Skripta-njegovateljice

8/20/2019 Skripta-njegovateljice

1/146

NARO NO UČILIŠTE

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE I KULTURU U RIJECI

Školjid 9, Rijeka

Nastavni predmet:

OSNOVE GERONTOLOGIJE

OSNOVE ANATOMIJE, FIZIOLOGIJE I PATOLOGIJE

PRVA POMOĆ

Albina Lončar, liječnik


2/146

Priručnik za njegovatelja/-icu starijih i nemodnih osoba _____________________________________________________________

2

1. OSNOVNI POJMOVI U GERONTOLOGIJI

“Na njemu je bilo sve staro osim njegovih očiju, koje su bile

boje mora, vesele i neporažene.“

Ernest Hemingway

Starenje je neizbježan proces koji se ogađa u organizmu. Odumiranje stanica i organizma ucjelini je priro na pojava i osobina svih živih bida. Uzroci starenja nisu još uvijek istraženi.Starenje je mož a o ređeno našim genima ili poslje ica nagomilanih oštedenja stanica iporemedaja pojedinih dijelova tijela usl ije štetnog jelovanja okoliša. Smatra se a čovjekulazi u raz oblje starosti između 65. o 75. go ine ka a olazi o postupnog usporavanjaprocesa u tijelu. Populacija starijih lju i u svijetu sve je brojnija zahvaljujudi razvoju me icine.Dan starij ih osoba obilježava se 1.listopada.

STARENJE – priro an i nepovratan proces u kojem se ogađaju promjene u funkciji i građi

tijela protjecanjem vremenaSTAROST – raz oblje u životnom vijeku čovjeka GERONTOLOGIJA – je znanost koja proučava promjene u organizmu čovjeka tijekom procesastarenja te biološke, psihološke i socijalne aspekte starenja GERONTOLOGIJA – obje injuje spoznaje iz raznih znanstvenih po ručja: biologije, me icine,sociologije, psihologije itd.

GERIJATRIJA – je medicinska znanost koja proučava bolesna stanja starijih lju i GEROPROFILAKSA – je skup zaštitnih mjera kojima se može pro užiti život, o go iti starenje iumiranje

PSIHOLOGIJA STARENJA – io razvojne psihologije ili psihologije životnog vijeka koji razmatrafenomene starenja

CILJEVI GERONTOLOGIJE

1. Objasniti zakonitosti procesa starenja2. Razviti istraživačke meto e za proučavanje procesa starenja i starosti 3. Obje initi spoznaje iz raznih znanstvenih po ručja 4. Primjeniti znanja o starenju i starosti u sprječavanju i umanjivanju nepovoljnih učinaka

starenja i poboljšavanju kvalitete života u starosti


3/146


3

PERIO IZACIJA ŽIVOTNOG CIKLUSA:

Prenatalno raz oblje (začede- rođenje) Perio novorođenčeta (1.go ina) Period malog djeteta (1- 3 godine)

Pre školski perio (3 – 6 godina) Srednje djetinjstvo (6-12 godina) Adolescencija (12 - 20 godina) Zrela dob (20 - 40 godina) Srednja dob (40 - 65 godina) Starija dob (65 godina i stariji)

PROCESI STARENJA:

KRONOLOŠKO STARENJE – broj go ina proteklih o rođenja osobe BIOLOŠKO SATRENJE – promjene, usporavanje i opadanje funkcija organizma s vremenomPSIHOLOŠKO STARENJE – promjene u psihičkim funkcijama, vlastita percepcija i prilago baličnosti na starenje SOCIJALNO STARENJE – promjene u o nosu poje inca koji stari i ruštva u kojem živi

PRIRODA STARENJA:

Primarno starenje ( fiziološko starenje ili senescencija) – normalni fiziološki procesi koji suo ređeni unutarnjim, biološkim čimbenicima, neizbježni procesi koji su poslje icasazrijevanja i protoka vremenaSekundarno starenje ( patološko starenje) – patološke promjene i opa anje funkcija sgo inama koje su poslje ica vanjskih čimbenika ( okolinski utjecaji, ponašanje, bolest)

KRITERIJI STAROSTI

Kronološka ob (npr. nakon 30. godine)

Socijalne uloge ili status (npr. nakon završenog školovanja)

Funkcionalno stanje (npr. nakon o ređenog stupnja opa anja sposobnosti)

Subjektivna procjena ( koliko se sama osoba osjeda starom)

ČIMBENICI UŽINE ŽIVOTA:

Nasljeđe


4/146


4

SpolUvjeti okoline (klima, zagađenost) Prehrana

Tjelesna aktivnost

Umje reno pijenje alkohola i ne pušenje ZdravljePrilago ljivost i obra sposobnost suočavanja sa stresom

ZAŠTITA Z RAVLJA STARIJIH LJU I

Osigurati i unaprije iti z ravstvenu skrb o sprječavanja (prevencije), otkrivanja

( ijagnostike), liječenja, o fizičke, psihičke i socijalne rehabilitacije bolesnih i funkcionalno

onesposobljenih starijih ljudi

2. OSNOVE ANATOMIJE, FIZIOLOGIJE I PATOLOGIJE ČOVJEKA

DEFINICIJA ZDRAVLJA

Z ravlje je stanje potpunog tjelesnog (fizičkog), uševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja,

a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. (Ustav Svjetske zdravstvene organizacije,1946.) Z ravlje nije puko nepostojanje bolesti, ved stanje potpunog fizičkog, mentalnog, uhovnog isocijalnog blagostanja. (Deklaracija SZO iz Alma Ate,1974)

DEFINICIJA BOLESTI

Bolest se često efinira kao o stupanje o normalnoga Bolest je poremedaj normalnih, fizioloških zbivanja u organizmu po utjecajem raznih štetnih

činilaca Skup subjektivnih simptoma bolesnika i objektivno uočljivih znakova

ORGANSKE I FUNKCIONALNE BOLESTI

Promjene strukture organa i organskih sustava - organske bolesti Bolesti bez anatomskih promjena, poremedena je samo funkcija - funkcionalne bolesti

UZROCI BOLESTI

Vanjski- utjecaj vanjske sredine na zdravlje (fizikalni, biološki, socijalni) Unutrašnji- zbog poremedaja gena (naslje ne i urođene bolesti)


5/146


5

Akutna bolest Kronična bolest

Nagao i buran početak Traje kratko vrijeme Završava ozdravljenjem,prijelazom ukroničnu bolest ili smrću

Počinje post upno Bez burnih simptoma Traje mjesecima i godinama

IMUNOST ILI OTPORNOST

je sposobnost obrane organizma o štetnih vanjskih čimbenika. Imunost može biti nespecifična iliprirođena i specifična ili stečena prebolijevanjem bolesti ili cijepljenjem.

CIJEPLJENJE ILI VAKCINACIJA je unošenje u tijelo oslabljenih ili umrtvljenih uzročnika bolesti koji de utijelu izazvati stvaranje protutijela, ali nede izazvati bolest. U Hrvatskoj se provo i obaveznocijepljenje prema kalendaru cijepljenja.

10 VO EDIH GLOBALNIH RIZIČNIH FAKTORA ZA Z RAVLJE ČOVJEČANSTVA (SZO)

pothranjenost nezaštideni spolni o nos povišeni arterijski tlak pušenje uhana pijenje alkohola vo a koja nije sigurna za pide (nepitka voda) loša sanitacija i higijena ne ostatak željeza zagađenost ambijentalnog zraka zbog sagorijevanja krutih goriva povišeni kolesterol i pretilost

Lju ski organizam je složene građe. Izgrađen je o više esetaka milijar i stanica – (50-100 milijardi).

Stanice su izgrađene iz atoma i molekula. Najzastupljeniji atomi kemijskih elemenata u našemorganizmu su: kisik, ugljik, vo ik i ušik, kalcij, kalij, fosfor, magnezij, željezo, natrij, klor i sumpor.Atomi se povezuju u anorganske i organske molekule. Anorganske tvari tijela su voda i mineralne soli.

Kemijski elementi koji grade ljudsko tijelo:

SIMBOL ELEMENTA KEMIJSKI ELEMENT %

O Kisik 65

C Ugljik 18,5


6/146


6

H Vodik 9,5

N ušik 3,3

Ca Kalcij 1,5

P Fosfor 1,0

Ostali elementi 1,2

Organske tvari u tijelu su ugljikohidrati, lipidi, proteini i nukleinske kiseline.

PROTEINI/BJELANČEVINE UGLJIKOHIDRATI I LIPIDI NUKLEINSKE KISELINE

Izgrađuju tijelo Izgrađuju tijelo

Izvor energije

Nasljeđivanje

DNA, RNA

Lju ske stanice razlikuju se građom, veličinom, oblikom i za adom. Istovrsne stanice koje obavljaju je naku za adu čine tkivo. Četiri su osnovne vrste tkiva: pokrovno, potporno, mišidno i živčano tkivo.U ruživanjem više različitih tkiva kako bi obavljali zaje ničku za adu oblikuju se organi. Skupinaorgana koji zaje nički obavljaju složene za ade čini organski sustav. Organski sustavi su međusobnopovezani, ovise je an o rugome i tvore usklađenu cjelinu – ljudski organizam.

LJU SKI ORGANIZAM JE NE JELJIVA CJELINA U KOJOJ JE USKLAĐEN RA

SVIH ORGANSKIH SUSTAVA.

Sustavi organa koji izgrađuju lju sko tijelo:

1. Sustav organa za kretanje-lokomotorni sustav

2. Sustav organa za razmnožavanje-spolni sustav3. Živčani sustav i osjetila 4. Hormonski sustav-endokrini sustav5. Krvotvorni sustav6. Srce i krvožilni sustav 7. Sustav organa za probavu8. Sustav organa za disanje9. Sustav organa za izlučivanje- mokradni sustav 10. Obrambeni sustav- imunološki sustav 11. Pokrovni sustav- koža

Lokomotorni sustav


7/146


7

ili sustav organa za kretanje izgrađen je iz kostura, mišida i zglobova.

Kostur čine sve kosti našega tijela. Kosti se prema obliku ijele na: uge ili cjevaste, kratke ili kubične iplosnate kosti. Kostur je potporanj tijela, štiti unutarnje organe, zaje no s mišidima i zglobovimaomoguduje kretanje i štiti krvotvorno tkivo koje proizvo i krvna tjelešca.

Lju ski kostur izgrađen je iz tri skupine kostiju:

1. Kosti glave-kosti lubanje, kosti lica2. Kosti trupa- kralježnica, prsni koš, z jelica 3. Kosti udova-ruke, noge

Osnova cijelog kostura je kralježnica. Izgrađena je iz 33 kralješka između kojih se nalaze hrskavičnepločice ( iskusi koji smanjuju trenje prilikom kretanja- „zaštitni jastučidi“). Kralješci su kratke imeđusobno slične kosti, a ijele se prema mjestu g je se nalaze: 7 vratnih, 12 leđnih, 5 slabinskih, 5

križnih i 4-5 trtičnih. Kralježnica je zakrivljena u obliku vostrukog slova S te jeluje poput elastičneopruge što ublažava u arce i omoguduje uspravan ho . Sve kosti tijela vezane su neizravno ili izravnona kralježnicu. Kosti u ova povezane su s trupom preko ramenog obruča i z jeličnog obruča.

Građa kosti

Kosti su izgrađene iz čvrstog koštanog tkiva, spužvastog koštanog tkiva i hrskavice. Na površini kostijunalazi se pokosnica. Ispo pokosnice nalazi se čvrsto koštano tkivo, a spužvasto koštano tkivo nalazise u unutrašnjosti i na krajevima kostiju. Šupljine u kostima su ispunjene koštanom srži. Hrskavicapokriva zglobne površine ili se nalazi kao samostalna u tijelu: meki io nosa, uške, ušnik, iskusi i

meniskusi.

