MPA Skripta

8/19/2019 MPA Skripta

1/23

1. Nabrojite bar tri vrste matrica pomoću kojih se u Cool:Biz-u mogu izraziti odnosi između elemenataobjektnog sustava i njegovog informacijskog sustava.

- matrica procesi/klase podataka (PK matrica)

- matrica procesi/aktivnosti (proces uključuje aktivnosti)- matrica organizacijske jedinice/procesi (organizacijskoj jedinici pripada proces)

- matrica poslovi/aktivnosti (posao uključuje aktivnosti) - procesi/ciljevi, aktivnosti/ciljevi, procesi/problemi

2. Opišite korake modeliranja nove arhitekture IS-a. Koju vrstu dijagrama ćete koristiti u svakom koraku i natemelju kojih podataka te kakvi mogu biti tokovi u WFD-u i DFD-u?

Najprije se radi genetička definicija sustava kako bi se razumio poslovni sustav, zatim dekompozicijskidijagrami (problema, ciljeva, organizacijskih jedinica, lokacija i poslovnih procesa) na temelju podataka iz

stvarnog poslovnog sustava. Nakon toga se radi PK matrica poduzeća. Iduća se radi afinitetna analiza kako bise procesi grupirali u podsustave ovisno o povezivosti (afiniteti) i na temelju toga se radi nova arhitektura IS-a.

Zatim izrada dijagrama:

1. Dijagram organizacijskih tokova (OFD) – jedan za OJ i jedan za podsustave2. Dijagram tokova rada (WFD) - podaci su iz PK matrice, tj. WFD govori isto što i matrica samo na drugačijinačin

3. Dijagram tokova aktivnosti (AFD) - omogućuje analizu na detaljnoj razini (detaljna logika procesa), podaci izmatrice i WFD-a

4. Dijagram tokova podataka konteksta i DTP detaljne razine - oba se rade na temelju podataka iz matrice

Tokovi u WFD-u: materijalni i informacijski. Materijalni tok ilustrira kretanje stvarnih, materijalnih outputa, dok

podatkovni tok predstavlja kretanje podataka tj. informacija između pojedinih procesa. Materijalni tok je nadijagramu prikazan punom linijom, dok je podatkovni tok prikazan crtkanom linijom. U DTPu prikazujemo

samo podatkovne veze.

3. Opišite korake modeliranja dijagrama tokova rada (WFD) i dijagrama tokova aktivnosti (AFD). Koji od tihprikaza se koristi za koju svrhu?

WFD- Kreiranje Work Flow dijagrama započinjemo tako što sastavljamo organizacijske jedinice (Organizational unit)koje se nalaze unutar promatranog sustava i izvan njega, odnosno s kojima sustav posluje. Nakon toga svakoj

organizacijskoj jedinici pridružujemo procese (Process) za koje je ta organizacijska jedinica zadužena.- Procesi u Work Flow dijagramu mogu biti procesi odlučivanja (Decision Processes), procesi rada (OperationProcesses) i skupni procesi (Committee Processes). Procese odlučivanja karakterizira velik broj mogućih izlazaovisno o vrijednostima ulaza (inputa). Procesi rada sastoje se od niza akcija koje se izvršavaju jedna za drugomi na izlazu (output) daju određeni rezultat rada. Skupni procesi su oni procesi za koje su istovremenoodgovorne jedna ili više organizacijskih jedinica (npr. nabava materijala – može biti odgovorna OJ logistika i OJproizvodnja).

- Tok zadataka može biti materijalni (Material) ili podatkovni (Data). Materijalni tok ilustrira kretanje stvarnih,

materijalnih outputa, dok podatkovni tok predstavlja kretanje podataka tj. informacija između pojedinihprocesa.

- prikazuje odnos procesa u sustavu

Svrha Work Flow dijagrama je da prikaže poslovnu tehnologiju i na taj način pomaže pri identificiranju onihdijelova organizacije u kojima se mogu učiniti poboljšanja. WFD je temeljni model poslovne tehnologije stvarnog organizacijskog sustava pogodan za rad na BPR-u

(reinženjering). Sastavni dijelovi su: organizacijske jedinice, procesi (operacije i odluke), tokovi, ciljevi iproblemi. To je i alat koji nam omogućava da gledamo na drukčiji način ono isto što govori i P/K matrica(njihovi sadržaji moraju biti usklađeni u informacijskom smislu).


2/23

WFD – odabrati i unijeti organizacijske jedinice; rasporediti procese po OJ; povezati procese informacijskimtokovima prema PK matrici i dodati materijalne tokove gdje su potrebni

AFD

- Uloga AFD je prikazivanje tijeka poslova između aktivnosti i poslova kojima te aktivnosti pripadaju. Ovopomaže u identificiranju područja u kojima je potrebno popraviti performanse.- Između pojedinih aktivnosti se crtaju tokovi. Oni prikazuju prijenos outputa (rezultata rada) proizvedenog u

jednoj aktivnosti u neku drugu aktivnost. Tokovi između aktivnosti koje su sadržane u različitim poslovimaprikazuju tijek posla između različitih polova unutar poduzeća. - prikazuje podjelu aktivnosti po radnim mjestima

- U AFD postoje dva tipa aktivnosti:

- Decision Activitiy (aktivnost odlučivanja) – imaju različite moguće rezultate ovisno o inputu - Operation Activity (aktivnost izvršenja) – izvršava niz koraka koji rezultiraju jednim točno određenimrezultatom rada koji se šalje drugoj aktivnosti. Elementi: radna mjesta, aktivnosti (operacijske i aktivnosti odluke), tokovi, ciljevi i problemi. Važno je očuvatitokove iz WFD i/ili PK matrice.

AFD je dakle: alat za analizu na detaljnoj razini koji prikazuje detaljnu logiku procesa/aplikacije; prikazujedetaljnu logiku procesa ako se radi iz WFD; prikazuje detaljnu strukturu i odnos dijelova aplikacije; prikazuje

pojedinosti izvođenja poslovnog procesa te je prikladan za neposredne voditelje posla.

AFD – odabrati radna mjesta (Job); svakom radnom mjestu dodati potrebne aktivnosti (vezane uz sam proces +one koje šalju tj. primaju kreirane informacijske i materijalne tokove u promatrani proces tj. iz procesa) ipovezati ih informacijskim i materijalnim tokovima (u skladu s PK matricom i WFD-om).

4 Navedite dva para dijagrama na kojima ste primijenili načelo očuvanja tokova. Načelo očuvanja tokova: svi tokovi modela razine detaljnosti n moraju biti vidljivi na razini detaljnosti n+1, tj.

svi tokovi na razini n vrijede i na razini n+1.- AFD i WFD

- OFD i WFD

- DTP detaljni i DTP kontekstne razine

5. Kako se u Cool:Biz-u realizira grananje kod modeliranja procesa?

U Cool:Biz-u se može za svaki proces odabrati hoće li biti operation ili decision. Modeliranje procesa radi sepomoću AFD-a. Kreiramo Activity > Transforms > Operation Decision. Grana može biti onoliko koliko jepotrebno (tj. nema nekog ograničenja).

6 Koje vrste dekompozicijskog dijagrama možete izraditi u Cool:Biz-u?

- DD ciljeva

- DD problema

- DD organizacijskih jedinica

- DD lokacija

- DD procesa

7. Koje koncepte dijagrama tijeka rada (WFD) poznajete i koji su njihovi međusobni odnosi?U prvoj verziji WFD se radi iz PK matrice, a nakon toga se analizira kompletnost tokova (flomaster test na

modelu – analiza tokova ključnih resursa od izvora do krajnjeg odredišta – ključni resursi: najčešće se pratimaterijalni tok i njegovi prateći informacijski tok). Nakon toga se analizira logička kompletnost modela,


3/23

odnosno omogućava li redoslijed izvođenja procesa transformaciju resursa u skladu s fazama životnog ciklusaresursa.

