ZIVOT NA ISLANDU JE KUL JAKO

8/16/2019 ZIVOT NA ISLANDU JE KUL JAKO

1/44

Informacije za strance koji se doseljavaju na Island

SRPSKI

SERBNESKA

RS

PRVI KORACI

NA ISLANDU


2/44

EFNISYFIRLIT

4. Velkomin til Íslands

8. Mikilvægt að athuga

10. Almenn réttindiog skyldur

14. Dvalar- ogatvinnuleyfi

18. Vinna á Íslandi

22. Skattskylda

24. Heilsugæslaog sjúkratryggingar

28. Félagsþjónusta

30. Húsnæði

32. Skólakerfið

34. Íslenskukennsla

38. Heimilisföng,símanúmerog netföng

helstu stofnanaog annarraþjónustuaðila

41. Ef eitthvaðbjátar á

í s l e

n s k a

2


3/44

5. Dobrodošli na Island

9. Važno je proveriti

11. Opšta prava i obaveze

14. Boravišne i

radne dozvole19. Rad na Islandu

23. Porezi

25. Zdravstvo i zdravstveno osiguranje

29. Socijalna služba

31. Stanovanje

33. Školski sistem

35. Nastava islandskog jezika

39. Adrese, telefonski brojevi i internet adrese važnih

ustanova i uslužnih organizacija

41. U slučaju nevolje

SADRŽAJ s e r b n e s k a

/ s

r p s k i

3


4/44

VelkominÞað getur verið eritt að lytja í nýtt land en einnig spennandi.Besta leiðin til að láta sér líða vel í nýju landi er að taka þátt ísamélaginu og læra tungumálið. Þessi bæklingur er alls ekkitæmandi en heur að geyma upplýsingar um íslenskt samélagsem vonandi gagnast ólki að eta yrstu skrein á Íslandi.

PeningarGjaldmiðillinn er króna, ISK. Allir bankar skipta gjaldeyri.Flestar verslanir og yrirtæki taka greiðslukort (debit og

kredit) og þau má líka nota í leigubílum. Fáar verslanirtaka við erlendum gjaldmiðlum. Etir að viðkomandi heurundið atvinnu er mikilvægt að stona bankareikning. Flestirvinnuveitendur borga laun beint inn á bankareikning.Bankar gera mismunandi kröur til þeirra sem sækja umað stona bankareikning. Allir bankar gera kröu um aðumsækjandinn sé með kennitölu og skilríki með mynd.

BókasöfnBókasön eru öllum opin og þar er aðgangur að ýmsumupplýsingum. Á bókasönum er hægt að nálgast bækur áíslensku og öðrum tungumálum. Auk þess er þar hægt aðlesa dagblöð, tímarit, alræðiorðabækur, orðabækur og önnurupplettirit. Flest bókasön bjóða upp á Internet aðgang.

InternetAðgangur að Interneti er rír á mörgum kaihúsum í Reykjavíkog víðar e komið er með eigin tölvu. Internetaðgangurer einnig ódýr eða ókeypis hjá erðamannamiðstöðvum,bókasönum, í einstaka verslunum og bönkum.

VELKOMIN TIL ÍSLANDSí s l e

n s k a

4


5/44

DobrodošliPreseljenje u novu zemlju može biti teško ali ujedno iinteresantno iskustvo. Uklapanje u društvo i učenje jezika jenajbolji način da se osećate dobro u novoj zemlji. Ova brošuranije iscrpna, ali sadrži inormacije o islandskom društvu kojeće vam nadamo se pomoći u prvim koracima na Islandu.

NovacIslandska valuta je islandska kruna (ISK). Devize se mogu promenitiu svim bankama. Velika većina prodavnica i preduzeća, kao i taksiji

primaju kartice (debitne i kreditne). Vrlo malo prodavnica primastranu valutu. Važno je otvoriti tekući račun nakon što ste dobiliposao, jer većina poslodavaca isplaćuje lične dohotke na tekućeračune. Uslovi za otvaranje računa se razlikuju od banke do banke.U svim bankama je pravilo da lice mora imati islandski matičnibroj građana i mora pokazati ličnu ispravu sa otografijom.

BibliotekeBiblioteke su otvorene svima, a u njima se mogu dobiti razneinormacije. U bibliotekama se mogu pozajmiti islandske knjige,kao i knjige na stranim jezicima. Osim toga, u bibliotekama

se mogu čitati dnevne novine, časopisi, enciklopedije,rečnici i drugi priručnici. U većini biblioteka

je dozvoljen pristup internetu.

InternetPristup internetu je besplatan u mnogim kafićimau Rejkjaviku i drugim mestima ukoliko imate svojkompjuter. U mnogim centrima za inormacije,bibliotekama, kao i u nekim prodavnicamai bankama je internet takođe besplatanili vrlo jetin.

DOBRODOŠLI NA ISLAND

5

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


6/44

VELKOMIN TIL ÍSLANDS

Neyðarnúmer lögreglu og

neyðarþjónust er 112Hringdu í 112 þegar slys eða veikindi verða,

þör er á s júkrabíl, e kviknar í eða þú verður yrir obeldi.

Auk þess geta konur sem verða yrir obeldi leitað til Kvennaathvarsins í ☎ 561 1205 eða 800 6205.

•

•

•

•

• Upplýsingar um sendiráðog ræðisskrifstofur:www.utanrikisraduneyti.is/sendi-og raedisskristour/erlendar/nr/41

í s l e

n s k a

6

Upplýsingar, aðstoð og ráðgjöf Á etirtöldum stöðum er unnt að á upplýsingar um allt semvarðar innlytjendamál, íslenskt samélag, íslenskukennslu,réttindi og skyldur, og túlka- og þýðingaþjónustu:

AlþjóðahúsHverisgata 18, 101 Reykjavík,www.ahus.is, [email protected], ☎530 9300

AlþjóðastofanRósenborg, Skólastígur 2, 2. hæð, 600 Akureyri,http://menntasmidjan.is, [email protected], ☎460 1234

FjölmenningarseturÁrnagata 2-4, 400 Ísajörður,www.jolmenningarsetur.is, [email protected], ☎450 3090

www.island.isEr þjónustuveur og leiðarvísir að opinberri þjónustu meðhagnýtu eni yrir almenning og yrirtæki. Þar er meðal annars

að inna upplýsingar yrir innlytjendur á nokkrum tungumálumog orðskýringar. Notendur geta undið þar nánast öll eyðublöðríkisins og grunnupplýsingar um öll sveitarélög og stonanir.


7/44

Broj policije i hitne pomoći

u celoj zemlji je 112. Nazovite☎112 u slučaju udesa ili akutnebolesti, ukoliko trebate kola hitne pomoći,u slučaju požara ili ako ste žrtva nasilja

Žene koje su žrtve nasilja moguda se obrate Skloništu za žene natelefone 561 1205 ili 800 6205.

Informacije, pomoć i savetiOvo je lista ustanova koje pružaju inormacije o pitanjimadoseljenika, islandskom društvu, nastavi islandskog jezika, pravimai obavezama. Te ustanove takođe vode prevodillačku službu:

Međunarodna kućaHverfisgata 18, 101 Reykjavík,www.ahus.is, [email protected], ☎ 530 9300

Međunarodni centar

Rósenborg, Skólastígur 2, 2 sprat, 600 Akureyri,http://menntasmidjan.is, [email protected], ☎ 460 1234

Multikulturni i informacioni centarÁrnagata 2-4, 400 Ísaförður,www.folmenningarsetur.is, [email protected], ☎ 450 3090

www.island.is To je inormativni sajt sa pretraživanjem sa korisnim inormacijama oraznim uslugama u javnom sektoru za građane i preduzeća. Na tom

sajtu se mogu dobiti inormacije o doseljenicima na nekoliko jezika, kaoi objašnjenja pojmova. Na sajtu se nalaze skoro svi ormulari državnihslužbi, kao i osnovne inormacije o svim opštinama i organizacijama.

Informacije o ambasadamai konzulatimawww.utanrikisraduneyti.is/sendi-og-raedisskristour/erlendar/nr/41

•

•

•

•

•

DOBRODOŠLI NA ISLAND

7

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


8/44

• Ert þú með kennitölu?• Ert þú með dvalarleyi?• Þart þú atvinnuleyi?• Ert þú með lögheimili á Íslandi?

• Ert þú með skattkort?• Ert þú með sjúkratryggingu?• Mikilvægt er að endurnýja tímanlega öll leyi.• Gögn og vottorð þura að vera á íslensku,

ensku eða Norðurlandamáli þýdd a löggildumskjalaþýðanda.

Mikilvægi þess að hafa lögheimiliTil að eiga rétt á almennum sjúkratryggingum,

élagsþjónustu, aðgangi að leikskóla, grunnskóla

og leira þar að haa lögheimili. Þegar skipt er um

lögheimili þar að tilkynna það til Þjóðskrár. Leitaðu

upplýsinga hjá Þjóðskrá um hvert þú tilkynnir

breytt lögheimili í þínu sveitarélagi.

Gott er að haa etirarandi atriði í huga þegarkomið er til landsins:

MIKILVÆGT AÐ ATHUGAí s l e

n s k a

8


9/44

• Da li ste dobili matični broj građana (kennitala)?• Da li imate boravišnu dozvolu?• Da li imate radnu dozvolu?• Da li imate prijavljeno mesto boravka na Islandu?

• Da li imate poresku karticu?• Da li imate zdravstveno osiguranje?• Važno je na vreme obnoviti sve potrebne dozvole!• Dokumenti i uverenja trebaju biti na islandskom,

engleskom ili na nekom od nordijskih jezika

Važno je imati prijavljeno mesto boravka na IslanduPrijavljeno mesto boravka na Islandu je preduslov za dobijanje

osiguranja, ukjlučivanje u socijalni sistem, dobijanje mesta u vrtiću

i školskom sistemu, itd. U slučaju preseljenja, obavest o promeni

mesta boravka treba poslati Zavodu za popis stanovništva

(Þjóðskrá). U Zavodu možete dobiti informacije kako da

prijavite promenu mesta boravka u opštini u kojoj živite.