DIO KOSTI G JE SE NALAZI I ČEMU SLUŽI

POKOSNICA Izvana obavija kost

Štiti kost

ČVRSTO KOŠTANO TKIVO Ispod pokosnice

aje kostima čvrstodu

SPUŽVASTO KOŠTANO TKIVO U unutrašnjosti i na krajevima kostiju

Smanjuje masu kostima uz za ržanu čvrstodu

KOŠTANA SRŽ Ispunjava šupljine u kostima

Proizvodi krvne stanice

HRSKAVICA Na mjestu dodira dviju kostiju

Ublažava u arce i smanjuje trenje


8/146


8

LIGAMENTI Povezuje kosti u zglobu

Omoguduje pokretljivost kostura

Sastav kosti:

20 % vode, 25 % organska tvar osein, 55% mineralni sastav- spojevi kalcija i fosfora. Osein jebjelančevina i aje kostima elastičnost. Mineralne tvari kostima aju čvrstodu.

Koštana srž ili mož ina nalazi se u sre išnjoj šupljini ugih kostiju i šupljinicama spužvastog koštanogtkiva. Ona je krvotvorno tkivo i proizvo i krvne stanice. Koštana srž ugih kostiju nakon pubertetagubi krvotvornu sposobnost (masna- želatinozna), te u o rasloj obi krvne stanice nastaju je ino ubedrenoj i prsnoj kosti.

Kosti se razvijaju i rastu o 25. go ine. Okoštavanje je proces prijelaza hrskavice u kost. Kosti starij ih lju i su krhke i lakše se lome jer se smanjuje ugra nja mineralnih tvari.

Veze među kostima

Kosti su međusobno povezane: nepomičnim, polupomičnim i pomičnim vezama( šavovima,hrskavicom, zglobom). Nepomična veza je šav kojom su povezane kosti lubanje, polupomična veza jehrskavična veza rebara za prsnu kost. Pomična veza je zglob koji ima nekoliko ijelova: zglobnaglavica, zglobna čašica, zglobna hrskavica, zglobna čahura i zglobna tekudina. Kosti u zglobupri ržavaju ligamenti. Ligamenti su najmekši io kostura, pri ržavaju kosti u zglobu i omoguduju

pokretljivost kostura.

Mišidi

Mišidi aju oblik tijelu i omoguduju kretanje (aktivni io sustava za kretanje).

Mišidi su građeni iz mišidnog tkiva koje može biti: poprečno prugasto, glatko i srčano mišidno tkivo.Srčano i glatko mišidno tkivo nije po utjecajem naše volje, a poprečno prugasto tkivo koje izgrađujemišide kostura (poprečno prugaste mišide) je po utjecajem naše volje. Mišidi kostura ijele se namišide: glave, vrata, trupa, gornjih i onjih udova.

Mišidi kostura vezani su za kost tetivama preko zglobova. Mišidi upravljaju pokretima ra edi u paru.Ka a se mišid skrati privlači kost.On se ne može sam pro užiti ved je potrebna sila koja de garastegnuti, a tu silu aje rugi mišid.

Mišidi za ra troše energiju koju stvaraju oksi acijom hranjivih tvari u stanicama ( biološkaoksi acija). Za obivanje energije potreban je šeder (glukoza) koji je neposre an izvor energije. Mišidisa rže zalihe šedera u obliku složenog šedera glikogena čijom razgra n jom nastaje glukoza.Oksidacijom glukoze kemijska energija pohranjena u kemijskim vezama prelazi u druge oblike npr.mehaničku i toplinsku, a nastaju ugljikov ioksi i vo a.


9/146


9

Ako mišidi intenzivno ra e i nisu u mogudnosti za ovoljiti potrebe za energijom oksidacijom(aerobno) počinju oslobađati energiju anaerobno -bez kisika. Ta a nastaje mliječna kiselina kojaizaziva umor, bol, grčeve i upalu.

Ozljede kostiju

Prijelom ili fraktura je ozlje a koja preki a tok kosti, a najčešde nastaje jelovanjem snažne vanjskesile. Traumatski prijelomi najčešde su vezani uz vije obne skupine: stariju –pogođenuosteoporozom te mlađu jecu tijekom igre. Prijelom može biti zatvoreni (unutarnji) i otvoreni(vanjski) kod kojeg postoji rana jer dijelovi slomljene kosti probij u mišide i kožu.

Ka a je ošlo o nepotpunog prijeloma kostiju govorimo o napuknudu. Znakovi prijeloma mogu biti:nesigurni (bol, oteklina, mo rica) i sigurni (nemogudnost pokretanja, eformacija)

Uganude je ozlje a ligamenata koji učvršduju zglob.

Iščašen je je ozljeda pri kojoj dolazi do pomicanja kostiju u zglobu, krajevi kosti u zglobu pomaknuti suiz normalnog položaja.

Ka a demo posumnjati a je ošlo o prijeloma ili iščašenja?

Povrijeđeni u je savijen po nepriro nim kutom (prijelom) ili pomaknut iz normalnogpoložaja (iščašenje) Kožu probijaju koma idi kosti ( otvoreni prijelom) Koža postaje blije a, plavkasta ili hla na u po ručju povre e ili ispo nje

Bol u po ručju povre e ne prestaje ili postaje sve jača Za vrijeme povre e čuo se zvuk pucanja Osoba ne može koristiti povrijeđeni zglob ili u Povrijeđeni zglob jeluje nestabilno

Osteoporoza

Je na o najčešdih bolesti kostiju je osteoporoza ko koje olazi o gubitka koštane mase uslijetrošenja kalcija iz kostiju. Kosti postaju zbog smanjene gustode i čvrstode , lomljive te je česta pojavaprijeloma. Bolest je češda u žena nakon menopauze zbog promjena u lučenju spolnih hormona.Osteoporoza se može razviti i ko muškaraca, ali manje olazi o izražaja jer je i manjak hormonamanje izražen. Važna je prevencija osteoporoze pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošdu. U hranibi trebalo uzimati ovoljno bjelančevina i kalcija jer su važni za očuvanje kostiju. Ako se osteoporozarazvije važno je spriječiti njeno napre ovanje. Preporučuje se prehrana koja sa rži kalcij i vitamin npr. mliječni proizvo i i plava riba te umjerena tjelesna aktivnost koja također pomaže očuvanjukoštane mase.

Reumatizam

Pojam reumatizam o nosi se na upalne promjene u vezivnom tkivu kostura, zglobovima i mišidima.


10/146


10

Najčešda upala je reumatski artritis. Napa a zglobove ruku i nogu: šake, ramena, koljena i stopala.Bolest započinje u sre njoj obi, češda je u žena, ima postepen tijek, napre ovanje se ne možezaustaviti ali se može usporiti. Izaziva bolove, oštedenje zglobne hrskavice, ali rijetko dovodi dopotpunog invaliditeta.

Srce i krvožilni sustav

KRV

Krv je tekude tkivo izgrađeno iz krvne plazme i krvnih tjelešaca.(55% : 45%). Krv svojom ulogom

prijenosnika tvari povezuje sva ostala tkiva u organizmu. Volumen krvi o rasla čovjeka je 5 l. Krvnatjelešca su eritrociti, leukociti i trombociti. Krvna plazma je žudkasta tekudina iz koje suse imentacijom iz vojena krvna tjelešca. Uloge krvi su brojne: osigurava stanično isanje, prehranu,izlučivanje štetnih i nepotrebnih sastojaka, o ržava tjelesnu temperaturu, vo u, ionski sastav i pH ,prenosi hormone, su jeluje u obrani tijela o bolesti, zgrušavanju krvi i stvaranju optimalnog krvnogtlaka .

KRVNA PLAZMA KRVNE STANICE KRVNE PLOČICE

55%

Vo a, soli,bjelančevine, šeder

CRVENE-ERITROCITI

BIJELE-LEUKOCITI

TROMBOCITI

Krvna tjelešca

Crvene krvne stanice ili eritrociti su stanice bez jezgre (manja potrošnja kisika) koje žive 120 ana.Sa rže bjelančevinu hemoglobin u čijem sastavu je ion željeza (Fe). Hemoglobin prenosi kisik iz pludau tkiva, a ugljikov ioksi iz tkiva u pluda. Kisik je potreban svim stanicama za proces biološke

oksi acije (stanično isanje) hranjivih tvari ( šeder glukoza) u kojem se oslobađa energija za raorganizma i o ržavanje topline tijela.

Bijelih krvnih stanica ili leukocita ima nekoliko vrsta.

Leukociti u tijelu imaju važnu ulogu u obrani tijela o infekcije. Najbrojniji su neutrofili i limfociti. Tosu stanice koje su jeluju u obrani tijela o infekcije i bolesti npr. prož iranjem mikroorganizama ilistvaranjem protutijela. Leukociti žive o nekoliko ana o nekoliko mjeseci.

Krvne pločice ili trombociti nastaju raspa anjem velikih stanica u koštanoj srži, a žive 5-9 dana.Omoguduju zgrušavanje krvi i stvaranje ugruška. Ugrušak je klupko bjelančevinastih vlakana u kojemsu trombociti i eritrociti , a spriječava krvarenje iz oštedene žile.


11/146


12/146


12

Krvne skupine

Četiri su osnovne krvne grupe sustava ABO : krvna grupa A, B, AB i O. Na membranama eritrocitanalaze se bjelančevine = antigeni koji o ređuju krvnu grupu. Kod sustava ABO to su antigeni A ili B.Istovremeno u krvnoj plazmi postoje prirođena protutijela protiv antigena kojeg ta krv ne sa rži.

Krvna grupa A sa rži antigen A i protutijelo anti B, krvna grupa B sa rži antigen B i protutijelo anti A, krvna grupa AB sa rži antigene A i B, a nema protutijela, ok krvna grupa O nema antigena ved samoobje vrste protutijela anti A i anti B.

Univerzalni davalac je krvna grupa O. Univerzalni primalac je krvna grupa AB. Princip tzv. univerzalnihdavatelja i primatelja krvi u transfuziologiji više nije u primjeni. O ovog principa se o ustalo jerprotutijela jedne krvne skupine u krvnoj plazmi reagiraju s antigenima druge krvne skupine dane utransfuziji. Npr. davatelj krvne grupe O ima u plazmi protutijela anti A i anti B. Ako takvu krvnu grupu

amo osobi grupe A, anti A de se vezati za njegove eritrocite i hemolizirati eritrocite.

Transfuzija ili pretakanje krvi je na oknađivanje izgubljene krvi ili sastojaka krvi pri čemu primalacmora obiti krv o ređene krvne grupe. Ako osoba dobije transfuzijom nepodudarnu krv (krv drugekrvne grupe) odi de o transfuzijske reakcije u kojoj de protutijela krvi primaoca slijepiti i razoritieritrocite davaoca ( aglutinacija i hemoliza).

Krv se razlikuje i prema tome da li na eritrocitima sa rži bjelančevinu Rh faktor. Rh + osobe imaju Rhfaktor, dok Rh- osobe nemaju. Rh sustav nema prirođenih protutijela. Protutijela de nastati ako Rhnegativna osoba primi transfuziju Rh pozitivne krvi ili kada Rh- majka nosi Rh pozitivno dijete i stvoriprotutjela zbog kontakta s jetetovim eritrocitima tijekom poro a. U slje edoj tru nodi ako opet nosiRh pozitivno ijete ko njega se može razviti hemolitička bolest. Zato se takvim majkama nakon

poroda daje imuni serum.

Krvotvorna tkiva i organi su: koštana srž, limfni čvorovi, prsna žlijez a i slezena.