Koncepti WFD-a su zapravo organizacijske jedinice, procesi, tokovi, ciljevi i problemi, a njihov odnos je takav

da svaka OJ može imati više procesa, koji su međusobno vezani tokovima.

8. Kako se izvodi dijagonalizacija matrice u Cool:Biz-u empirijskim postupkom?

Nakon što se matrica popuni procesima i klasama podataka te vezama između njih, slijedi dijagonalizacijamatrice. Cilj restrukturiranja, odnosno dijagonalizacije matrice jest da se definiraju podsustavi informacijskog

sustava s maksimalnom unutarnjom kohezijom i minimalnom vanjskom povezanošću. To je svojevrsnoreinženjerstvo poslovne tehnologije poduzeća. Prilikom dijagonalizacije matrice postoje neka pravila kojih setreba pridržavati (Brumec): 1. procese treba poredati po redoslijedu faza životnog ciklusa osnovnih resursa 2. klase podataka treba permutirati tako da prvo dođe klasa koju generira prvi proces, zatim klasa kojugenerira drugi proces itd.

3. odnos klasa podataka i procesa mora ostati nepromijenjen

4. na kraju se odrede podsustavi tako da udovoljavaju kriterijima optimalnosti

9. Kako se oznake C, R, U, D vide u DFD-u?

Na kontekstnoj razini DFD-a proces je promatrani podsustav, a spremište su klase podataka koje taj podsustavkreira (C), koristi (R), ažurira (U) ili briše(D), osim klasa koje se ne kreiraju u našem sustavu, u tom slučajutrebamo uvesti granični entitet. - Tok prema spremištu znači unošenje (C), brisanje (D) ili promjenu podataka (U) - Tok iz spremišta znači nalaženje i korištenje (R) podataka CRU ili RU – strelice idu u oba smjera; R – strelica u jednom smjeru iz klase (odnosno spremišta).

10. Kako se oznake C, R, U, D vide u WFD-u?

Ako proces ima klase koje kreira, čita ili ažurira (i eventualno briše) što je u matrici prikazano s CRU, onda teklase ulaze i izlaze iz tog procesa, a one koje samo čita (R) ulaze u taj proces.

11. Nacrtajte ERA model koji opisuje organizacijsku strukturu poduzeća. Poduzeće se sastoji od 0 ili više org. jedinica. Org. jedinica (OJ) ulazi u sastav 0 ili 1 poduzeća. OJ se sastoji od 0ili više odjela, 0 ili 1 odjel ulazi u OJ. Ova paradigma vrijedi za cijeli model jer npr. korijen stabla se sastoji odviše organizacijskih jedinica, ali opet postoji mogućnost da tih organizacijskih jedinica nema. S druge strane,korijen ne ulazi u niti jednu organizacijsku jedinicu tako da vrijedi i ta strana veze budući da je opcionalnostobostrana.

12. Primjerom objasnite opcionalnost veze u ERA modelu.

Opcionalnost veze znači da neki entitet može, ali ne mora obavezno sudjelovati u vezi. Primjer je osoba, kojamože imati neki posao. Neka osoba može biti zaposlena i sudjelovati u vezi „ima“ s entitetom posao, nomoguće je da je to nezaposlena osoba, pa onda ne sudjeluje u vezi „ima“. Kada je osoba nezaposlena možemoto pročitati kao da osoba ima nula poslova. To se vidi na slici.


4/23


5/23

13. Opišite način izrade DFD-a i naznačite po čemu se on razlikuje od WFD-a.DFD je na hrvatskom dijagram toka podataka (DTP). On se izrađuje na dvije razine. Jedno je kontekstna, adrugo je detaljna razina. Kontekstna razina se radi iz matrice poslovne tehnologije (matrice procesa i klasa) i to

tako da se za određeni podsustav odaberu sve klase koje se koriste u tom podsustavu (kreiraju se ili se samočitaju) i te one klase iz podsustava, koje se koriste i u nekim drugim podsustavima te se one pretvaraju uspremišta podataka (Data Store). U središtu DTP-a kontekstne razine je glavni proces podsustava izraženglagolom u infinitivu. S tim se procesom spajaju sva odabrana spremišta podataka. Ona spremišta koja se utom podsustavu samo čitaju se spajaju na način da iz spremišta izlaze podaci i ulaze u središnji proces. Onaspremišta koja se čitaju i ažuriraju (ili čak kreiraju) se spajaju na način da iz njih izlaze podaci prema središnjemprocesu, ali i iz središnjeg procesa izlaze podaci koji idu prema pojedinom spremištu. Detaljna razina se radi natemelju kontekstne razine. U njoj se središnji proces razdvaja na pojedinačne procese navedene u matrici.Spajanja se rade na isti način kao kod kontekstne razine (Cool:Biz sam stvara ulazna i izlazna spremištapodataka na temelju kontekstne razine). Tu se kao spremišta podataka mogu dodati klase iz matrice koje sekreiraju i koriste samo i samo u podsustavu za koji se radi ovaj dijagram.

DTP je grafički prikaz odnosa entiteta u sustavu. I DTP i WFD su oba modeli procesa. WFD je proširena namjenaDTP-a i to je izvedeni oblik DTP-a. WFD prikazuje tokove između procesa koji pripadaju različitim org. jedinicama. (slide 39.)

14. Opišite vezu klasa podataka, spremišta podataka, entiteta i relacijskih shema. Klasa podataka u matrici poslovne tehnologije postaje spremište podataka u dijagramu toka podataka (DTP-u).Spremište podataka iz DTP-a postaje entitet u ERA modelu. Svaki entitet u ERA modelu postaje jedna relacijskashema u relacijskom modelu te na kraju od relacijskih shema u aplikaciji nastaju tablice (odnosno relacije) u

bazi podataka koju koristi aplikacija.

15. Koje klase podataka mora čitati proces 'Prodati robu', da bi kreirao klasu Račun? Klasu s podacima o artiklima tj. robi koja se prodaje, klasu predračun (ako se u takvom poduzeću to radi) teklasu s podacima o kupcu, klasu narudžba kupca.

16. Gdje se u matrici „procesi-klase“ vidi koje klase koriste granični entiteti?Granični entiteti su npr. kupac, banka ili dobavljač pa se klase koje koriste granični entiteti ne vide nigdje (vidiih samo taj entitet u svojoj PK matrici). Naše poduzeće vidi samo one njihove klase koje koristi (npr.otpremnicu od dobavljača – ali ne vidi od čega sve je ona nastala).

17. Gdje se u matrici „procesi/klase“ nakon dijagonalizacije vidi koje klase graničnih entiteta koriste procesipromatranog poduzeća? To su sve klase na desnoj strani matrice, koje se kreiraju u graničnim (vanjskim) entitetima. One nemaju niti jedan C u matrici i ne spadaju u nijedan podsustav nakon dijagonalizacije.

18. Dajte primjer dobro definiranog cilja poduzeća.

Dobro definirani cilj poduzeća mora biti vremenski i prostorno označen, mora biti mjerljiv nekom mjernom jedinicom. Primjer je: Povećati dobit poduzeća za 5% u roku od dvije godine. On je vremenski označen (rok oddvije godine), mjerljiv je (5% veća dobit u odnosu na sadašnju se može izmjeriti tj. izračunati) i definirano jegdje se to treba povećati (u cijelom poduzeću).

