske
koju
su
pisci
upuiivali zvanidnoj
knjiievnosti,
dobijaju
danas
svoj
puni
smisao
u istodnoj
Evropi, ali
u na5oj knjiZev-
nosti
ta
pljuska
e
samo
pljuska
vlastima,
cenzuri,ogra-
nidavanju
loboda,
ne
umetnostikao
takvoj.
Iako
je
teskodati
opstekarakteristike
altemativnih
potkulturnih
$upaciF,
mogu6e
e
napraviti
grubu
po-
delu
na
pwe
tri
-
tipidno.
,omladinske
otkulture"
i
druge tri
-
,,intelektualne
potkulhrre".
Omladinske
pot-
kulturc karakteriiu
se
pre
svega ime
Sto im
je
osnovna
forma simbolidkog
lzraiavanja
muzika, a redi pesama
artikuli5u dejne
stavove poruke.
One zahtevaju
krea-
tivnost
u svakodnevici,
otkrivanje
sopstvene mene.
Ka-
nali komuniciranja
su razliditi:
od interpenonalnih
do
onih koje
name6e ndustrija
kulture, pre
svegadisko-
gafska,
koji
obuhvataju
sve medije,
ali iesto
i velike
oworene
prostore
(turneje, gitarijade,
pop-koncerti:
os-
trvo
Vajt, Vudstok...)
S druge strane,
ntelektualno-umetnidke
otkulture
karakteri3e ukljudenost
u
institucionalni
sistem,
bar u
jednom
svom delu.
(Studentske
kuce
kulture na
liniji
Ljubljana
-
Zagreb
-
Beogradpredstavljale
u svojev-
rstan
prostor
delovanja
q
dom
ee inostrane ntelektu-
alne
potkulture).
Popularnostpojedinih pomodnih
kul-
tura otkriva
mnogo ne samo
od teznji i Zelja
saweme-
nog doveka,
vei
ukazuje na
manjkavost nedostatke
dominantnih
kulturnih
modela.
20
D-) R4DMq|!4!N"LKr-TT.UaNLMQDEU
ti,.
Ag-q.lglllmi
boljopivredni)
mod,el
seosko
Karakteristike:
negovanje tradicionalnih
wednosti,
adina Zivota, nekori5denjeproizvoda
bilo masovne
bilo
kulture,
relativno mali
pristup
masovnimmediji-
14.-Me4su.fu
yry9,s_!t!_?y.!_'f
!!.:!.ry!!sLw-
Karakteristike:
autarhidnost,nepostojanje
unutar
nacionalnih
kultura adekvatnog,,elitnogi'
nstituci-
sistema, te im
preostaje
iskljudivo
negovanje
tradicija i kultumog
Zivota kroz
tradicionalne
(nema
adekvatnih
Skolskih
sistema na rnaternjim
informativnih
medija,
nstitucijakulture...)
druitvenirn nonnama
i konvencijarna)
; . ,
.
:i
.
1r
Termin
,,etni&a
grupa"
korigimo
sasvim uslovno,
podraa.r-
bevajudi pod
njim
one narode kojima nisu zvanianopliznata pra!"
.narodnosti".
j. Dacionalne
manjine koji s€ u usravnoj zakonskoj
regulativinazivaju tDiCkim rupama.
rll
,..
21
.
E) MARGINALNI
KULTURNI
MODELI
,. (marginali6-?fr5Ftrir'Erupe;
rlmkctbii
sa osnovnim
:.
.
.
L5,'.Ng*m.swlsa
qtalun (pri
tomene
taeba
a-
ri'
,'rtemariti
ili mesati
altemativne
potkulture
koje koriste
',,
drogu aostimulans)
16:
De+rykve4t!4p4fultuaz-obe potkulture
karak-
ll
teriSuvaninstitucionahri
neformalnikanali difuzije
in-
rii
formacija,
otpor druStvenim
oflnama, tvaranje
nutar-
lr
.grupnih
blikakomunikacije)
8/18/2019 Neofolk Kultura
10/120
Ovaj kratki
pregled
mogucestrukturacijekulturnih
modela
u
na5em dru5tvu
nastojali smo
da
proverimo
kroz ve6i broj empirijskih straZivanja tilova Zivota
po-
jedinih
drultvenih
grupa,
smatrajuii da
e
kulturoloikim
aralbama neprimereno iskljudivo svodenje razlika
kul-
turnog
Zivota
na razlike koje.postoje
zmetlu
pojedinih
druStvenih lojeva klasa. Kulturne
potrebe,
nteresova-
nja i aktivnosti, stvaraladki ad i recepcija umetnosti,
uslovljenisu socio-profesionalnim
oloZajem, li
i nizom
drugih,
ne
manje
vaZnih
dinilaca. Svakodnevica,
tilovi
Zivota
pojedinih grupa,
otkrivaju nam mnogo toga o
druStw, kulturnom Zivotu duhu vremena, ao i
prome-
namakoje nastajuu
procesu
azvoja
pojedinih
kulturnih
modela. S
druge
strane,
,,media
magery",
slika sveta
data kroz medijsku maginaciju,ali i otpori svakodnevici
iskazani roz novi urnetniiki izraz,
predstavljaju
Siroku
bogatu
osnovu
za
proudavanje
okova u savremenom
druitlu.
Medutim, ova knjiga ie se baviti samo
ednim
od
kulturnih modela
-
populistidkim,
matrajudi
ga
auten-
tiinim kulturnim modelom ovog
podneblja,
najznadajni-
jim
za razumevanje p5tih kulturnih karakterist ika,
vrednosti savremenogdrustva,
ma
kako
to
po
samo
dru5tvo njegovukulturu bilo
poraZavaju6e.
pak, kako
nijedan
kulturni
model ne
postoji
izolovanood
drugih,
kako i na njegove
pripadnike
deluju i drugi kulturni
uticaji (posebnopreko porodice,Skole,masovnihmedi-
ja),
to &
se
kad
god
je
neophodnovrliti odgovarajuda
poredenja i
sa
drugim kulturnim
modelima o
kojima
sam
opSimije
pisala
u svojim ranijim
tekstovima.l2
toga
ie se ova knjiga baviti istraZivanjem tilova Zivota,sva-
kodnevice,,publike" novokomponovane arodne
muz!
12
O elimom
kultumom modelu vidi: Milena Dragiievii-Seii(
Horizonti iunjo, Pont, Beogad, 1993. O al ternativnomkllltumom
modelu videti u: Milena Dragiievie-Seiie, Umettost
i ale ativa,
Instt
tut
za
pozodite, ilm,
radio
i televZiju,
Beogad,
1992
22
.,,.
ripadnika.
,,U
su5tini
pesmom
se
ustanovljavaju
ajdi-
i.t
itektniji,
najdeskriptivniji,
najsintetidkiji
odnosi
prema
lsvakodnevnom
ivotu.
Narod
peva
onako
kako
govori,
te,
ali
i njenim
,Tvezdzma"
medijskom
,fantazijom",
toja
nekad
bolje
upu6uje na
sustinu wednosti, ideja,
osnove
novokomponovanog,
populistidkog
kul-
modela,
od samih
skaza mi5ljenja
njegovih
,'
;kako
pridao sebi".r3
: - . ,
Ma kako
nisko vrednovana,
ovokomponovana
:
.: .
Iz velike
zbirke redenica
naveS6emo vde
tek nekoli-
ko iaazito karaktedstidnih:
,,Nikadaniita tako oditijenije iscrtavalobedu duha
kao ta muzika,
novokomponovana
li kako
se v& mve"
(Emir
Kusturica,
NIN).
,,Grdka
lqalica,
podignuta na te-
meljima
Despotovog ana
(1835),
ona
jos
traje, ali samo
kao novokomyntwvara
modernistidka
kafana
u
prizemlju"
(Aleksandar
Cidd,
NIN).