Kad se doselite na Island, važno je proveritisledeće stvari: .

VAŽNO JE PROVERITI

9

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


10/44

Það ylgja því bæði réttindi og skyldur að búa á Íslandi, eins ogannars staðar. Margar venjur og heðir geta verið ólíkar á millilanda. Mikilvægt er að vita að etirarandi reglur gilda á Íslandi:

Allir eru janir yrir lögum og njóta mannréttinda án tillits tilkynerðis, trúarbragða, skoðana, þjóðernisuppruna, kynþáttar,litarháttar, enahags, ætternis og stöðu að öðru leyti.

Á Íslandi gilda sérstök lög um jana stöðu og janan rétt kvenna

og karla.

Obeldi er bannað með lögum, bæði innan og utan veggja

heimilisins.

Á Íslandi gilda sérstök lög er varða réttindi barna. Öllum berskylda til að láta vita í síma 112 leiki grunur á að börn séu beitt

líkamlegu, andlegu eða kynerðislegu obeldi.

Allir sem eru 18 ára og eldri mega gita sig. Hægt er að áskilnað þótt makinn vilji það ekki. Við skilnað er eignumvenjulega skipt til helminga milli hjóna. Samkvæmtlögum er orsjá yir börnum sameiginleg við skilnað eðasambúðarslit. E ágreiningur er um orsjá þar að vísahonum til dómstóla en sýslumaður getur úrskurðað um

ágreining varðandi umgengnisrétt.

Hraðakstur og akstur undir áhrium áengis er litinnalvarlegum augum og resing er háar jársektir,ökuleyissvipting og varðhald við ítrekuð brot.

•

•

•

•

•

•

ALMENN RÉTTINDI OG SKYLDURí s l e

n s k a

10


11/44

Ravnopravnost je zakonski zagarantovana. Svi ljudi imaju ista pravabez obzira na spol, religiju, stavove, nacionalno poreklo, rasu, bojukože, materijalno stanje, porodične veze i položaj u društvu.

Na Islandu je na snazi poseban zakon o ravnopravosti polova.

Bilo kakva vrsta nasilja, uključujući i nasilje nad članovima porodice, je zakonom zabranjena.

Na Islandu je na snazi poseban zakon o pravima dece. Svi građanisu dužni prijaviti na teleon 112 slučajeve fizičkog, psihičkog iliseksualnog zlostavljanja dece.

Pravo sklapanja braka imaju svi građani stariji od 18 godina.Razvod braka je moguće dobiti čak i ako se supružnik sa timene slaže. Pri razvodu braka se imovina obično deli na polaizmeđu supružnika. Starateljstvo nad decom pri razvodu brakaili raskidanju vanbračne zajednice je zajedničko. Ukoliko sesupružnici ne mogu dogovoriti oko starateljstva, treba se obratitisudu koji će doneti rešenje o tome. Nadležna opštinska upravamože doneti rešenje u vezi prava posećivanja dece.

Vožnja preko dozvoljene brzine i pod uticajem alkohola je ozbiljan prekršaj, za koji je predviđena novčana kazna,oduzimanje vozačke dozvole ili zatvor u slučaju da se prekršajponovi.

•

••

•

•

•

Kao i u svim drugim zemljama sveta, stanovnici Islanda imaju određenaprava i obaveze. Običaji i navike se mogu razlikovati od zemlje do zemlje,zato je važno imati na umu sledeća opšta pravila koja važe na Islandu:

OPŠTA PRAVA I OBAVEZE

= = =11

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


12/44

MeðlagEinstæðir oreldrar eiga rétt á meðlagi rá hinu oreldrinu. Trygginga-

stonun ríkisins sér um að borga meðlag til einstæðra oreldra etirúrskurð rá sýslumanni ái þeir ekki meðlag borgað rá hinu oreldrinu.Foreldrar geta einnig ákveðið yrirkomulag meðlagsgreiðslna sín á

milli eða í gegnum Tryggingastonun ríkisins. Óheimilt er að semjaum lægri járhæð en nemur lágmarksmeðlagi. Ráðlegt er að haasamband við sýslumann í viðeigandi umdæmi áður en leitað er tilTryggingastonunar ríkisins. Frekari upplýsingar eru á www.tr.is.

KennitalaAllir sem æðast á Íslandi á sjálkraa kennitölu. Þjóðskrá Íslands

geur út kennitölur en hún er lykillinn að íslensku samélagi.Kennitalan er auðkennisnúmer einstaklings og tengist öllumhans persónulegu upplýsingum; réttu nani, lögheimili, aldriog járhagsskuldbindingum. Kennitalan er 10 staa tala; yrstu 6tölurnar eru æðingardagur, æðingarmánuður og tveir síðustutölustairnir í æðingarári. Kennitalan er alls staðar notuð til aðauðkenna ólk, til dæmis í heilbrigðiskerinu, við skráningu í skóla,í bankakerinu og meira að segja á myndbandaleigum.

Ekki er hægt að sækja um kennitölu á eigin vegumE um er að ræða ríkisborgara ríkja innan Evrópska enahagssvæðisins

(EES) getur viðkomandi vinnuveitandi sótt um kennitölu en einnig ermögulegt að EES-vinnumiðlun sæki um kennitöluna eða trygginga-élag e keypt er sjúkratrygging. Vinnuveitandi getur líka sótt umkennitölu yrir maka.

E um er að ræða ríkisborgara utan EES er það otast tryggingaélagsem sótt er um sjúkratryggingu hjá sem sækir um kennitöluna.

Sækja verður um kennitölur yrir börn sem koma til landsins. Einungisoreldrar geta sótt um kennitölur og þar annað þeirra að vera komið

með útgefið dvalarleyfi. Fæðingarvottorð viðkomandi barna verðurað ylgja með þegar sótt er um kennitölu yrir þau hjá Þjóðskrá.

ÞJÓÐSKRÁ Borgartún 24

☎569 2900 www.thjodskra.is

í s l e

n s k a

12

ALMENN RÉTTINDI OG SKYLDUR


13/44

AlimentacijaSamohrani roditelji imaju pravo na alimentaciju koju plaća drugi roditelj. Osiguravajući

zavod (Tryggingastonun ríkisins) isplaćuje alimentaciju samohranom roditelju premaodluci opštinske uprave, ukoliko je on ne dobija od drugog roditelja. Roditelji takođemogu sporazumno odlučiti način plaćanja alimentacije, bilo neposredno ili prekoOsiguravajućeg zavoda. Preporučljivo je stupiti u kontakt sa opštinskom upravom prenego što se obratite Osiguravajućem zavodu. Detaljnije inormacije: www.tr.is.

Matični broj građana (kennitala)Sva deca koja se rode na Islandu dobijaju automatski matični broj građana. Zavodza popis stanovništva (Þjóðskrá Íslands) izdaje matične brojeve građana koji su ključza ulazak u islandsko društvo. Matični broj građana je jedinstveni broj koji povezujegrađanina sa svim njegovim ličnim inormacijama; imenu, adresi, starosti i finansi-

jskim obavezama. On se sastoji od deset jednocirenih brojeva: prvih šest brojevaoznačavaju datum, mesec i zadnja dva broja u godini rođenja. Matični broj građana sekoristi za identifikaciju ljudi u zdravstvenom i školskom sistemu, u bankama, a čak i dabi se iznajmili video-diskovi.

Pojedinac ne može sam da podnesezahtev za matični broj građana.Za državljane zemalja Evropske Ekonomske Zajednice (EEZ) zahtev za dobijanjematičnog broja građana može podneti poslodavac, Biro rada EEZ-a ili osiguravajućedruštvo ukoliko je stranac kod njih kupio polisu zdravstvenog osiguranja. Poslodavactakođe može podneti zahtev za izdavanje matičnog broja za supružnika radnika.

Za državljane zemalja van EEZ-a zahtev za izdavanje matičnog broja najčešće podnosiosiguravajuće društvo kod kojeg stranac kupuje polisu zdravstvenog osiguranja.

Deca koja se doseljavaju na Island takođe treba da dobiju matični broj građana. Za njihzahtev mogu da podnesu samo roditelji. Jedan roditelj mora da ima boravišnu dozvolu.Zahtev za izdavanje matičnog broja građana za decu se podnosi kod Zavoda za popisstanovništva uz priloženi izvod iz matične knjige rođenih.

OPŠTA PRAVA I OBAVEZE

ZAVOD ZA POPIS STANOVNIŠTVA Borgartún 24

☎569 2900 www.thjodskra.is

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


14/44

Ríkisborgarar innan EESRíkisborgarar rá EES, yrir utan Rúmeníu og Búlgaríu, sem ætla að dvelja áÍslandi lengur en þrjá mánuði, er heimilt að sækja um dvalarleyfi etir komunatil landsins. Sækja verður um dvalarleyfi í samræmi við tilgang dvalar. Sjánánar á heimasíðu Útlendingastonunar, www.utl.is og á www.island.is.

Ríkisborgarar utan EESRíkisborgarar utan EES, ásamt Rúmeníu og Búlgaríu, þura dvalarleyfi áðuren þeir koma til landsins.

Umsókn um dvalarleyfi

Dvalarleyum er skipt í flokka etir tilgangi dvalar. Taka þar skýrt ram áumsóknareyðublaði í hvaða tilgangi sá sem sækir um dvalarleyfi er kominn tillandsins. Ætlar hann að vinna? Koma til fölskyldu sinnar? Eða í nám? Tilgangurdvalar ræður því um hvers konar dvalarleyfi er sótt og hvaða gögnum þarað skila með umsókninni. Nánari upplýsingar um hvaða gögn þura að ylgjaumsókn um dvalarleyfi eru á heimasíðu Útlendingastonunar, www.utl.is.