Poremedaji krvi su: anemija ili slabokrvnost uslije manjka hemoglobina, poremedaji zgrušavanja krvi,leukemija ko koje olazi o tumorskih promjena leukocita te poremedaji u stvaranju krvnih stanicazbog bolesti krvotvornih organa. Kod anemije zbog manjka hemoglobina dolazi do smanjene opskrbe

tijela kisikom i karakterističnih simptoma: blje oda, umor, slabost, nesvjestica, gubitak aha i lupanjesrca.


13/146


13

(preuzeto iz „Životni procesi „ priručnik za nastavnike, Školska knjiga)

Srce

Srce je šuplji mišidni organ smješten u prsnoj šupljini. Veličine je stisnute šake i teži 300 g. Uz užnapregra a ijeli ga na lijevu i esnu polovicu. Lijevom stranom srca teče arterijska krv kojaprenosikisik o svih stanica tijela. esnom stranom srca teče venska krv koja prenosi ugljikov ioksi opluda. Između lijeve i esne strane srca nema komunikacije te se stoga arterijska i venska krv ne


14/146


14

miješaju. Srce je i poprečno po ijeljeno tako a posje uje četiri šupljine. vije pretklijetke i vijeklijetke. Između pretklijetki i klijetki je otvor za prolaz krvi.

U srce ulaze žile i izlaze iz njega. Sve žile koje ulaze u srce zovemo venama, a koje izlaze arterijama.Tako u lijevu pretklijetku ulaze pludne vene iz pluda nosedi krv obogadenu kisikom. U esnu

pretklijetku ulaze gornja i onja šuplja vena koje nose krv iz tijela koja sa rži ugljikov ioksi . Iz lijeveklijetke izlazi najveda arterija tijela koja se zove aorta i nosi krv u sve ijelove ti jela. Iz desne klijetkeizlazi pludna arterija koja nosi krv u pluda. Na prijelazu iz pretklijetke u klijetku te na prijelazu klijetki uvelike arterije nalaze se zalisci koji osiguravaju jednosmjeran tok krvi.

Srčani mišid opskrbljuje kisikom i hranjivim tvarima srčane arterije i vene = krunske ili koronarnearterije i vene.

Krv teče zatvorenim sustavom krvnih žila. Veliki optok vo i krv iz srca u tijelo i natrag u srce. Mali ilipludni optok vo i krv iz srca u pluda i natrag u srce. U pludnom optoku arterijama teče venska krv, a

venama arterijska krv.

Vrste krvnih žila: arterije, vene, kapilare.

Arterije (o vo nice, kucavice) su žile koje o vo e krv iz srca, imaju ebele i elastične stjenke i njimakrv teče po tlakom.

Vene imaju tanje stjenke, širi promjer i u njima krv struji sporije. Vene imaju zaliske koji sprječavajuvradanje krvi. Protok krvi venama omoguduje i pritisak okolnih mišida te elastičnih stjenki arterija.

Krvne kapilare su tanke žilice čija je stjenka izgrađena iz je nog sloja stanica.One povezuju arterijske ivenske krajeve. Kroz njihove stjenke odvija se difuzija plinova i tvari.

Frekvencija srca- srce se stegne i opusti 70 puta u minuti. Za vrijeme jedne kontrakcije srce utisne ukrvotok oko 70 ml krvi što zovemo u arni volumen.

Minutni volumen srca (MVS) = umnožak u arnog volumena i frekvencije srca. To je volumen krvi kojisrce utisne u krvotok u minuti. Iznosi oko 5 l koliko iznosi i ukupna količina krvi u tijelu.

Bilo ili puls je ritmično pokretanje krvi u arterijama izazvano stezanjem srčane klijetke. Pipa se na

mjestima g je su arterije najbliže površini kože. Krvni tlak je pritisak krvi na stjenke krvnih žila. Tlak je promjenjiv i varira između gornje i onjevrijednosti . Tzv. gornji tlak (sistolički) je tlak pri istiskivanju krvi iz srca, a onja vrije nost ( ijastoličkitlak) pokazuje tlak ok se srce opušta između otkucaja. U normalnim uvjetima tlak je stalan štoosigurava normalnu opskrbu stanica. Zdrav i mlad organizam ima tlak 16/10,7 kPa (kilopaskala) ili i zraženo u starim je inicama 120/80 mmHg (mm stupca žive). Krvni tlak mijenja setijekom životne obi i tijekom ana.


15/146


15

Bolesti srca i krvnih žila

Su najčešde bolesti u razvijenim zemljama. Rizični čimbenici koji ovo e o neke o srčanih bolestisu: pušenje, prekomjerna tjelesna težina, premasna prehrana, nedostatak fizičke aktivnost i, povišenkrvni tlak i stres.

Bolesti srca su najčešdi uzrok smrti čovjeka .

o poremedaja ili bolesti uglavnom olazi zbog:

a) nedovoljne opskrbe tijela krvlju - koronarna (is hemična) bolest srca

b) tegoba sa srčanim zaliscima - valvularne bolesti

Uzroci koronarne skleroze:

a) taloženje masnih naslaga (ateroma ) - smanjenje protoka krvi u koronarnim arterijama

b) suženje koronarnih arterija i stvaranje ugrušaka (tromba ) - koronarna tromboza

Zbog koronarne tromboze se može javiti srčani infarkt .

SIMPTOMI: - jaka bol u sre ištu prsnog koša U starijih osoba javlja se atipični (tihi) infarkt čiji su simptomi: -vrtoglavica

-gubitak daha

-znojenje i zimica

-mučnina i nesvjestica

Angina pectoris nije bolest, nego su to bolovi koji nastaju kada miokard ostane privremeno bez kisika.Bolovi se javljaju kod p ovedane fizičke aktivnosti, uzbuđenja, velikih i naglih temperaturnih razlikakoje povedavaju broj otkucaja i potrebu za kisikom izna mogudnosti koronarnog optoka .

Bolesti srčanih zalistaka nastaju zbog:-upale zalistaka pa dolazi do zadebljanja zalistaka( stenoza)

-promjena u građi zalistaka (insuficijencija)

Liječe se operativno.

Poremedaji srčanog ritma

TAHIKARDIJA -nagli porast frekvencije srca (100 ili više otkucaja u min) napa aj tahikar ije može trajati o 1 min o nekoliko ana tahikar ija je štetna jer smanjuje vrijeme pre viđeno za o mor srčanog mišida BRADIKARDIJAStanje usporenog rada srca


16/146


16

Frekvencija pa a ispo 60 otkucaja u min,pa tijelo pri povedanom opteredenju ne obivadovoljno krvi

Poremedaji krvnog tlaka

VISOKI KRVNI TLAK (hipertenzija)-trajno povišenje tlaka izna 160/95 mmHg

povišenje arterijskog tlaka najčešde nastaje zbog aterosklerotičnih promjena i suženjažila, hormonalnih i bubrežnih bolesti Hipertenzija nema posebnih simptoma u ranoj faziZnaci: zatiljna glavobolja, nesvjestica, vrtoglavica, zujanje u ušima, lupanje srca, krvarenjeiz nosaKo povišenog krvnog tlaka srce ra i po opunskim opteredenjem Stra avaju: koronarne žile na srcu,a posebno kapilare u mozgu i bubrezima Poslje ica može biti mož ana ili srčana kap Lijekovi protiv hipertenzije moraju se uvijek da vati po kontrolom liječnika Suvremeni lijekovi smanjuju krvni tlak smanjivanjem snage sistole srca, a uz te lijekovečesto se aju iuretici koji pospješuju oslobađanje tekudine preko bubrega iz tijela

Vazo ilatatori smanjuju krvni tlak širenjem malih krvnih žilica NISKI KRVNI TLAK (hipotenzija)Nije opasanZbog pada krvnog tlaka manji je dotok krvi u mozakDolazi do slabije opskrbljenosti mozga kisikom i glukozom, te gubitka svijesti ilivrtoglavice., bolesnik se brzo zamaraHipotenzija se često javlja pri nagloj promjeni položaja tijela (npr. i z ležedeg u sje edipoložaj)

Ateroskleroza ili ovapnjenje žila- je najčešda i najozbiljnija bolest krvnih žila. To je stanje u kojem se

masnode, kalcij i pro ukti stanične razgra nje o lažu už unutrašnje stjenke krvne žile, stvarajudiaterosklerotični plak koji se zove i aterom. Arterije su starenjem sve sklonije takvim degenerativnimpromjenama i otvr nudu . Aterosklerot ične žile imaju smanjen promjer, a ista količina krvi (oko 5 l )cirkulira u žilama kojima je smanjen volumen. Skleroza može nastati u svim žilama arterijskogsustava, ali n ajugroženije su krvne žile mozga, bubrega i srca. Ugroženi su lju i koji obilnije jedumasnu hranu, pušači i pretile osobe. Hrana koja sa rži masti i kolesterol je an je o važnijih uzrokaaterosklerotičnih promjena. Kolesterol u tijelu veže masti i bjelančevine tzv. lipoproteine.Razlikujemo lipoproteine male gustode, velike gustode i vrlo male gustode.

LDL -OPASAN HDL VLDL

Lipoprotein male gustode

Prenosi kolesterol o krvnih žilag je se taloži

Lipoprotein velike gustode

Uklanja kolesterol iz krvi

Lipoprotein vrlo male gustode

Uklanja kolesterol iz krvi

Višak H L, VL L se pretvara u opasni LDL.


17/146


17

Sustav organa za disanje

ISANJE je izmjena plinova. PLUDNO ISANJE je izmjena plinova između organizma i okoline (proces

izmjene plinova u pludima). STANIČNO ISANJE je izmjena plinova između stanica tijela i krvi. Disanjem sve stanice t ijela obivaju kisik i otpuštaju štetni pro ukt isanja- ugljikov dioksid.

išni organi:nos, ž rijelo, grkljan, ušnik, ušnice, pluda.

Gornji išni putevi su : nos, ž rijelo i grkljan. Prolaskom kroz gornje išne putove zrak se čisti, vlaži,zagrijava i d ezinficira. Sluznica išnog sustava pokrivena je stanicama s trepetiljkama koje trepereprema izlazu o nosedi sitne čestice prašine i štetnih tvari zaje no sa sluzi koju izlučuje sluznica. Ustjenci išnih cijevi nalaze se hrskavični prstenovi koji rže njihov lumen otvorenim i omogudujunesmetano strujanje zraka. ušnice -desna i lijeva granaju se u manje ogranke bronhiole na koje su

nanizani pludni mjehuridi ili alveole.

Pluda su organ za izmjenu plinova. Imaju va krila – esno i lijevo pludno krilo. Lijevo pludno krilo ima2 režnja, a esno pludno krilo ima 3 režnja. U pludnim mjehuridima o vija se izmjena plinova izmeđuzraka i krvi u kapilarama koje obavijaju mjehuride. Zbog razlike u koncentraciji kisik iz pludnihmjehurida ifuzijom prelazi u krv u kapilarama i veže se za hemoglobin u eritrocitima. Istovremenougljikov ioksi prelazi iz krvi u pludne mjehuride i iz isanjem se izbacuje iz tijela.

Krvotokom se kisik iz pluda prenosi u sva tkiva o stanica. Uslije razlike u koncentraciji kisik se iz krviotpušta u stanice, a ugljikov ioksi iz stanica u krv.

Zarazne bolesti

Bolesti uzrokovane mikroorganizmima. U mikroorganizme ubrajamo bakterije, viruse, gljivice ipraživotinje.

Zarazne bolesti imaju 3 faze: inkubacija, klinički sta ij ,rekonvalescencija ( ili drugi ishod).

Uvjeti potrebni za nastanak zarazne bolesti zovu se Vogralikov lanac.

Vogralikov lanac:

1. izvor zaraze2. Putovi širenja bolesti 3. Ulazna vrata infekcije4. Količina i virulencija uzročnika 5. Osjetljivost omadina

Prehlada je najučestalija zarazna bolest u svijetu , a gripa je bolest vrlo slična prehla i.