13
Servat,
G. el Millierc C.,
Mi.te d
mort des cullutes
,popullli
|e
",
Col. Combatculturel,
ed.Syros,Pa
s, 1978,
.26.
14
v.
Ines Pricq
,,Mitsko
poimanie naloda u
kitici novokom'
ponovaoe
narodne muzike", Kuhuru,
80-81,17988.
,,
lpesma
kao simbol
novokomponovane
ulture
jeste
i
t.
iobrazac
i znak onoga5to
ta kultura u suStini
este.
Sama
',
iied
,,novokomponovan"
5la
e
u
javni
govor,publicisti-
.
rku
pa
i literaturu,
imajuii izrazitu
negativnu konotaciju.
rku
pa
i literaturu,
imajuii izrazitu
negativnu konotaciju.
.
;ponovanoj
muzici,
ova knjiga
6e
pokusati da
govori
o
I
njoj analizom
medija, okruZja,
artefakata,
ona5anjaju-
'di na koncertima,ne analizirajudi amepesme,njihove
melodijske strukture
i muzidku
vrednost, ostavljaju6i
taj
,.
,aspekt
muzikolozima
estetidarima.l4
ulturoloskastu-
,
:dija
novokomponovanog,
opulistidkog ultumog mode-
i
la u su5tini odslikava
duh
vremena njegove
dominan-
tne kulturne
estetske arakteristike.
8/18/2019 Neofolk Kultura
11/120
,,Obustava
rada, ili novokomponoruni
satiridni igro-
kaz, dramsko
delo S6oljuba Bozinovi&"
(Politika).
,,Zalaiuci
se navodno
protiv
novokom[anovane politi-
zacije dasopisaTheoria, protiv
'ideoloske
platforme
za
aktuelne politidke
konjukture'
medu filozofskirn duhovima
i strahuju6i da
se dasopis FDS ne
pretvori
u
'nesluibeni
bilten
Odbora za odbranu slobode
misli i izraiwafia'...
(Trivo
lndii, Nfi/).
,,U senci ruievina njihovih vred[osti razrijaju separa-
zitizmi folklornih
fafiazija i navokonpo
novarc hibridizaci-
je"
(Drvgoi
Kalajie, Poktiko).
,,StiZe
nam brdo zouokomponovanih
stihova
o Kvisko-
teci, ra stotine
figurica raznorazno zradenog
Kviska", ka-
Ze Lam Gohl}a Pobtika\-
,,Hotelijere
Sirom sveta zapljuskuje
alas avt. now-
komponwane
klijentele koja
za Saku dolara
Zeli
da dozivi
susret sa
kariugtonovskim ambijeutom
u
blestavim
hoteli.
ma visoke
kategorije"
(Aleksandar
Milenkovie, PolitikL).
,,Takva
se udruZenja
zaklanjaju iza
ueobidnih naziva
rleznrrib rwvokompray@rrii sistema duhovnosti sa uku-
som
pogreino
shva6ene
ndije, a zapravo
su samo mradne
asocijacije lovaca na
duie naivnih"
(Mileta
Prodauovid,
lVolf(gang) n
fabula,
QUORUM).
,,...zabavfjen
ekim vrsnim dje lima pwaka
nowkom-
ponovanoga
iterarnogazagrebaikog
uga"
(tvica
Zupan,
U
raljama tivijale,
QUORUM).
,,Kako
su u nas razvijena
onomastidka
strtzivanja,
kalwa se sve mena
susre6una nasem
govomom
podrudju,
Sta we uslovljava zbor
imena koja nasi
ljudi daju
deci, iz
kojih
ezika
potidu
kakvasu madenja
nekih
mena, plo-
komynnovarumena,deo su pitanjana
koja dr Sipka
dr
Simunovi6 odgovaraju" (Po
nka).
Prilog
OSNOVNE KARAKTERISTIKE
ZA
ODREDIVANJE KULTURNOG
MODELA
(pripadniStva
dreclenoj otkultud)
I Drultveni
status
pripidnost
druitvenom loju
24
25
-
mesto u
druStvenoj
podeli
mda:
ugled zanima-
f5
(kreativno
radno mesto,
rukovodece,
administrativ-
i; usluZno-samostalno,
usluZno,
proizvodno,
proizvod-
) .
obrazovni
nivo
(vrsta
i tip obrazovanja,
rang i
Skole
td.),
-
mo6,
- sredstva.
II Osnovne
vrednosne
ijentaciie:
(samoaktualizaci-
teinja
ka dru5wenoj
i obrazovnoj
promociji,
sigur-
-
prosednost,
umanistidka,
ndividualistidka,
ma-
orijentacija
td.)
-
sposobnost
artikulacije
sopstvenog
pogleda na
i vrednosnog
istem,
-
stavovi,
III
Ponaianje
u
potro|nji
-
potrosadke navike:
hrana,
pice,
odeia,
names-
r, -
potrosnja
proizvoda
industrije
kulture:
TV,
ra-
,
video drugi uredaji,
biblioteka,
diskoteka'..
M Slobod.no
weme
- aktivnosti: socijalne, kulturne, sportske, obra-
zowre,
ekreativne,
olitidke...
,
-
nadin
provodenja slobodnog
vremena:
aktivni
-
lravur
Prv'vsv{a
Jvw
ili
pasivni,
ndividualni
li kolektivni
8/18/2019 Neofolk Kultura
12/120
-
osnovni
cilj: saznavanje, stvaranje,
doZivljava-
I
nje, komunikacij a,
-
suStina: zabava, hedonizam,
estetski doZivljajl
rekreacija.
V Drultvenost
intenzitet
dubinaveza):
-
porodidne
veze, susedske eze, kolegijalne
veze
(poslovne), interesne veze (aktivnosti slobodnog vreme-
na), dejne
veze.
I
FOLK
PUBLIKA
8/18/2019 Neofolk Kultura
13/120
NOVE
NARODNE
MUZIKE
pre
dvadesetak
godina, tadnije oktobra
i
no-
1969,
na Treiem
programu Radio
Beograda
ie
razaovor
o temi:
,Iova
narodna
muzika",
koji
,to aiuuo.
povodaAFniv;ifrE
rufr6161a
i se
istraZivanjemovog fenomena.
Medutim,
od tada
napisano
je
tek
nekoliko tekstovar,
uradeno
specifidnih
istrazivanja
(tekstova
pesama, em!
:.e
i ielje
i sl.), dok
je
gotovo
u
potpunosti
Siri
socio-kulturololki
pristup. Tako
je
najraiire-
maso\.ne
kulture
kod nas ostao
po
strani
od
interesovanja,
ako
izuzmemo odliEnu
literamu
tekstova
pesama
nove
narodne muzike
koju
je
u
analize
svih oblika
,d$e
knjiievnosti"
uradio
Medutim,
sielgqqe
c_
$ispgblrrye|ae
.ovog.,fenope-.naBo,r.,alapa&e-zUm,e1li.bal
i
rnuriiotost",
itii"*"
i iocio+;utrii.olGiri'
t
Naiaaaaioiii
medu Diima
su:,Nova
oarodna
muzika". azgo-
veu
Luki4'diZagorta
PeSic-Golubovid,
ragoslav
Devie
Prvo-
ki4 diZaqorka
PeSic-Golubovid,
ragoslav
Devie
Prvo-
DraAutio
Go(uSki
i
vojislav Donovi6).
Krlrum'
&.
A
,6 s;n^ip Nar.dn, m zika izmedu foltlora i kulture
anovi6 Stanoje,
Narodna
muzika
izmedu
nog drustva",
Y'ultum,
br. Zll1973;
Lukie, S
r-
2j/193;
Luki6, Svet4 Unemo$
na
ediciia
deja,
Madost.