Dvalarleyfi fyrir makaMaki ríkisborgara rá EES, sem heur engið dvalarleyfi á Íslandi, getur áttrétt á dvalarleyfi á Íslandi. Sama gildir um maka ríkisborgara utan EES semheur engið dvalarleyfi sem ekki er háð neinum takmörkunum.

Dvalarleyfi fyrir börnForeldrar með útgefið dvalarleyfi sækja um dvalarleyfi yrir börn sín.Fæðist barn á Íslandi þar að sækja um dvalarleyfi yrir það.

Framlenging á dvalarleyfiUmsókn um ramlengingu á dvalarleyfi þar að berast Útlendingastonunminnst einum mánuði áður en gildandi dvalarleyfi rennur út. Það er áábyrgð einstaklinganna sjálra að umsókn um dvalarleyfi sé lögð inn hjáÚtlendingastonun nógu snemma.

Dvalarleyfi

• Norrænir ríkisborgarar þura ekki dvalarleyfi á Íslandi.• Dvalarleyfi er venjulega gefið út til eins árs í senn. Dvalarleyfi sem sótter um verður að vera í samræmi við tilgang dvalar útlendings á Íslandi.Ólíkar reglur gilda um dvalarleyfi etir því hvort ólk kemur rá ríkjuminnan eða utan EES. Sjá nánar um dvalarleyfi á heimasíðuÚtlendingastonunar, www.utl.is og á www.island.is.

• Athugið! Ferðamannaáritun er ekki það sama og dvalarleyfi.Ferðamannaáritun er að hámarki veitt í þrjá mánuði og er venjulegaekki ramlengd.

DVALAR OG ATVINNULEYFIí s l e

n s k a

14


15/44

Državljani zemalja članica EEZ-aDržavljani zemalja članica EEZ-a, osim državljana Rumenije i Bugarske, koji nameravaju daborave u zemlji duže od tri meseca mogu da podnesu zahtev za dobijanje radne dozvolenakon dolaska na Island. Vrsta boravišne dozvole za koju se podnosi zahtev mora biti uskladu sa svrhom boravka stranca u zemlj i. Detaljnije inormacije o boravišnim dozvolamase mogu dobiti na sajtu Direktorata za imigraciju www.utl.is i na www.island.is.

Državljani zemalja van EEZ-aDržavljani zemalja van EEZ-a, kao i državljani Rumenije i Bugarske, moraju dobitiboravišnu dozvolu pre nego što dođu na Island.

Molba za izdavanje boravišne dozvolePostoji nekoliko vrsta boravišnih dozvola, ovisno o nameni boravka. U ormularu molbeza izdavanje boravišne dozvole treba navesti tačan razlog dolaska na Island, da li je torad, pridruživanje porodici, školovanje itd. Prema svrsi boravka se odlučuje koja vrstadozvole boravka će se izdati i koje dokumente treba priložiti uz molbu. Detaljnijeinormacije o dokumentima koje treba priložiti uz molbu za izdavanje boravišnedozvole se mogu dobiti na sajtu Direktorata za imigraciju www.utl.is.

Boravišna dozvola za supružnikaSupružnik državljana zemalja članica EEZ-a koji je dobio dozvolu boravka an Islanduima takođe pravo na dobijanje boravišne dozvole. To takođe važi i za supružnikadržavljana zemalja van EEZ-a koji ima boravišnu dozvolu bez ikakvih ograničenja.

Boravišne dozvole za decuRoditelji koji imaju boravišnu dozvolu na Islandu mogu da podnesu zahtev zadobijanje boravišne dozvole za decu. Zahtev za dobianje boravišne dozvole se morapodneti i za dete rođeno na Islandu.

Produženje boravišne dozvoleMolbu za produženje boravišne dozvole treba dostaviti Direktoratu za imigracijunajkasnije mesec dana pre isteka važeće boravišne dozvole. Stranci su sami dužnivoditi računa da na vreme podnesu zahtev za produžavanje boravišne dozvole.

Boravišne dozvole

• Državljanima nordijskih zemalja ne treba boravišna dozvola na Islandu.• Boravišne dozvole se obično izdaju na godinu dana. Vrsta boravišne dozvole

mora biti u skladu sa svrhom boravka stranca u zemlji. Pravila o izdavanju

boravišnih dozvola se razlikuju ovisno o tome da li je stranac državljanin

zemalja EEZ-a ili ne. Detaljnije informacije o boravišnim dozvolama se nalaze

na sajtu Direktorata za imigraciju (Útlendingastofnun), www.utl.is i na www.island.is.• Važno! Turistička viza nije isto što i boravišna dozvola. Turističke vize se izdaju

najviše na tri meseca i obično se ne mogu produžiti.

BORAVIŠNE I RADNE DOZVOLE

15

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


16/44

Upplýsingar um dvalarleyi er að inna á www.utl.is og umatvinnuleyi á www.vinnumalastonun.is. Einnig er hægt aðinna upplýsingar um dvalar- og atvinnuleyi á www.island.is.

Ríkisborgarar utan EESAtvinnurekandi sækir um atvinnuleyfi en ekki starsmaðurinn.Þegar atvinnurekandi sækir um atvinnuleyfi eða ramlengingu áatvinnuleyfi skilar hann umsókn útlendingsins um dvalarleyfi, eðaramlengingu um dvalarleyfi, ásamt umsókn sinni um atvinnuleyfi

til Útlendingastonunar. Útlendingastonun sendir umsókninaum atvinnuleyfið til Vinnumálastonunar sem heur heimild til aðveita atvinnuleyfi. Umsókn um ramlengingu á atvinnuleyfi þar aðberast Vinnumálastonun minnst einum mánuði áður en gildandiatvinnuleyfi rennur út. Það er á ábyrgð atvinnurekanda að umsókn umramlengingu á atvinnuleyfi sé lögð inn hjá Útlendingastonun nógu

snemma. Sjá nánar um atvinnuleyfi á heimasíðu Vinnumálastonunar,www.vinnumalastonun.is, www.eures.is og á www.island.is.

Atvinnuleyfi

Dvalar- eða atvinnuleyi í öðruEES-ríki gildir ekki á Íslandi.

• Norrænir ríkisborgarar þura ekki atvinnuleyi á Íslandi.• Ríkisborgarar EES, yrir utan Rúmeníu og Búlgaríu, þura ekki atvinnuleyi á Íslandi.• Ríkisborgarar utan EES, ásamt Rúmeníu og Búlgaríu, þura atvinnuleyi áður en þeir koma til stara á Íslandi.

Atvinnuleitendur rá löndum utan EES geta ekki komið til Íslands sem erðamenn og haið stör hér.• E einstaklingur er á Íslandi þegar sótt er um atvinnuleyi yrir hann í yrsta sinn þar hann að yirgea landið. Til eru

undantekningar rá þessu skilyrði sem Vinnumálastonun geur upplýsingar um. Sjá nánar á heimasíðu Vinnumálastonunar, www.vmst.is og www.island.is.

í s l e

n s k a

16

DVALAR OG ATVINNULEYFI


17/44

Informacije o boravišnim dozvolama se mogu dobiti na sajtuwww.utl.is, a o radnim dozvolama na www.vinnumalastofnun.is,kao i na sajtu www.island.is.

Državljani zemalja van EEZ-aPoslodavac podnosi zahtev za dobijanje radne dozvole, a ne radnik. Kadaposlodavac podnosi zahtev za dobijanje ili produžavanje radne dozvole,on mora Direktoratu za imigraciju predati molbu stranog državljanina

za dobijanje ili produžavanje boravišne dozvole, kao i svoju molbu zaizdavanje radne dozvole. Direktorat za imigraciju će proslediti molbuza dobijanje radne dozvole Direktoratu rada koji izdaje radnu dozvolu.Molbu za produženje radne dozvole treba dostaviti Direktoratu radanajkasnije mesec dana pre isteka važeće radne dozvole. Poslodavac jeodgovoran za to da se na vreme podnese zahtev za produžavanje radnedozvole. Detaljnije inormacije o radnim dozvolama se nalaze na sajtuDirektorata za rad www.vinnumalastonun.is, www.eures.is i nawww.island.is.

Radne dozvole

Boravišna i radna dozvola u nekoj od zemaljaEEZ-a ne važi na Islandu.

• Državljanima nordijskih zemalja ne treba radna dozvola na Islandu.

• Državljanima zemalja članica EEZ-a osim Rumenije i Bugarske netreba radna dozvola na Islandu.

• Državljani zemalja van EEZ-a, kao i državljani Rumenije i Bugarske,treba da dobiju radnu dozvolu pre nego što dođu da rade na Islandu.Državljani zemalja van EEZ-a koji traže posao na Islandu ne smeju da

dođu na turističkoj vizi u zemlju i počnu da rade. • Ukoliko stranac boravi u zemlji kada podnese prvi put zahtev za dobijanje

radne dozvole, mora otputovati van zemlje dok mu se ne izda dozvola. Odtog pravila postoje izuzeci o kojima Direktorat rada (Vinnumálastofnun)može dati detaljnije informacije, videti na sajtu Direktorata rada www.

vmst.is ili na www.island.is.

BORAVIŠNE I RADNE DOZVOLE

17

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


18/44

Á Íslandi semja stéttarélög við atvinnurekendur um

laun og önnur réttindi launaólks í ormi kjarasamninga.Í kjarasamningum eru ákvæði um laun, rétt til launa íveikinda- og slysaoröllum, vinnu- og hvíldartíma, orloog leira. Laun sem samið er um í ráðningarsamningumþura að vera í samræmi við gildandi kjarasamninga íviðkomandi starsgrein. Á Íslandi eru reglur um lágmarkslaun.Ákvæði í ráðningarsamningi starsmanns um lakari kjören kjarasamningur segir til um eru ólögleg og ógild. Alltlaunaólk nýtur réttinda sem ram koma í kjarasamningum.Stéttarélögin aðstoða einstaklinga til dæmis e þeir haa ekkiengið greidd laun. Stéttarélög taka í sumum tilvikum þátt íað greiða yrir ýmis námskeið, þar með talið íslenskunámskeið.