Poneka su simptomi isti, ali ko gripe jačeg intenziteta i ugotrajniji.

Kod prehlade su simptomi mnogo blaži i ne zahtijevaju posebnu me icinsku pažnju


18/146


18

Gripa je ozbiljnija bolest čiji simptomi započinju naglo i zahvadaju cijelo tijelo Gripa može izazvati po život ozbiljnekomplikacije pogotovo u male djece, starijih osobaili kroničnih bolesnika s oslabljenim imunološkim sustavom

Simptomi prehla e: hunjavica, začepljen nos, kihanje, grlobolja, kašalj, povišena temperatura javljase uglavnom u male djece.

Simptomi gripe: visoka temperatura preko 39ºC, poneka pradena zimicom, bolovi u mišidima izglobovima, iscrpljenost, kašalj, glavobolja, šmrcanje, grlobolja.

Prehlada i gripa su virusne bolesti i antibiotici ne mogu pomodi. Treba uzimati mnogo tekudine,odmarati se, uzimati sre stva za snižavanje temperature i protiv bolova, kapi za nos, sirupe zaiskašljavanje.

Upala pluda je akutna infekcija pludnog tkiva . Mogudi su brojni uzročnici: bakterije, virusi, gljivice, amože nastati i u isanjem prašine, kemijskih iritansa, hrane ili povradenog sa ržaja . ijele se na na.tipične-bakterijske i atipične koje mogu biti bakterijske i virusne. Tipični simptomi su kašalj, obično s iskašljajem, vrudica i poneka bol u prsima. Za bakterijsku upalu karakteristični su slje edi znakovi :tresavica koju prati vrudica, bolovi pri isanju na zahvadenoj strani, kašalj sa stvaranjem iskašljaja(gnojni) i otežano isanje .Stariji bolesnici mogu imati po muklije simptome. Atipične upale pludaimaju polagan, manje buran nastup od bakterijskih, jer se simptomi razvijaju postupno .Temperaturaraste postupno, a naraste i o visoke vrije nosti, ali je izuzetno rijetko pradena tresavicom. Česti sutzv. opdi simptomi - glavobolja , bol u mišidima i zglobovima, opda slabost i umor, a katka mučnina,povradanje i proljev . Kašalj se obično zapaža nakon 3 o 4 ana, a re ovito je suh i na ražajan, bezmogudnosti iskašljavanja. Liječenje ovisi prvenstveno o mogudem uzročniku bolesti, te o ozbiljnostisimptoma. Bakterijska upala se liječi antibioticima. O ređene vrste virusne upale pluda mogu liječiti s

nekim antivirusnim lijekovima. P reporuča se puno tekudine i o mor, korištenje lijekova koji služeublažavanju simptoma poput visoke temperature i bolova u mišidima te ublažavanju kašlja . Ako jeprisutan kašalj s iskašljajem, ta a se moraju izbjegavati lijekovi koji potiskuju kašalj. Kašalj je priro niobrambeni mehanizam kojim se pluda čiste .

Bronhitis je upa la onjih išnih putova , bronha i bronhiola. Akutni bronhitis najčešde uzrokuju virusi,traje nekoliko ana, a glavni simptom je kašalj sa žudkasto-sivim ispljuvkom, otežano isanje zbogsuženja išnih putova, povišena temperatura te bol u prsnom košu zbog kašljanja. Kronični bronhitisnastaje nakon učestalih infekcija ili po raživanja išnih putova onečišdenim zrakom ili pušenjem.Upala ko kroničnog bronhitisa traje uže, a može se i pogoršati. išni putovi se suze i začepe

proizvedenom sluzi. Javlja se kašalj, sve teže isanje, iskašljavanje guste sluzi, čuje se hripanje. Emfizem pluda nastaje ka a su promjenama i oštedenjem zahvadene i alveole ili pludni mjehuridi.Pluda postepeno gube funkciju zbog smanjenja broja alveola, a tijelo obija sve manje kisika.

Probavni sustav

PROBAVNI SUSTAV


19/146


19

PROCESI ZA ADA

Digestija = probava

Apsorpcija = upijanje

Sekrecija = izlučivanje

Uklanjanje neprobavljenih tvari

Osigurava uzimanje hraneUsitnjavanje hraneProbava hrane

Apsorpcija hranjivih tvari u krv i limfuSekrecija enzimaIzbacivanje neprobavljenih tvari

Probava je proces razgradnje hrane i hranjivih tvari na jednostavne sastavne dijelove koje prelaze ukrv i limfu. Krv i limfa prenose hranjive tvari do stanica tijela. Probavnim procesima hrana se mijenjamehanički i kemijski. Mehanička probava: usitnjavanje, miješanje, potiskivanje. Kemijska probava:kemijska razgra nja složenih molekula na je nostavnije molekule uz pomod enzima.

Enzimi su biokatalizatori, bjelančevine koje omoguduju o vijanje kemijskih procesa, a da se pri tomene mijenjaju. Strogo su specifični i kataliziraju točno o ređenu reakciju.

Probavni sustav čine probavna cijev i probavne žlijez e.

Probavna cijev uga je oko 9 m i sastoji se o : usta, ž rijela, je njaka, želuca , tankog i ebelogcrijeva, te završava izmetnim otvorom.

Probavne žlijez e su : slinovnice, želučane žlijez e, žlijez e tankog crijeva, gušterača, jetra sa žučnimmjehurom. Probavne žlijez e proizvo e probavne sokove koji razgrađuju hranu na je nostavnespojeve koje de organizam iskoristiti.

Peristaltika je valovito gibanje probavne cijevi uslije stezanja i opuštanja glatkih mišida u njezinojstjenci kojima se hrana miješa i potiskuje.

U ustima se nalaze zubi ( 32 stalna zuba): sjekutidi, očnjaci, pretkutnjaci i kutnjaci.Jezik je osjetilniorgan kojim razlikujemo 4 osnovna okusa: slatko, slano, kiselo i gorko. Jezik miješa, oblikuje ipotiskuje zalogaj u ž rijelo. Gutanje je refleksna reakcija kojom se zalogaj potisne prema ž rijelu i je njaku. Žlijez e slinovnice (3 para) luče slinu koja omekšava zalogaj i sa rži enzim ptijalin (amilaza)

kojim započinje kemijska razgra nja škroba na je nostavnije šedere. Je njak je cjevasti organ ug oko25 cm koji povezuje usta s želucem. Želu ac je prošireni io probavne cijevi u kojem se hranaza ržava 2-3 h o 6 h. Žlijez e želuca izlučuju želučani sok koji sa rži klorovo ičnu kiselinu (HCl) ienzim za razgra nju bjelančevina- pepsin. Pepsin aktivira klorovo ična kiselina, a lučenje HCl potaknehrana u želucu. U želucu se luči i želučana lipaza koja jeluje na masti, ali je slabije aktivna zbogkiselosti sre ine. Kiseli želučani sok štiti o pro ora mikroorganizama. Kako kiselina i enzimi ne bioštetili želu ac posebne žlijez e luče sluz koja oblaže stjenku želuca. Na ulasku i izlasku iz želucanalaze se kružni mišidi-sfinkteri koji sprječavaju vradanje hrane iz želuca u je njak ili iz crijeva uželu ac. Tanko crijevo ima 3 ijela. Početni io je vanaesnik u kojem se o vija završni io razgra njehrane jelovanjem enzima gušterače. Gušterača je je nim ijelom probavna žlijez a koja izlučujeprobavni sok u vanaesnik . Njezin sok neutralizira kiseli sa ržaj iz želuca i sa rži enzime koji


20/146


20

probavljaju sve tri osn ovne vrste hrani benih tvari. rugi io gušterače je en okrina žlijez a (žlijez as unutrašnjim izlučivanjem) koji izlučuje hormone (inzulin i glukagon ) u krv kojima regulirakoncentraciju šedera u krvi. Jetra stvara žuč koju pohranjuje u žučnom mjehuru i izlučuje u

vanaesnik. Žuč olakšava razgra nju mast tako što ih raspršuje u sitne čestice na koje lakše jelujuenzimi. U tankom crijevu završava se kemijska razgra nja hrane: razgra njom ugljikohi rata nastajeglukoza, razgra njom bjelančevina nastaju aminokiseline, a razgradnjom lipida nastaju masne kiselinei glicerol. U srednjem dijelu tankog crijeva hranjive tvari upijaju se u krv i limfu. Krvlju se hranjivisastojci dopremaju u jetru gdje se jednostavni spojevi nastali razgradnjom hrane pretvaraju u spojevepotrebne našem tijelu. Unutrašnjost tankog crijeva pokrivena je crijevnim resicama koje višestrukopovedavaju površinu upijanja. Preostali sa ržaj (nerazgrađene ili nepotrebne i štetne tvari) prelaze u

ebelo crijevo. Osnovna za ada ebelog crijeva je upijanje vode i soli, a djelovanjem crijevnihbakterija postepeno se oblikuje izmet. Pražnjenje crijeva 1 -2 puta dnevno zove se defekacija.

Gastritis ili upala želučane sluznice može biti uzrokovana mikroorganizmima (Helicobacter pylori) ,agresivnim d jelovanjem alkoholnih pida, pušenjem, je enjem začinjene hrane ili jelovanjem nekihlijekova npr. Aspirin ( acetil- salicilna kiselina). Javljaju se napa i boli želuca, mučnina , a ponekapovradanje. Bolesnici moraju izbjegavati hranu i pide koje na ražuje želučanu sluznicu, a koriste imlijekovi protiv želučane kiseline i za smanjenje lučenja probavnih enzima želuca.

Čir želuca, vrije (peptički ulkus) je ozlijeđeno mjesto sluznice crijeva. Uzrok bolesti sličan je kao kogastritisa. Simptomi bolesti su: tupa bol u gornjem ijelu trbušne šupljine, bol se javlja povremeno itraje 30 minuta o 3 sata. O boli se može povradati. Komplikacija bolesti je krvarenje . Čirdvanaesnika ili duodenalni ulkus je ozlijeđeno mjesto na sluznici vanaesnika. Najčešdi uzroknastanka čira je jelovanje klorovo ične kiseline koja je s hranom prešla iz želuca u crijevo. Simptomisu : bol i grčevi. Štetno jeluje pušenje, pijenje kave i alkohola. Liječi se lijekovima i posebnimrežimom prehrane.

Rak želuca je zlodu an (maligni) tumor koji metastazira u ruge organe. Simptomi se javljaju ukasnom sta iju: jaka bol u gornjem trbuhu, mučnina, povradanje, loša i nere ovita probava , gubitakapetita. Liječi se operativno ako je otkriven ovoljno rano.

Rak debelog crijeva je među najčešdim tumorima, a javlja se vedinom ko starije populacije, češde nazavršnom crijevu. Simptomi su: jači zatvor (opstipacija) ili proljev ( ijarea), pojava krvi u stolici. Ako jemogude lijedi se operativno uz kemo i / ili ra ioterapiju.

Mokradni sustav

Mokradni sustav: va bubrega, va mokradovo a, mokradni mjehur i mokradna cijev.

Bubrezi filtracijom krvi proizvo e mokradu (urin), mokradovo i su cjevasti organi koji odvodemokradu iz bubrega u mokradni mjehur, mokradni mjehur je organ koji skuplja mokradu, a mokradnacijev izvo i mokradu iz organizma.

Bubrezi su smješteni na leđnoj strani trbušne šupljine. Bu breg ima va ijela: koru i srž.


21/146


21

Osnovna jedi nica bubrega je nefron koji se sastoji iz: Bowmanove čahure, silaznog kraka i uzlaznogkraka koje povezuje sužena petlja (Henleova petlja.). Svaki bubreg ima više o milijun nefrona.