Beogad. l9?5.
pp
?3-8; Colo'
ttn Lniii.vtu.t Nolit Beosrad-Sazveida r.93. oo-
140-
itia
tilizewiost,wotit,
Beogtd,
sazveida
b(. 93,
pp-
140-
29
8/18/2019 Neofolk Kultura
14/120
Sam dolovii
istide,ukazuju6i
na neke
pretpostavke
e-
cepcije
tekstova
nove
narodne
muzike,
da za istinske
zakljudke
nedostaju
empirijska
straZivanja, li
da se ve6
iz tekstualne
analize
analizeporuka
i nadinakomuni-
kacije
ove vrste
muzike,
dolazi do
znatno drugadijih
stavova
no 5to
su uobidajenapoimanja
predrasude
o
publici
ove wste
muzike.
Upravo
podstaknuti
om anali-
zom,odludili smo se da pokrenemo straZivanje:,publi-
ka novokomponovane
narodne
muzke"2,
koje
je
trebalo
da
pruZi
bar deo
odgovora
o recepciji
ove vrste
muzike
vi5ta
asprostranjenosti
brojnostipripadnika,
privrZeni-
ka, zainteresovanih), li uz punu
svestda
je
taj
model,
istina
viSedeklarativno,
prcdmet
osporavanja a
sedni.
i
cama
sekcijaza
kulturu
dru5weno-politidkih
rganiTaci-
ja,
kao
i da nije
integrisan
u Skolski,
d.
obrazovnisis-
,
tem. Ta
naizgled
kontradiktorna
situacija,
ada se ospo:,,i:t
rava
wednost nedemu
sto
je
ve6
potpuno
integrisano
u
l)r
etablirane
sisteme
masovnih
omunikaciia u institucio.
,.;
nalne
okvire kulturnog
Zivota diskografska
ndustrija,
izdavadka
elatnost,
td.).
izuzeho
e
provokativna
a
istrazivada^kulturororyr:9_*1y.ilaegm 1{1t,3$lg. l
--
\u
p"kul,.,u
dramskih
umetnosti. Crupi
za organizaciju
scenskih
kulrumo-umelniikih
elatnosti
98d87.
odine. sha.Li lanje..
je
kombinovalo
metod
ankete
i intervjua, a obrada
podataka
radena
e
.t1
rueno.
Ankeliranje
obradu podaraka
bavil i
u $udenli
I I
godino
([id
A]eksandr..
Manojlovic
jubomir,
Maric
DuS(o.
Ostoji( Jelen4
,.
Proti6
Aleksandra,
Risranovii
Jasn4
Simid
Ljiljana.
S6eUd
DragaD
.i
Vuksanovi(
Diwra). a
intewjue
u
porodicama ludenri
l
godine
(Ce-
.i
rovie 4adin,
Clavinr
Ana, Jelii
Jasminr,
Jovenovii
Aleksandar, a-
1
licki
Aleksandar,
Obrenovi6
Naralija,
-Mi6id
Violeta,
Tati6 Natasa
i
lji
Vukovi6
Aleksandra).
.,tr;:
,i!
30
I
z4"
Pii
omogucavaju
revlast
ednog
)la nad
drugm uz,
u ovom lucalu,
omr-
zvanidno
-oskora
deoloiki
neprihvatlji-
moOela.
U
veoma ogranid€nim
uslovima
'ilvesti
ovo istraZivanje,
ono se
svelo
publike
-
a ne na fenomen
u celini.
m rezultata
literarne
analize I. Colovida,
izvorne dasopisnegrade, odgovarajuiih mas-
emisija,koncerata
priredbi (na
osnovu
brE-
studija sludaja)3
ipak
ce se
pokuiati
na neke karakteristike
ovog kulturnog
rnodela
cvori
o ovom fenomenu
desto
se moze
iqiav-ikaiakteristfnoj
zi niSri iemlju,
i
5
Alain Finkielkaut,
La
d'faik de
la
pensle,
(l
Gallimard,
-aa
pqjed$p
(juZne-
b4lkanske)
krajeve,
ito ne
q,
stini. Ova
je
pojava poznata danas swda
u
svuda
irailazi
na slidne otpore,
tumaCenja
ali i
Mfoslava
[i6a
..Mislii
i na mene".
a
Alen
Finkjeliirot
u debati
sa Zakom langom:
Culture:
les
eu6rsont la loi?
Not vel Obte
ateur,8-14
tuai,1981
komercijalnueksploataciju.U nekim kulturama
naudnici
posveiuju
zuzetnomnogo
paZnje,ali
ako
je
u
pitanju
,,urbana
narodna
umetnost"
-
fanzini,sve ono
ito
je
vezanoza
potkulture
mla-
oblici
istraZivanja
ulturnih
potreba i sklo-
nisu toliko u centru
izuiavanja,
ali njihova
raspros-
enost u medijima
i u
svakodnevnom
Zivotu obicnog
navodi
filozofe
na elitistiEki
otpor,
jer
smatraju
je,danas
i najobidnija
judska
aktivnost osveiena
kulturnadinjenica".4 ako
je
knjiga koja
je
izazvala
interesovanje
u Francuskoj
Poraz
nlsli Alena
Fin-
ukazala,
analizirajuii
znadaj
koji se
danas
pri-
3
Analizirani
sn: Sabor,
hojevi
90 i 9L
h 1987. Disko
folk
) u maju mes€c1r
emisije od
nedelje 18.
oktobra 1987;
Solistiaki
Miroslava
Ili6a u Certru
Sava,marta
1987; Disko
promocija
- t I
8/18/2019 Neofolk Kultura
15/120
daje
Sansoni.i
popularnim
pevadima,
a
je
do5lo
do
porpune
nlvelacije
svih
vrednosti,
gubitka
iriteriiuma
i
sr.
.,fod
tzgovorom
da
je
jedna
aktivnost
kulturna.
u
::::1ll*"r"
smislu.
e
redi,
zvtadi
se
zakljudak
da
je
Kultlvtsana,
estetskom
duhovnom
mislu,'u.
Ameri-
ci
se,
vee
decenijama.
adovi
mnogih
straZivada
asniva_
Ju
na podetl
na
tri
kultuma
modela:
visoku
(elitnul
kulturu,
srednju (matograrlansku)
nizu kuiau;] i;l;
novqe
weme.javljaju
se
shvatanja
a
se
pak
svi
kultur-
nl oDrascr
ukusi)
mogu
smatrati
ednakim
medu
sobom
Kada
se posmatraju
odnosu
na
svoju
publiku
(tasre
puDtrcs
-taste
cultures).7
toga
de
se
naitojati
da
se
i
oum
$lraZivanjem
bez
kakvih
predubedenja
apriornih
vreonosnlh
udova,
okuSa
a
odredi
kuiturni
model
(oDrazac).
olazeci
d
publike
njenog
stila
Zivota.
_
uelnt5udi
popullstidki,
novoko;ponovani
kulturni
r4qd€t_
ao
specifidnu
ategoriju,
r4aiismo
u vidu
Drel_
postavkuda e on karakteristiianza odre
8/18/2019 Neofolk Kultura
16/120
m.uzike.
ine
pored
kupaca ploCa
kaseta,
bar
joi_rri
gmpac1e;
koncertna
publika.
posetioci
kafana,
sluiaoci
radro programa
gledaoci
TV-emisiia.
Da
bi
se sveo_
buhvatno
nalizirao
vajkulturni
model
rebalo
i istra-
Ziti
sve
ove
grupacije
publike
koje
na razliiite
nadine
udestvuju
u
procesu
kulturne
komunikaciie,
koristeei
posrednistva
azlidirih
anala
difuziie,
a iL
razlidirom
stepenuaktivnoudeshrju u izboru piograma.ro
. .