Hvernig er hægt að finna atvinnu?Stör eru auglýst í dagblöðum, en upplýsingar um stör máeinnig inna á vejum sumra yrirtækja. Þá er hægt að skrá sighjá vinnumiðlunum sem aðstoða við atvinnuleit. Sjá nánar áve Vinnumálastonunar, www.vmst.is og EES Vinnumiðlun,www.eures.is.

VINNA Á ÍSLANDIí s l e

n s k a

18


19/44

Sindikati na Islandu pregovaraju sa poslodavcima o platama,doprinosima zaposlenih i sklapaju opšte platne ugovore. Timugovorima se određuju plate, pravo na novčanu naknadu u slučajubolesti ili udesa, radno vreme i vreme za odmor, godišnji odmori itd.Lični dohodak koji radnik ugovori sa poslodavcem i koji je navedenu radnom ugovoru mora biti u skladu sa iznosima ugovorenim uopštem platnom ugovoru za adekvatnu proesiju. Na Islandu postojepravila o minimalnom ličnom dohotku. Ukoliko je lični dohodak kojiradnik ugovori sa poslodavcem u svom radnom ugovoru manji odminimalne plate određene u opštem platnom ugovoru, taj ugovor

će biti nezakonit i poništen. Svi zaposleni na Islandu imaju pravo napovlastice navedene u opštim platnim ugovorima. Sindikati pomažuzaposlenima u slučaju da im ne bude isplaćen lični dohodak. Sindikatitakođe ponekad dotiraju doobrazovanje zaposlenih, kao na primerkurseve islandskog jezika.

Kako pronaći posao?Slobodna radna mesta su oglašena u dnevnim novinama, a i nasajtovima pojedinih kompanija. Takođe se možete prijaviti u neku odagencija za zapošljavanje koji će vam pomoći u traženju posla. Višeinormacija o tome ćete naći na sajtu Direktorata za rad www.vmst.is i

kod EEZ-biroa rada www.eures.is.

RAD NA ISLANDU

19

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


20/44

Gott að hafa í huga vegna starfa á Íslandi:Ertu með skrilegan ráðningarsamning? EES-borgari sem vinnur tvománuði eða lengur yrir sama atvinnurekanda á rétt á því að gerður sé viðhann skrilegur ráðningarsamningur. Í ráðningarsamningi verður að komaram nan þitt og atvinnurekandans, upplýsingar um hvar og við hvað þústarar, hvaða laun þú heur, vinnu- og ráðningartíma, uppsagnarákvæðiog aðild að líeyrissjóði og stéttarélagi.

Eru þér greidd rétt laun samkvæmt kjarasamningi? Er vinnutími þinnlengri en lög og kjarasamningar leya? Heur þú engið orlo í samræmi viðlög og kjarasamninga? Haa þér verið greidd laun þegar þú ert rá vinnuvegna veikinda eða slysa?

Færðu launaseðil þegar laun þín eru greidd út? Launaseðill er skrilegstaðesting um járhæð launa þinna og hvað atvinnurekandi heur dregiða launum þínum, svo sem í skatt.

Skilar atvinnurekandi skatti a launum þínum? Skilar hann gjöldum tillíeyrissjóðs og stéttarélags? Allt launaólk á að borga í líeyrissjóð, það ærgreitt úr líeyrissjóði þegar það lýkur störum vegna aldurs eða veikinda.

Ert þú með menntun rá heimalandi þínu? Fáðu þessa menntunviðurkennda á Íslandi. Slíkt getur bætt stöðu þína á vinnumarkaðinum.

Eru vandamál í samskiptum þínum við aðra á vinnustaðnum?Fáðu upplýsingar og aðstoð hjá stéttarélagi, ASÍ, Alþjóðahúsi eðaFjölmenningarsetri.

VINNA Á ÍSLANDI

Hjá ASÍ er hægt að á bækling um réttindi og skyldur á vinnumarkaðieða á www.asi.is.

Mat á námi.

Menntamálaráðuneyti, heilbrigðis- og tryggingaráðuneyti,dóms- og kirkjumálaráðuneyti, jármálaráðuneyti og iðnaðar-og viðskiptaráðuneyti haa umsjón með námsmati og viður-kenningu á starsréttindum erlendis rá. Nánari upplýsingar ogumsóknareyðublöð er hægt á inna á venum, www.menntagatt.is.

Viðurkenning á löggiltum iðngreinum.Menntamálaráðuneytið tekur við umsóknum um viðurkenningu ámenntun til stara í löggiltum iðngreinum.

•

•

•

•

•

•

í s l e

n s k a

20


21/44

Prilikom zapošljavanja na Islandu

treba obratiti pažnju na sledeće:Da li imate pismeni ugovor o radu? Državljanin EEZ-a koji radi na Islandudva meseca ili duže kod istog poslodavca ima pravo na pismeni ugovoro radu. U ugovoru o radu treba da bude navedeno ime radnika, imeposlodavca/preduzeća, inormacije o radnom mestu, ličnom dohotku,radnom vermenu i roku zapošljavanja, otkazni rok i naziv penzionogosiguranja i sindikata kome radnik pripada.

Da li vam je lični dohodak u skladu sa opštim platnim ugovorima? Da liradite duže radno vreme nego što opšti platni ugovori propisuju? Da li jeplaćeni dodatak za godišnji odmor u skladu sa opštim platnim ugovorima?

Da li vam je isplaćena plata ukoliko ste bili na bolovanju zbog bolesti iliudesa?

Da li dobijate platni list pri svakoj isplati ličnog dohotka? Platni list jepismeni dokaz o iznosu plate i doprinosima i porezima koje plaćate.

Da li poslodavac plaća porez na vaš lični dohodak? Da li plaća penzionidoprinos i sindikalnu članarinu? Svi zaposleni moraju plaćati doprinoseu penziono osiguranje iz kojeg im se isplaćuje penzija nakon završetkaradnog veka zbog starosti ili bolesti.

Da li imate neku stručnu spremu iz vaše zemlje koju bi hteli da koristite naIslandu? Tražite da vam se prizna stručna sprema, jer to može poboljšativaš položaj na radnom tržištu.

Da li imate problema na vašem radnom mestu? Za inormacije i pomoćse obratite vašem sindikatu, ASÍ, Međunarodnoj kući ili Multikulturnom iinormativnom centru.

Brošura o pravima i dužnostima na radnom tržištu se može dobiti kodudruženja islandskih sindikata ASÍ ili na sajtu www.asi.is

Procena stručne spreme.Ministarstva obrazovanja, zdravlja, pravosuđa, financija, industrije i trgovinesu nadležna za procenu i priznavanje stručne spreme stečene u inostranstvu.Detaljnije informacije i formulari se nalaze na sajtu www.menntagatt.is.

Priznavanje zanata.Ministarstvo obrazovanja prima zahteve za priznavanje zanata.

•

•

•

•

••

RAD NA ISLANDU

21

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


22/44

Allir sem vinna á Íslandi eru skattskyldir. Launamenn greiðaum 36% a launum í skatt. Skattkort geur um 30.000 kr. ískattaaslátt á mánuði. Hægt er að nýta þann hluta a skattkortimaka sem hann nýtir ekki að ullu sjálur. Atvinnurekendurverða að á skattkortið í hendur svo hægt sé að nýta skattaasláttí staðgreiðslu. Skattayirvöld gea út skattkort. Greiddirskattar koma ram á launaseðli. Nauðsynlegt er að varðveitalaunaseðlana til að sanna að skattar hai verið greiddir.

Skattramtal

Allir sem eru skattskyldir á Íslandi þura að skila skattramtali áhverju ári, venjulega í marsmánuði. Þar skal telja ram heildarlaunársins á undan. Skattar eru lagðir á samkvæmt skattramtali og eviðkomandi heur greitt o mikið eða o lítið í skatt er það leiðrétt

í ágúst sama ár og skattramtali er skilað. Talið er ram á netinuog er velykill sendur á lögheimili allra skattgreiðenda, 16 ára ogeldri. Sé skattramtali ekki skilað áætlar skattstjóri tekjur og álögðgjöld eru reiknuð samkvæmt því.

BarnabæturGreiddar eru barnabætur vegna barna yngri en 18 ára. Við

ákvörðun barnabóta er tekið tillit til tekna oreldra eðaorræðisaðila samkvæmt skattramtali.

Á netslóðinni www.rsk.is er að inna eyðublað skattramtals ásjö tungumálum og bækling um skattlagningu á Íslandi á áttatungumálum.

SKATTSKYLDAí s l e

n s k a

22


23/44

Svi zaposleni na Islandu obavezni su plaćati porez. Porez na lični dohodakiznosi oko 36%. Sa poreskom karticom se mesečno može dobiti poreskaolakšica od oko 30.000 kruna. Ukoliko supružnik ne korsiti svoju poreskukarticu, moguće je dobiti deo njegove poreske olakšice. Poreska karticase mora predati poslodavcima kako bi mogli da isplate poresku olakšicu.Poreska služba izdaje poresku karticu. Naplaćeni porezi moraju bitinavedeni na platnom listu. Važno je sačuvati platne listove kako bi mogli

dokazati da ste platili porez.

Poreska prijavaSvi građani koji plaćaju porez na Islandu moraju jednom godišnje, obično

u martu, podneti poresku prijavu. U poreskoj prijavi se navode prihodiprijašnje godine. Porez se procenjuje prema podacima u poreskoj prijavi.Ukoliko je neko preplatio porez ili ga duguje, to se ispravlja u avgustu tegodine kada je poreska prijava predana. Poreske prijave se popunjavajuna internetu, a šire se šalju na adresu prijavljenog mesta boravka svihporeskih obveznika starijih od 16 godina. Ukoliko se poreska prijava nepreda na vreme, Državna poreska služba dajeprocenu primanja i određuje porez prema

toj proceni.