Tri načina funkcioniranja nefrona:

Filtracija-krvi tj. krvne plazmeReapsorpcija- ponovno vradanje u krv iz filtrata tvari koje su potrebne npr. glukoza Sekrecija- oslobađanje iz tijela nepotrebnih i štetnih tvari npr. Ureja , kreatinin

Krv prolazi kroz nefron (čahuru) g je se filtriraju u cjevasti io : vo a, otpa ne tvari, soli glukoza. Iztakvog filtrata najvedi io vo e, cjelokupna količina glukoze i io soli ponovo se vrada u krv. Preostalavo ena otopina je mokrada. Nastala mokrada skuplja se u sre išnjem ijelu bubrega- bubrežnojnakapnici i mokradovo om o vo i u mokradnimjehur. Mjehur se prazni preko mokradne cijevi.

Bubrezi pročišdavaju krv i o ržavaju ravnotežu vo e i soli u tijelu.

Regulacija vode u tijelu

Ne ostaje li u organizmu vo e po raži se sre ište za žeđ u mozgu te se iz hipofize luči anti iuretskihormon ADH koji jeluje na stanice nefrona povedavajudi reapsorpciju vo e natrag u krv. Stvarat dese mokrada siromašnija vo om ( mokrada je koncentrirana). Ako popijemo previše vo e prestat de selučiti A H, pa se u nefronima nede reapsorbirati vo a nego de se izlučiti iz tijela mokradom.

Nakon nekoliko popijenih alkoholnih pida alkohol u krvi po raži hipofizu i prestane lučenje A H, zatomokrimo više i postajemo že niji.

Stvaranje mokrade i mokrenje

DIUREZA= količina mokrade stvorena u bubrezima u o ređenom vrem enu

OLIGURIJA = smanjena diureza

ANURIJA= potpun prestanak stvaranja mokrade -znak zatajenja bubrega

POLIURIJA= povedana iureza(pradena povedanim unosom tekudine-žeđ-polidipsija)

Mokrenjem se na dan izgubi 1200- 1400 ml tekudine. Ako je vrude i znojimo se mokrenjem demosmanjiti volumen oslobođene tekudine na 500 o 1000 ml jer ta a bubrezi reapsorbiraju vo u. Na tajnačin čuvaju ukupnu količinu vo e u tijelu i štite tijelo o ehi racije.

iuretici su lijekovi koji se koriste u liječenju viška vo e u tijelu. Oni ubrzavaju i povedavajuodstranjivanje vode iz tijela.

MOKRENJE JE BEZBOLNO, TEČE BEZ NAPORA


22/146


22

Z ravo ojenče može mokriti i 20 puta na an Pre školsko ijete može mokriti i 10 puta na an Školska jeca-6-8 putaAdolescenti i odrasli-3-5 puta

BOL PRI MOKRENJU=DISURIJA

Može biti znak upale mjehura=cistitis Ili znak upale mokradne cijevi=uretritis

BOL JE ČESTO U RUŽENA

UČESTALIM MOKRENJEM MALIH KOLIČINA MOKRADE = polakisurijaSimptomom hitnosti mokrenja = NEZA RŽIVA POTREBA ZA MOKRENJEM

Inkontinencija je odsutnost voljne kontrole mokrenja.

Uzroci: Prirođene mane mokradnog sustava , infekcija, p oremedaji inervacije

Simptomi infekcije mokradnog sustava

• Ovise o tome koji io mokradnog sustava je zahvaden • MOKRADNACIJEV, MJEHUR: bol pri mokrenju, učestalo mokrenje malih količina mokrade,

nema vrudice ni težih opdih simptoma • BUBREG:počinju opdim simptomima kao vrudica izna 39 stupnjeva C⁰ kojoj prethode zimica

i tresavica, malaksalost, bol u lumbalnom po ručju Insuficijencija bubrega

Zatajenje rada bubregajelomično/ potpuno

Dijaliza/umjetni bubregtransplantacija

Hemodijaliza

Hemodijalizator = umjetni bubregijalizacijska otopina iz krvi preuzima štetne tvari

3 puta tjedno 4-4,5 h

Živčani sustav

ŽIVČANI SUSTAV + EN OKRINI SUSTAV= NA ZORNA ULOGA

Po jela živčanog sustava

Prema građi- sre išnji (mozak+leđna mož ina), periferni(živci) Prema ulozi- voljni – po utjecajem naše volje Autonomni ili vegetativni – bez utjecaja naše volje


23/146


23

Živčana stanica ili neuron je osnovna građevna i funkcionalna je inica , a njezini dijelovi su:

tijelo s jezgrom=soma en riti=primaju po ražaj akson, neurit,živčano vlakno=prenosi po ražaj

mijelinska ovojnica=ovojnica oko aksona, ubrzava prijen os po ražaja,štiti vlakno završne nožice =akson,sinapsa Podjela neurona : osjetilni, prijenosni i pokretački.

Sinapsa

Sinapsa je veza između vije živčane stanice (živčano-mišidna veza)

Refleks ( leđna mož ina ) je brza, nesvjesna motorička reakcija na neki po ražaj.

refleksi: prirođeni, stečeni, uvjetovaniSre išnji živčani sustav

leđna mož ina mozak : veliki mozak, mali mozak, pro užena mož ina

Veliki mozak ima 2 hemisfere =polutke , a izgrađuje ga siva tvar koja je izvana i sastoji se iz tijelastanica , te bijele tvari koja je iznutra , a izgrađena je iz živčanih vlakana. Na površini se nalazeu ubine i vijuge. Vede u ubine ijele mozak na režnjeve : tjemeni, čeoni, sljepoočni i zatiljni.

Uloga velikog mozga:

sre ište je više živčane djelatnosti- mišljenje, pamdenje, zaključivanje... prima osjete iz okoline i unutrašnjosti tijela upravlja voljnim pokretima

Mali mozak je izgrađen iz sive tvari izvana i bijele tvari iznutra.

Uloga malog mozga:

kontrolira napetost mišida(mišidni tonus) ra vnoteža koor inira mišidne kretnje Refleksne radnje

Pojačava ili slabi impulse iz mozga Pro užena mož ina izgrađena je iz bijele tvari izvana, a sive tvari iznutra.

Uloga:

upravlja temeljnim životnim procesima Provo i po ražaje iz leđne mož ine u mozak i obratno U njoj se križaju živčana vlakna iz lijeve i esne strane tijela-tako lijevom stranom tijela

upravlja desna polovica mozga, a desnom stranom tijela upravlja lijeva polovica mozga

Autonomni živčani sustav djeluje samostalno, b ez utjecaja naše vol je, ali u suradnji s mozgom i

leđnom mož inom. Sastoji se iz dva dijela : SIMPATIKUS i PARASIMPATIKUS koji djeluju suprotno narad organa, jedan ih ubrzava, a drugi usporava.


24/146


24

SIMPATIKUS PARASIMPATIKUS

Povedava zjenice

Usporava lučenje sline

Opušta bronhe

Ubrzava rad srca

Stimulira stvaranje inzulina

Stimulira otpuštanje glukoze

Usporava ra želuca,aktivnost gušterače,racrijeva

Usporava mokrenje

Smanjenje zjenica

Stimulira lučenje sline

Steže bronhe

Usporava rad srca

Stimulira ra želuca, gušterače i crijeva

Stimulira rad debelog crijeva

Stimulira mokrenje

Osjetila u tijelu su:

Osjetilo vida-oko, osjetilo sluha- uho, osjetilo ravnoteže -uho, osjetilo njuha-nos, osjetilo okusa-jezik,osjetilo opipa- koža, osjet boli-koža. Osjetila nam omoguduju snalaženje u okolišu. Pomodu osjetilavi a primamo najviše informacija iz okoline. Očna mrena i staračka alekovi nost su najčešde manekoje se javljaju zbog starenja organizma. Osjetni prag je: količina osjeta koja prelazi u bol.

Demencija

grupa z ravstvenih poremedaja koji su rezultat promjene ra a mozga Demenciju uzrokuju mnoga stanja

Neka su prolazna, a neka nisuNeka se mogu liječiti Prolazna stanja : ehi racija, vrudica zbog infektivnih bolesti, manjak vitamina, ne ostatna ilinekvalitetna prehrana, reakcija na lijekove, problemi sa štitnjačom ili manje ozlje e glave

Osobe sa promjenama pamdenja (prije svega novijih ogađaja), osobnosti i ponašanja mogu imatioblik bolesti mozga koji se naziva demencija. Alzheimerova bolest jedan je od oblika demencije .

Alzheimerova bolest

Među vo edim bolestima anašnjice


25/146


26/146


26

Žlijezda koje su pod nadzorom hipofize : štitnjača, na bubrežna žlijez a i spolne žlijez e.

Gušterača nije po na zorom hipofize nego je irektno je stimulirana ili inhibirana povišenom ilisniženom razina glukoze u krvi . Izlučuje va hormona: inzulin koji omoguduje prijenos glukoze izkrvi u stanice i glukagon koji razgradnjom glikogena regulira ŠUK ( šeder u krvi).

Regulacija šedera u krvi

Šeder glukoza je glavni izvor energije u stanici. Stanice se neprestano moraju opskrbljivati šederomglukozom i kisikom. Zato je za stanice važna stalna i ovoljna količina šedera u krvi. Normalnakoncentracija glukoze u krvi ( ŠUK ili GUK) iznosi 5,55 mmol / L. Ako gušterača ne luči ovoljnoinzulina šeder iz krvi ne može prelaziti u stanice. Ona zaostaje u krvi, olazi o njenog porasta što sezove hi perglikemija. Ako se snizi koncentracija šedera u krvi ra i se o hipoglikemiji ka a stanice ne

obivaju potrebnu količinu glukoze što im otežava ra . Normalnu koncentraciju o ržavaju hormoniinzulin i glukagon. Inzulin snižava razinu šedera u krvi ok glukagon po iže razinu šedera oslobađajudi

glukozu iz pohrane u obliku glikogena u jetri (jetreni šeder). Šederna bolest ( iabetes melittus)

Bolest nastaje uslije smanjene proizvo nje hormona inzulina zbog čega se u krvi povisujekoncentracija šedera. Prema vremenu javljanja razlikujemo : juvenilni dijabetes koji se javlja kod

jece i a ultni ijabetes o kojeg obolijevaju o rasli. Lakši oblik bolesti zovemo inzulin neovisniijabetes ( Tip 2) . O njega boluje 75 % oboljelih, vedinom pretile ili starije osobe. Kod oboljelih je

proizvo nja inzulina smanjena te se liječi lijekovima koji stimuliraju gušteraču na lučenje. Tip 1 bolesti je inzulin ovisni dijabetes kod kojeg bolesnici moraju svakodnevno uzimati inzulin i strogo sepri ržavati ugljikohi ratne ijete koju propisuje liječnik.

Poslje ice šederne bolesti mogu biti teške.: oštedenje kapilara oka i bubrega te ekstremiteta g je semože razviti gangrena zbog koje je potrebna amputacija. Bolesnici imaju smetnje isanja, ra a srca,skloni su infekcijama ,a mogu se javiti i poremedaji živčanog sustava. Nakon fizičkog ra a ili injekcijeinzulina može nastupiti naglo hipoglikemija koja uzrokuje vrtoglavicu , a može odi o gubitka svijesti.

ijabetičar ta a treba brzo po jezik staviti tabletu glukoze. Teža sta nja su hipoglikemijska ilihiperglikemijska koma koje zahtijevaju hitno medicinsko zbrinjavanje.