NaSe
strazivanje
ilo
je
pilor
istraZivanje
iji
je
cilj
bio da pruzi
prethodne
ndita'cije,
medi
predmet
stra-
Zivanja,
tkrije-
neke
od
moguiih
varijabli,
porvrdi
l i
opovrgne
uobidajene
pretpostavke
o pubtici
novokorn_
ponovane
narodne
muzike,
i najzad,
swori
osnovu
za
buduia
Sira
srraZivanja
ojave
u celini (istorijskih
kore-
na
same
muzike,
nadina
njene
sawerirene
roizvodnje,
plasmana,
asprostranjenosti
masor.nim
medijima,
sva_
kodnevnom
kulturnom
Zivotu,
e
socio-kulturnog
rofila
samihautora izvodada).
-
Prema
dobijenim
ezultatima
ubliku
novokompo-
novane
arodne
muzike
Cine
gotovopodiednako
Zine
i
muSkarci.
Medu
kupcima
pioea
[aseia
preovladuiti.
mu5karci
(65Vo),
a
medu koncertnom
publikom
Zerr"
(62,5Vo).tt
Putrliku
dine preteZno
mladi
Oo
2S
godinl--
(44Vo
kupaca
ploda
i kaseta,
a
23Vo
posetilaca
oncera_
ta) i
oni izmedu
26 i 35
Eo;dirc
z3ifi
t
8/18/2019 Neofolk Kultura
17/120
je
ocrtati. rofil
ljubitelja
novokomponovane
arodne
muzll(e;.
Jegov
ocijalni
poloZaj,
kulrume
potrebe,
nte-
resovanla.
.
Analizirajuii
wednosti
i
dugorodne
Zivotne
teZnje
pripadnika..ovih
vaju
modela
zapaZairs
e
medu
njima
i
oruge
azt*.e:
speh
na
poslu
ambicioznost
stiie
ka o
13
Ivan
eolovid,
op cll,
str. 1g5-1g6_
i vrednost
4370
ljnbitelia novokompono-
zz lazllktr
od samo
15Vo ditalaca
knjiga.
ukazuje
na
precizno Zivotno usmerenje:
eznja ka
itandardu
(32Vo)
moLe
da se realizuje
ambicijom
j
uspehom
na
poslu (28Vo),wednobm
(27Vo), a
,rje
preduslov opSteg
uZivanja
u i:ivotu
(32Vo),
\to
hedonistidku
orijentaciju
pripadnika ovog
kul-
modela. Hedonistiika orijentacija pripadnika
modela,Citalaca
njiga,
ne samo
sto
e
manje
izraZena
22Vo), vet ima
i
sasvim
razlidit
sasvim
uprotne
eznje.Na
skali wednosti
odi-
je
da su najveie razlike
u vrednosnim
orijentaci-
ova
dva kulturna
modela
uPravo
u, na
strani,
odnosu
prema
radu
da bi
s€ zaradilo
(Sto
standard)
i
prema
humanistidkim
vrednosti-
predstavljaju: olerancija,
neposrednost,
u-
na drugoj
strani.
kao wednost
najvi5e
zraLenau oba
modeta,
pak
e
logidno
vezana
za ostale
najiz-
Ee-d-nasti
litnog l-9].turnog
rnod:11
.do\
:9 Ia:
u
populisiiekomkulturnom
modelu
pridruZuje
osti,
Sio ukazuje
na razlidito
shvatanje
pojma
,ti,
koje
je
u
populistidkom
modelu
blisko
poj-
porbOiene drustvene
olidarnosti,
pomoii' a
u
ima
znatnos!re,
opstije
znadenje.
iziazite
razlke
u wednosnim
orijentacijama
a ova dva kulturna modela najupedatljivije od-
razlika u
poslednje
dve iskazane
wednosti.
Kod
u nouotoritpono"une
muzike
o su,
n"post"dnost
ja
(najizraZenije rednosti
mgtlu
ljqbjle-liiqa
kod ljubitelja
njiga:
uspeh.
a
poslu
stand-
I
-
wednosti
prvoga reda
za ljubitelje
novokompo-
ne naroone
mrzKe.
8/18/2019 Neofolk Kultura
18/120
Uporedni
prcgled
vrednosnih
orijentacija
pipadnika
poputtstttkog
elitnog
qltumop
modih
Ljubite|ji
novokompotovane
muzike
Ljubitelji
knjirevnosri
humanost
humanost
standard
lzivanje
u
iivot!
skromnost
uspeh
na poslu
dru&venost
odgovornost
toleraocta
neposrednost
skromnost
32Va
32Eo
29%
28Ea
nvo
uZivaoje
u
Zivotu
vrednoda
druStvenost
nacionalna
ultura
Vrcdnoni
nalog
nepm
izmlnosti
stlpljivost
wednoia
odgovomost
ambicioznost
25Eo
19Eo
tSva
12Eo
72Vo
165Eo
14,5Vo
14Vo
umerenost
nac-
kultura
nepo$ednost
ltEo
9Vo
8%
8Va
strpuivost
umerenost
ambicioanost
uspeh
u poslu
standard
11qa
l9Vo
to%
8%
4Vo
rel
giozDosl
Da
su
uspeh
na poslu
standard
meduzavisne
a_
tegorrye.pripadnika
opulistidkog
ulturnog
modela
o_
twduJu odgovorina pitanje ,.Stae za vas idnonajvaz_
nr;e
u poslu
kojim
se
bavite?'.
Najve6i
broj
ispitanika
(44V).
o.dg:vono e
da
je
to
dobra
zarada
("*
,"26
potvrduje
i
dinjenica
da
dak
dve
treeine
spiianika
gra
tgre
na
sreiu
-
najde5ie
LOTO)15.
Znadajan
e
i
blroi
^^,..-_.* Fiorudng.l
da
se
vedi
slandard.
tan.
uda.
telovanje
sl.
oslvare
adom.na
adnom
meslu
li
privilegijama
oje
iAu
uz aniitueni
:talr.ls1.poloraj.
tvara
obrazac
prilraden
si .'. n
gi.
nu *d"-;-;i;;
Rao
Jednt
naainprelaska.
stvarenja
ratusnog
il;iivota.
38
ito
ie
u skladu
ve6
anije
spoljenom
otrebom
*"nLSt,
i komunikacijomr6.
susretima
druie-
rretezne
eme
razgovora
u
porodidni
odnosi
-*
Mo**o.,
napredoranja
$ruoog
usavn
8/18/2019 Neofolk Kultura
19/120
Slobodno
vrctne
,
Razlike
u.nadinu
provodenja
lobodnog
wemena
medu pripadnicima
va
dva
modela
u
znatnJ_
ditanje
lllli8u.
go.n..o"ladujuda
fttivnost
ertu
jubitetjima
knJiga,
ije
cak
ni u_prvih
eser
medu
jubiteljima
tvo-
komporovane
arodne
muzike,
od
kojih
su
zato
dru5_
tvent
zlvot,
zarim
gledanjeelevizijeslu5anje adio_pro_
grama
znatno
izrrteniji.
,Uporedni
pregled
mzlika
u
aktivnostimq
sroDodnog
remena
pipadnika
populistitkog
r
etdnog
kullumog
modela
L izlasci
sa drustvom primanie
Doseta
2. gledanle
TV-programa
J,
OOmaranle
4.
iitanje
novina
5.
sluSanje
ploia
6. slusanje
radija
?-
igra
s_decom.
orodicni
razgovori
d.
sportske
aktivnosti
9. popravke
u
kuai,
ruini
md
10.
hobi
56Vo
'
41Vo
33Ea
32Eo
2a%
Vo
25Vo
23Eo
t6 %
BVo
t.
airanie
oiisa
2.
poseie
dlisci
s drustvom
3. poseie
kulturoim proqramima
4. ditanjenovina
5. gledanje
Tv-progama
9: ffif
'*,
razgovori.
sra
s deoom
E.
odmaranje
49Eo
34Vo
v%
29Vo
25Vo
xEo
14%
l4Vo
03%
BVo
, .U
d.u.lj"-..
traZivanju
onaianja
kupacaploda
kaseta
.
zak juduje
se da
se termin
,.izlazakl,
kao
najpo_
pulamiji
nadin
provoclenja
slobodnog
u."rn"nu,
ugiuu_
40
)zuie
za
posete
prijateljima
i rodacima
(587o)
,-u'tufunu
(514),
tim
ito
iak
31%.ispitanika
u
kufuo"
bdlazi
nekoliko
puta nedeljno'
Ipak,
n
izlazak
u
toku
meseca
vezan
je
za bioskop,
r. Setniu
ti
koncert
narodne
muzike,
dok
se
iett
8/18/2019 Neofolk Kultura
20/120
?::,:l!y.od,bilo
kog
drugog
brika
markeringa
nostr
kulturi
od
nas,
markeiing
ovoxomDonove-
metnosti
kulturi
kod
nasl
:::;Tj::,I1;+:
""""[i#Tli!ii::,"f
.,ilff
i3l::
nog
komuniciranju,
pu
,"
,,onu',
buma
azvija
tr'",.iii
",
"rl"i.i
T,,1:'T,?:UL,TI*
l;
uma
azvija
st.ut.!i'ju
u
toioi
nije
sludajno
il i
aboravljeno.