19. Objasnite značenje parametara afinitetne analize u alatu Cool:Biz.Prvi parametar je (minimum affinity to form a new group) minimalni afinitet za kreiranje nove grupe. To je

parametar koji označava koliki je afinitet između procesa potreban alatu da bi se kreirala nova grupa. Akoželimo puno grupa onda ćemo ovaj parametar smanjivati. Veći broj kod ovog parametra znači da želimo manjegrupa, jer to znači da za stvaranje grupe treba veći afinitet (jačina povezanosti) između procesa. Drugi


6/23

parametar (minimum affinity to merge groups) je minimalni afinitet za spajanje grupa. To je broj koji označavakoliko jake veze između procesa moraju biti da bi se procesi iz različitih grupa spojili u jednu grupu. Što je većiovaj broj to će biti manje spojenih grupa, a ako je mali onda će se grupe lakše spojiti. Treći parametar(minimum affinity to add object to group) je minimalni afinitet za dodavanje novog objekta u postojeću grupu.Taj broj označava koliki je najmanji afinitet procesa prema nekoj grupi, da bi se taj proces svrstao u tu grupu.Što je veći afinitet tog procesa, to su veće šanse da se svrsta u tu grupu. Četvrti parametar (Minimum affinityto consider object at all) je minimalni afinitet za razmatranje objekta. To znači da neki objekt mora imati nekiminimalni afinitet da bi ga se uopće uzelo u obzir prilikom kreiranja grupa. Ako nema taj minimalni afinitet,neće biti uzet u obzir kod grupiranja ili će biti nesvrstan. Što je ovaj broj manji, to će više procesa (objekt =proces) biti svrstano u neke grupe, a manje će biti nesvrstanih procesa. Ako je premali onda će svi procesi bitinekud svrstani, a to nije ono što nam uvijek treba. Afinitet znači privlačnost ili sklonost, jačina povezanosti.

20. Opišite postupak izrade prikaza organizacijskih tokova iz WFD-a (sinkronizacije OFD prema WFD).Sinkronizacija OFD-a prema WFD-u je u Cool:Biz-u jednostavna. Prvo treba napraviti cijeli WFD. Svi procesi

moraju biti pravilno složeni po organizacijskim jedinicama. Treba povezati sve procese potrebnim tokovima iklasama koje proces koristi. Tokovi u WFD-u i OFD-u su materijalni (prikazani punom crtom) i informacijski

(prikazani isprekidanom crtom). Nakon gotovog WFD-a se taj dijagram ne zatvara, nego se odmah u izborniku

Tools klikne na opciju Synchronize Organisational Flow Diagram. OFD tj. pregled svih organizacijskih tokova

(materijalnih i informacijskih) je gotov, samo ga najčešće treba malo posložiti zbog preglednosti. Treba dodati i jedan tekstualni okvir u koji upisujemo naziv poduzeća i kojim odvojimo organizacijske jedinice od vanjskih(graničnih) entiteta. Ručno se može napraviti tako da se označi sustav (tekstualni okvir s imenom poduzeća) iunutar njega podsustavi (org. jedinice) te se povlače tokovi između tih jedinica onako kako su prikazani naWFD-u. (Isti postupak kao izrada nove arhitekture iz matrice, samo što se u prikazu organizacijskih tokovaprikazuju i materijalni tokovi, koji se u novoj arhitekturi ne prikazuju.)

21. Koje klase podataka mora čitati proces 'Prodati robu', da bi kreirao klasu Račun? Nacrtajte to. Ovisno o poduzeću koje je veličine i koje sve klase koristi. U svakom slučaju mora čitati Artikle, Poslovnogpartnera, Narudžbu kupca. Iz Artikla čita potrebne podatke o robi koja se prodaje, iz Poslovnog partnera čita

podatke o kupcu, a iz Narudžbe kupca čita koju je robu kupac naručio i koje mu to artikle trebamo prodati. [slika] S lijeve strane, kao input, idu klase koje proces čita, a s desne strane je output, odnosno tražena klasa. Usredini se nalazi sam proces koji je predstavljen kao pravokutnik.


7/23


8/23

- procese treba poredati po redoslijedu faza životnog ciklusa osnovnih resursa; - klase podataka treba permutirati tako da prvo dođe klasa ko ju generira prvi proces, zatim klasa koju generiradrugi proces itd.;

- složiti C što bliže glavnoj dijagonali matrice;- odnos klasa podataka i procesa mora ostati nepromijenjen;

- na kraju odrediti podsustave, tako da se svaki resurs nalazi u posebnom podsustavu (prema pretvorbi u

druge oblike: npr. materijal – proizvod - novac) - samo određivanje se vrši tako da se stavlja okomita crta tamogdje vodoravna siječe dijagonalu

32. Što dobivamo provođenjem afinitetne analize? Afinitetna analiza služi za raspoređivanje i grupiranje procesa. Dobivamo procese grupirane u podsustaveprema međusobnim vezama, tj. klasama koje koriste, a radi se prema P/K matrici.

33. Opišite način izrade WFD dijagrama. Kreiranje Work Flow dijagrama započinjemo tako što sastavljamo organizacijske jedinice (Organizational unit)koje se nalaze unutar promatranog sustava i granične entitete s kojima sustav posluje. Nakon toga svakojorganizacijskoj jedinici pridružujemo procese (Process) za koje je ta organizacijska jedinica zadužena. Procesise povezuju tokovima, materijalnim ili podatkovnim. Također, u ovom dijagramu možemo prikazati određene

ciljeve (Goal) i probleme (Problem) poduzeća.

34. Koje vrste procesa postoje u Cool:Biz-u? Navedite po jedan primjer za svaku vrstu.

Vrste procesa – operacijski i procesi odluke.Procese odluke imaju različite moguće rezultate ovisno o inputu (npr.: provjeriti da li je stigla potrebna količinasirovina – ako da, onda početi proizvodnju, a ako ne onda zatražiti još sirovina). Procesi rada sastoje se od niza koraka koji se izvršavaju jedni za drugim i na izlazu (output) daju određenirezultat rada. (npr.: Pripremiti proizvodnju, Proizvoditi, Izdati proizvode na skladište, Skladištiti – ugl. daju serastaviti još na manje dijelove, tj. aktivnosti).

35. Nabrojite elemente WFD-a i objasnite njihova značenja. Sastavni dijelovi su: organizacijske jedinice, procesi (operacije i odluke), tokovi, ciljevi i problemi. (3. i 33.pitanje)

36. Što su to vanjske organizacijske jedinice? Kako se one prikazuju u WFD-u a kako u DTP-u?To su OJ koje se ne nalaze unutar promatranog sustava, već izvan njega, ali sustav s njima posluje. U WFD-u suvanjske OJ posebno su označene (npr. cijeli red obojan drugom bojom) Kod DFD-a prikazane su graničnimentitetom:

37. Nabrojite elemente AFD-a i njegov odnos prema WFD-u.

Elementi: radna mjesta, aktivnosti (operacijske i aktivnosti odluke), tokovi, ciljevi, problemi. Mora se očuvatinačelo tokova iz WFD-a ili PK matrice! Osnovni objekt u dijagramu akcija je Job, odnosno radno mjesto. Jobpredstavlja ulogu koju pojedinac ili skupina ima u poslovnom sustavu i koje aktivnosti oni obavljaju. Nakon

definiranja radnih mjesta, slijedi definiranje aktivnosti (Activity) koje čine detaljizirani proces. Svaki processastoji se od određenog broja međusobno povezanih aktivnosti. Aktivnosti mogu na ulazu primati jedan ili višeinputa, a na izlazu daju samo jedan output. Postoje dva tipa aktivnosti: Operation Activities (aktivnosti

izvršenja) i Decision Activities (aktivnosti odlučivanja). Specifično je da kod aktivnosti odlučivanja možemoimati više outputa. Na dijagramu akcija možemo specificirati i ciljeve (Goal) i probleme (Problem).