Bolesti endokrinog sustava nastaju zbog 3 osnovna razloga:

1. prekomjerno lučenje hormona = hiperfunkcija2. ne ovoljno lučenje hormona = hipofunkcija3. poremedaj u množini hormonskih receptora(višak,manjak, efekti)

Pokrovni sustav


27/146


27

Koža pokriva vanjsku površinu tijela. ebela je 1-4 mm i na nju otpada oko 18 % ukupne tjelesnetežine. Sastoji se iz va sloja: površnog koji se zove pousmina i onjeg sloja ili usmine. U onjem slojupousmine u stanicama se nalaze pigmentna zrnca : crni melanin i crveno- smeđi feomelanin. Osa ržaju pigmenata ovisi boja kože. Melanin je zaštitni pigment koji štiti o pro ora štetnihultraljubičastih zraka.

Koža ima brojne za ade : zaštitna ( štiti o ozlje a, pro ora mikroorganizama, o štetnog jelovan jaUV zraka), organ je izlučivanja ( znoj, loj),regulira tjelesnu temperaturu, u koži se nalaze osjetila(toplina, hla noda, bol i o ir), skla ište je krvi (kapilarna mreža) , u koži se sintetiziraju provitamini i E, skla ište je vo e i iona, a ima i resorptivnu ulogu jer se preko nje mogu unijeti u tijelo lijekovi iliotrovi. U onjem ijelu nalaze se lojne i znojne žlijez e. Znojnice izlučuju znoj u kojem se nalaze ineke štetne tvari. Znoj isparava s površine tijela i tako ga hla i. Osim znoja u termoregulaciji sudjelujei kapilarna mreža po kožom. Širenjem kapilara gubi se toplina i tijelo se hla i, ok stezanjemkapilara za ržavamo toplinu u tijelu. Na an se u normalnim uvjetima okoline i tijela izluči oko 500 mlznoja. Za vrijeme velikih vrudina ili teškog fizičkog ra a može se izlučiti nekoliko litara na sat.Potkožno masno tkivo je izolator . U masnim stanicama pohranjuju se pričuvne masti. Ako se hranimoenergetski vrije nom hranom u potkožnom masnom tkivu pohranit de se višak .

Koža je granica između tijela i okoline zato su mogude brojne kožne bolesti. Kroz ozlje e na koži utijelo mogu udi brojni mikroorganizmi. Na površinu kože mogu se naseliti kožni paraziti i gljivice. Kakobi se spriječile kožne bolesti potrebna je re ovita higijena kože.

Alergija

Je pretjerana osjetljivost organizma prema nekim tvarima koje nisu zarazne = alergeni. Najčešdialergeni su : razni sastojci hrane, pelu , kudna prašina, laka životinja, otrovi nakon ugriza kukaca,lijekovi. Znakovi alergije su kihanje, svrbež i crvenilo očiju, natekline očnih kapaka, promjene na koži iteškode isanja zbog otečenosti sluznice, astma, proljevi. Najteži oblik alergijske reakcije zove seanafilaktički šok. Kožna reakcija javlja se u obliku malih crvenkastih otečenih otočida koji svrbe, a zovese urtikarija ( koprivnjača).

3.PRVA POMOĆ

Prva pomod je skup ra nji kojima se pomaže ozlijeđenoj ili iznena a oboljeloj osobi na mjestuogađaja, prije olaska ekipe hitne me icinske službe ili rugih kvalificiranih z ravstvenih jelatnika.

Ciljevi pružanja prve pomodi:

Spasiti život Spriječiti poslje ice Skratiti liječenje i rehabilitaciju


28/146


28

Osnovna pravila prve pomodi:

Ne stvarati panikuNe štetiti Ne činiti više nego što se očekuje

Vo iti brigu o sigurnosti spasioca i ozlijeđenih

Opdi postupak na mjestu nesrede:

1. Provjeriti sigurnost pristupa mjestu nesrede 2. Osigurati mjesto nesrede 3. Orjentacijski ili primarni pregled4. Pozvati hitnu me icinsku službu 5. Primjeniti neo go ive postupke prve pomodi 6. Ostali potrebni postupci i ostati uz ozlijeđenu osobu ( cjeloviti ili sekundarni pregled)

Neo go ive postupke prve pomodi primjenjujemo uvijek ka ozlijeđenoj osobi prijeti opasnost poživot zbog besvjesnog stanja, prestanka isanja i jakog krvarenja.

Neo go ivi postupci prve pomodi su:

Postavljanje osobe bez svijesti koja iše u stabilan bočni položaj Postupak oživljavanja osobe bez svijesti koja ne iše normalno Zaustavljanje jakog krvarenja

O ređivanje prioriteta u zbrinjavanju ozlje a:

Pre nost imaju osobe kojima je ugrožen život Prednost imaju ozlje e koje ugrožavaju život

Ozlijeđenu osobu ne pomiče se s mjesta nesrede osim ka a spasiocu i ozlijeđenom prijeti opasnost

po život!

Sigurni znaci smrti:

Mačje oko Mrtvačke pjege( 30-60 minuta nakon smrti)Mrtvačka ukočenost (nakon 2 -4 sata oko zglobova, nakon 6-8 sati na cijelom tijelu)


29/146


29

Postupak s osobom bez svijesti – život svake osobe koja je u besvjesnom stanju ugrožen je, ok ležina leđima, gušenjem (gušenje jezikom, gušenje povradanim sa ržajem).

Ako osoba bez svijesti iše normalno stavljamo je u bočni položaj!

Bočni položaj

Mora trajno o ržavati proho nost išnih putova Mora omoguditi istjecanje tekudine iz usta- renažni položaj Mora biti stabilanTreba promjeniti stranu nakon 30 minuta

Ako osoba bez svijesti ne iše normalno primjenjujemo postupak oživljavanja!

Postupak oživljavanja

1.Započeti s masažom srca

Osoba na kojoj se primjenjuje postupak oživljavanja mora ležati na ravnoj tvr oj po lozi Kleknuti sa strane uz osobu koja se oživljava u visini prsnog koša Odrediti mjesto pritiska-sredina prsne kosti

Pravilno postaviti ruke na mjesto pritiskaZauzeti pravilan položaj za masažu srca Ritmički izvo iti pritiske na prsnu kost – 30 pritisaka brzinom o 100 pritisaka u minuti( neštomanje od 2 pritiska u sekundi)Snagu pritiska p rilago iti tjelesnoj građi i uzrastu žrtve tako a se kost utisne 4-5 cm

2.Umjetno disanje

Otvorite išni put-zabacivanjem glave i podizanjem bradeZatvorite nos pomodu va prsta ruke koja se nalazi na čelu

Svoja usta čvrsto priljubite uz usta ili nososobe kojoj se daje umjetno disanjeUpuhnite zrak metodom usta na usta ili usta na nos dva putaOdmaknite se nakon upuhivanja zraka kako bi osoba mogla izdahnuti

Ko osnovnog postupka o ržavanja života (oživljavanja – reanimacije)

omjer masaže srca i umjetnog isanja je

30 : 2

Krvarenje


30/146


30

Krvarenje je izlazak krvi iz krvožilnog sustava na mjestu oštedenja krvne žile.

Vrste krvarenja: vanjsko (vidljivo) i unutarnje (uglavnom nije vidljivo)

Metode zaustavljanja vanjskog krvarenja:

1. Direktan pritisak na ranu – meto a kojom započinjemo zaustavljati vanjsko krvarenje, prekosterilne gaze izvršiti pritisak na ranu

2. Kompresivni ili pritisni zavoj – ranu pokriti sterilnom gazom, smotuljak zavoja postaviti nasre ište rane i zavojem sve pričvrstiti tako a se uzvrši pritisak na ozlijeđenu krvnu žilu

3. Podvezivanje – samo ka a se jako krvarenje ne može zaustaviti rugim meto ama(amputacije, jako oštedeni udovi)

4.

Krvarenje iz nosa

Poza misliocaGornji dio tijela i glavu nagnuti prema naprijedČvrsto stisnuti meki io nosa (10-15 minuta)

Unutarnje krvarenje

U okviru postupaka prve pomodi unutarnje krvarenje se ne može zaustaviti, važno j u je što prijeprepoznati i pozvati hitnu pomod.

Postupak:

Osobu postaviti u ravan ležedi položaj Utopliti ga, vlažiti usne-oprez s avanjem tekudine Pratiti vitalne funkcije

Šok

Šok je teško stanje organizma koje nastaje kao reakcija na tešku ozlje u. Je nom nastali šok teško selijedi i u bolnici.

Uzroci: bol, krvarenje, opekotine

Važno je spriječiti nastanak šoka ili ga prepoznati što ranije.

Postupak s ranama:


31/146


31

Zaustaviti krvarenjeSpriječiti infekciju pokrivanjem sterilnim materijalom Imobilizirati

Strujni udar - postupak prve pomodi ko strujnog u ara:

Oprez ko pristupa ozlijeđenom Isključiti ozlijeđenog iz strujnog kruga Provjeriti životne funkcije, o mah i uporno oživljavati jer smrt nastupa zbog zastoja srca idisanjaTražiti ruge ozlje e i zbrinuti ih (opekline, prijelomi)

Opekline – postupak prve pomodi:

Vatru ugasiti suhim postupkomUkloniti nagorenu/natopljenu o jedu i sav nakit Hla iti tekudom vo om oko 10 minuta Spriječiti infekciju pokrivanjem sterilnim materijalom Zavoj ne stezatiImobilizirati

Imobilizacija

Postavljanje ozlijeđenog ijela tijela u nepokretan položaj

Sre stva za imobilizaciju : trokutna marama, neozlijeđeni io tijela, priručna sre stva

Naglo nastupajude bolesti koje ugrožavaju život

Srčani u ar

Znakovi: bol u prsnom košu koja traje i može se širiti u okolinu, mučnina, povradanje, koža blije a iorošena znojem, strah o smrti, gubitak svijesti, prestanak ra a srca

Postupak prve pomodi:

Oboljeli mora apsolutno mirovati u sje edem ili polusje edem položaju Otpustite pritisak tijes ne o jede


32/146


32

Pozvati hitnu pomod Umiriti oboljelog, pomodi mu pri povradanju Ako je potrebno primijeniti oživljavanje Lijekove ne davati osim ako ih ima u terapiji – Aspirin s malo vode

Mož ani u ar

Znakovi: iznena na jaka glavobolja, mučnina, povradanje, razni poremedaji ovisno o mjestu oštedenjamozga (oduzetost pojedinih dijelova tijela)


Oboljeli mora apsolutno mirovati u ležedem položaju s ignutim ramenima i glavom Otpustiti pritisak tijesne o jede Pozvati hitnu pomod Umiriti oboljelog, pomodi mu pri povradanja

Hipoglikemija – pa šedera u krvi

Pojavljuje se najčešde kao komplikacija šederne bolesti.

Znakovi: znojenje, osjedaj slabosti, rhtanje, blje ilo, neuobičajeno ponašanje (agresivnost,raz ražljivost, rastresenost, kon fuzija, nepovezan govor)


ok je pri svijesti na okna iti šeder putem slatkog obroka Ko gubitka svijesti pozvati hitnu pomod i po potrebi primijeniti oživljavanje

Otrovanja

Opdi postupak prve pomodi ko otrovanja:

Identificirati otr ov (što, koliko, ka a) Prekinuti kontakt s organizmomEliminirati otrov (istim putem kako je i ušao –koža , išni sustav, probavni sustav), ati aktivni(medicinski) ugljenDati protuotrov ako postojiPrimijeniti ostale postupke prve pomodi po potrebi (oživljavanje)

Pozvati hitnu pomod ili organizirati hitan transport u bolnicu Ako je potrebno primijeniti oživljavanje


33/146


33

4. OSNOVE ZDRAVE PREHRANE

Naputci za z rav, kvalitetan i ug život (SZO):

1. Nika a ne pušite cigarete! 2. Redovno se bavite fizičkom aktivnošdu! 3. Uzimajte alkohol umjereno ili ga posve izbjegavajte!4. Redovno spavajte 7 do 8 sati!5. Redovito uzimajte zajutrak!6. Je ite razborito, bez suviše masnoda i soli u hrani!