:.:,"i'iEll?i#ii"J,
'"x,
l?Hf::?;;l?
:
mo1 rbtici svesrirvaralacat.r"t".irlili*, p"irif"
;l!ji1""flil?nii,ie,;;t;;,;x:"*:tirffi;
lozena
ogmmna
sredstva
pn
sand.e
.iz,n
so
.F
r
+,soo.
oo
i lili,l,Jii,["#,1".",r"i,
1,.,^"1_
o posebne
loCe
a
koju
e
l"ir"li"""-."ai"_"#
t-ii1
!l-,.C.*.).
VaJ
os
Mirosiai.tt",
"r""i""rij"i_
l,1T_r.ud'o
tanicama
na
kojima,
oar
ne
u lolikom
broiu.
irtlliT*i!,!;,*.:ii#"H:Ht,,,T:."til:.ft!
"Titl L::iTi:-lli
;J"iTilffi
-f.Jt,X
ffiT
ser{e
prom-otivnih
onierara
".
rg*
f "ii
,",'
"
i"i"l"
j
rsrog
Srafidkog.propagandnog
at6rijala"(nalepnice
la
ota,
bedzevi,
lakati,
atpisi-_
grarr.;e.
pskovi
zdatih
loca,
,o).iJutluni
slogani,
io -
u
.':;::;ff
"""
;;x.l;
ff#:
,,'*
#j1"
f
Ti;
H
:
Ww;::t:,fxx:r:fHn,*,&:#.:t":;ffi
.
r8
Sam
naziv
ploae
koii
se
obrac
fi
li13ixffi
*tr,{x;
fil'#fff
:i;l
"
Tlr*;
,
*-,"".fr,1"1m:i'3i,',"f1$,iJ:ji,ff
rr;o:
).
rvarskoj
.
BiH
T#:xrffi
i:f\i#trWii't't'H".i}:hz'f,.!:tw;
42
istraiivanjem
nismo
mogli
doii
do zakljudka
'on
sastavni
deo
garderobe jubitelja
novokompo-
narodne
muzike.2r
istraZivanje
e
pokazaloda
je
osnovna
odlika
liubitelia
nove
narodne
muzike
druStvenost'
,nost,
uz
orilentaciju
ka zabavi.
Briga o
sebi
razvoja
sopstvene
idnosti
gotovo da
ne
Postoji
se uglavnomkao briga o soPstvenom tand-
moguc;ostima
zadovoljavanja
potteba za
zaba-
razonodom).
Stoga
se
dini
da se
i na
ljubitelje
muzike
gotovo u
PotPunosti
mogu
da
zapaZanja
Vesne
PeIi6
o osnovnim
karakteristi'
'dniike
dokolice
a pri tom napominjemo
a se
m
uzorku
veeina
ispitanika
deklarisala
direktno
ili
ktno
-
preko roditelja
-
kao deo
radnidke
popu-
:
,,Najop5tije
edeno,
adnidka
dokolica
se razliku-
dokotice
srednjitr
sldeva
po tome
Sto ona
joS
uvek
b viSe
sluZi
radu,
a pre svegaodrZavanjuodredene
e rada
i njenih
najamnih
obeleija,
nego
razvoju
potreba i sposobnosti'
Preteino
fizidki
i t"St]"i5i
i
rada
tako-cle
eposredno
doprinosi
da i sadrZaji
dokolice
budu
viSeusmereni
na
aktivnosti
oje
ne
aiu ulaganie
ntelektualnih
apora
da bi
se u
nji-
ivalo. dba'ova
elementa
uslovljavaju
a
je
radnid-
::a uglavnom
ispunjena
masovnom
mbsvom
i
dija
je
funkcija
zaborav
i bekstvo
od eglisten-
hproUlema sukoba,a koja,kao takva,produblju-
izmedu
rada
i
privatnog dovekovog
Zivota.
U
tom
moze
se
pretpostaviti
da
je
za
radnidku
dokolicu
relnksacija
koja
ima ulogu
da
wati radnika
radu
i
2t
lpak,
bedZ
e
simbol
gadske
kulture
kojoj
svi jubitelji
li
vei
rdaiu ili
bi Zeleli
da
pripadaju.S druge
slrane.
nalePnrca
a Kola'
svoje
puno opravdanje,
er
su
urbanim
ok
p-otkulturina,
naSla
e
u
propagaldnoj
.^ ^"' ,"drn;e ier su kola Cesl redmet
porodimih
i
1e uno
optuuOan;i,
er
su kola
cesl
predmet
orodicnih
razgovora.
imbol
dostignulog
talusa
oalreoena
marKa,
komJ
se
teZi ukoliko
se
ved ne
poseduje.
43
8/18/2019 Neofolk Kultura
21/120
neprekidno
ga'uklapa,
u odredene
druStvene
dnose
svakodnevne
robleme
s
kojima
se
sukobljav2,,.zz
. ,
Ponaianje
i
bgled publike
(obladenje
ao
vid
ispoljavanja
kusa
estetskih
sklonosti)
.
Dublja i. d€laljnija
analiza
stila
Zivotapodrazumeva
i analizu
,,stila"
u
obladenju,
zgledu.
govoru.
posebno
stoga
Sto
,,izgled"
image'l
u
sawemenom
drustvu
preu-
zima
edan
deo
znadenja
sobom
nosi
oAroman
broi
poruka
koje
o sebi,
koz
neverbalnu
omuiikaciju,
Zelil
mo da
emitujemo.
Dodu5e,
zahvaljujudi
prodoru"masov-
nih
medija granice
medu pojedinim
kuliurnim
modeli_
ma,
tj.
medu pojedinim
stilovima,
nisu
tako
ostre, posli
smo
od
pretposlavke
da
se samo
na osnovu
zgledi
ne
moze.s potlunom sigurnosiu pretpostavitipripadnost
o.or.ed:no.m
utturnom
modelu,
ako
sigurno postoje
simboli,
j..znadenja
ojedinih
eralja,
odrectenl
om _
Drnac{e
oJi
mogu
bili
karakteristidni
a ljubitelje
ovo_
komponovane
narodne
muzike.
U
postoj;6im.istraii
-
njima
stila_
odevanja
eogradske'
mlidine,
posebna
paZnja
oklanjanae
ekstremima2i,
ako
da
sam,,srand_
ard"
ili,
Sto
e
blEe
nasoj pretpostavci,
6e
prosednih
lrpova
standarda.
isu
definisani.
O
stilu
nalinu
ode-
vanja
pojedinih
ru5wenih
lasa
li
slojeva
naSem
ru _
St!'unemaempirijskihpodataka).
, -.
Nastojedi
da
utwdimo
op5te
karakteristike
zgleda
(nadin
obladenja.
zbor
frizure,
detalja),
korisrili slmo
metod
samoprocene
spitanika
ocene
anketara,
oii
ie
trebalo
da
svoj anketarski
zvestaj
dopuni
I
preciznim
22
Vesoa
Pesid,
p' cil.
slr.
lgl.