9/23

38. Objasnite na primjeru po želji zakon očuvanja tokova prilikom izrade AFD-a.Moraju se očuvati tokovi između aktivnosti koje se obavljaju na različitim radnim mjestima. Mora biti isti brojulaznih i izlaznih tokova, kao kod WFD-a. Objasniti na primjeru svog projekta (npr. kod AFD 'prodati proizvod'

ulazni tokovi su nalog za isporuku, cjenik i poslovni partner, a izlazni račun i plan otpreme, isto kao i na WFD-u).

39. Koja se skladišta podataka nalaze na detaljnoj razini DTP-a, a nisu vidljiva na DTP-u kontekstne razine?Spremišta tj. klase koje se kreiraju u našem sustavu ili podsustavu koji promatramo, a koriste se samo u tomistom podsustavu i u nijednom drugom.

40. Nabrojite najčešće greške kod izrade dijagrama tokova podataka (DTP). Ako postoje samo izlazni tokovi, samo ulazni tokovi, neposredna veza dvaju spremišta, neposredna vezaspremišta i odredišta, neposredna veza ishodišta i odredišta, dvosmjerni tok, različiti tokovi poslije razdjelnetočke, neposredna povratna veza.

41. Što su to slabi objekti u ERA modelu? Objasnite na primjeru. Slabi objekti u ERA modelu su oni koji egzistencijalno i/ili identifikacijski zavise o jakom objektu i oni imaju

identifikator jakog objekta, npr. stavka računa ovisi o jakom objektu račun. Stavka računa redovito ima i svoje

atribute kao što su npr. količina, broj... Međutim, prisutnost stavke u modelu podataka ne bi imala naročitogsmisla ako ta stavka ne bi pripadala nekom objektu tipa račun. Nadalje, budući da stavke iz različitih računamogu imati isti broj, pojedinu stavku nije moguće ni jednoznačno imenovati bez navođenja broja računa kojempripada.

42. Objasnite na primjeru otpremnice vezu više-više. Kada se koristi veza više-više stvara se novi objekt koji je ujedno slabi objekt čiji se identifikator sastoji od 2identifikatora od dva jaka objekta. Kod otpremnice tako možemo imati vezu više-više u sljedećem slučaju:

jedna otpremnica sadrži jedan ili više artikala, a jedan artikl može biti naveden u više otpremnica. Da bismo tomogli prikazati na ERA modelu, stvara se novi slabi objekt stavke otpremnice koji također može imati svoja

svojstva poput količine. Primarni ključ tog novog objekta je složeni ključ i sastoji se od primarnih ključevaotpremnice i artikla.

43. Navedite jedan primjer i objasnite vezu 1:M s opcionalnošću na obje strane. Kupac 01 --- 0M Proizvod

Jedan kupac u trgovini može kupiti 0 ili više proizvoda, tj. određeni proizvod (npr. televizor) može biti kupljenod strane 0 ili jednog kupca. U ovom primjeru možemo vidjeti da postoji opcionalnost s obje strane i da se radio vezi 1:M.

44. Nacrtajte veze u ERA modelu koji se sastoji od sljedećih entiteta: poslovni partner, otpremnica, proizvod.Označite tip veze i opcionalnost.


10/23

45. Koje vrste ključeva postoje u relacijskoj shemi i kako se isti dobivaju iz ERA modela? Postoje primarni i vanjski ključevi, te jednostavni ili složeni ključevi (više atributa tvori ključ). Identifikatorobjekta iz ERA modela postaje primarni ključ relacije. Vanjski ključevi odgovaraju vezama u ERA modelu, aprimarni mora biti jedinstven i minimalan.

Veza 1:1 iskazuje se vanjskim ključem u onoj relacijskoj shemi gdje će poprimiti manje nul-vrijednosti. Veza1:M iskazuje se vanjskim ključem, ali uvijek u onoj relacijskoj shemi koja je nastala od objekta na strani “više”.Veze M:N otvaranjem treće relacijske sheme, čiji je ključ dvokomponentni, a sastoji se od primarnih ključevaobjekata koji su u vezi.

46. Napišite relacijske sheme sljedećih relacija: poslovni partner, otpremnica, stavka otpremnice, proizvod iizrazite njihovu poslovnu povezanost.

- prema slici [44]; oznake: primarni ključ, vanjski ključ Poslovni partner (OIB, naziv, adresa, broj žiro računa, broj telefona) Otpremnica (ID_otpremnice, odredište, težina punog vozila, datum otpreme, odgovorna osoba, OIB) stavke otpremnice (ID_otpremnice, ID_proizvoda, količina za otpremu) Proizvod (ID_proizvoda, naziv, jedinična mjera, jedinična cijena)

47. Opišite i dajte primjer višekomponentnog primarnog ključa. Kada se on mora pojaviti?

Višekomponentni ključ javlja se kada se radi o vezi više-više (M:N) jer je tada potrebno otvoriti novu relaciju.Ključ te relacije biti će višekomponentni i sastojat će se od primarnih ključeva svih relacija koje sudjeluju u veziviše-više.Primjer: otpremnica – stavke otpremnice – proizvodi [44. i 46.]48. Opišite 'look up' koncept u Clarionu. Objasnite to uz pomoć veze M:1 iz ERA modela. Look up koncept služi za pretraživanje neke druge tablice. To je slučaj kad upisujemo vrijednost vanjskog ključau neku tablicu. Onda možemo koristiti look up kako bismo pronašli željenu vrijednost u izvornoj tablici.Primjer uz pomoć veze M:1 iz ERA modela: Otpremnica –

jednog poslovnog partnera, a poslovni partner može imati više otpremnica. Dakle, relacija Otpremnica sadržavat će vanjski ključ relacije Poslovni partner - OIB. [44. i 46.] Prilikom unosa

poslovnog partnera u relaciju račun može se koristiti look up kako bi se pretražila relacija Poslovni partner iodabrao željeni poslovni partner.

49. Objasnite genetičku definiciju informacijskog sustava. Genetička definicija informacijskog sustava prikazuje razine poslovanja nekog poduzeća za koji se gradiinformacijski sustav. Na prvoj razini(izvršavanje) su procesi osnovne djelatnosti poduzeća, druga razina(upravljanje) je zadužena za praćenje uspješnosti, otklanjanje smetnji te organiziranje poslovnog sustava atreća razina (odlučivanje)osigurava stabilan rast i razvoj poduzeća, postavlja poslovne ciljeve te strategi jskidonosi odluke kako bi poduzeće imalo prednost pred konkurentima. Osim razina procesa, važno je i definirativanjske utjecaje koji utječu na poslovanje poduzeća, a poduzeće ih ne može ili ih teško kontrolira.

50. Kakva je razlika između genetičke i deskriptivne definicije IS-a?Deskriptivna definicija: opisuje sustav preko njegovih funkcija, kada on već postoji: IS je povezan skup sklopovske i programske opreme za prikupljanje, pohranjivanje, obradu, pretraživanje iraspodjelu informacija

Genetička def inicija IS-a: opisuje zašto sustav postoji i kakav je njegov unutrašnji ustroj. [49]

51. Objasnite odnos između organizacijskog sustava, poslovne tehnologije i informacijskog sustava. OS - svaki organizacijski sustav ima svoj informacijski (pod)sustav bez obzira na tehnologiju koja se koristi jer

informacije stalno kolaju organizacijom.