7. Izbjegavajte uzimati hranu između obroka i o ržavajte tjelesnu težinu!

Poslje ica nepravilne ili preobilne prehrane je nakupljanje masti u tijelu što optereduje srce i krvotoki povedava rizik za oboljenje. Hrana su različite namirnice biljnog ili životinjskog po rijetla kojeunosimo u tijelo radi njegove izgradnj e, zaštite o bolesti i zbog obivanja energije za ra . Hranurazgrađujemo u probavnom sustavu kako bismo obili hranjive tvari potrebne organizmu. Unijetahrana ima energetsku vrije nost. Potreba za energijom opa a u o raslo oba prosječno 5 -7 % nasvakih 10 go ina života /o 25. go ine.

Nutricionizam ili znanost o prehrani je multi isciplinarna znanost koja proučava prehranu i načinutjecaja prehrane na z ravlje čovjeka.

Nutricionist je specijalist za prehranu, koji pomaže lju ima a razumiju i primjenespoznaje znanostio prehrani u o ržavanju i poboljšavanju vlastitog z ravlja.

Pravilna prehrana

Uravnotežena prehrana Ravnoteža između prinosa i potrošnje energije

Dijetoterapija - liječenje načina života

Rezultati ispitivanja poslje njih go ina upuduju a pravilna prehrana može potaknutismirenje bolesti i poslužiti kao je no o terapijskih sre stavariječ dijeta potječe o grčke riječi díaita , što znači život, življenje, način života, hrana kojupropiše liječnik Dijeta = pravilna, uravnotežena z rava prehrana sukla na potrebama tijela i životnojdobi

ijeta = način prehrane koju propiše liječnik, potpuno ili jelomično uz ržavanje o jelazbog bolestidijetoterapija preve eno znači briga, njega ili liječenje načina života, briga za hranu

Dijetalna prehrana (dijetoterapija)

propisuje se o ređenim bolesnicima ima terapijsku ulogu zaje no s rugim mjerama liječenja


34/146


35/146


35

smanjiti unos slobo nih masnoda i rafiniranog šedera i slatkiša smanjiti upotrebu soliodbaciti alkoholna pida pojačati fizičku aktivnost piti mnogo čiste vo e

Mediteranska prehrana

Postala je standard pravilne prehranePreporučuje je Svjetska z ravstvena organizacija kao prototip hrane za suzbijanjekroničnih egenerativnih bolesti osnovu prehrane čine ugljikohi rati porijeklom iz žitarica, povrda i voda

POSLJE ICE LOŠEG I NEPRAVILNOG NAČINA PREHRANE

ugotrajna neuravnotežena, nepravilna i preobilna prehrana najčešde ovo i oporemedaja -povišene masnode u krvi, povišen šeder u krvi ukoliko se prehrambene navike i način života (nekretanje i pušenje) ne promijene ovo i opojave raznih bolesti


36/146


36


37/146


37

(preuzeto iz „Životni Procesi“ priručnik za nastavnike u3. razredu gimnazije)


38/146


38

LITERATURA

r. Valent Vnuk: Prva pomod, Hrvatski Crveni križ, 1998.

Schaie, Willis : Psihologija odrasle dobi i starenja, Naklada Slap, 2001.

Pečjak : Psihologija trede životne obi, Iz avačko po uzede Prosvjeta, Zagreb, 2001.

Keros P., An reis I., Gamulin M.: Anatomija i fiziologija, ŠK Zagreb, 1995.

Gamulin, Marušid, Kovač i sur.: Patofiziologija, Me icinska nakla a Zagreb, 2002.

Rebrina- Kosid, rijenka: Životni procesi, priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

Durakov id,Z.i sur.: Me icina starije obi,Naprije , Zagreb, 1990.


39/146


39

NARO NO UČILIŠTE

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE I KULTURU U RIJECI

Školjid 9, Rijeka

Nastavni predmet:

NJEGA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE

Denise Paravić, viša medicinska sestra


40/146


40

NJEGOVATELJICA

NJEGOVATELJ/-ICA je osoba koja pomaže nemodnim i starijim osobama u obavljanju aktivnostisvako nevnog života i provo i osnovne postupke iz po ručja z ravstvene njege.

Z DRAVSTVENA NJEGA je s tručna isciplina koja se bavi brigom opojedincu, obitelji i zajednicitijekom njihovih raznovrsnih aktivnosti u različitim stanjima z ravlja. Zdravstvena je njega usmjerenana pomod bolesnoj , starijoj i nemodnoj osobi u zadovoljavanju ljudskih potreba koje pridonoseozdravljenju ili mirnoj smrti.

Glavni i odgovorni nosioci zdravstvene njege su medicinske sestre a njegovatelji u instituciji iizvaninstitucionalnoj skrbi , članovi su tima i isključivo ra e prema nalogu i uz na zor stručnog tima.

Njegovatelj je osposobljen za

: osnovna praktična, teoretska znanja i vještine iz po ručja z ravstvene njege na razini njegovatelja

: stječe sposobnost pružanja osnove njege i pomodi, na zora i pradenja te uočavanja promje na kodbolesnih , nemodnih i starih

:stjecanje znanja i vještine za pomod provođenja higijene, o ijevanja, hranjenja, eliminacije(briga oizlučevinama ) i kretanja nemodne i starije osobe

- razvija pozitivan o nos i ponašanje prema starim i nemodnim osobama

- stječe osobnu o govornost u ra u

jelokrug ra a njegovatelja o vija kroz oblik usluga pomodi i njege u kudi ili izvan institucionalnaskrbi , i na razini sekun arne z ravstvene zaštite ili institucionalna skrb unutar z ravstvenih isocijalnih ustanova.

Njegovatelj je sastavni io tima z ravstvenih jelatnika poštujudi hijerarhiju i pri ržavajudi sedjelokruga i kompetencije svog rada.

DJELOKRUG RADA NJEGOVATELJA/-ICA U INSTITUCIONALNOJ SKRBI:

1. pomod ograničeno pokretnim , nepokretnim , in kontinentnim osobama i osobama sa posebnimpotrebama pri o ržavanju osobne higijene i za ovoljavanju osnovnih potreba

1. 1 pomod pri obavljanju osobne higijene korisnika

- pomod me icinskoj sestri ko provođenja njege korisnika


41/146


41

- pomod ko oblačenje i svlačenja

1. 2 pomod ko hranjenja korisnika koji nema poteškode sa gutanjem , žvakanjem i isanjem

2. o ržavanje higijene okoline bolesnika –korisnika

3. o ržavanje higijene bolesničke postelje(namještanje i presvlačenje kreveta)

3 presvlačenje kreveta inkontinentno/korisnika

4. briga o osobnim stvarima korisnika

5. pratnja korisnika na ijagnostičke i terapijske postupke

6. provođenje meto a ezinfekcije

7 provođenje preventivnih mjera za sprječavanje komplikacija ugotrajnog mirovanja: ekubitus,tromboza, respiratorne komplikacije, nesvjestica i kontrakture.

8. promatranje i uočavanje promjena korisnika te pravovremeno obavještavanje me icinskomosoblju

9. njega umirudeg i postupak s umrlim

10. minimalna okupaciona terapija u ustanovama socijalne skrbi

11. obavljanje rugih poslova po nalogu stručnog tima

12 vođenje ra ne okumentacije

Karakteristična mjesta jelokrug ra a njegovatelja su z ravstvene i socijalne ustanove stacionarnogtipa.

DJELOKRUG RADA NJEGOVATELJA U IZVANINSTITUCIOALNOJ SKRBI USLUGA POMODI I NJEGE UKUDI

1. o ržavanje osobne higijene korisnika

2. o ržavanje osobne higijene nepokretnog korisnika i sprječavanje komplikacija ugotrajnogmirovanja prema radnom nalogu medicinske sestre

3. priprema , serviranje hrane po uputama i pomaganje kod prehrane korisnika koji nemajupoteškode sa isanjem , gutanjem i žvakanjem

4, o ržavanje higijene stambenog prostora


42/146


42

5. pomod pri kretanju i korištenju ortope skih pomagala

6. briga i nabava kudnih potrepština

7. kontrola, nabava i briga o re ovitom uzimanju lijekova ko kroničnih korisnika

9. vođenje okumentacije o skrbi korisnika

U izvaninstitucionalnoj skrbi karakteristično mjesto ra a njegovatelja je kuda ili om nemodne ilistarije osobe.

FIZIČKI IZGLE I PONAŠANJENJEGOVATELJA/-ica

Higijena tijela osnovna je briga svakog čovjeka i o raz je njegove z ravstvene kulture.

Higijenu tijela treba provoditi svakodnevno a osobe koje obavljaju posao s /korisnicima vlastitomuređivanju izgle u i higijeni tijela moraju posvetiti posebnu pažnju jer nečistim ijelovima tijelamogu biti izvor infekcije u bolnici, socijalnoj ustanovi , kudi , ili je iznijeti iz ustanove u okoliš u kojemse krede, osim toga pre stavljamo sebe kao osobu koja pazi kako na sebe tako i na ruge osob e i naokolinu u kojoj se nalazi.

Briga o osobnoj higijeni i vlastitom izgledu sastavni je dio poslovnog bontona.

Ono čime komuniciramo vanjskim izgle om je to što rugi vi e i prihvadaju sliku nas kaoprofesionalnog čovjeka koji je io image-a institucije koje predstavlja te odraz i ogledalo struke kojeradi.

IZGLED I HIGIJENA NJEGOVATELJA/ICA

KOSA: mora biti čista. uga kosa ne može biti spuštena ved ure no povezana na potiljku ili složena unenapadnu frizuru. Ukrasi u kosi ne mogu biti kao za v ečernje izlaske: kosu najbolje zaštiti zaštitnomkapom.

UŠI: higijena ušiju o aje sliku naše ure nosti. . Naušnice koje nosite za vrijeme ra a ne smiju bitinapa ne, morate znati razlikovati što je za ra no mjesto a što za večernji izlazak, o atni nakit nijepoželjan.

NOS: pri higijeni nosne šupljine koristite je nokratne papirnate maramice koje bacate. Ne o irujtevrh nosne sluznice vlastitim prstima jer se na njoj nalazi kolonizacija mikroorganizma.

ZUBI: z ravi zubi jeluju estetski i čuvaju organizam od posljedica bolesnih zubi, pravilnom ire ovnom higijenom vlastitih zubi omogudujemo ugo an i osvježavajudi za ah iz usta.


43/146


43

MAKE UP:osoba koja ra i s nemodnim i starijim korisnicima upotrjebljava umjereni, transparentnimake-up jer prekomjerna šminka u bolničkoj sre ini učiniti de vas neukusnom i smiješnom osobom.

RUKE: treba prati nakon svakog obavljenog posla, prije i poslije pristupa sa bolesnikom-korisnikomtehnikom i smjernicama higijenskog pranja ruku. Na taj način sprječavamo prenošenje uzročnikabolesti s bolesnika na bolesnika ili s okoline bolesnika i sre stva kojima se on služi. Ruke peremo izbog osobne zaštite.

NOKTI: na rukama i nogama moraju biti ure no po rezani , ra i lakše higijene i sprječavanjamogudnosti ozljeđivanja korisnika u tijeku rada s njima.

TIJELO:prije o laska na posao istuširajte a ako vam uvjeti ra a ozvoljavaju također se istuširajteprije napuštanja posla.

UPOTREBLJAVANJE DEZODORANSA ILI DRUGIH MIRISA: poželjno jer oni smanjuju lučenje žlijez aznojnica i neutraliziraju neugodne mirise.