.
2l.Videri:
Ines
hica,
..Znaeenp
i fudcija stila
u odevaliu
:eograo.sKe
mladine (primer
komunikacijske
kulruracie),..
lasn
k
Lhqratikot
insnub
SAIVU.
mj.
>C
8/18/2019 Neofolk Kultura
22/120
nje
Beneton rtZempera
a
domaiim
patikama
automat-
::r :]:r1l:.
rspitamka
,.normalne',po
videnju
Sminke_
ra.
rsto
vazl
za_dZins
devanje
uglavnom
e
ne
nos"
Krastcne
arke
modeli
dZinsa
li pomodni,
Sminkerski
9?1."(gy"
sezone
ecimo
crni),
vei
jeflini
,,tuoti
UZin.::
rr
tosUr
buttk
dzins
domaie proizvodnje.
Frizura
fe,
ta_
kode,
najdTjg
ktasiina,
uredna
(542,):
,;;;;
i;";;
(uru
fma
zz"/o
alt ,,ptose(.nomodernu,.,
DO SkazimaanKetara), eurednu akode
Zzqo.
dok
su
ekstravagan_
tna
s
edne
rradicionatna
iizura
kika.
il;il;
H*;;
strane,
odjednako
alo
zastupljene
po
l Zo).
,^_,, ̂ y
9,::-i:p.irunika
govori
s anda
dn
m
knjizevnim
t
t\."\
-\y%),
i uglavnom
ma
dobar
rednik
iomuni_
Kaclu
()Jzo),
bez
ipidnog
urbanog
argona
arakreris_
tidnog
za
j"!:t-.0:.
beo-gradske
omla-dine.
CreSke'u
g9vo.ru.
.ra.vr
OTo
spitanika,
a
joi
20Vo
h
ie
sa
izraZe_
nrm
rokatnrm
kcentom
pomoravlje,
uZna
Srbija,
Crna
Gora). Odiglednoe da ivi ljubireiji ,iouotorno6nouun"
Lilof ii
T"-tik::
koji
su
rodeni
u
Beogradu,
ovore
standardnrm
njzevnim jezikom,
a
i po
oUtaceni-u
iz_
gleou
.za.neup{eene
glavnom
odgovaiaiu
voiim
vrSnia-
crma
JubrtelJima
abavne
,
neSto
manje,
jubiteljima
rok-muzike
kod
kojih
su
srilski
elementi,
"i
it
,ulrno
nagtaswaJu
potenciraju,
irno
drugadiji).
_
Obiino
se
izgledorn
oblac€;jem,
tako vaZnim
u
savremenoj
ulturi
urbane
omladine,
li
ikod
pripalnil
Ka,,e
rnog
kulturnog
modela.',
stovremeno
-asOii
"
oroJmr opstveni.stil.li i prenese likao sebi,poruia o
pnpaoanju
dredenom
modelu
li
odredenoi
6tkulturi.
IaKo
am
se
erni
da glamur,
azni
siaj.
preovladuje
a
estradi,
medu
ljubiteljima
nirodn.
riltii.e
nij"
pit
uui
cen
kao
deo
svakodnevice
svakodnevnog
Utifenp.
(MoZda
bi
analiza
u,gleda
prilikom
kafanikih
doeeta
nove.
odlne
ll
na
svadbama
mogla
da dopuni
oblike
jmidZa"
lj-ubite
ja
novokomponovi
e narodne
muzi
J
\-aK
za
ZUU/o
.tspttanika
epo
odevena
osoba
e
,,skromno
ooevena
soba".
za
joS
25Va
_
neupadljivo.
lasidno
46
osoba.
To
je
u
skladu
s dinjenicom
da
skrom-
wednost
i
vrlinu istide
tak
29Vo spitanka
-
tvrta
vrednost
po
rangu
(medu 16 navedenih
i).
Metlutim,
na
drugom
polu su oni
koji sma-
ie
lepo
odevena
osoba
ona koja
ima
maite u
;
G4(k\,
atraktivna
osoba
bez
obzira
na to da
li
nieeovih
po5iovalaca),
alida
Muslimoviia
u
rik6j"
garderobi,klasidno
elegantne
rpe
-Lu-
oOarik6i"
garderobi,
klasidno
elegantne
rpe
Lu-
(vedernie-
v6da
e haliine),
roskog
glamur-izgleda
ne Zmijanac,
modernog
urbanog
2gleda
Hanke
Pal-
po
modi
(147o), ao i osoba
obudena
o
iodi
(lZVo).
Otito
je
da se moda
kao
takva
ine cenivisoko uostalom vega 57ospita-
rtra da
je
obudeno
po
modi,
a
pribliino toliko
Oltali
se nalaze
negde u
sredini
smatrajudi
da
xrednog preno5enja rotske li ljubavneporuke
panralo-ne",
,suknjica
ratka"
itd).
U osnovi,
ve-
oeiama
naglaSava
kromnost
radinost
ao osnov-
iednosti,
a-ukoliko
se opeva
zgled
zabranika
li
on
je
u
skladu
s tradicionalnim
poimanjem
ke i Zenske
eDote.
Odigledno
e
da u svetu
jubitelja
novokompono-
naridne
muzike
ne
postoji
potrcba za oformlje-
stila u
obladenju,
da
,,irnidZ"
ne
prenosi
poruku,
doprinosi
nekonstituisana
p5ta,
prosedna lika
oprinosi
nekonstituisana
psta,
Prosecna
llxa
i"\ zvezdenovokomponovanenarodne muzike.
iroilava
li6a
-
peva&
u
standardnom
delu
(kao
ne Zmiianac,
moderndg
urbanog
2gleda
Hanke
Pal-
r
do specifiCnog
zgleda
rpe
Brene
(vesele
devoj-
i zavbdnice).
ublika
novokomponovane
arodne
tike ima
tolii
8/18/2019 Neofolk Kultura
23/120
,,lmage
_
uzor"
Fotografije
zvezda
ovokomponovane
muzike
u listu
Sabcrr
Analiziraju6i
kako
su obudene
vezde
narodne
mu_
zike
na
fotografijama
oje
objavljuje
ist
Sabor, z.dvoje_
ni su_sledeii
,oblici
midza" analizirana
e
5t fotografi-
ja
u dva
broja):
-
klasidan
til
(odela,
klasidne
rizure
i sl.)
-
glamur
stil
15primera
(vede_mje_
aljine,
skupa
odela,
Stras...)
11
primera
-
,,butik"
dZins
stil, velikih
revera,
skupa
biZuterija
9 primera
-
standardni
poflski
til:
akna.
dzemper,
pantalone
7
orimera
- sportski .neuredan"til
(raskopda.ne
oiulje,
raznobojni
sakoi...)
7 primera
-,.narodno"
stilizovano
blaienie
(elek
sl . )
I
Dr imer
-
mladaladki
portski
ri l
(tinejdZenka
moda)
l
primer
.
Zastupljenost
ojedinih
stilova
u obladenju
e
razli_
dita
iz
rubrike.u
rubriku. pa
dak
i
na istoj
fotografiji
zvezde
mogu
'|tr potpuno
azliiito
obuaene,
skladu
a
svojimshvatanjima. ako je paradigmatidan
rimer
na-
slovne
strane postera
u broju
90 (1987).
Ni naslovnoj
strani
su
pevadi
Suzana
Perovi6,
Mirsada
Bedirevi6
Sreiko
Jovovi6.
Suzana
e
u dZinsu
spod
koga
e
nrazi_
to dekoltovana
majica
cipele
sa visokom
tiklom
(sa_
lonke),
sve
to
uz metalni
opasad,
ro5,
zlatnu
ogrlicu
i
velike
minduSe
(svecani,
,glamur"
dzins
koji
povezuje
rok kulturu
iz koje
e
Suzana
do5la
sa novokomoonovi-
nom glamur
kulturom).