Dečji doplatakDečji doplatak se isplaćuje porodicama za decu mlađuod 18 godina. Visina dečjeg doplatka ovisi o primanjimaroditelja ili staratelja koja su navedena na poreskoj prijavi.

Na sajtu www.rsk.is se nalaze ormulari za prijavu porezaprevedeni na sedam jezika, kao i brošura o porezima

na Islandu prevedena na osam jezika.

POREZI s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


24/44

Þeir sem ekki eru sjúkratryggðir þura að borga ullt gjald yrir

læknisþjónustu og dvöl á sjúkrahúsum. Þeir sem haa sjúkratryggingugreiða aðeins hluta gjaldsins. Upplýsingar um sjúkratryggingar má á hjáTryggingastonun ríkisins sem birtir þær m.a. á heimasíðu sinni, www.tr.is,á ýmsum tungumálum.

Heilsugæsla og heimilislæknarHeilsugæslustöðvar eru um allt land og í öllum hverumhöuðborgarsvæðisins. Þar er veitt öll almenn heilbrigðisþjónusta og þangaðleitar ólk janan yrst vegna veikinda eða annarra heilsuarsvandamála.Fólk á rétt á að leita til hvaða heilsugæslustöðvar sem er, en æskilegast erað snúa sér til heilsugæslustöðvar sem næst heimili sínu. Auk almennrarlæknisþjónustu sinna heilsugæslustöðvar mæðravernd, ung- ogsmábarnavernd, skólaheilsugæslu og hjúkrun í heimahúsum.

Læknisþjónusta utan opnunartíma heilsugæslustöðvaUtan opnunartíma heilsugæslustöðva eru ávallt heilsugæslulæknar á vaktvið allar heilsugæslustöðvar á landsbyggðinni. E þör er á læknisþjónustuutan opnunartíma heilsugæslustöðva á höuðborgarsvæðinu, þ.e. um kvöld,nætur eða helgar, sinnir Læknavaktin þessari þjónustu í síma 1770.

Lyf Ly eru seld í apótekum. Sum ly eru ekki agreidd nema samkvæmt lyseðli

rá lækni.

Alvarleg slys eða veikindiE þör er á skjótri aðstoð vegna alvarlegra slysa eða veikinda erneyðaraðstoð veitt í síma 112..

Samkvæmt lögum um réttindi sjúklinga eiga allir rétt á túlkun

upplýsinga þegar þeir sækja þjónustu heilbrigðiskerisins tali

þeir ekki íslensku. Sé þör á túlki þar að taka það ram þegar

tími er pantaður hjá lækni á heilsugæslustöð eða á sjúkrahúsi. Sé

viðkomandi sjúkratryggður á Íslandi á hann rétt á endurgreiðslu

kostnaðarins, annars ber hann kostnaðinn sjálur.

HEILBRIGÐISÞJÓNUSTA OG SJÚKRATRYGGINGARí s l e

n s k a

24


25/44

Građani koji nemaju zdravstveno osiguranje snose sve troškove

zdravstvenih usluga i boravka u bolnici. Osiguranici plaćajuparticipaciju. Inormacije o zdravstvenom osiguranju dajeOsiguravajući zavod. Inormacije se nalaze na sajtu zavoda nanekoliko jezika (www.tr.is).

Domovi zdravlja ilekari opšte prakseU celoj zemlji i u svim delovima područja Rejkjavika rade domovizdravlja. U njima se pružaju opšte zdravstvene usluge i njima se ljudiprvo obraćaju u slučaju bolesti ili zdravstvenih problema. Građaniimaju pravo izbora kojem domu zdravlja će se obratiti, iako jepoželjno da budu prijavljeni u domu zdravlja najbližem svom mestu

boravka. U domovima zdravlja rade lekari opšte prakse, trudničkidispanzer, dečje savetovalište, školski lekari i patronažna služba.

Dežurna lekarska pomoć vanradnog vremena domova zdravljaVan radnog vremena domova zdravlja je uvek dežurna služba lekaraopšte prakse. Van područja Rejkjavika su dežurstva u domovimazdravlja, a na području Rejkjavika je uveče, noću i vikendom dežurnaslužba „Læknavaktin“. Broj teleona je 1770.

LekoviLekovi se prodaju u apotekama. Za neke lekove je potrrebanlekarski recept.

Teške nesreće ili bolestiU slučaju teških nesreća, povreda ili akutnih bolesti treba pozvati

hitnu pomoć na teleonski broj 112.

Prema zakonu o pravima bolesnika, pacijenti koji ne razumeju

islandski imaju pravo na prevođenje informacija. Ukoliko vam je

potreban prevodilac trebate to reći pri zakazivanju termina kod

lekara u dispanzeru ili u bolnici. Ukoliko pacijent ima zdravstveno

osiguranje na Islandu, troškovi prevođenja su pokriveni, a ukoliko

nije osiguran mora sam da snosi troškove.

ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

25

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


26/44

Upplýsingar um heilbrigðisþjónustu

Landlæknisembættið heur etirlit með allri heilbrigðisþjónustu á Íslandi.Hjá embættinu er hægt að á upplýsingar um heilbrigðisþjónustu ogþangað er hægt að leita vilji ólk kvarta yir þjónustu heilbrigðiskerisins.

Hvaða skilyrði þarf að uppfyllatil að vera sjúkratryggður?Ríkisborgarar rá EES: E þeir haa gilt E-104 vottorð sem sýnir að þeir haa

verið sjúkratryggðir í öðru EES-ríki síðustu sex mánuði áður en þeir koma tilÍslands öðlast þeir strax sjúkratryggingaréttindi enda lytji þeir búsetu sína/lögheimili til Íslands eða stundi atvinnu á Íslandi. Framvísa þar vottorðinu hjá

Tryggingastonun ríkisins sem getur kannað hvort lögheimilisskilyrðinu séullnægt. E svo er ekki verður viðkomandi að sýna ram á með staðestingu rá

skattstjóra að hann vinni hér á landi. Börn yngri en 18 ára haa sömu réttindiog oreldrar þeirra. E ekki er hægt að ramvísa gildu E-104 vottorði þarviðkomandi að bíða í sex mánuði etir að lögheimili er skráð í Þjóðskrá þangaðtil almenn sjúkratrygging tekur gildi, eða sýna ram á með staðestingu ráskattstjóra að hann hai unnið hér á landi í sex mánuði. Fólk getur tryggt sig

hjá tryggingaélagi þangað til almenn sjúkratrygging tekur gildi.

Ríkisborgarar utan EES: Viðkomandi verður að haa gild dvalar- og atvinnuleyiog allir þura að kaupa einkatryggingu yrir yrstu sex mánuðina á Íslandi, eðaþar til sjúkratrygging almannatrygginga á Íslandi tekur gildi. Atvinnurekandaber að kaupa sjúkratryggingu yrir starsmann þangað til hann öðlast rétt til

sjúkratrygginga almannatrygginga sex mánuðum etir að dvalarleyi heurverið veitt hjá Útlendingastonun og lögheimili verið skráð hjá Þjóðskrá.Skráning heimilisangs í utangarðsskrá er ekki ullnægjandi skráning til aðöðlast rétt til sjúkratrygginga almannatrygginga á Íslandi.

í s l e

n s k a

HEILBRIGÐISÞJÓNUSTA OG SJÚKRATRYGGINGAR

26

•

•


27/44

Informacije o zdravstvenim uslugamaDirektorat zdravlja je nadzorni organ za sve zdravstevne usluge naIslandu. U direktoratu se mogu dobiti inormacije o zdravstvenomsistemu, a tamo se mogu i uložiti žalbe na zdravstvene usluge.

Uslovi za dobijanjezdravstvenog osiguranjaDržavljani zemalja članica EEZ-a dobijaju odmah osiguranje ako sedoseljavaju na Island ili stupaju u radni odnos, ukoliko imaju ispravnouverenje E-104 kojim mogu dokazati da su imali zdravstveno osiguranjeu jednoj od zemalja EEZ-a najmanje šest meseci neposredno predolaska na Island. Uverenje E-104 se mora dostaviti Osiguravajućem

zavodu gde se proverava da li je prijavljeno mesto boravka na Islandu.Ukoliko mesto boravka nije prijavljeno, stranac mora dostaviti uverenjeod Državne poreske službe da je zaposlen na Islandu. Deca mlađa od18 godina imaju ista prava kao i roditelji. Ukoliko stranac nema uverenjeE-104 moraće čekati šest meseci od upisa mesta boravka u Zavod zapopis stanovništva da bi dobio zdravstveno osiguranje ili će moratidostaviti uverenje od Državne poreske službe da je bio zaposlen naIslandu proteklih šest meseci. Polise zdravstvenog osiguranja se mogukupiti kod privatnih osiguravajućih društava dok se čeka da se steknuprava na opšte osiguranje.

Državljani zemalja van EEZ-a: Stranac mora imati boravišnu i radnudozvolu i mora kupiti polisu osiguranja kod privatnih osiguravajućihdruštava prvih šest meseci boravka na Islandu, sve dok se ne steknepravo na opšte osiguranje. Obaveza je poslodavca da kupi osiguranjeza svog radnika dok on ne stekne pravo na opšte osiguranje, odnosnošest meseci nakon što je Direktorat za imigraciju izdao boravišnudozvolu i mesto boravka registrovano u Zavodu za popis stanovništva.Registrovanje adrese u vanredan popis građana nije dovoljno zasticanje prava na zdravstveno i opšte osiguranje na Islandu.

ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE s e r b n e s k a

/ s

r p s k i

27

•

•


28/44

Markmið élagsþjónustu sveitarélaga er að tryggjajárhagslegt og élagslegt öryggi og stuðla að velerð íbúaá grundvelli samhjálpar. Með élagsþjónustu er átt viðmargvíslega þjónustu og ráðgjö. Félagsleg ráðgjö elur m.a.í sér upplýsingar um élagsleg réttindamál og stuðning vegnaélagslegs eða persónulegs vanda. Þar má nena ráðgjövegna uppeldisvanda barna eða vegna annarra vandamálaí jölskyldunni. Einnig er hægt að óska etir ráðgjö ogaðstoð vegna járhagseriðleika og húsnæðismála. Réttur tilélagsþjónustu er byggður á því að eiga lögheimili í landinuog sótt er um aðstoð í heimasveitarélagi.