ZAŠTITNA O JEDA-DRESS CODE.

Dress-code ili pravila oblačenja u pisanom ili nepisanom obliku

Osoblje koje ra i u z ravstvu užni su nositi zaštitnu o jedu i na taj način štite sebe i ruge oprijenosa infekcije Osi m zaštitne uloge o jeda pre stavljaju razinu stručnosti ili zvanje u z ravstvu skojim se bave.

Zaštitna o jeda njegovatelja sastoji se o kombinacije majice i hlača i obude koje mogu biti urazličitim bojama ovisno o protokolu z ravstvene i socijalne ustanove.

Obuda koja se koristi na ra nome mjestu mora služiti samo za ra , a ne za o lazak kudi

O jeda i obuda moraju svako nevno biti besprijekorno čiste

Boje koje se upotrebljavaju uglavnom su pastelno zelene, žute, ružičaste ovisno o protokoluzdravstvene ustanove i socijalne ustanove.

Bijela svijetlo plava i tamno plava su boje koje nose zdravstveni djelatnici i svaka od njih predstavljastruku i razinu stručnosti kojim se bave z ravstveni jelatnici.

Uz zaštitnu o jedu njegovatelj mora nositi i oznake sa slikama na kojima je slika , ime i prezimenjegovatelja.

Zbog izloženosti složenim poslovima a to je ra sa bolesnim , nemodnim i starijim korisnicimanjegovatelj mora biti psihofizički z rava osoba, imati razvijen humani odnos prema bolesnoj i starijojosobi, razvijen smisao za kulturno higijenske navike, razvijene vještine komuniciranja sa korisnikom i


44/146


44

unutar tima, o govornost u ra u i sposobnost razumijevanja ra nih naloga stručnog osoblja.

ORG ANIZIRANJE I PROVOĐENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Z RAVSTVENA ZAŠTITAobuhvada sustav ržavnih , skupnih i in ivi ualnih mjera za unapređenje ,čuvanje i vradanje z ravlja(Zakon o z ravstvenoj zaštiti Republike Hrvatske, NN br. 75 o 13.kolovoza 1993)

Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini primjenom mjereprimarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke z ravstvene zaštite.

ZDRAVSTVENI DJELATNICIsu osobe koji imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposrednopružaju z ravstveni zaštitu pučanstvu, uz obvezno poštivanje moralnih i etičkih načela z ravstvenestruke .

ZDRAVSTVENI SURADNICIsu jelatnici koji nisu završili obrazovanje z ravstvenog usmjerenja, arade u zdravstvenim ustanovama i sudjeluju u dijel u z ravstvene zaštite(socijalni ra nici, psiholozi,pedagozi, pravnici)

ZDRAVSTVENO-SOCIJANE USTANOVE

USTANOVE SOCIJALNE SKRBI SU.Hrvatski zavod za socijalni rad, Centar za socijalnu skrb, Domsocijalne skri, Centar za pomod i njegu.DOM UMIROVLJENIKA je socijalno – z ravstvena ustanova koja u omljuje z rave ili kronično bolesnestarije osobe te:- osigurava smještaj hotelskog i stacionarnog tipa - organizira z ravstvenu zaštitu, liječničku i sestrinsku skrb, rehabilitaciju, kontakt sapsihologom isocijalnim radnikom- pruža usluge cjelo nevne prehrane, mogude uporabe vorane za fizikalnu i ra nu terapiju,knjižnice, čitaonice, frizerski salon - organizira zaje nička ruženja, izlete, ruštvene proslave, prigo no kulturno-umjetničke priredbe iizložbe

- organizira okupljanje korisnika u raznim grupama (glazbenim, pjevačkim, likovnim, ekološkim, …) - re ovno o ržava sastanke stanara oma, terapijske zaje nice i pre avanja s raznim temama

BOLNICA je z ravstvena ustanova koja pruža z ravstvenu zaštitu bolesnika , a obuhvadaijagnostiku , liječenje , z ravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika. BOLNIČKI O JEL: osnovna

funkcionalna jedinica koja služi za smještaj , liječenje , njegu i rehabilitaciju o ređenog brojabolesnika.

BOLNIČKI O JEL: osnovna funkcionalna je inica koja služi za smještaj , liječenje , njegu i rehabilitacijuo ređenog broja bolesnika. Prostorije koje ulaze u sastavni io bolničkogodjela su: b olesnička soba,


45/146


45

soba za pripremu , soba za pregled bolesnika , soba za liječnika, soba za voditelja odjela, soba glavnemedicinske sestre, soba za sastanke, soba za sestre, blagovaonica, dnevni boravak , čajna kuhinja,kupaonica, n užnik, prostorija za čisto, prostorija za nečisto – ispiraonica, prostorija za čuvanje priboraza čišdenje. Njegovatelj mora poznavati funkciju i organizaciju bolničkih prostorija ( bolesničke sobe,prostorije za nečisto -ispiraonica, prostorija za čisto, kupaonica , nužnik i čajna kuhinja ).

HIGIJENSKO-TEHNIČKI NORMATIVI BOLESNIČKE SOBE

Osjedaj ugo e i u obnosti bolesnika /korisnika u bolesničkoj sobi zavisi o niza čimbenika: bojezidova, svijetljenje, mikroklimatski uvjeti , u obnosti i smještaj kreveta te higijensko o ržavanje .

ZADAĆE NJEGOVATELJA U INSTITUCIONALNOJ SKRBI

ODRŽAVANJE BOLESNIČKIH SOBA I KREVETA

1. O RŽAVANJE HIGIJENE BOLESNIČKIHSOBA

Bolesničke sobe moraju biti ure ne i čiste. .

Nakon čišdenja i pospremanja bolesničke sobe treba prozračiti.

Ostatke hrane treba iz bolesničke sobe , o straniti što prije iza završenog obroka.

Bolesničke sobe, kreveti, nodni ormaridi i ra ne površine pospremaju se svako nevno

Bolesnički kreveti-zamjena posteljine obavlja se svakodnevno u izvanrednim okolnostima češde;.(pokrivači prema potrebi upotrebe istih moraju biti zaštideni navlakama)

Bolesničke krevete svako nevno ezinficirati.

Ispo bolesničkih kreveta-zabranjeno za ržavanje putnih torba, iste o ložiti u za to pre viđeneormare.

Nodni ormaridi-svakodnevno dezinficirati-samo radna ploha. .

Nodni ormarid-ra na ploha ozvoljeno ržanje čaše i tekudine i telefona. .

Nodni ormaridi-ostale plohe služe za ržanje pribora i stvari za o ržavanje osobne higijene

O re u i čistodi soba i svih prostorija brine se glavna odjelna sestra , odnosno sestra posebno za teposlove o ređena u smjeni.

2. O RŽAVANJE TEHNIČKIH NORMATIVA BOLESNIČKIH SOBA

Po razumijevaju o ržavanje optimalne temperature i vlažnosti u sobama .


46/146


46

Temperatura u sobi trebala bi biti tijekom dana od 18-20 st. c

Temperatura na gerijatrijskim odjelima 22 st. c.

Vlažnost zraka 30-60 %.

Osnovni je namještaj bolesničke sobe: bolesnički krevet, nodni ormarid, stol, stolica, s tolid zaserviranje hrane , vješalica za o laganje ogrtača.

BOLESNIČKI KREVET sastoji se od: metalne konstrukcije , mekanih dijelova, krevetne posteljine.

anašnji stan ar i liječenja zahtijevaju opremanje bolničkih o jela sa specijalnim krevetima ok sestandardni kreveti izbacuju iz upotrebe jer ne mogu zadovoljiti potrebe bolesnika/korisnika.

Različite bolničke je inice zahtijevaju različite tipove kreveta a rukovanje bolničkim krevetimaolakšano je prisutstvom različitih etalja.

obar bolnički krevet može utjecati na blagostanje bolesnika -korisnika kao i na samu efikasnostbolnice.

PO JELA BOLESNIČKIH KREVETA

1. kreveti za standardnu ili minimalnu njegu2. kreveti za poluintenzivnu njegu3. kreveti za intenzivnu njegu

4. kreveti za omove umirovljenika i kudnu njegu 5. ostali kreveti( kreveti za dijalize , kreveti za ječje o jele, kreveti za novorođenča )

ŠTO JE ZAJE NIČKO SVIM SPECIJALNIM KREVETIMA

*Sastavljeni o zglobnih struktura koji mogu po ešavati uzglavlje, po nožje i sre inu kreveta,mehanički ručno ili hi raulično

*Kreveti su opremljeni kotačima i uređajem za zaustavljanje i o atnom opremom(trapez, zaštitnaograda, stalak za infuzije)

*Omoguduju postizanje različitih razina visine prema potrebama korisnika

NAMJEŠTANJE I PRESVLAČENJE KREVETA

U djelokrug rada njegovatelja spada:

Namještanje kreveta bez bolesnika/korisnika

Presvlačenje kreveta bez bolesnika

Namještanje kreveta bol/kor u ležedem položaju


47/146


47

Presvlačenje kreveta bol/kor u ležedem položaju

Namještanje kreveta bol/kor u povišenom položaju

Presvlačenje kreveta bol/kor u povišenom položaju

Namještanje i presvlačenje kreveta inkontinentnog bol/ko.

POSTUPAK PRESVLAČENJA I NAMJEŠTANJA KREVETA SASTOJI SE O :

1. pripreme bolesnika /korisnika(objasniti potrebu izvođenja zahvata, zahvat prilago iti stanju ipokretljivosti bol/kor)

2. priprema kolica za presvlačenje( ovoljan broj čiste posteljine i nepropusna platna za inkontinentnebol/kor))

3. koš za nečistu posteljinu

4 žepni ispanzer za higijenskoutrljavanje ruku

5. jednokratne rukavice

PRINCIPINAMJEŠTANJA I PRESVLAČENJA KREVETA:

posteljina se oslobađa o po nožja prema uzglavlju

:jastuci i eke oslobođeni navlaka polažu se na po nožje kreveta na o atku pre viđeno za to

:ne tresti i prašiti navlakama i jastucima u. prostoriji

:oslobođena posteljina se zarola i bac a u koš za nečisto

:važno je okretanje i ezinfekcija ma raca

:namještanje kreveta počinje o po nožja prema uzglavlju re om: onja plahta , gornja plahtapoprečna plahta i navlaka s ekom, jastuci i jastučnice.

:važno je obro zategnuti posteljinu a bu e bez nabora, a to postiže na uglovima ma raca tako aprihvatimo rub plahte u visini poprečnog gornjeg ruba ma raca i po ignemo ga okomito, pri čemu sena uglu ma raca stvori trokut. onji io trokuta po vučemo po ma rac i tako na sva četiri uglakreveta.

:namještanje i presvlačenje kreveta prilago iti stanju, stupnju pokretljivosti i pozicioniranju

bolesnika/korisnika u krevetu.


48/146


49/146


49

ZA ADE NJEGOVATELJA PRI IZLAGANJU KORISNIKA VREMENSKIM UVJETIMA (toplo, hladno)

Izlazak po hla nodi treba izbjegavati, međutim pri izlasku, preporuča se zaštititi glavukapom, ruke rukavicama, te prekriti usta šalom , radi prevencije direktnog udisanja hladnogzraka, važna je topla i komotna obuda , bez visokih peta;

Međutim ako primijetite povedano znojenje , potrebno je smjesta presvudi vlažnu o jedukoja uzrokuje gubitak topline, te stariju osobu oslobo iti suvišne o jede;

Starije osobe se nikako ne smiju izlagati sunčevoj energij

Date post:	07-Aug-2018
Category:	Documents
Upload:	boris
View:	989 times
Download:	112 times

Skripta-njegovateljice

Documents