MP - IS je model poslovne tehnologije nekog organizacijskog sustava.


11/23

IS - IS ne postoji sam za sebe, on je uvijek dio nekog organizacijskog sustava.

*Poslovnu tehnologiju čine povezani procesi, a ona predstavlja način kako organizacija djeluje tj. ostvarujesvoju misiju i ciljeve.

52. Definirajte klasifikacijske osi genetičke taksonomije informacijskog sustava. Klasifikacijske osi se koriste za promatranje IS-a. Projektanti trebaju na sve te načine gledati na sustav. Prvatočka je ishodište, a druga točka je ona koju smo zadali u 3D sustavu. Povezivanjem te dvije točke dobiva sedijagonala kvadra i ovisno o volumenu kvadra vidi se složenost sustava (veći volumen = veća složenost). Novi IS je predstavljen kao manji kvadar u cijelom kvadru.

- Vrsta procesa - Determinirani procesi očekivanog slijeda - Determinirani procesi slučajnog slijeda - Inventivni tip procesa

- Razina procesa - Izvođenje - Upravljanje

- Odlučivanje - Razina uključenosti tehnologije - Klasične tehnologije

- Računalo s bazom podataka - Računalo s bazom znanja

53. Objasnite Nolanovu paradigmu i njezin značaj za projektiranje IS-a.Nolanova paradigma analizira informatičku zrelost tijekom vremena te implicira evolutivni razvoj (poduzećemora redom proći kroz sve faze). Učinak nove IT je neko vrijeme manji od učinka stare IT. Treba prvo iskoristitistaru tehnologiju do kraja pa onda uvoditi novu. Značajna je baš zbog toga što pretpostavlja evolutivni razvoj.Znači da se uspješnost korištenja IS povećava s vremenom. Prepoznaje šest razvojnih faza: I. Uvođenje – aplikacije za rutinske poslove, računovodstvo, skladište i sl. II. Proširenje – shvaćanje da treba razgovarati s korisnicima aplikacije III. Upravljanje – shvaćanje da je potrebno dokumentirati rad

IV. Povezivanje – razvoj projektnih timova, briga o razvojuV. Sređivanje – izrada cjelovitih baza podatakaVI. Zrelost – potpora odlučivanju, podjela odgovornosti


12/23

54. Nabrojite i kratko opišite faze životnog i razvojnog ciklusa informacijskog sustava. - razvoj IS-a počinje razmatranjem strategije i ciljeva te modeliranjem poslovnih procesa - životni i razvojni ciklus IS-a je širi pojam od životnog ciklusa programskog sustava - faze je potrebno izvršavati redom; povrat na neku od ranijih faza povećava vrijeme i troškove izvođenja IS -a;greške u ranim fazama su najskuplje - Faze - SI - studija izvodljivosti – možemo li informatikom otkloniti smetnje koje smo identificirali genetskomdefinicijom IS-a;

- MP – modeliranje poslovnih procesa (PK matrica, AFD, WFD, DTP);- OA – osnovna arhitektura IS-a (nova arhitektura – OFD); MA – modeliranje aplikacija;- MP – modeliranje podataka (ERA i relacijski model);- RA – razvoj aplikacija;- UA – uvođenje aplikacija;- PU – provjera uspješnosti

55. Objasnite pojmove: metoda, tehnika, metodika i pristup razvoju informacijskog sustava.

Notacija – oblik iskazivanja metode i/ili tehnikeMetoda – znanstveno utemeljen postupak za rješavanje kojim se postupno rješavaju problemi, npr. metodasupstitucije, ERA model, dijagram dekompozicije

Metodika – načini povezivanja metoda kako bi se riješio određeni problem, npr. SSADM - Structured SystemsAnalysis and Design Method, OMT - Object-modeling technique

Tehnologija – način kako nešto izraditi, kako poduzeće ostvaruje ciljeve Tehnika – različiti načini obavljanja određenih postupakaPristup razvoju IS-a - linearni – redoslijed faza životnog ciklusa radimo dosljedno za cijelo poduzeće

- evolucijski – radi se za svaku funkciju u poduzeću posebno - prototipni – kombinacija prva dva pristupa; radi se za poduzeće kao cjelinu, ali i za dio

poduzeća za koji se radi koncept, testiramoga i provjeravamo

56. Nabrojite i kratko objasnite strukturne metode koje se koriste kod projektiranja IS-a.Strukturne metodike predstavljaju formalizirani oblik za sporazumijevanje pro jektanata i poslovnih stručnjaka.Postoje dvije strukturne metode koje se koriste kode projektiranja ISa: modeliranje procesa (DTP) i

modeliranje podataka (ERA model, relacijski model).

Dijagram toka podataka (DTP) - grafički prikaz odnosa entiteta u sustavu; kontekstna i detaljna razina. ERAmodel – logički model baze podataka, grafička prezentacija znanja o objektima, vezama i svojstvima. Relacijskimodel – model podataka zasnovan na teoriji skupova, predstavlja formu po kojoj su podaci pohranjeni, a nesame podatke.

57. Opišite postupke nalaženja procesa u objektnom sustavu i metode koje se za to koriste. Koriste se metode dekompozicije za nalaženje procesa. Postupak razlaganja složenih struktura: funkcija - skup

procesa koji se izvode trajno, s ponavljanjem; proces - skup povezanih aktivnosti i odluka, kojima se postižeparcijalni cilj, troše neki resurse i vrijeme, a od značaja su za kupca; povezani procesi čine poslovnutehnologiju; aktivnost - radnja usmjerena na izvršenje nekog zadatka. Proučavaš što se radi i onda prema tome, kad imaš neki output koji ima smisla, prema tome odijeliš procesemeđusobno i onda bi svaki proces imao određeni input koji se pretvori u output i aktivnosti koje bi se izvodileda se to dogodi. Koristiš one dekompozicijske dijagrame za OJ, procese…i time pojednostaviš složenu strukturuposlovanja kako bi ona bila razumljivija i da se možeš posvetiti točno određenom dijelu koji treba poboljšati – ali nzm točno kak bi se ta metoda zvala.

58. Definirajte odnos između klasa podataka i procesa te način iskazivanja tog odnosa matricom.


13/23

Klasa podataka je logički oblikovan i povezan skup podataka koji se odnose na jednu pojavnost (entitet). Klasepodataka smatramo predmetom obrade u procesima. Analizom pretvorbe klasa podataka u procesima

provjerava se njihova kompletnost i valjanost. Klasa podataka može se u procesu: stvarati ili koristiti. Klasepodataka povezuju procese u konzistentnu poslovnu tehnologiju. U uređenoj organizaciji jedna se klasapodataka može stvarati samo u jednom procesu.Pravila: (način iskazivanja u matrici) - jedna se klasa podataka generira samo u jednom procesu,

- jedna se klasa podataka može koristiti u više procesa, - proces koji samo koristi, a ne generira nijednu klasu podataka je “parazitski” ili radi za okruženje, - proces koji samo generira, a ne koristi nijednu klasu podataka treba posebno analizirati,

- ne može postojati proces niti klasa podataka bez ijedne oznake G (generira) ili K (koristi); procese trebaporedati po redoslijedu faza životnog ciklusa osnovnih resursa,- klase podataka treba permutirati tako da prvo dođe klasa koju generira prvi proces, zatim klasa koju generiradrugi proces itd.,

- odnos klasa podataka i procesa mora ostati nepromijenjen,

- na kraju odrediti podsustave, tako da udovoljavaju kriterijima optimalnosti.