Athugið að járhagsaðstoð rá sveitarélagi getur valdið þvíað dvalarleyi æst ekki ramlengt. Einnig má umsækjandi umríkisborgararétt ekki haa þegið ramærslu rá sveitarélagisíðustu þrjú árin áður en sótt er um ríkisborgararétt.

Kannaðu rétt þinn tilélagsþjónustu í því sveitarélagi

þar sem þú átt lögheimili.

FÉLAGSÞJÓNUSTA SVEITARFÉLAGAí s l e

n s k a


29/44

Raspitajte se o vašem pravuna usluge socijalne službe uopštini u kojoj živite.

Svrha socijalne službe u opštinama je da osigura finansijsku idruštvenu sigurnost, podstiče dobrostanje građana i da pomaže

ljudima u nevolji. U okviru socijalne službe se pružaju razne usluge,pomoć i savetovanje, kao na primer savetovanje u vezi vaspitnihproblema dece ili drugih problema u porodici. Takođe se usocijalnoj službi mogu traži saveti u vezi finansijskih ili stambenihproblema. Pravo na usluge socijalne službe je vezano za opštinuu kojoj je prijavljeno mesto boravka. Pravo stranih državljanina nausluge socijalne službe se razlikuje ovisno o zemlji porekla stranca.

To važi posebno za građane nordijskih zemalja.

Važno je znati da ukoliko primite novčanu socijalnu pomoć(ramærsla) od opštine rizikujete da vam boravišna dozvola ne

bude produžena. Takođe treba imati na umu da ako podnositezahtev za dobijanje državljanstva ne smete primiti novčanusocijalnu pomoć tri godine pre podnošenja zahteva.

SOCIJALNA SLUŽBA U OPŠTINAMA s e r b n e s k a

/ s

r p s k i

29


30/44

Að leigja húsnæðiÍbúðir til leigu eru otast auglýstar í dagblöðum. Á vesíðunni www.leigulistinn.

is er hægt að finna íbúðir til leigu á höuðborgarsvæðinu. Borga verður ákveðnaupphæð við skráningu til að á lista yfir leiguíbúðir. Fólki í húsnæðisleit sem býrutan höuðborgarsvæðisins er ráðlagt að leita upplýsinga í sínu sveitarélagi.

HúsaleigusamningurMikilvægt er að gera skriflegan húsaleigusamning við leigusala þegar íbúðer tekin á leigu. Eyðublöð yrir húsaleigusamning er hægt að nálgast á veélagsmálaráðuneytisins, www.elagsmalaraduneyti.is, á íslensku, enskuog pólsku. Húsaleigusamninga er einnig hægt að nálgast á skristoumsveitarélaga, hjá húsnæðisnendum og hjá Íbúðalánasjóði.

HúsaleigubæturE þú átt lögheimili á Íslandi getur þú sótt um húsaleigubætur hjá élagsþjónustu

þíns sveitarélags en þá er hluti leigunnar endurgreiddur. E búið er ágistiheimili, í atvinnuhúsnæði eða í herbergi ást ekki húsaleigubætur. Til að áhúsaleigubætur verður að byrja á því að þinglýsa leigusamningi hjá sýslumannisem gildir að minnsta kosti í sex mánuði. Upplýsingar um húsaleigubætur má áhjá élagsþjónustu sveitarélaganna og hjá élagsmálaráðuneytinu.

Lögheimili

Mikilvægt er að vera með skráð lögheimili. Til að geta átt lögheimili á Íslandi ernauðsynlegt að haa kennitölu og dvalarleyfi. Lögheimili geur ólki ýmis réttindisvo sem til náms og þjónustu sveitarélaga, til sjúkratrygginga kosningaréttarí sveitarstjórnarkosningum og réttar til að sækja um ríkisborgararétt. Sexmánaða biðtími til almennra sjúkratrygginga hest við skráningu lögheimilis hjáÞjóðskrá og þriggja ára til kosningaréttar í sveitarstjórnarkosningum. Skráningheimilisangs í utangarðsskrá er ekki ullnægjandi. Allur opinber póstur er sendurá lögheimili nema um annað hafi verið sérstaklega beðið.

Rafmagn, heitt vatn og símiÞegar flutt er inn í íbúð er mikilvægt að láta lesa a mælum vegna ramagns

og hita svo leigjandi/kaupandi greiði einungis yrir sína notkun. Skristoursveitarélaga geta gefið upplýsingar um yrirtæki sem selja ramagn og heitt vatní sveitarélaginu. Það eru nokkur símayrirtæki sem bjóða upp á mismunandi kjör.Best er að á upplýsingar hjá símayrirtækjum um hvernig hægt er að á símanúmer.

HÚSNÆÐIí s l e

n s k a

30


31/44

Iznajmljivanje stanaStanovi za iznajmljivanje su obično oglašeni u dnevnim novinama. Na sajtu www.

leigulistinn.is se mogu pronaći stanovi za iznajmljivanje u širem području Rejkjavika. Nataj sajt se treba pretplatiti da bi se dobila lista stanova. Ukoliko se traži stan van Rejkjavika je najbolje obratiti se za inormacije u samoj opštini.

Ugovor o iznajmljivanju stanaVažno je sklopiti pismeni ugovor o iznajmljivanju stana sa stanodavcem kada iznajmitestan. Formulari ugovora o iznajmljivanju stana na islandskom, engleskom i poljskom jeziku se mogu naći na sajtu ministarstva socijalnih pitanja. www.elagsmalaraduneyti.is,.Ugovori o iznajmljivanju stana su dostupni i u opštinskim kancelarijama, kod stambenihkomisija i kod Stambenog zavoda.

Podstanarski dodatakUkoliko imate prijavljeno mesto boravka na Islandu možete podneti zahtev za dobijanjepodstanarskog dodatka u socijalnoj službi u vašoj opštini. Podstanarski dodatak je iznosstanarine koju plaćate koji vam opština vrati. Pravo na podstanarski dodatak nemaju ljudikoji žive u motelima, radnom prostoru ili iznajmljuju samo sobu. Da bi dobili podstanarskidodatak morate overiti ugovor o iznajmljivanju stana u opštinskoj upravi. Rok trajanjaugovora mora biti najmanje šest meseci. Inormacije o podstanarskim dodacima možetedobiti u socijalnoj službi u opštini u kojoj živite ili u ministarstvu socijalnih pitanja.

Prijavljeno mesto boravkaNa Islandu je važno imati prijavljeno mesto boravka. Da bi mogli da prijavite mesto

boravka morate imati matični broj građana i dozvolu boravka. Sa prijavljenim mestomboravka dobijate razna prava, kao što su školovanje i usluge opštine, zdravstvenoosiguranje, pravo glasanja u opštinskim izborima i pravo da podnesete zahtev zaislandsko državljanstvo. Šestomesečni period čekanja za dobijanje socijalnog izdravstvenog osiguranja počinje od prijavljivanja mesta boravka u Zavod za popisstanovništva. Pravo glasanja u opštinskim izborima se dobija tri godine nakon prijavemesta boravka. Nije dovoljno samo registrovati adresu u vanredan popis građana. Svaslužbena pošta se šalje na prijavljenuo mesto boravka, ukoliko se posebno ne zatražislanje pošte na drugu adresu.

Struja, topla voda i telefonKada se uselite u stan, proverite merače za struju i vodu kako bi kao podstanar ili novivlasnik stana platili samo za vaše korišćenje. Opštinske kancelarije pružaju inormacijeo preduzećima koja snabdevaju opštinu sa strujom i toplom vodom. Na Islandu postojinekoliko teleonskih kompanija koje nude razne usluge i cenovnike. Za kupovinuteleonske pretplate najbolje je obratiti se teleonskim kompanijama.

STANOVANJE

31

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


32/44

DagforeldrarDagoreldrar annast gæslu barna í heimahúsum. Starstími er virka daga og er dvalartímibarna mismunandi en aldrei lengri en 9 klukkustundir í senn. Flest börn í gæslu hjádagoreldrum eru á aldrinum eins til þriggja ára, þó geta yngri eða eldri börn verið í gæsluhjá dagoreldrum. Dagoreldrar eru sjálstætt starandi og ákvarða yfirleitt sína gjaldskrásjálfir en borga þar yrir dvöl hjá dagoreldri. Hægt er að á upplýsingar um dagoreldrahjá viðkomandi sveitarélagi.

LeikskóliLeikskólar eru yrir börn allt rá 12 mánaða aldri til 6 ára aldurs, mismunandi etir

leikskólum og sveitarélögum, og haa oreldrar rjálst val um það hvort börnin ari íleikskóla eða ekki. Langflest börn ara í leikskóla og ráðlegt er að börn innflytjenda geriþað líka því það hjálpar þeim að læra íslensku. Borga þar yrir leikskóladvöl og er sótt umhana hjá viðkomandi sveitarélagi. Til að barnið komist sem yrst á biðlista áður en þaðnær leikskólaaldri er ráðlegt að sækja um leikskólapláss svo fljótt sem kostur er.

GrunnskóliÞað er skylda að senda öll börn á aldrinum 6-16 ára í grunnskóla og er námið ókeypis.Í mörgum sveitarélögum geta börn arið á rístundaheimili eða í heilsdagsskóla etirað heðbundnum skóladegi lýkur. Greiða þar yrir slíka þjónustu. Mismunandi er etirsveitarélögum hvar hægt er að skrá börn í skóla. Hægt er að á upplýsingar um það hjá

þjónustumiðstöðvum í Reykjavík eða bæjarskristoum í viðkomandi sveitarélagi.