Na
drugoj
slici
uz tekst
Suzana
tako
da
je
naglaiena
erotika
(poza
starleta
godina), Mirsada
Beeirevie
pozira kao
devojka
u
intervjuu
e
nagla5eno
a ne
da
je
,,blaga
mirna
i na sceni
u
mladaladki
obudena
majica,
prugaste
'i
prsluk, biZuterija,
minduie),
edino
frizurom
u
lik zvezde
novokomponovane
arodnemu-
Jovovi6,obuden ao u vremekada e naro-
tek
osvajala
medije: Stofane
antalone,
o-
:aciju tkanice)
i narodni
prsluk
-
upravo
i
:ao.Sumadijski
lilko5 kruZen
devojkama.
a tri
,jednoj
fotografiji
ukazuju
na razliditost
midZa
zvezda, kori56enje
koncepta wakog
pojedinog
stilsku
nedoslednost.
Stil ivots - studijesluiaja
stil i nadin
Zivota
jubitelja novokompo-
narodne
muzike. Leleei
da utvrdimo
da li se
iti o odre
8/18/2019 Neofolk Kultura
24/120
pitala:
,,,{
da li 6e
to biti negde?"
Mislila
je
pri
tom na
radio
ili televizdu. ...
)
,,Yera"
Livi
u Zemun polju
u
jednoiposobnom
ta-
nu
s muZem. Dodekala
me
je
obudena
u farmerke
i
adidas
patike.
Na
zidu
poster
Halida Muslimovida.
MuZ
nije
bio u stanu:
,,Otiiao
je
u svoje
selo, u kome
je
roden, da
doneseneke
sitnice.-."
Sa kasetofona
e dula
muzika
koju
je
ona podelada pevu5i,objasniv5ida se
radi
o,,trenutnom
hitu".
Smatra za
sebe da
ie
vesela
osoba
e da
zbog oga
odlazi sa
muZemu kifane,
er
.,voli
da se veseli".
2. Ispitanicu
sam sreo
u Jugobanci,
centru
grada,
gde
radi
kao sluZbenica.
o5ao
sam da
posetim
sestru
koja
sedis njom
u kancelariji
dim
sam uo da
slu5a
uz radio peva
novokomponovane
arodne pesmepitao
sam
e
da li bi
prihvatila
ntewju
u svojoj
kuii. Kako
je
izuzetno komunikativna,
pridljiva
osoba,
odmah
je.
to
prihvatila.Zivi u velikoj ku6i u Kalurlericis muZevljevim
roditeljima,
ali
u odvojenom
rosobnom
stanu.
MuZ
je
takodesluZbenik,
maju
dete
od 6
godina.
Stan
je
izuzetno
luksuzno
opremljen, ali prema
mojim
stanovi5tima
zuzetrro
eukusno,
jakim
bojama,
uz Sarenilo
sl.
NajviSe
e
govorila
o svom porodidnom
Zivotu
-
o
braku
-
,,Zivim
u izuzetno
sklidnom i
sloZnombraku,
bez
sukoba".
zlasci su
zabavakoja
je
najvi5ezanima.
Odlazi na mesta
s narodnom
muzikom
qde
se uz
to i
dobro ede. ,,Moj idol je Marinko Rokviii Pevaoe i na
na5oj
svadbi.Njega
najdeiie
i sluiam".
Ima
veliku
di-
skoteku26
oko 100
ploda
novokomponovane
muzike.
C.esto
govori
o standardu,
kojim
je
zadovoljna.
Smatrada im najveii
deo
porodidnog
budieta
odlazi
na
hranu, ali
veliku
materijalnu pomo6
imaju i
od muZe-
_
26
Djskoteke
ljubite|ja
novokomponovane
muzike prosedno
brqF
30-50 k-aseta, to
e
manje
od
prosedne
iskoteke
jubitelja
ok
I ZaOaVn€uzrKe.
50
telja
(koji
imaju
manje).
Na
pitanjeda li
i
dita
od
knjiga
koje ima
u regalu
(veliki
broj
kompleta
sabranih
dela)
odgovorila
je
,,retko
nikad...
skoro".
sa
kojim
6u
:'azgovaruli
uPoznala
sam
drugarice,
koja
stanuje
u
njegovom
sused-
ima
24
godine,
pekar
je
kao
i njegovi
otac
i
i detetom.
U trenutku
kada
sam
ja
doila
da
(privatnici).Stanujusvi zajednou malom
edno-
n
stanu
iz
koga se
tek
nedavno
selila
sestra
s
razsovor.
u stanu
su
bili
svi, dak
sestra
njiho-
ier"Eno
out" iako
tu
vi5e ne
Zive.
Njihovoj
poseti
su se
susedi,
oji su
do5li
da Yide
bebu.Sama
u sobi
i cela
situacija
odslikala
e
njihov
sva-
naiin
Zivota
(naglasili su
da
je
to tako
kod
dan).
Soba
prepuna
ljudi,
beba
koja
plade'
sapogadicama pravo
spremljenim
na stolu,
dok
i
ji
rizgovaramo.
Prekidali
su
nas stalno,
er
ili
prodi u drugu
sobu,
pa smo m
bili na
putu, ili
uzeti
nesto
za
bebu
iz ormana
(ispred koga
ili
nas neito
zapitkuju.
,,Peta/'bi
Zeleo
da
.vodi ,veseo
ivot",
njegov
Zivot
de
po krugu:
rad
-
zabava.
Zabava
-
to
su bioskop
i kafana,
sporske
utakmice.
Obuien
je
po poslednjoj
modi
i
da
najviSe
ovca
zdv{1a
zz
garderobu...
4. Da
bih naiao
ispitanika
otisao
sam
u
robnu
Beteks,
na BanovomBrdu, i upoznaodevojkukoja
kupovala
plodu
SneZane
Savi6'
Ima
23
godine
r studira
Viiu
ekonomsku
Skolu.
Zivi
s maj-
u
ga$onjeri na
Belim
vodama.
KaZe
da slu5a
novo-
lonovanu
narodnu
muziku,
ali ne
sve:
,,Ne
mogu
varim Lepu
Lanu,
Mitra
Miriia,
Boru
Drljadu...
skrnaveoravu
zvornu
narodnu
muziku.
Pravi
peva-
Lepa
Luki6,
Tozovac,
Cune,
a od
ovih
mlatlih
Savi6
Halid
Muslimovi6"
(Kasnijeu
razgovo-
f l
ru
pominje
8/18/2019 Neofolk Kultura
25/120
da se
sa
Halidom
Muslimovi6em
zabavliala
mesec
ana). ...)
U diskoteci,
oja
uz
televizor
muzid_
ki stub
zauzima
centralno
mesto
u standardno
uredenoj
sobi,
uglavnom
se nalaze
plode
narodne
muzike
nekol
liko ploda
[.ole
Norrakovi6
Dragana
Stojniia,
,po
uku_
su
mole
mame".
U biblioteci
e
oko
40
knjiga, preteZno
klasika.
Slobodno
vreme
uglavnom
provodi
kod kuie
_
" I - i
T.
da
dem
u
grad" .
stoga. .moram
a
nabavim
vrdeor
order
nade
u
da
Siznem
ez
toga.
Volim
da
gledam
ljubavne
filmove,
,Damu
s
kam6liiama,
i ta-
ko..." Vrlo
brzo
u
razgovoru
reSli
mo
na
pitania
eza_
na
za
standard.
av
novac
koji
imaju
troSe
na
rariu
i
.,moje
_obladenje",
asnije
napominje
a
nema
nikakav
nobt,
da_se
idim
ne
bavi,
ali,
kao
da
se prisetila
apo-
minje:
,,Idem
ednom
u dva
meseca
u
Trit
_
to miie
hobi".