59. Objasnite koje transformacije matrice procesi/klase podataka se koriste radi empirijskog definiranja

osnovne arhitekture IS-a.- dijagonalizacija i podjela po fazama životnog ciklusa resursa da se dobiju podsustavi, klase se istopermutiraju redoslijedom generiranja, tj. složiti G (C) što bliže dijagonali - promjenom redoslijeda stupaca, nemijenja se vrijednost matrice

- srodne grupe procesa se grupiraju – empirijski način, i dobiju se submatrice - podsustavi- na temelju PK matrice se izrađuju: OFD, WFD, DTP

60. U kojoj se fazi razvoja novog IS-a koristi analiza afiniteta, koji su njezini koraci i kakav je izlazni rezultat.

Nakon definiranja PK matrice radi se analiza afiniteta, tj. prije nego se počne s razradom poslovne tehnologije iprojektiranjem IS-a. Analiza afiniteta je mjera intenziteta veza između dva procesa: afinitet između dva

procesa i afinitet neraspoređenog procesa prema roju. Koraci su računanje parametara i afiniteta izmeđuprocesa i afiniteta između roja i procesa. Kao rezultat dobiju se podsustavi koji mogu, ali i ne morajuodgovarati prvotnim grupama procesa.


14/23

61. Definirajte značajke dobre arhitekture informacijskog sustava. a) modularnost (složeni IS je sastavljen od više zaokruženih podsustava, broj modula/podsustava)b) minimalna vanjska povezanost (s podacima preporučljiva, s upravljanjem dozvoljena ali sadržajemzabranjena)

c) maksimalna unutrašnja kohezija (povezanost)

62. Objasnite svrhu DTP-a (engl. DFD) kod projektiranja IS-a i simbole pomoću kojih se on radi. DTP (sa svojim izvedenim oblicima – wfd, afd i ofd) služi za prikaz radnih tokova, tokova aktivnosti teorganizacijskih tokova. Simboli: krug=proces, pravokutnik=spremište podataka, kvadrat=granični entitet,strelica=tok podataka. DTP je grafički prikaz odnosa entiteta u sustavu i prema njemu se izrađuje ERA model.

63. Objasnite načelo očuvanja vanjskih tokova kod projektiranja IS-a. U kojim dijagramima (modelima) se tonačelo primjenjuje? [4. pitanje]

64. Kako se razmjenjuju podaci između dva spremišta u DFD-u?- svaki tok iz svakog spremišta ide u glavni, središnji proces, a iz njega onda u neki drugi ili se drugim tokomvraća u početno spremiše (ako se ažuriraju podaci); nikako se ne razmjenjuju neposrednom vezom

65. Kratko opišite tri najvažnija oblika modela procesa koji se koriste kod projektiranja IS-a. Kakvi su njihovinazivi u Cool:Biz-u?

Work Flow Diagram (prikaz radnih tokova), Activity Flow Diagram (prikaz tokova aktivnosti), Organizational

Flow Diagram (prikaz organizacijskih tokova).

66. Objasnite notaciju akcijskog dijagrama i način korištenja te metode kod projektiranja IS-a.Akcijski dijagrami koriste se za opisivanje detaljnije logičke strukture procesa ili aktivnosti. Sadrži simbole zasekvencu, ponavljanje, izbor, pristup podacima i prekid. CASE alati koriste to za izradu kostura aplikacije tj.

pseudo koda kod programa.

- iz programiranja – flow chart dijagrami su tu akcijski dijagrami

67. Opišite temeljnu strukturu svakog CASE-alata. Što je to riznica (repository)?CASE alati se sastoje od riznica, podrške za strateško planiranje, analizu, logičko modeliranje, fizičkomodeliranje, izvedbu aplikacije, uvođenje iste te podršku za reverzno inženjerstvo. Riznica je mjesto gdje sečuvaju svi entiteti važni za poslovanje, modeliranje itd.

68. Kada ćete u projektiranju IS-a koristiti tabele i stabla odlučivanja? Navedite primjer. U projektiranju IS-a treba koristiti tabele i stabla odlučivanja ako je uvjetovanost procesa visoka (mnogo točakagrananja). Primjer je kada imamo više vrsti plaćanja. Ako je plaćanje gotovina onda izdati račun; ako jeplaćanje kreditna kartica onda provjera, potpis i račun, ako je maestro onda pin i račun, ako je ček neštodrugo…


15/23

69. Opišite transformaciju tabele odlučivanja u stablo odlučivanja.Tablica odlučivanja ima uvjete (U1, U2, U3 itd.) i atribute (pretpostavljam da su A1, A2 atributi). Za svaki uvjetse provjerava vrijednost atributa kod tog uvjeta. Slika počinje ovako: ako je zadovoljen uvjet U1, onda se idena gornji red, gdje su svi atributi i uvjeti koji su ostali nakon U1. I tamo se provjerava uvjet 2. Ako je on

zadovoljen onda se tablica dijeli na one koji su ga zadovoljili i na one koji nisu (oni koji imaju x ispod slova D su

A1 i A4 i oni idu gore), svi ostali se mogu i dalje granati pod drugih uvjetima. Onda ostanu još uvjet 4 i uvjet 3.Uvjet 3 ako imaju x ispod D kod uvjeta 3 onda idu pod da (to idu samo A1 i A3). Ako imaju x kod ne onda se ide

granati dalje i ostao je samo uvjet 4 za ispitati. Slično tako ide i dolje. Ispitivanje uvjeta znači zapravo da onikoji imaju x ispod D kod nekog uvjeta su DA, a ostali idu na NE kod pojedinog uvjeta.

70. Kako se postiže neredundantnost sadržaja tabele odlučivanja? Neredundantnost tabele odlučivanja je kad su svi stupci donjeg dijela tabele međusobno različiti. Postiže seosiguranjem da su svi stupci u donjem dijelu tabele različiti i razdvajanjem na više tabela.

71. Objasnite semantiku osnovnih elemenata ERA-modela i notaciju koja se pri tome koristi.

Osnovni elementi era modela su entitet, veza i atribut. Entitet je ono što se opisuje iz stvarnog svijeta, može

biti jak i slab - jak entitet je nezavisan od drugih entiteta, dok postojanje slabog entiteta ovisi o jakom. Veza -opisuje odnos između entiteta, dijelimo ih prema broju instanci koje sudjeluju (1:1,1:M,M:N) i broju entitetakoji su uključeni u vezi (unarna, binarna, terarna…), a atribut opisuje entitet - može biti identifikator ideskriptor, identifikator jednoznačno označava instance entiteta, a deskriptor daje detaljniji opis entiteta.Chenova notacija i Martinova notacija [89. pitanje].


16/23

72. Opišite semantiku odnosa između tipova podatkovnih objekata koji se opisuje oznakom 1:M sopcionalnošću na strani „više“. Navedite primjer.Svaki član iz skupa pojava jednog entiteta povezan je s niti jednim ili jednim ili s više članova iz skupa pojavadrugog entiteta, pri čemu je svaki član iz skupa pojava drugog entiteta povezan s jednim i samo s jednimčlanom iz skupa pojava prvog entiteta.Primjer: Poslovni partner (npr. dobavljač) je primio nula ili više reklamacija (jer npr. kvaliteta sirovina nijeodgovarala ugovorom dogovorenoj kvaliteti), no reklamacija se odnosi na jednog i samo jednog poslovnog

partnera.