FramhaldsskóliAllir sem haa lokið grunnskóla á Íslandi eða sambærilegu námi erlendis geta ariðí ramhaldsskóla. Nám í ramhaldsskólum tekur yfirleitt 4 ár. Borga þar skólagjöld íramhaldsskóla á Íslandi en þau eru mismunandi etir skólum. Nánari upplýsingar um

ramhaldsskóla er hægt að finna á venum www.menntamalaraduneyti.is/stonanir.

HáskóliNemendur sem hefa nám í háskóla þura að haa lokið stúdentsprófi eða sambærilegu

námi. Átta skólar bjóða upp á menntun til háskólagráðu. Borga þar skrásetningar- eðaskólagjöld í háskóla á Íslandi en þau eru mismunandi etir skólum. Nánari upplýsingar um

háskóla er hægt að finna á venum www.menntamalaraduneyti.is/stonanir.

Samkvæmt lögum haa allir janan rétt til náms án tillits til kyns, fárhags,búsetu, trúar, ötlunar og menningarlegs- eða élagslegs uppruna.

SKÓLAKERFIÐí s l e

n s k a


33/44

Dadilje – ovlaštene osobe za čuvanje deceDadilje čuvaju decu u privatnim kućama. Rade samo radnim danima, a dužina dečjegboravka je po izboru, ali ne sme preći devet časova na dan. Većina dece na čuvanju koddadilja su uzrasta od jedne do tri godine, iako dadilje nekad primaju i mlađu ili starijudecu. Dadilje rade samostalno i imaju svoje cenovnike, po kojima roditelji plaćaju začuvanje dece. Inormacije o dadiljama se mogu dobiti u opštini u kojoj živite.

Dečji vrtićDečji vrtići su namenjeni deci od 12 meseci do 6 godina. Uzrast dece u vrtićima se

razlikuje ovisno o vrtićima ili opštinama. Vrtići nisu u sklopu obaveznog školovanja iroditelji mogu sami da odluče da li žele upisati svoje dete u vrtić ili ne. Velika većina decena Islandu pohađa vrtić, a to se posebno preporučuje deci stranaca, kako bi brže naučilaislandski jezik. Dečji vrtić nije besplatan, a za mesto se treba obratiti opštini u kojoj živite.Roditeljima se preporučuje da upišu dete što pre na listu čekanja za prijem u vrtić, kakobi dobilo mesto kad bude došlo do uzrasta za primanje.

Osnovna školaOsnovnoškolsko obrazovanje je obavezno za decu uzrasta 6 do 16 godina i besplatno

je. U mnogim opštinama deca mogu da budu u produženom boravku u školi. Produženiboravak nije besplatan. Način upisa dece u školu se razlikuje od opštine do opštine.

Inormacije o tome se mogu dobiti u mesnim zajednicama u Rejkjaviku ili u opštinskimkancelarijama u drugim opštinama.

Srednja školaNakon završteka osnovne škole na Islandu ili adekvatnog školovanja u inostranstvu, možese upisati u srednju školu. Srednjoškolsko obrazovanje obično traje četiri godine. U svimsrednjim školama na Islandu se plaća školarina, koja ovisi od škole do škole. Detaljnijeinormacije o srednjim školama se mogu naći na sajtu Ministarstva obrazovanjawww.menntamalaraduneyti.is/stonanir

UniverzitetPreduslov za upis na akultet je maturski ispit ili slična kvalifikacija. Na Islandu radi osamuniverziteta i akulteta. Upisnina i školarina se naplaćuju na svim akultetima, iako seiznos razlikuje. Detaljnije inormacije o univerzitetima se mogu naći na sajtu Ministarstvaobrazovanja www.menntamalaraduneyti.is/stonanir

Zakonom je svima zagarantovano pravo na školovanje bez obzira na spol,imovinsko stanje, stanovanje, religiju, mentalnu ili telesnu zaostalost ili kulturnoi društveno poreklo.

ŠKOLSKI SISTEM s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


34/44

Til að geta tekið virkan þátt í nýju samélagi er mikilvægt að læra tungumálið.Með íslenskukunnáttu er auðveldara að afla upplýsinga, þekkja réttindi sín og

skyldur, kynnast ólki og verða hluti a samélaginu. Hér er listi yfir alla skóla semkenna íslensku yrir útlendinga. Kostnaður við það að ara á námskeið geturverið mismunandi og stundum eru þau ókeypis. Sum stéttarélög veita styrki tilíslenskunáms. Hægt er að afla sér upplýsinga hjá viðkomandi stéttarélagi.

Alþjóðahús og FramvegisSíðumúli 6, 108 Reykjavík, ☎581 [email protected]

Betri árangur Suðurlandsbraut 6, 108 Reykjavík, ☎ 897 [email protected]

Endurmenntun Háskóla ÍslandsDunhagi 7, 107 Reykjavík, ☎ 525 4444www.endurmenntun.is, [email protected]

Kvöldskóli KópavogsSnælandsskóli /Furugrund, 200 Kópavogur, ☎ 564 1507, 564 1527www.kvoldskoli.kopavogur.is, [email protected]

Mímir – símenntunSkeian 8. Öldugata 23. Þönglabakki 4 [Mjódd], Reykjavík,☎ 580 1800www.mimir.is, [email protected]

Námslokkar Hanarjarðar – Miðstöð símenntunar í Hanarirði Skólabraut 1, 220 Hanajörður, ☎ 585 5860www.namslokkar.hanarjordur.is

Símennt Háskólans í Reykjavík Oanleiti 2, 103 Reykjavík, ☎ 599 6353

www.ru.is, [email protected]

Á netinuwww.veskoli.isNámslokkar Reykjavíkur bjóða upp á jarnám á netinu.☎551 2992

Icelandic Online: www.icelandic.hi.isÓkeypis íslenskukennsla er í umsjónhugvísindadeildar Háskóla Íslands

ÍSLENSKUKENNSLA

Reykjavík, Kópavogur og Hafnafjörður

í s l e

n s k a

34


35/44

Reykjavík, Kópavogur and Hafnafjörður

NASTAVA ISLANDSKOG JEZIKA

Poznavanje jezika je važno da bi se moglo učestvovati u novom društvu. Znanje islandskogomogućava vam da sami dođete do inormacija, budete upoznati sa vašim pravima i

obavezama, da se upoznate sa ljudima i aktivno učestvujete u društvu. Na ovoj listi su sveškole u kojima se predaje islandski za strance. Cena kurseva se razlikuje od škole do škole,a u nekim slučajevima je nastava besplatna. Neki sindikati novčano pomažu pohađanjekurseva svojih članova. O tim stipendijama se možete raspitati kod vašeg sindikata.

Alþjóðahús i FramvegisSíðumúli 6, 108 Reykjavík ☎581 [email protected].

Betri árangur Suðurlandsbraut 6, Reykjavík ☎ 897 [email protected]

Endurmenntun Háskóla ÍslandsDunhagi 7, 107 Reykjavík ☎ 525 4444www.endurmenntun.is, [email protected]

Kvöldskóli KópavogsSnælandsskóli /Furugrund, 200 Kópavogur ☎ 564 1507, 564 1527www.kvoldskoli.kopavogur.is, [email protected]

Mímir – símenntunSkeian 8. Öldugata 23. Þönglabakki 4 [Mjódd], Reykjavík ☎ 580 1800www.mimir.is, [email protected]

Námsflokkar Hanarfarðar – Miðstöð símenntunar í Hanarfirði Skólabraut 1. Hanaförður ☎ 585 5860www.namsflokkar.hanarfordur.is

Símennt Háskólans í Reykjavík Oanleiti 2, Reykjavík ☎ 599 6353

www.ru.is, [email protected]

www.veskoli.isNámsflokkar Reykjavíkur nude nastavu islandskog preko interneta.☎551 2992

Icelandic Online: www.icelandic.hi.is.Besplatna nastava islandskog jezika prifilozoskoj katedri Univerziteta Islanda.

Na internetu

35

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


36/44

ÍSLENSKUKENNSLA

Landsbyggðin

Alþjóðastoan

Rósenborg, Skólastígur 2, 600 Akureyri, ☎ 460-1234www.menntasmidjan.is , [email protected]

Farskólinn - miðstöð símenntunar á Norðurlandi vestra Faxatorg550 Sauðárkrókur, ☎ 455-6010, 894-6012www.arskolinn.is, [email protected]

Fjölbrautarskóli Norðurlands vestraSkagirðingabraut 21, 550 Sauðárkrókur, ☎ 455 8000www.nv.is, [email protected]

Þekkingarsetur ÞingeyingaGarðarsbraut 19, 640 Húsavík, ☎ 464 0444www.hac.is, [email protected]

Fræðslunet AusturlandsTjarnarbraut 39e, 700 Egilsstaðir, ☎ 471 2838, 892 2838www.na.ism, [email protected]

Fræðslunet SuðurlandsTryggvagata 25, 800 Seloss, ☎ 480 8155www.sudurlands.is/s, [email protected]

Miðstöð símenntunar á SuðurnesjumSkólavegur 1, 230 Kelavík, ☎ 421 7500www.mss.is, [email protected]

Símenntunarmiðstöðin á Vesturlandi Bjarnarbraut 8, 310 Borgarnes, ☎ 437 2390www.simenntun.is

Fræðslumiðstöð VestjarðaSuðurgata 12, 400 Ísajörður, ☎ 456 5025www.rmst.is, [email protected]

Viska: ræðslu ogsímenntunarmiðstöð VestmannaeyjaStrandvegur 50, 900 Vestmannaeyjar, ☎ 481 1950www.viska.eyjar.is

í s l e

n s k a

36


37/44

NASTAVA ISLANDSKOG JEZIKA

Van šireg područja Rejkjavika

Alþjóðastoan / Međunarodni centar u Akurejriju

Rósenborg, Skólastígur 2, 600 Akureyri, ☎ [email protected], www.menntasmidjan.is

Farskólinn - miðstöð símenntunar á Norðurlandi vestra Faxatorg550 Sauðárkrókur, ☎ 455-6010, 894-6012www.arskolinn.is [email protected]

Fjölbrautarskóli Norðurlands vestraSkagfirðingabraut 21, 550 Sauðárkrókur, ☎ 455 8000www.nv.is, [email protected].