SvoF tetnje i aspiracijenajbolje e iskazala eceni_
com:
,Jos
samo
da
nadem
nekog
ipa
sa
kolima
sve
sam
probleme
eSila".
.
Iako
nastao
potpuno
nasumce,
vaj
uzorak
za
in_
tervjue
studije
ludaja.
potpunosri
dslikarz
ocijal_
no-k_ulturnu
artu
jubitelja
novokomponovane
arojne
muzikeonakoka_ko e to pokazalou istraZivanju
a
veeem
uzorku.
Od
radnica
u usluZnim
delatnostima,
v_
radnika,
zanatlija
-
do
slu.Zbenika
a
viSom
Skolom.
Od
mladih,
preko
roditelja
rednjih
odina
do penzionera;
od..stanovnika
_prigradskih
aselja
Kalutlerica,
Zemun
po{e.}
do
nasella
Sirem
entrugrada
iako
se
centar
.grada-javlja
kao
mesto
rada,
on
nije
i
mesto
stanova-
nja).
Sto se
standarda
.,potrosaikog
ivora'.
ide.
odi-
gleono
Je
da
bt bez
pomoii
roditelja
vi pripadnici
vog
8/18/2019 Neofolk Kultura
26/120
Sintetbki
profil porodice ljubitelja
novokomponovane
tmrodne muzikz
Iako se skicaza
portret
ljubitelja
novokomponova-
ne narodne
muzike zasniva uglavnom na ispitivanom
uzorku
relativno malog broja
gmdske publike,
ona uka-
zr\e
na niz specifidnosti oje
potwduju
da
je
u
pitanju
posebandrustvenisloj i kulturni model, a ne samooso-
ben muzidkiukus nivo razvijenosti
ulturnih
potreba.
Druiweni
status
gradskepublike
novokomponova-
ne natodne
muzike
je
razlidit, ali se
,ipak
istidu
dve
najde56e astupljene
pozicije
u druStvenoj
podeli
rada:
proizvodna
usluZnazanimanja.
To
je
radnidka klasa
gotovo
u
celini
(od
nekvalifikovanih do
visokokvalifiko-
vanih radnika),
atimzanatlije, gostitelji,
rgovci deo
sve znadajnijeg
privatnog
sektora u zanatsko-usluZnim
delatnostima.
Dru5tvenamo6
pripadnika populistidkog,
novokomponovanogulturnog modela e objektivnove-
oma mala, Sto
e
i njihov subjektivni
doZivljaj.
Veiina
ispitanika smatra da ne udestvuje
u upravljanju
ni
u
radnoj organizacijini drugde,
a
odluiuju
na svom rad-
nom mestusamo
ukoliko su
privatnici.
Ugled
ovih zani-
manja u nasem
drustlu
je
realno relativno
nizak
(ako
se
izdvojevlasnicikafiia i restorana).
Nivo obrazovanja
pripadnika
ovog modela
kreie
se
od osnovne
Skoledo vi5eg
visokogobrazovanja,
glav-
nom onog za tehniika zanimanja skole za kv radnike,
ugostiteljske trgovadke kole,
ise Skole ehnidkog
me-
ra, tehnidki
poljopriwedni fakulteti), tako
da
je
stepen
oplte kulture,
kao i
opsti
nivo informisanosti
o
zbivanji-
rna i Zelje da se bude informisan
o dogadajima
ireg
znadaja,
elativnoujednaden.
Indikativno
e
da ispitani-
ci od
informativnihemisija
pominju
jedino
Beogradsku
hroniku,
a
to
je
emisija
koja
govori
o njihovim
svako-
dnevnim
problemima
protkana.
e
zabavnim
numera-
ma, dok se relativno malo
gledaju
dnevnik,
politidke
54
,,Veaertrje
ovosL',,,TV
revija",.,Iustrovana
polilika". Popravke
kufi
Rad
oko
auta.
MUZ
-
OTAC
(40
god rudnik
u
fabnci)
Odevanie:
standaidno
odeto
(gantalone,
osulja
dzemper).
ndividualni
drusweni
iivot:
kafana
i
utakmica.
\ . /
I
ronooldur
ooNost
1
I
zaledni*i
idasci:
1
I
porodidne
osete' I
I
kafaoa,olkkonderti.
I
-/---\
\
DRUGOW
s
Posu\
KOMSI]E
I
SIN
(17
godtua, srednia
kola
tehni&og
st r4ta)
Odevanjq
dzins,
dzemPeri.
Posebni izlasci:bioskop,
utakmice,
kafana
SK2LSKI
RUGow
DRUGOW
Z
KMTA
porodica
koia
iivi
u
dvosobnom
stanu
u
'
pigradskam
naselju
5)
edino
da
8/18/2019 Neofolk Kultura
27/120
svetska
bivanja
na5udruStveno-politidku
ituaciju).
Kulturni
obrazac
kulturne potrebe
usvai449
dak za
lokalno
ili
druge nformativne
emisije
koje omogudavaju
iri uvid
u
omponovana
arodna
muzika
moZe
i"t
]"'p"
i".i"l
strukturi,,tradicion{,"',^!*"t
iiiii'.
r!.""i!
hasletla
ru
ih ku
tura)
ednos-
kodova,
azumljiva
usmerena
a
zadoYolavanJe
;'rr
i"oiliu
emocionalnih.potr*q,,ry$#{*
+re
film
ili
roman'"e
desl idnaosei@a
Durwve,
Dunave,
kmj tebe
mi moja
mhdost
ostade
sluia-
u-':on
ziuotu
kdme
s'e
ovek
radicionalne
itisii8"i, '.."e""ia inade se6a.tudenim
i.'
rriurtu
aop.inotl-Ce-.!9.-!ry++era+g
ne
samo
li
-i
na
Zlatiboru
i u drugim
krajevima,
a pesma
Zlatibo
r: pttai
Taru,
da li
pamti
ljubav
staru i
pored
Dunava
i u
Sumadiji NiSu...)
Nostalgidnu
unkciju
zavidajnih esa-
ma
podcrtava
ekst koji
uvek aludira
na prethodnu
srei-
nu
mladost
i ljubav
u zavidaju.
Napuitanje
zavidaja
odlazak
u svet
este
put
dru5tvene romocije,
ali
i ose-
6anja idne nesrede,iSavanjaopline, sigumosti,nedeg
bliskog
dragog.
Odrastanje
u
porodici
i druSwenoj
redini u
kojoj
se od kulturnih
vrednosti
edino
prihvataju
radicionalne
(premda
,,modernizovane")
rednosti,
u
kojoj
je
umet-
nost
svedena a
pesmu
zrazite
unkcionalne
rijentacije
(peva
se samo
u odredenim
situacijama
kojima
treba
muzika
da budi
odretlene
ernocije),
dovodi
do
toga da
ill"-*a,..ln
dranson.
!9lo1t-nt
sociale"'
:
Revar
'v
de
sociobgk,
V. ?J1964.
P loo-
I /4'
Detaljnije
o
tome
Ivan
eolovi( op
or.
teme.
e.
8/18/2019 Neofolk Kultura
28/120
Stog_a
za
ovu
populaciju
vaLan
stepen
nformi-
sanosti
o Zivotima
umetnika
-
pevada.
Ovo veliko
inte-
resovanje
agledava
e
i kroz
rubriku
,,Takva
sam
kakva
sam"
u
Saboru,
koja
uz
portret
zyezde
donosi
i njene
odgovore
na
pitanja
gmpisana
u Sest
elina:
Lidna
kar-
ta,
Osobine,
ntime,
Navike,
Ukus
Uspesi.30
.
U intervjuima
prilikom
anketiranja.
jubirelji
no _
voxomponovane
arodne
muzike
desto u iskazivalivo_je zadovoljstvo
Sto
sa
zvezdama
strade
mosu
da
oswa-
re
oseianje risnosri
blizine.
(Vide
ib
u kifani
u kojoj
pevaju,..mogu
a_ih
angaZuju