73. Opišite semantiku odnosa između tipova podatkovnih objekata koji se opisuje oznakom M:N sopcionalnošću na obje strane. Navedite primjer.Složeno ili višeznačno pridruživanje (M:N), gdje je svaki član iz skupa pojava jednog entiteta povezan s niti jednim ili s jednim ili s više članova iz skupa pojava drugog entiteta (ne postoje ograničenja u povezanostičlanova skupa pojava oba entiteta).Ovo je kao takvo nemoguće implementirati pa se ovaj problem rješava dodavanjem slabog entiteta (stavkeračuna).

74. Objasnite u ERA modelu unarnu vezu M:N i obrazložite to na primjeru. Unarna veza: Jedna instanca objekta određenog tipa u vezi je sa drugom instancom objekta istog tipa. Npr.proizvod se ne sastoji od samog sebe, ali radi se o tome da se spaja više instanci istog tipa tako da je ovo u

redu. Primjer je to sa slike da jedan d io npr. motor (tipa dijelovi) se sastoji od više dijelova(tip dijelovi, a objekti bi bili stator, rotor i sl.).

75. Što je ERA-model, od kojih se elemenata gradi i kakva se notacija koristi u tu svrhu? Razjasnite razlikuizmeđu unarne i dvojne veze.EVA (Entiteti, Veze, Atributi; eng. Entity, Relationship, Attributes) - logički model baze podataka, grafičkaprezentacija znanja o objektima, vezama i svojstvima; grafički prikaz logičkog modela podataka notacija i semantika: [71. pitanje]

unarna veza - veza između dvije pojave istog tipa entiteta (često se koristi naziv rekurzivna veza – dvije

instance objekta istog tipa)

binarna veza -veza između dva entiteta


17/23

76. Nacrtajte ERA model za organizacijsku strukturu (strukturno stablo) i sastavnicu (mrežu).

77. Nacrtajte ERA model za prikaz odnosa među podacima koji se označavaju kao 1:M s opcionalnošću na objestrane. Navedite primjer. Kako se naziva ta paradigma?

78. Koja je razlika između jakog i slabog objekta u ERA modelu? Povežite to s pojmom opcionalnosti. jaki objekt - postoji nezavisno od drugih objekata

slabi objekt - egzistencijalno i/ili identifikacijski zavisi o jakom objektu

opcionalnost – najčešće se nalazi na strani više i to na strani slabog objekta jer jaki objekt može postojati bezslabog (ali ima manje smisla – npr. narudžbenica i stavke narudžbenice) dok slabi ne može postojati bez jakog

objekta; obično se koristi i radi mogućnosti implementacije

79. Objasnite semantiku unarne veze M:N i 1:M s opcionalnošću na obje strane. Navedite primjer.1:M [11.pitanje] M:N [74.pitanje]

80. Kako se razjašnjava veza M:N u ERA-modelu?Samo se veze tipa pridruživanja 1:1 i 1:M mogu implementirati u relacijskoj bazi podataka. Stoga se svaka vezatipa M:N treba pretvoriti u dvije veze tipa 1:M i N:1. Objašnjava se kao: Račun može imati više proizvoda, aproizvod može biti na više računa. [pogledati 73.]

81. Kako se u ERA modelu razjašnjava trojna veza, pomoću dvojnih veza? Veza n-tog reda (veza 3. reda) se može prikazati kao n veza nižeg reda (2. reda). Tako da bi se trojna veza uERA modelu mogla razjasniti kao tri veze 2. reda tj. tri obične binarne veze. Primjer je na slici.


18/23

82. Kakva je formalna notacija za relacijsku shemu? Što je primarni ključ? Formalna notacija za relacijsku shemu je to da ima ime relacije i skup atributa s domenama npr. NARUDŽBA(kupac, proizvod, količina). Svaka relacijska shema ima značenje i sadržaj. Jednu relaciju čini skup zapisa saznačenjima.Primarni ključ je jedinstveni identifikator (vrijednost ključa jednoznačno određuje cijelu n-torku). Kandidat zaprimarni ključ je atribut iz relacijske sheme za koji vrijedi da je jedinstven (ni u jednom retku relacije ne postojedva retka s istom vrijednošću tog ključa) i minimalan je (ne postoji manji skup atributa koji bi mogao

jednoznačno određivati redak). Svaka relacija ima bar jednog kandidata ključa, a primarni ključ je jedan odkandidata.


19/23

83. Objasnite pravila prevođenja od ERA modela prema relacijskom modelu i ilustrirajte ih primjerom.ERA model je grafički, a relacijski model je linearni prikaz logičkog modela podataka. Prevođenje je

jednoznačno i provodi se u dva koraka: prevođenje objekata i prevođenje veza. Objekti se prevode tako da:ime_objekta postaje ime_relacije, svojstva objekta postaju atributi relacijske sheme, a identifikator objekta

postaje primarni ključ relacije. Veze se prevode ovisno o vrsti. Veza 1:1 se iskazuje vanjskim ključem u onojshemi u kojoj će poprimiti manje nul-vrijednosti. Veza 1:M se prevodi vanjskim ključem u onoj shemi koja jenastala od objekta na strani M. Veza M:N se prevodi otvaranjem treće relacijske sheme, čiji je ključdvokomponentni, a sastoji se od primarnih ključeva objekata koji su u vezi. Primjer je na slici.

Iz ERA modela prvo prevedemo objekte tako da njihova imena postanu imena relacija (osoba, posao, projekt).

Svojstva objekata prevedemo kao atribute relacija, a identifikatore kao primarne ključeve: osoba(OIB, Ime,Prezime, Adresa, Telefon), projekt(ID_posla, Opis) i onda vezu M:N koju imamo na ovoj slici prevedemo tako

da stvorimo 3. relaciju čiji je primarni ključ dvokomponentni i koja pokazuje vanjskim ključevima na objetablice: posao(ID_posla, OIB, Opis). Podcrtano su primarni ključevi, a sjenčano su vanjski ključevi .[44. i 46. pitanje]

84. Kako se opcionalnost iz ERA modela iskazuje u relacijskom modelu.

Opcionalnost se iskazuje s vanjskim ključevima. Na onoj strani gdje postoji opcionalnost se stavlja vanjski ključ.Ako postoji opcionalnost na obje strane onda je najbolje staviti treću relaciju. Vanjski ključ zbog opcionalnostiu ERA modelu kod relacija može imati i nul-vrijednost.

85. Što je vanjski ključ relacijske sheme i kako se formira? Navedite primjer. Vanjski ključ je suština relacijskog modela. On povezuje pojedinačne sheme u relacijsku bazu, smanjujezalihost zapisa i isključuje anomalije održavanja. Vanjskih ključeva može biti više, pa se tada adresira više

zapisa (non-unique keys). Vanjski ključ može sadržavati i nul- vrijednost. Vanjski ključevi neke relacijske shemesu uvijek primarni ključevi onih relacijskih shema s kojim je promatrana u vezi. Vanjski ključevi odgovaraju veziiz ERA modela. Formira se u onoj tablici koja je na strani više kod veze 1:M, ili kod one tablice kod koje postojiopcionalnost.

[Primjer je iz 83. pitanja]. Posao je relacijska shema koja povezuje dvije tablice (osoba i projekt). Posao zato

ima dva vanjska ključa, od kojih jedan pokazuje na primarni ključ tablice projekt, a drugi na primarni ključtablice osoba. Ta dva vanjska ključa skupa čine primarni ključ, jer se radi o slabom entitetu. Kod jakih entitetavanjski ključevi ne moraju biti primarni.