Þekkingarsetur ÞingeyingaGarðarsbraut 19, 640 Húsavík, ☎ 464 0444www.hac.is, [email protected]

Fræðslunet Austurlands Tjarnarbraut 39e, 700 Egilsstaðir, ☎ 471 2838, 892 2838www.na.ism, [email protected]

Fræðslunet Suðurlands Tryggvagata 25, 800 Seloss,☎ 480 8155www.sudurlands.is/s, [email protected]

Miðstöð símenntunar á SuðurnesjumSkólavegur 1, 230 Keflavík, ☎ 421 7500www.mss.is, [email protected].

Símenntunarmiðstöðin á Vesturlandi Bjarnarbraut 8, 310 Borgarnes, ☎ 437 2390www.simenntun.is

Fræðslumiðstöð VestfarðaSuðurgata 12, 400 Ísaförður,☎ 456 5025www.rmst.is, [email protected].

Viska: ræðslu ogsímenntunarmiðstöð VestmannaeyjaStrandvegur 50, 900 Vestmannaeyjar,☎ 481 1950www.viska.eyjar.is.

37

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


38/44

HEIMILISFÖNG, SÍMANÚMER OG NETFÖNGHELSTU STOFNANA OG ANNARRA ÞJÓNUSTUAÐILA

AlþjóðahúsHverfisgata 18101 Reykjavík ☎ 530 9300ax: 530 9301www.ahus.is

Alþýðusamband ÍslandsSætún 1108 Reykjavík

☎ 535 5600ax: 535 5601www.asi.is

AlþjóðastoaRósenborgSkólastígur 2600 Akureyri☎ 460-1234www.akureyri.is/thjonusta/althjodastoa

Dóms- ogkirkjumála-ráðuneytiðSkuggasund150 Reykjavík ☎ 545 9000ax: 552 7340http://government.is

EES- VinnumiðlunEngjateigur 11☎

554 7600www.eures.is

Fjölmenningarsetur Árnagata 2-4400 Ísaförður☎ 450-3090☎pólska: 470-4708☎serbneska króatíska: 470-4709 ☎tælenska: 470-4702www.folmenningarsetur.iswww.mcc.is

FélagsmálaráðuneytiðHanarhús / Tryggvagata150 Reykjavík ☎ 545 8100ax: 552 4804http://government.is Heilbrigðis –ogtryggingamálaráðuneytiðVegmúli 3150 Reykjavík ☎

545 8700ax: 551 9165http://government.is

LandlæknisembættiðAusturströnd 5170 Seltjarnarnes☎ 510 1900www.landlaeknir.is

MenntamálaráðuneytiðSölvhólsgata 4101 Reykjavík ☎ 545 9500ax: 562 3068http://government.is

RíkistollstjóraembættiðTryggvagata 19150 Reykjavík ☎ 560 0300ax: 562 5826www.tollur.is

Ríkisskattstjóri

Laugavegur 166150 Reykjavík ☎ 563 1100ax: 562 4440www.rsk.is

Tryggingastonun ríkisinsLaugavegur 114105 Reykjavík ☎ 560 4400ax: 562 4535www.tr.is

VinnumálastonunHanarhús /Tryggvagata101 Reykjavík ☎ 515 4800ax: 511 2520www.vinnumalastonun.is

ÚtlendingastonunSkógarhlíð 6105 Reykjavík

☎ 510 5400ax: 510 5405www.utl.is

ÞjóðskráBorgartún 24150 Reykjavík ☎ 569 2900ax: 569 2949www.thjodskra.is

HagstoaÍslandsBorgartún 21a150 Reykjavík ☎ 528 1000ax: 528 1099www.hagstoa.is

Rauði KrossÍslandsEstaleiti 9103 Reykjavík ☎ 570 4000ax: 570 4010www.redcross.is

Samtök 78 –Félag Lesbíaog Hommaá Íslandi Laugavegur 3101 Reykjavík ☎ 552 7878www.samtokin78.is

38


39/44

Međunarodna kućaHverfisgata 18101 Reykjavík ☎ 530 9300 ax: 530 9301www.ahus.is

Udruženjeislandskih sindikataSætún 1108 Reykjavík ☎ 535 5600

Teleaks: 535 5601www.asi.is

Međunarodni centar Rósenborg, Skólastígur 2600 Akureyri☎ 460-1234www.akureyri.is/thjonusta/althjodastoa

Ministarstvo pravosuđai religijaSkuggasund150 Reykjavík ☎ 545 9000

Teleaks: 552 7340http://government.is/

Biro rada EEZ-aEngjateigur 11☎ 554 7600www.eures.is

Multikulturni i inormacioni centar Árnagata 2-4 ,400 Ísaförður☎ 450-3090☎poljski: 470-4708☎srpski/hrvatski: 470-4709☎tajlandski: 470-4702www.folmenningarsetur.iswww.mcc.is

Ministarstvo zasocijalna pitanjaHanarhús / Tryggvagata150 Reykjavík ☎ 545 8100

Teleaks: 552 4804http://government.is/

Ministarstvo zdravljai osiguranjaVegmúli 3150 Reykjavík

☎ 545 8700 Teleaks: 551 9165http://government.is

Direktorat za zdravljeAusturströnd 5170, Seltjarnarnesi☎ 510 1900www.landlaeknir.is

Ministarstvo obrazovanjaSölvhólsgata 4101 Reykjavík ☎ 545 9500

Teleaks: 562 3068http://government.is

Državna carina Tryggvagata 19150 Reykjavík ☎ 560 0300

Teleaks: 562 5826www.tollur.is

Državna poreska službaLaugavegur 166150 Reykjavík ☎ 563 1100

Teleaks: 562 4440www.rsk.is

Osiguravajući zavod Laugavegur 114105 Reykjavík ☎ 560 4400

Teleaks: 562 4535www.tr.is

Direktorat radaHanarhús /

Tryggvagata101 Reykjavík ☎ 515 4800

Teleaks: 511 2520www.vinnumalastonun.is

Direktorat zaimigracijuSkógarhlíð 6105 Reykjavík ☎ 510 5400

Teleaks: 510 5405www.utl.is

Zavod za popisstanovništvaBorgartún 24,150 Reykjavík ☎ 569 2900

Teleaks: 569 2949www.hagstoa.is

Islandski biro zastatistikuBorgartún 21a150 Reykjavík ☎ 528 1000

Teleaks: 528 1099www.thjodskra.is

Crveni Krst IslandaEstaleiti 9103 Reykjavík ☎ 570 4000

Teleaks: 570 4010www.redcross.is

Organizacija 78 –Udruženje lezbejki i homoseksualacana IslanduLaugavegur 3101 Reykjavík ☎ 552 7878www.samtokin78.is

ADRESE, TELEFONSKI BROJEVI I INTERNET ADRESEVAŽNIH USTANOVA I USLUŽNIH ORGANIZACIJA

39


40/44

AA Samtökin

Tjarnagata 20101 Reykjavík ☎ 551 2010www.aa.is

KvennaathvarfiðPO Box 1486Box 121☎ 561 1205, 800 [email protected]

KvennaráðgjöfinTúngata 14101 Reykjavík ☎ 552 1500

Læknavaktin áhöfuðborgarsvæðinuSmáratorg 1201 Kópavogur☎ 1770www.laeknavaktin.is

StígamótRáðgjö yrir órnarlömbkynerðislegs obeldisHverisgata 115105 Reykjavík ☎ 562-6868 / 800-6868www.stigamot.is

HjálparsímiRauða krossins☎1717

EF EITTHVAÐ BJÁTAR Áí s l e

n s k a

40


41/44

U SLUČAJU NEVOLJE:

AA organizacija na Islandu

Tjarnagata 20101 Reykjavík ☎ 551 2010www.aa.is

Sklonište za ženePO Box 1486Box 121☎ 561 1205, 800 [email protected]

Savetovanje za žene Túngata 14101 Reykjavík ☎ 552 1500

Lekarska dežurna službana području glavnog gradaSmáratorg 1

201 Kópavogur☎ 1770www.laeknavaktin.is

StígamótCentar za pomoć žrtvamaseksualnog zlostavljanjaHverfisgata 115105 Reykjavík ☎ 562-6868 / 800-6868

www.stigamot.is

Telefon za pomoćCrvenog Krsta☎1717

41

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


42/44

Eftirtaldir aðilar styrktuútgáfu þessa bæklings:

• Innlytjendaráð,

• Alþýðusamband Íslands,• Samtök atvinnulísins,

• Útlendingastonun,

• Vinnumálastonun,

• Ríkisskattstjóri

Þýðing á 10 tungumál:Túlka- og þýðingaþjónusta

Alþjóðahúss

Staður og útgáuár:Reykjavík , 2007

í s l e

n s k a

FYRSTU SKREFIN Á ÍSLANDI

42


43/44

Ustanove i organizacije koje sufinansirale izdavanje ove brošure:

• Imigracioni komitet,

• Udruženje islandskih sindikata,• Udruženje islandskih poslodavaca,

• Direktorat za imigraciju,

• Direktorat rada,

• Državna poreska služba

Prevod na 10 jezika:Prevodilačka služba

Međunarodne kuće

Mesto i godina izdavanja:Rejkjavík , 2007

PRVI KORACI NA ISLANDU

43

s e r b n e s k a

/ s

r p s k i


44/44

ISBN: 978-9979-9833-5-4 Prentun: Ísaoldarprentsmiðja

Date post:	05-Jul-2018
Category:	Documents
Upload:	danilo-radin
View:	240 times
Download:	0 times

ZIVOT NA ISLANDU JE KUL JAKO

Documents