86. Kada će se kod prevođenja iz ERA modela u relacijski model pojaviti dvokomponentni primarni ključ? U

kakvom je od odnosu prema vanjskim ključevima? Dvokomponentni primarni ključ se javlja kod slabih entiteta koji povezuju dva entiteta između kojih treba bitiveza M:N. Tada se kreira treći entitet, koji sadrži vanjske ključeve koji pokazuju na ostala dva entiteta i koji suujedno jedan dvokomponenti ključ. Slabi entiteti nemaju vlastite identifikatore nego moraju imati ovakve.Dvokomponenti primarni ključ čine zapravo dva vanjska ključa i to je odnos primarnog dvokomponentnog ključa prema vanjskim.

87. Nacrtajte ERA-model za odnos koji glasi: „Neki proizvod se realizira radom na više radnih mjesta, a jednoradno mjesto može sudjelovati u izradi više različitih proizvoda“.


20/23

Proizvod se realizira radom na više radnih mjesta, što znači da se vjerojatno mora realizirati na nekom radnommjestu i zato nema opcionalnosti. Radno mjesto može sudjelovati u izradi više proizvoda, znači da može, ali nemora, i zato ima opcionalnosti.

88. Objasnite prvu, drugu i treću normalnu formu u relacijskom modelu.Relacijska shema je u 1. normalnoj formi ako su domene svih njenih atributa atomarne vrijednosti i ako je

svaki neključni atribut funkcijski ovisan barem o jednoj komponenti ključa. Kod te se forme javljaju anomalijeodržavanja: dodavanja, brisanja i izmjene.- 1.NF: svaki atribut (deskriptor) mora biti ovisan o jednokomponentnom primarnom ključu Relacija je u 2. normalnoj formi samo je i u prvoj normalnoj formi te ako su svi njeni neključni atributi funkcijskovisni o svim djelovima primarnog ključa.- 2.NF: svaki atribut (deskriptor) mora biti ovisan o svim komponentama PK ako se radi o dvo- ili

višekomponentnim primarnim ključevima Relacija je u 3. normalnoj formi ako je i u prvoj i drugoj normalnoj formi te ako nijedan neključni atribut nijetranzitivno ovisan o primarnom ključu.

- 3.NF: tranzitivno znači da ako npr. imaš poštanski broj i mjesto, da onda poštanski broj jedinstveno određujemjesto pa je nepotrebno imati još neki primarni ključ

89. Objasnite Chen-ovu i Martin-ovu notaciju za veze u ERA modelu. Navedite primjer i prikažite ga po objenotacije.

Chenova notacija za veze u ERA modelu ima drugačije oznake. Ime veze se u njoj piše u rombu, a opcionalnostse označava kružićem na onoj strani gdje postoji. Romb se zatamnjuje na stranu više, a na strani gdje je jedanostaje onakve boje kakve i jest. Martinova notacija ima drugačije znakove. Kod nje se ime veze piše na crtu(vezu), opcionalnost označava kružićem na strani na kojoj postoji, a više se označava nekim rašljama. Jedan seoznačava s dvije crtice. Mi koristimo Martinovu u Cool:Biz-u.

[slika 71. pitanje] Na slici piše da jedan kupac može imati nula ili više računa. Znači da može kupiti nešto, a nemora ništa. Svaki račun pripada samo jednom kupcu i svaki račun ima jednu ili više stavki. Svaka stavka pripadasamo jednom računu. Svaka stavka može a ne mora, biti samo jedan proizvoda. Kupac može kupiti jedan iliviše proizvoda i za to dobiti jedan ili više računa.


21/23

90. Navedite primjer (u ERA modelu) veze 1:M bez opcionalnosti i objasnite kako ćete ga izvesti u relacijskommodelu.

Jedan dobavljač dobavlja jedan ili više proizvoda, a svaki proizvod je dobavljen od samo jednog dobavljača. Urelacijski model ćemo ovaj primjer prevesti tako da napravimo dvije relacije: dobavljač i proizvod. Povezatćemo ih vanjskim ključem koji se stavlja na stranu gdje je više. To znači da će vanjski ključ biti u relacijiproizvod jer je na toj strani M.

Konačan izvod u relacijskom modelu je: - Dobavljač (OIB, Naziv)- Proizvod (ID_proizvoda, Naziv, OIB)

91. Objasnite osnovna svojstva i formalna pravila (ograničenja) korektne relacijske sheme.Relacijska shema (RSh) je model podataka zasnovan na teoriji skupova koji predstavlja formu po kojoj su

pohranjeni podaci čijom interpretacijom se utvrđuje značenje relacije. Svaka RSh, dakle, ima značenje(intenziju) i sadržaj (ekstenziju). Njezina osnovna svojstva su ta da je tvore ime relacije i skup atributa sdomenama (domenu čine podaci, koje nije moguće dalje rastavljati). Relaciju čini skup zapisa sa značenjima.Još neka svojstva su ta da: relacija s n atributa je n-tog reda, a njezine ekstenzije su n-torke; vrijednost niza

atributa u nekoj n-torki se označava s t(n); za svaku n-torku iz relacije postoji jedinstven identifikator – kandidat ključa.Ograničenja su: RSh ne smije sadržavati dva jednaka atributa, poredak atributa je nevažan, različite relacijesmiju sadržavati iste atribute (u takvom slučaju ime atributa ima prefiks, koji označava relaciju kojoj atributpripada). Posljedice takvih ograničenja na tabeli su: tabela ne smije sadržavati dva identična stupca, redoslijedstupaca u tabeli je nevažan, promjena stupaca ne mijenja značenje ni sadržaj.

92. Opišite riječima mehanizam nalaženja nadređenog zapisa (master) na temelju vrijednosti vanjskog ključa uzavisnim zapisima (children).

Jednostavno uzme vanjski ključ i onda traži u drugoj tablici primarni ključ s tom vrijednošću. U Clarionu je tolook up. [48. pitanje]

93. Nacrtajte ERA model za odnos VLAK-VAGON (u željezničkom prometu) i prevedite ga u relacijski model. Vlak (ID_vlaka, brzina, broj vagona)

Vagon(ID_vagona, vrsta vagona, ID_vlaka)

94. Opišite ulogu poslovnih stručnjaka u projektiranju informacijskog sustava. Poslovni stručnjaci trebaju biti uključeni u tim za SPIS (Strateško planiranje informacijskih sustava). Oni,zajedno s projektantima, moraju dijeliti odgovornost jer uspjeh zavisi o poznavanju posla, izabranim

metodama i IT-u. Osim toga, prate projekt i procjenjuju ga po kriterijima koji su određeni za taj projekt. Onisudjeluju u postavljanju ciljeva, uputama za rad, razgovoru, radu na skicama, planu provedbe te izvještajima. +[99. pitanje]

95. Kakva je razlika između dijagrama tokova rada (WFD) i dijagrama tokova podataka (DFD)? U kojoj faziprojektiranja IS-a se koristi prvi, a u kojoj drugi?

[13. pitanje]

WFD spada u globalni model objektnog sustava, a DFD (dijagram tokova podataka) u model informacijskog

sustava. Dijagram tokova podataka se koristi u analizi postojećih/potrebnih podataka. WFD je temeljni model


22/23


23/23

100. Što je uloga rječnika podataka kod integracije podatkovnog modela?Integracija modela podataka zahtijeva vođenje rječnika podataka kako bi se otklonili sinonimi i homonimi tekako ne bi bilo, radi toga, problema u razumijevanju podatkovnog modela.

Date post:	08-Jul-2018
Category:	Documents
Upload:	anonymous-vdcaul
View:	326 times
Download:	9 times

MPA Skripta

Documents